Green Garden 65

Green Garden broj 65 studeni / prosinac 2009.
godina IX cijena 3 KM
Rezano cvijee Hercegovaki gerberi Uzgoj ampinjona Mediteranska vona muha Gnojidba vonjaka i vinograda
PHENIX
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO
Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum
Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum
Povre: Koliina 80-120 kg/dulum
e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com
Urednikova rije
Pred Vama se nalazi novi, zimski broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite bilja. Kao to je to na naim stranicama postalo ve uobiajeno, iz svijeta voarstva moete doznati sve o radovima u vonjaku tijekom zime kao i to to podrazumijeva pravilna jesensko-zimska sadnja voaka i vinove loze. A poto jesen predstavlja idealno vrijeme za gnojidbu proizvodnih nasada, ne propustite proitati lanak o sve popularnijim organskim peletiranim gnojivima. Nadalje, donosimo prilog o bajamu kao deficitarnoj i vrlo rentabilnoj vonoj vrsti te znaaju pravilne i pravodobne berbe plodova aktinidije. Meutim, zbog injenice da u povrtnjaku radovi ne prestaju ni tijekom hladnih zimskih dana, pored redovitog kalendara sjetve, donosimo prilog o nainima grijanja zatienih prostora kao i osnovnim karakteristikama plastenikih folija prisutnih na naem tritu. A zato je upravo perin idealan kao zainska i nezaobilazna kulinarska biljka te zato se tradicionalno u hercegovakim domovima konzervira odnosno kiseli kupus, doznajte upravo sa stranica naeg i Vaeg Green Gardena. Kako ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijea donosimo priloge o boinoj zvijezdi i boinoj penici koji uz adventske vijenie obiljeavaju mjesec prosinac. Ali zbog injenice kako i u ovom dijelu godine postoji dosta prostora za uzgoj ukrasnih biljaka na otvorenom posebice opisujemo crveni javor kao vodei jesenji ukras mediteranskog vrta. Istiemo i priloge o presaivanju drvenastih biljaka te lanak o cvjetnim biljnim vrstama vie nego prikladnim za predstojea boina darivanja. S druge strane, proizvoaima cvijea naroito e biti interesantan lanak o gerberima, znaaju primjene agrila u uzgoju cvijea kao i to se sve krije pod pojmom rezanog cvijea. Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o sve destruktivnijem tetniku-mediteranskoj vonoj muhi, pripremi travnjaka za predstojeu zimu i uzgoju ampinjona. Meutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo to propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo
Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka vas prate u 2010. godini
SADRAJ
ADVENTSKI VJENII, BOINA PENICA I ZVIJEZDA 4 BOI U ZNAKU CRVENE BOJE 5 JESENJI UKRASI VRTA 6 PRESAIVANJE DRVENASTIH BILJAKA 7 REZANO CVIJEE 8 PRIPREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU 9 ARI MEDITERANA NA LJUBUKI NAIN :: VRT IZ SNOVA 10 HERCEGOVAKI GERBERI 11 PLASTENIKA FOLIJA 12 PRIMJENA AGRILA U PROIZVODNJI POVRA 13 PERIN ZA JELO I ZAIN 14 CRNA ROTKVA OBILJE VITAMINA TIJEKOM ZIME 15 UZGOJ AMPINJONA 16 GRIJANJE ZATIENIH PROSTORA 18 ZIMA U POVRTNJAKU 19 KISELI KUPUS :: MRKVA ZA ISTU PETICU 20 PITANJA I ODGOVORI 21 MEDITERANSKA VONA MUHA 22 ZATO JE BOLJE VINOGRADE GNOJITI U JESEN 23 RADOVI U VONJAKU POETKOM ZIME 24 JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOAKA I VINOVE LOZE 25 BERBA PLODOVA AKTINIDIJE 26 BIOREX I FENIX PELETIRANA ORGANSKA GNOJIVA 27 VOE S PADINA BERKOVIA 28 BAJAM DEFICITARNA VONA VRSTA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
ADVENTSKI VJENII
Mladen Karai, dipl. ing.
Sama tradicija adventskog vjenia see u daleku prolost kada su germanski narodi koristili vjeni ukraen svijeama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinakih noi kao znak nade u nadolazeu sunevu svjetlost i toplinu proljea. U srednjem vijeku su pak krani preuzeli tu tradiciju te su vjeni sa svijeama poeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdrai nam blagdan Boi. Inae, prema predaji izraen od zimzelenih granica adventski vjeni simbolizira neprekidan, neprolazan ivot. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka esto nae i lovor koji predstavlja pobjedu nad muenjem i patnjom te boikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjeniu oznaava snagu i izljeenje dok je sami kruni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni poetak, simbol vjenosti Boje te besmrtnosti due. A sami eeri i razni plodovi kojima vjeni esto bude pomno okien predstavljaju na budui ivot, odnosno uskrsnue dok etiri svijee oznaavaju etiri tjedna adventa ili doaa, vrijeme pripreme za veliki blagdan krana. Stoga ni ove godine nemojte za-
Adventski vjenac
boraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjeniem jer on prije dolaska samog Boia stvara
poseban ugoaj u naim domovima te na poseban nain i u naim srcima.
BoINA pENIcA
Boina penica se uobiajeno sije od svete Barbare do svete Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su neto ire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve penica se najee namae u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga penica se vadi iz vode i ravnomjerna rasporeuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan rasprivanjem vode po penici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer moe doi do propadanja penice.
Boini stol
BoINA ZVIJEZDA
Josip BrKlJaa, ing.
Prema vjerovanju prastanovnika Meksika, odakle biljka potjee, svoj izgled zahvaljuje astekoj boginji kojoj je zbog neuzvraene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je vatreni cvijet. Oplemenjivai su se malo poigrali pa danas imamo bijele, krem i ruiaste primjerke. Najtraenije su jarkocrvene. Botanika znanost nam otkriva da Boina zvijezda zapravo ima siune, prilino neugledne ute cvjetie, a ono to nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Prilikom kupnje izaberite vrstu Boinu zvijezdu, bez utog lia, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali jo trebaju biti i pupu.
Prema staroj Meksikoj legendi, prva Boina zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojice Marije i njezina brsta Pabla. Bili su toliko siromani da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad
Legenda o nastanku Boine zvijezde
Boina zvijezda
su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim udom njihovi zele-
ni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.
BoI U ZNAKU cRVENE BoJE

Dolaze nam boini i novogodinji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevicom, nipoto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu, za svoju ljepu polovicu, moete odabrati jednu od boinih lonanica.
Josip BrKlJaa, ing.
I dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvijea nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljea, dolaskom zime kao da je u tom pogledu vrijeme stalo. Meutim, pogreno je miljenje kako se izbor cvijea pred boino-novogodinje blagdane svodi samo na boinu zvijezdu. A objasnit emo i zato! Naime, ukoliko se uputite u malo vee prodajne centre, lako ete uoiti kako, osim boine zvijezde, svojom cvatnjom takoer dominiraju azaleje, ciklame i drugo cvijee.
vite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekue gnojivo.
BOINA ZVIJEZDA
AZALEJA
Cvijet ciklame
Puna cvjetnih pupova azaleja moe cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ruiaste. Meutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svjetla i neto niu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom,
pomno odabranom mjestu azaleja e dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje veinu naih vodovodnih mrea. Zato bi, u skladu s mogunostima, azaleje poeljno bilo zalijevati kinicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekuim gnojivom za cvjetnice.
CIKLAMA
Poput zimzelena, brljana, tratinica i ciklama e u vaem vrtu uspjeno pokriti golu zemlju i, ako joj poloaj odgovara, cvjeta-
ti lijepim ruiastim krunicama iznad brljanova lia. Meutim, ciklama je i jedna od najtraenijih zimsko cvjetajuih lonanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku, odnosno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna suneva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatue ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima ureajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10- 16 stupnjeva C. I jo neto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu, ne zabora-
O boinoj zvijezdi nije potrebno troiti rijei jer se radi o sobnoj biljci koja predstavlja svojevrstan simbol nadolazeih blagdana i biljci koja se tradicionalno koristi za ukraavanje unutarnjih ambijenata tijekom nadolazeih dana. A tijekom dugogodinjeg oplemenjivakog rada dobiveno je mnotvo grmolikih sorata raznih boja i nijansi, te bolje izdrljivosti u sobnim uvjetima. Naime, svima nam je poznato kako boine zvijezde obino traju koliko i sami blagdani, ali nam je takoer znano i kako se radi o nezamjenljivoj cvjetnoj vrsti u ijim braktejama bijele, krem, ruiaste i crvene boje u vrijeme Boia uivaju milijuni ljudi diljem svijeta. Ipak, uz malo panje i zrnce sree kod odabira same lonanice, u ljepoti boine zvijezde moete uivati ak i do est mjeseci.
Azaleja s dvostrukim cvijetom BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
Boina zvijezda
JESENJI UKRASI VRTA

Mnoge biljne vrste tijekom jeseni krase vrtove bilo plodom,listom ili izgledom kronje. Jedna od tih vrsta je i javor koji svojom visinom, oblikom kronje te graom i bojom listova nalaze mnogostruku primjenu. Ipak, vlasnicima okunica osobito su zanimljive crvenolisne varijante koje obino i zauzimaju istaknuto mjesto na odravanim travnjacima.
Josip BrKlJaa, ing.
U rodu javora nalazi se oko 150 vrsta koje su rasprostranjene u sjevernoj umjerenoj zoni. Od tog broja veliki dio izvedenih vrsta i formi nali su iroku primjeni u hortikulturnoj izgradnji, i to prije svega u ureivanju okunica. Tako se stabalca javora obino i uzgajaju na sredinjem dijelu lijepo ureenih i odravanih travnjaka, premda su vrlo atraktivni i uz jezerca, na kamenjarima ili pak u kombinaciji s drugim vrstama kontrastnih boja listova. kog cvijeta. A iako ga odlikuje iznimno spor rast, nerijetko dosegne visinu i do 4 metra. U uzgoju podnosi laganu sjenu, s tim da su pod utjecajem sunca i njegove boje puno izraajnije. A kako bi njegovi bronanocrveni listovi tijekom jeseni uistinu postali sjajnocrveni, nuno mu je osigurati vlano tlo dobre ocjeditosti. Pored toga, poloaj na kojem se uzgaja dotina vrsta javora treba biti zatien od udara hladnih sjevernih vjetrova. Naime, proljetni mrazevi i hladni proljetni vjetrovi mogu uzrokovati suenje i otpadanje tek razvijenih listova. A u osobito hladnim godinama mogu nastradati i vrni izbojci. Ukoliko se to pak dogodi, biljku ostavite na miru da se sama oporavi a sve kako bi to prije i potjerala nove listove. Meutim, to ne znai kako je javor osjetljiva biljka na hladnou iz razloga to Acer palmatum moe izdrati niske temperature od ak minus 30 stupnjeva C. Ali, poto su mlade biljke i najranjivije, njih svakako moramo uzgajati na zaklonjenom, malo sigurnijem mjestu. Javori spadaju u vrste koje nisu podlone pretjeranom orezivanju, to opet ovisi od njihove vrste i namjene uzgoja. Osim toga, spororastui grmovi kao to je Acer palmatum orezuju se minimalno. Poto navedeni javor isputa biljni sok ukoliko se orezuje u proljee, tu operaciju je poeljnije izvesti tijekom ljetnog razdoblja. A ukoliko je ve formirani i oblikovani grm ili stablo izgubilo eljeni oblik pretjeranim rastom u visinu, slobodno ga prikratite na eljenu formu i to odsijecanjem njegovih izbojaka na dvije treine njihove duine. Nadalje, mlade i cijepljenje biljke znaju katkad iz podloge potjerati divlje izdanke koje takoer uklanjamo njihovim rezanjem na mjestu njihova izrastanja. Ipak kod uklanjanja debljih grana, vodite rauna da nakon rezidbe na prerezanu povrinu obvezno nanesete sredstvo za zatitu rana (voarski vosak). Bilo kako bilo, moe se rei da se javori u odnosu na ostale ukrasne grmove i stabla vrlo rijetko ili gotovo nikako ne orezuju, ime je njihov uzgoj znatnije olakan i pojednostavljen. Na kraju da se zakljuiti kako su crvenolisni javori doista lijepi, a mogu se odgojiti kao grmovi, orezana stabla ili u vidu bonsaia. Dakle, navedeni javor moe biti i kuni ukras, uzgojen u malo veoj posudi. Pored toga, i njegove sjemenke su iznimno zanimljive djeci iz razloga to izgledaju poput malih avionskih propeleria. A upravo su sjemenke crvenog javora jedinstvene jer obino daju crveno potomstvo, ime je i njegova reprodukcija znatno jednostavnija. Meutim, kako bi i sam uzgoj bio puno sigurniji, crveni javor treba razmnoavati iskljuivo zelenim reznicama poetkom ljeta ili cijepljenjem koncem zime i poetkom proljea. Ili jo jednostavnije-nabavite gotovu sadnicu.
Orezivanje javora
Iako su sve vrste izrazito dekorativne, nekako najvea potranja vlada za crvenolisnim varijantama javora. U tom pogledu najzanimljiviji je Acer palmatum atropurpureum ije lie u jesen dobiva intenzivnu crvenu boju, pa se cijeli grm ili stablo doimaju poput veli-
Crveni javor Acer palmatum atropurpureum
pRESAIVANJE DRVENASTIH BIlJAKA

Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju vie njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogunost pristupa vlazi i hranjivim tvarima.
Biljke presaene u vee posude
goran JurilJ, dipl. ing.

Presaivanjem ili pak mijenjanjem povrinskog sloja, jednom na godinu, omoguit e im postojan rast i dobro zdravlje. Dugovjene biljke, poput stablaica, grmova, s vremenom e potroiti sve hranjive tvari, a i njihove posude postat e premale za sve robusnije korijenje. Biljke snanog rasta brzo e prerasti svoju posudu, pa ih treba presaivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije irenje korijenja, treba presaditi svake tri do etiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i paljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presaivanjem. esto biljke same upozoravaju da je dolo vrijeme za presaivanje, pokazujui znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.
proljea, pred kretanje vegetacije. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijanje posude, dok mlade biljke i biljke snana rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta vee od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presaivanje u sve vee i vee posude trajat e sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast. Prilikom presaivanja, kod biljaka koje su izvaene iz starih posuda, odbaci se povrinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presaivanja nemate drugu, veu, posudu, korijenje biljke koja se presauje umotajte u vlanu jutenu vreu i time sprijeite isuivanje.
Biljke u rasadnike spremne za presaivanje
Presaivanje je najbolje obaviti krajem zime ili poetkom
Vrijeme i nain presaivanja
U godinama kad se biljka ne presauje povrinski sloj komposta treba osvjeiti. Poto se ukloni 5-10 cm povrinskog komposta iz posude, dio komposta
Osvjeavanje povrinskog sloja
ispod se prorahli pazei pritom da se ne oteti povrinsko korijenje. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke ije se korijenje
nalazi blie povrini zahtijevaju drugi nain mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta, odnosno kompost pri dnu posude.
REZANo cVIJEE
Cvijee je neizostavni i nezamjenljivi dio svakog doma. U tom pogledu unutranjost naeg ivotnog prostora sve ee se oplemenjuje razliitim vrstama rezanog cvijea. Ipak, samo ga iskusni ljubitelji uspiju dugotrajno ouvati raskono lijepim i svjeim.
Josip BrKlJaa, ing.
Pored raznoraznog ukrasnog sobnog bilja nae domove krase i razliite vrste rezanog cvijea, kojeg odreeni period uspijevamo ouvati svjeim. Meutim, rukovodei se i potujui odreena pravila, iskusni ljubitelji cvijea znatno due uspijevaju zadrati njegovu svjeinu, a time razumljivo i njegovu raskonu ljepotu. Naime, na dugotrajnost rezanog cvijea posebno utjee istoa posuda i vode, o emu bismo svakako trebali povesti rauna. Drugim rijeima, im u okrilje naeg doma donesemo ubrano rezano cvijee, odmah ga trebamo i smjestiti iskljuivo u iste saksije odnosno vaze u koje prethodno ulijevamo svjeu vodu. Ali, osim pripreme saksija i vaza trebamo pripremiti i ubrano rezano cvijee kojem se sa stabljike uklanjanju listovi. Osim toga, neposredno prije stavljanja cvijea u saksiju s vodom stabljiku je poeljno skratiti za 5-10 cm. Spomenimo kako je istoa tj. svjeina vode posebice vana za pupoljke koji se u periodu od nekoliko dana trebaju i otvoriti. A ukoliko to zanemarimo, pupoljci e umjesto da procvjetaju biti osueni na propadanje, to znai da e brzo i uvenuti. taja. U tom pogledu najvanija je temperatura, koja nipoto ne smije biti previsoka. Jednostavno reeno, to je temperatura u prostoriji nia, utoliko e trajnost cvijea biti vea. Zbog svega toga, ubrano cvijee nije poeljno smjetati blizu balkonskih vrata ili prozora kao ni u blizini izvora toplote (klima, radijatori i sl.). Meutim, kako bi cvijee u vazama zadralo svoju svjeinu kroz dui vremenski period, prije njegovog stavljanja u saksije potrebno je u vodu unijeti odgovarajua gnojiva za rezano cvijee. Zahvaljujui njima, cvijee e ostati svjee a cvatnja e biti dua i raskonija.
Rue su najljepe rezano cvijee
Koliko e ubrano rezano cvijee zadrati svoju svjeinu, ovisit e i od uvjeta njegovog smje-
Dugotrajnost rezanog cvijea
Rue kao jedne od najee darivanih cvjetnih vrsta predstavljaju redovite pratioce naih dnevnih prostorija. Kako bi zadrale svoju svjeinu, prije stavljanja u saksije uvaju se nekoliko sati na hladnom mjestu, a sve kako bi se to bolje prilagodile novim uvjetima. Meutim, prilikom rukovanja cvjetnim buketom trebate biti paljivi jer su rue iznimno osjetljive na bakterije. Naime, oteene stabljike rua predstavljaju idealnu podlogu za razvoj tetnih bakterija koje izazivaju njihovo ubrzano truljenje i propadanje. Tulipani se za potrebe rezanog cvijea beru dok se jo nalaze u fazi pupoljka. Slino ruama, buket sainjen od ovog cvijea
Najee vrste rezanog cvijea
im prije treba staviti u istu vodu te nekoliko sati drati na hladnom, nakon ega se ubrani tulipani premjetaju na stalno mjesto. Narcis je cvjetna vrsta koja ne podnosi druge ukrasne biljke. Zbog toga se u vazama vrlo rijetko dri u kombinaciji s drugim cvijeem. Razlog tomu ogleda se u njegovoj specifinosti da mu stabljika lui sluzave sekrete koji su otrovni za sve ostale prisutne biljke. Ukoliko smo pak prinueni narcise smjestiti u vazi s ostalim cvjetnicama, nipoto mu nemojte skraivati stabljiku. Ljiljani predstavljaju relativno skromnu ali nita manje dekorativnu cvjetnu vrstu koja se bez veih potekoa u saksijama dugo uspijeva ouvati svjeom. Ipak, kako bi produili njihovu cvatnju ljiljanima se redovito moraju uklanjati procvjetali cvjetovi. Krizanteme se posljednjih godina sve ee, u vidu rezanog cvijea, nalaze u naim domovima. Njihovoj veoj prisutnosti kumovala je injenica kako se one danas vie ne smatraju iskljuivo grobnim cvijeem. Naime, u matinoj zemlji krizanteme se ve desetljeima koriste za ukraavanje i oplemenjivanje stambenih i poslovnih prostora. Ali, osim spomenutih dekorativnih biljnih vrsta postoji jo veliki broj cvjetnica koje se mogu koristiti u vidu rezanog cvijea. Dovoljno je samo malo proetati prirodom.
Narcisi se koriste kao rezano cvijee
pRIpREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU

Mario uBela, dipl. ing.
Svima nam je poznato kako se dolaskom hladnijih dana intenzitet radova na travnjacima bitno umanjuje. Ali, ipak treba znati kako je travnjak nuno adekvatno pripremiti za svojevrsno prezimljavanje. Tako je dolaskom listopada travnjak nuno posljednji put pokositi. To znai da tijekom zime zelene povrine ne treba ni kositi a ni zalijevati, izuzev u naim junim, toplijim podrujima i to samo u godinama sa suhom zimom. Ipak, statistika pokazuje kako na podruju Hercegovine tijekom jeseni i zime upravo padne i najvea koliina oborina, to znai da u veini sluajeva travu nije nuno ni zalijevati. Meutim, travnjak prije samog ulaska u zimski period trebamo nakon posljednje konje i prihraniti i to namjenskim gnojivima za travu. Zato? Zato to navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nune za pravilan razvitak trava. Dakle, primjenom specijalnih gnojiva za travnjake bitnije utjeemo na uvrivanje vlati trave, koje su onda otpornije i na hladnou i na niske temperature. Primjenom navedenih gnojiva za travu istodobno utjeemo na stvaranje akumulacijske energije za njen bolji i uspjeniji rast tijekom proljea. Bitno je i napomenuti kako tijekom jeseni i zime nipoto ne smijemo koristiti duina gnojiva tipa KAN-a jer na taj nain uvjetujemo pojavu gljivinih oboljenja koje, kad je temperatura izmeu 0 i 10 stupnjeva C, dovode do nastanka svojevrsnih mrlja na travnjaku promjera ak i od pola metra. E tek onda se poinjemo pitati ijom krivicom smo dobili bolestan i nimalo dekorativan travnjak. Svakako da tijekom jeseni i zime s travnjaka trebamo redovito uklanjati i otpalo lie jer ono stvara idealne uvjete za pojavu odgovarajuih bolesti na travnjaku. Osim toga, debeo sloj lia na povrini generalno gledano oslabljuje travnjak jer je sprijeen prolazak zraka i svijetla. Posebno je vano tijekom jeseni obaviti provjetravanje travnjaka kako bi se izbjegao zimski razvoj mahovine i gljivica. Da bi se pak travnjak temeljito prozraio, potrebno je koristiti
Radovi na travnjaku poetkom jeseni
namjenski prozraiva koji omoguuje dubinsko provjetravanje travnjaka. Spomenimo kako se eventualno tijekom zime moe obaviti jo jedno prozraivanje travnjaka, ali samo na mjestima
na kojima je primijeeno zadravanje vode. Dakle, moemo samo zakljuiti kako je potrebno dosta truda i zalaganja ali i znanja kako bismo dobili pravi dekorativni zeleni pokriva.
10
ARI MEDITERANA NA lJUBUKI NAIN

ivica doKo, dipl. ing.
Do sada smo na stranicama naeg asopisa donosili niz priloga vezano za nasade ipka koji se intenzivno podiu na podruju Hercegovine. Meutim, nasad ipka u vlasnitvu Draana Antunovia iz Ljubukog jedan je svakako od impozantnijih. Naime, radi se o relativno mladom nasadu koji se prostire na 6000 etvornih metara i u kojem se nalazi cca 560 stabala. Kako sam vlasnik kae: Nasad ipka podigao sam ponukan injenicom kako je rije o vrlo profitabilnoj vonoj kulturi iji se plodovi i preraevine mogu plasirati na inozemno trite. Naime, dobar dio ivota proveo sam u inozemstvu gdje vlada velika potranja za vinom i sokom od ipka. Poto na podruju Humca u Ljubukom vladaju idealne klimatske prilike, odluio sam podignuti nasad, na nain da sam proizveo vlastiti sadni materijal. Prvenstveni cilj mi je bio uzgojiti autohtone sorte, kao to je na hercegovaki glava, premda u nasadu imam zastupljene i ostale sorte. A da je to iznimno kvalitetan genetski potencijal, svjedoi plod ipka sorte glava ija je teina iznosila ravno 1365 grama. Ono to fascinira jest injenica kako se spomenuti nasad ipaka nalazi u izvrsnoj produkcijskoj moi. Naime, grmovi ipaka puni su plodova tako da se sa dotine povrine oekuje prinos izmeu 4 i 5 tona. To ne bi bilo nita
Draen Antunovi u svom nasadu ipka
neobino da ipci nisu mladi tj. posaeni su tek prije pet godina. Stoga obitelj Antunovi najbolje
svjedoi kako je uz mnogo truda, znanja i zalaganja uspjeh u voarstvu uistinu neminovan.
VRT IZ SNoVA
nino rotiM, dipl. ing.
Na irokom Brijegu, u naselju Viii nalazi se ukrasni vrt u vlasnitvu gosp. Gojka Kraljevia kojeg svi poznaju pod nadimkom Bilarevi. Ovaj vrijedni umirovljenik svoje slobodne dane aktivno provodi u vrtu koji obiluje razliitim cvjetajuim i lisnodekorativnim vrstama. Kako i sam kae: U poslovima vezanim za uzgoj dekorativnih biljaka glavnu rije ima moja supruga kojoj rado iziem u susret u pogledu sadnje, njege i odravanja cvijea. Meutim, moj istinski hobi predstavlja uzgoj ukrasne peradi, zbog ega uostalom posjedujem nekoliko razliitih vrsta fazana, paunova, gusaka, pataka i golubova. To radim iz istog guta premda me nita manje ne privlai vinogradarstvo i povrarstvo. Iako imam relativno mali vinograd od 500 loza, u njemu se nalazi veliki broj razliitih sorti od kojih pripravljam prvoklasno vino za osobne potrebe premda jedan dio poklonim prijateljima i rodbini. I doista, vrt obitelji Kraljevi svjedoi kako se u njemu sve radi s panjom i ljubavi. A zauzvrat gospodin Gojko i njegova supruga, u rijetkim trenutcima odmora, nesmetano mogu uivati u arima razliitih cvjetnih vrsta koje krase njihovu okunicu.
Detalji iz vrta obitelji Kraljevi BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
11
jedinici povrine i to je jako vano-uope nama pojave botritisa i drugih opasnih gljivinih oboljenja. Zbog toga zatita biljaka je puno jeftinija a samo zalijevanje puno lake i jednostavnije. Nadalje, osim to biljke mnogo dulje traju u loncima nego u zemljitu i sama proizvodnja gerbera je, uz sve trokove, vea za najmanje 30 posto. iste i snane boje cvjetova glavni su adut gerbera. Izbor boja je golem i poziva na kombiniranje. Ali, treba znati kako zahvaljujui svojim lijepim cvjetovima, grmi gerbera ne trai nikakvo drutvo, koje bi se ogledalo u nekoj drugoj dekorativnoj cvjetnoj vrsti. Osim toga, danas na trite stalno izlaze nove, poboljane sorte koje imaju mnoga nova svojstva, odnosno, sorte koje rastu kompaktno, stabljika im je vrsta dok su cvjetovi trajniji no ikad. Tako postoje ispunjeni, polupuni i jednostavni cvjetovi tamnog ili svijetlog sredita. iroka paleta obuhvaa boje od ute i crvene preko ruiaste pa sve do bijele. Jedino im jo nedostaje plava boja. A u kui biljka treba svijetlo stanite, po mogunosti na prozoru. Ukoliko je zrak u prostoriji presuh, listove povremeno poprskajte vodom. Meutim, gerberi se ve od konca travnja sasvim dobro osjeaju i vani na otvorenom, a moete ih i posaditi na svoju cvjetnu gredicu. Osobito pazite na redovito zalijevanje, a jednom mjeseno biljci dodajte malo tekueg gnojiva. Razlog slabe konkurentnosti domae proizvodnje je nedovoljno poznavanje tehnologije proizvodnje gerbera. Jer ipak treba znati kako je proizvodnja gerbera u svijetu uglavnom orijentirana na uzgoj u specijalnim inertnim supstratima. Meutim, takva sofisticirana tehnologija uzgoja zahtijeva poznavanje svih aspekata proizvodnje s naglaskom na izbalansirano i pravilno doziranje hranjiva. Stoga bi svladavanje spomenutih tehnologija omoguilo stvaranje kvalitetnog proizvoda i veu konkurentnost domaih proizvoaa na tritu. Do tada, sve ipak ostaje na sporadinom uzgoju gerbera unutar obiteljskih plastenika i staklenika.
arenilo boja
HERcEGoVAKI GERBERI
Gerber je jedna od najvanijih vrsta rezanog cvijea ija se potranja u BiH najveim dijelom podmiruje iz uvoza. Meutim, posljednjih godina gerberi su postali iznimno traeni, ne samo kao rezano cvijee ve i vidu lonanica. Na podruju Hercegovine nekoliko proizvoaa se bavi uzgojem gerbera.
veliMir lasi, dipl. ing.
Gerber je poznat i omiljen zbog svojih velikih i arenih cvjetova. Ustvari, radi se o vrlo raskonoj vrsti cvijea kojoj nije potrebno drutvo u cvjetnjaku. Meutim, i jedan jedini cvijet u vitkoj vazi bit e prelijep ukras na vaem stolu ili prozoru. Ipak, treba znati kako je proizvodnja gerbera vrlo zahtjevna te je stoga njihov intenzivan uzgoj i mogu samo u zatienim prostorima, poput plastenika i staklenika. Koliko mi je poznato, u Hercegovini postoji tek nekoliko individualnih proizvoaa gerbera, koji su se koliko-toliko specijalizirali za njihovu proizvodnju. Svi oni dobro znaju kako je rije o vrlo zahtjevnoj cvjetnoj vrsti kojoj treba znati i ugoditi. To pak zahtijeva regulaciju mikroklimatskih uvjeta u zatienom prostoru i njihovo odravanje unutar granica optimuma. Pritom se, prije svega, misli na odravanje vlanosti supstrata i pravilno izbalansiranu prihranu, a to sve izravno utjee na prinos i kakvou cvijeta. A kada ih pak proizvedete, gerbere vrlo lako moete i prodati jer je nae trite u tom pogledu vie nego deficitarno. ber sve vie uzgaja u plastinim loncima, dok se sadnja u zemljite postupno naputa. Tako se zbog niza problema do kojih je dolazilo uzgojem u tlu (pH tla, problemi s bolestima i tetnicima zbog uzgoja u monokulturi i sl.) posljednjih godina u proizvodnju uvodi sustav uzgoja cvijea u supstratima (soilless). Na taj nain ne dolazi do problema s tlom, jer se sadnice ne stavljaju u tlo ve u supstrate te se ne mora gubiti vrijeme i troiti sredstva na dezinfekciju. Takoer, nema ni prijenosa i irenja bolesti iz razloga to svaka sadnica ima svoj vlastiti lonac. Pored toga, budui da se lonci s gerberima nalaze na stolovima, vie se moe proizvesti na
Pratei inozemna iskustva, da se lako zakljuiti kako se ger-
Novi naini u uzgoju gerbera
Suvremen uzgoj gerbera BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
12
plASTENIKA FolIJA
Slobodno moemo rei kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potranja za plastenikom opremom, od koje glavno mjesto zauzima viegodinja folija. Kako i nebi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plastenike proizvodnje povra i cvijea.
veliMir lasi, dipl. ing.
elja svakog proizvoaa oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tritu pojavi to ranije, odnosno, van glavne sezone dospijevanja povra, jer se time ostvaruju i daleko vee trine cijene. A upravo primjena plastine folije omoguuje poljoprivrednicima da se praktino tijekom cijele godine, pod vedrim nebom, organizira intenzivna proizvodnja povra i cvijea. Dakle, cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici povrine ostvario mnogostruko vei dohodak. Upravo tu, bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prostora iji je nezaobilazan element i kvalitetna viegodinja folija. Vlasnici plastenika moda to ne znaju, ali kvalitetan plastini materijal, kao pokriva zatienog prostora, treba da proputa vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ultraljubiasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najvie 10 posto. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama, bazama, ulju, niskim temperaturama, ultraljubiastim zrakama (UV stabilan), zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne proputa vodu i da u najmanjoj moguoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sainjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi rauna da je ona cijenom priFolija se koristi sve vie
Vrste folija
stupana, ve da ona dosta i vrijedi. U tu svrhu najvie se koriste mutne ute-zelene polietilenske folije, nepropusne za vodu i djelomino propusne za CO2 i O2. Na ovoj foliji led se ne zadrava, to znai da dugo ostaje elastina. Proputa 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubiastog, to je povoljno za rast i razvoj biljke. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm. Na tritu danas postoje i nove vrste folija ija trajnost iznosi ak 5-6 godina. Inae, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. To umanjuje njenu providnost, a kapi ne otjeu po povrini folije, ve padaju na biljku to, pak, esto izaziva ozljede i oegotine. Stoga se danas najvie koriste stabilizirane hidrofilne folije, kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz svega gore navedenog da se zakljuiti kako meu folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upuenih u ovu problematiku.
Razliite vrste folija za plastenike
Sve vei broj zatienih objekata na podruju Hercegovine
13
pRIMJENA AGRIlA U pRoIZVoDNJI poVRA

Agrotekstilna folija ima presudan znaaj u proizvodnji povra tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija vie nego uinkovito titi tek posijane i posaene biljice od tetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoi poljoprivrednim proizvoaima.
ivica doKo,dipl. ing.
Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz junu Hercegovinu, nemojte misliti kako se parcele bijele od velikih nanosa snijega, premda vie ni ta mogunost nije iskljuena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvoai od milja nazivaju i pauinom. Zapravo, radi se o agrotekstilu iji je propilenski sintetiki materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, preaju ili izvlae a sve u cilju zatite, prije svega povra, od tetnog djelovanja niskih temperatura. cijelo vrijeme uzgoja. U tom sluaju rubovi agrotekstila se malo poputaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom sluaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu.
Iako se na veim povrinama agrotekstilna folija obino postavlja posebnim strojevima na manjim povrinama se to uglavnom radi runo. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke nakon ega se, zbog mogueg jaeg vjetra, njegovi krajevi dobro i uvrste. Tako se obino u praksi, agrotekstil uvrsti na taj nain to se po njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. frezom nanese malo vei sloj zemlje, a to se pokazalo vie nego uinkovitim. Meutim, nain postavljanja i napinjana folije ovisit e i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jae i napinju uz tlo kada e agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obino u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uope ne skida, nego je prisutna gotovo
Nain postavljanja agrotekstila
Praksa je pokazala kako se povre bez veih potekoa moe uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunevu svjetlost i kiu. Dakle, ipak treba biti svjestan injenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga to pri kienju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno
Moe li se povre nesmetano uzgajati ispod agrila?
zalijevaju biljke i zemljite. ak se nakon toga zemljite postupno sui pa se ne stvara uvijek nepoeljna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadravanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprjeava da se ispod pauinaste tkanine temperatura dalje sniava.
Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljite danju manje zagrijava a nou sporije hladi, ime su u znatnijoj mjeri umanjena tetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i injenicu kako agril titi biljke od udaraca jae kie, premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tue.
Prednost agrila su velike
pERIN
za jelo i zain
Perin se proizvodi zbog zadebljalog korijena i lia, zaina mnogim jelima. Proizvoai perina susreu se u uzgoju s dva tipa, s perinom zadebljalog korijena i lisnatim perinom. A upravo u zadebljalom korijenu su skrivene bjelanevine u dva puta veoj koliini nego primjerice u mrkvi.
goran JurilJ,dipl.ing.
Proizvoai i ljubitelji povra na svojoj gredici u povrtnjaku pored ostalih povrtlarskih kultura redovito uzgajaju i perin, neizostavni zain u kuhinji. A perin se za jelo upotrebljava svje kao dodatak jelima. Moe se pripravljati i u vidu salata, posebice njegovo lie dok je mlado, zdravo i razvijeno. Meutim, sasvim neopravdano, lisnate varijante perina potiskuju perin zadebljalog korijena. Pogotovo ukoliko nam je poznata injenica kako navedeni perin osim bjelanevina sadrava obilje korisnih tvari, poput minerala kao to su kalcij, kalij, fosfor i eljezo a da o eterinim uljima i ne govorimo. Istina, navedene korisne tvari moemo pronai i u listovima perina koje takoer formira i perin korjenja. Ipak, treba znati da se perin korjenja proizvodi prvenstveno zbog svog zadebljalog korijena. menarnama moemo pronai i dvije varijante liara, i to perin glatkih i perin kovrastih listova. Perin je, uz celer, jedna od najmunijih biljaka u pogledu klijanja tj. nicanja. Dakle, rije je o vrsti povra kojoj treba na svojevrstan nain znati i ugoditi. Tako perin, osim u rano proljee, moete posijati i u kasnu jesen. Dubina polaganja sjemena treba iznositi oko 1,5 cm a sjeme se polae na razmak izmeu redova od 30 cm dok razmak unutar reda treba iznositi 5-7 cm. Ipak, zamjetno je da se kod nas sjetva perina obavlja uglavnom omake, rasipanjem iz ruke po cijeloj povrini. Kada biljke formiraju 4 prava lista, prorjeuju se na razmake 8-10 cm. Iako sjeme nie ve pri 2 stupnja C, optimalna temperatura nicanja iznosi 20 stupnjeva C. Poto je perin biljka dugog dana i sunanih poloaja, nipoto ga ne uzgajajte u zasjeni bilo koje vrste. U pravilu, uzgaja se na drugom mjestu u plodoredu, to znai da dolazi iza povrtnih kultura koje su obilno gnojenje stajskim gnojem ili pak iza leguminoza. Ali da bi se zadebljali korijen perina pravilno razvijao (bez deformacija), poeljno je tlo fino pripremiti tako da njegov povrinski sloj postane sitan-fin bez grumenja. Tim vie jer je sjeme perina sitno a i dugo traje sami ponik biljica. S druge strane, perin liar treba redovitije opskrbljivati vodom (cca 30 litara vode po etvornom metru) i to nakon svake berbe lia. Bilo koju sortu da odaberete, niste pogrijeili jer je perin neizostavna zainska biljka u svakom domainstvu.
14
Kako bi otklonili svake dvojbe, navest emo osnovne karakteristike dvije najee sorte perina. Odmah emo istaknuti kako perin ima vrlo malo sorti, kako kod nas tako i u svijetu, te se u naim poljoljekarnama susreu dva osnovna kultivara: perin berlinski i perin domai liar. Perin berlinski se uzgaja prvenstveno zbog svog bijelog zadebljalog korijena uz kojeg formira i 15-20 listova. Perin domai liar nema tako izraen, zadebljao korijen koji je ustvari vie jako razgranat i iliast. S druge strane, perin liar u tijeku vegetacije moe stvoriti i vie od 150 listova. U bolje opskrbljenim sje-
Razlike izmeu perina korjenjaa i liara
Bioloke posebnosti
Perin se najee koristi kao zain
Domai liar je najee koritena sorta BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
15
cRNA RoTKVA obilje vitamina tijekom zime

ivica doKo,dipl.ing.
Rotkva je stara povrtlarska kultura, to potvruju i slike pronaene u hramovima drevnih Egipana. Njena je ljekovitost neupitna a jo su je stari Grci i Rimljani koristili za lijeenje dinih organa i ublaavanje kalja. Inae, rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C, posebice ako se konzumira u svjeem stanju. Pored toga, obiluje i nizom vanih minerala kao to su kalij, kalcij, eljezo, fosfor i mangan dok specifian miris i okus rotkve potjee od eterinih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranjive vrijednosti rotkvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. Uzrok tomu svakako moemo traiti u ustaljenim prehrambenim navikama i nedovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstavlja dragocjen izvor C vitamina, toliko potrebnog u zimskim mjesecima. Kako bi tijekom zime uistinu mogli i uivati u pikantnom okusu crne rotkve, uzgojene
u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. poetkom kolovoza. A o rokovima sjetve moramo strogo voditi rauna jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano moe doi do formiranja grubog i neukusnog korijena. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5 cm, uz utroak sjemena od 4 grama po etvornom metru. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40 cm i to u prethodno pripremljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u koliini od 50 grama po etvornom metru).
2-2,5 kg. Za razliku od rotkvice, rotkva moe dugo ostati na gredici, a da ne izgubi na svojoj svjeini. Na taj nain, korijenje moemo vaditi postupno, po potrebi i to neposredno prije koritenja, ime zadravamo njena ljekovita svojstva. Poto dobro podnosi niske zimske temperature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj nain je moemo, bez promjene njene kakvoe koristiti tijekom cijele zime.
Nain proizvodnje
Zimsku rotkvu beremo prije jaih mrazeva i s etvornog metra moemo ostvariti prinos od
Vrijeme je za berbu crne rotkve
Crna rotkva se malo koristi u prehrani
UZGOJ AMPINJONA
Uzgoj gljiva datira jo iz davnih vremena. Gljive su uzgajali stari Grci i Rimljani, a u XVII. stoljeu su bile iroko rasprostranjene u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji i drugim zemljama, ali u sve veoj mjeri i kod nas. Zbog svoje prehrambene vrijednosti gljive u prehrani ljudi zauzimaju sve znaajnije mjesto. To je zdrava hrana, bogata bjelanevinama, vitaminima i mineralnim tvarima. Bjelanevine su dosta sline bjelanevinama ivotinjskog podrijetla, pa ampinjone moemo koristiti i kao izvrsnu zamjenu za meso. Od vitamina, najznaajnije je prisustvo vit. D, kojega nema ni u jednoj biljci. Gljive moemo koristiti u prehrani na razliite naine, i to: kuhane, peene, marinirane ili pak u svjeem stanju. Takoer, moemo ih konzumirati osuene, ukiseljene u octu, posoljene ili zamrznute. Osueni ampinjoni mogu se u obliku praha ili gljivinih rezanaca dodavati jelima umjesto zaina. Ipak, u pravilu se gljive koriste dok su svjee, jer se kod starih gljiva stvaraju veoma otrovni spojevi, to moe imati opasne posljedice po zdravlje.
16
ampinjoni se uzgajaju na supstratu-kompostu a za tu namjenu najbilji je kompostirani konjski stajnjak. Veina uzgajivaa ampinjona uvoze gotove supstrate, najee iz Italije, premda ga i sami mogu pripraviti.
Potronja ampinjona se stalno poveava
Moemo ih uzgajati na otvorenim ili zatvorenim prostorima. Ipak, najbolje uspijevaju u zatvorenim prostorima, kao to su: jame, podzemni rovovi, podrumi, naputena rudarska okna tj. tamo gdje je reguliranje zraenja, vlage, topline i svjetlosti olakano. Kod nas se za uzgoj ampinjona najvie koriste adaptirani, naputeni podrumi i biva vojna skladita. Danas postoje i specijalno izgraeni objekti koji se prakticiraju iskljuivo pri intenzivnom uzgoju gljiva. Tu je sve, manje-vie, auto-
Mjesta za uzgoj ampinjona
Uzgoj ampinjona
matizirano i dosta runog rada ima samo pri berbi. Meutim, prostorije za uzgoj ampinjona trebaju ispunjavati odreene uvjete. Idealna temperatura za ugoj ampinjona je od 16 do 190 C (za razvoj micelija 250 C), a relativna vlaga ne smije biti vea od 85 %. U prostoriji je potrebno imati hidrometar, da bi mogli u svakom momentu kontrolirati vlanost zraka. Izrazito je vano da temperatura bude konstan-
tna tj. nepromjenljiva, te njene oscilacije ne smiju biti vee od 3 do 4 stupnja C, dok minimalna temperatura ne smije biti manja od 120 C. Vano je u prostoriji provoditi i osvjeavanje zraka jer je gljivama potreban kisik ( u tijeku proizvodnje stvara se velika koliina CO2 ), te poto sunce smeta ampinjonima, prozore treba premazati kreom. ampinjoni se gaje na supstratu-kompostu, a najbolji je
kompostirani konjski stajnjak. Meutim, veina domaih proizvoaa uvoze gotovi supstrat iz Italije, iako se on moe pripraviti i u vlastitoj reiji (kompostiranje traje oko 16 dana uz naknadnu pasterizaciju supstrata). Danas se u svijetu, u tu svrhu koriste razni materijali biljnog, ivotinjskog i sintetikog podrijetla. Kao sadni materijal kod ampinjona se koristi micelija koja je proizvedena na
17
AMpINJoNSKA MUIcA
ampinjone napadaju razne vrste muica, koje su dobile naziv ampinjonske muice. Javljaju se u svim oblicima, a jaja polau na podlogu i pokrivku. Ovisno od temperature, obino za 4-5 dana, izlegu se liinke s crnim glavama. Hrane se micelijem, te prodiru u plodove. Ova faza razvoja traje dva tjedna, a nakon 2-3 tjedna izlaze odrasli insekti. itav period razvoja (od jajaaca do odraslog insekta) traje 3-4 tjedna, opet u ovisnosti od temperature. Ovi sitni insekti mogu prouzroiti velike tete u gajilitu ampinjona. Pri jaem napadu, u gornjem sloju podloge mogu unititi svu miceliju i sav urod ampinjona (zbog eka oni ne niu ili slabo niu). Miris stajnjaka i slinih sirovina za podlogu (a posebno miris komposta) privlai sve muice. Zatita je vrlo komplicirana, jer je unitavanje liinki kemijskim putem praktiki neizvodljivo. Danas se koristi zatitno sredstvo Trigard u dozi od 50 g/100 m2, a karenca za ampinjone iznosi 14 dana. Jedno prskanje Trigardom (neposredno nakon sjetve micelija ili neposredno nakon pokrivanja) dovoljno je za zatitu ampinjona do kraja berbe. Zbog fitotoksinosti diklorvos (Nuvan i Kofumin) se ne mogu koristiti za izravno tretiranje ampinjona. Iz tog razloga svu panju treba usmjeriti na preventivne mjere, jer u suzbijanju raznih parazita na ampinjonima kurativnih mjera zatite nema.
ampinjoni spremni za berbu
sjemenu itarica (proso ili penica). Za zasijavanje supstrata treba koristiti micelij koji proizvode specijalni laboratoriji. Najbolji prinosi se ostvaruju usijavanjem 4-6 litara micelija na 1.000 kg komposta. Tjedan do dva, nakon sjetve, kada micelija prome dio komposta, on se prekriva zemljinom smjesom (lako, zdravo zemljite) debljine oko 3 cm. Pokrivka se najee sprema od treseta i krenjaka. Naneseni sloj pokrivaa treba poravnati i lagano daskom utabati. Neki proizvoai koriste i jeftinije materijale za pripremanje pokrivke, i to: saturacioni mulj, humusni sloj iz oraninog ili vrtnog tla, te stari odleani kompost. Vano je da pokrivka bude blago alkalne reakcije i dobre prozranosti, te da ne bude izvor bolestima i tetoinama. Nikako ne smije biti suha. Pokrivka se dezinficira formalinom ili vodenom parom od 700 C (tijekom est sati). Nakon pokrivanja obavlja se zalije-
vanje i odravanje vlanosti na oko 60 %. ampinjoni se beru u fazi tehnoloke zrelosti, dok su plodovi jo vrsti i zatvoreni. Beru se tako to ih lagano pritisnemo i uvremo dok se ne odvoje. Berba se odvija svakodnevno, jer ampinjoni prispijevaju u valovima i berba u primitivnim uvjetima gajenja traje 7080 dana, dok u dobrim uvjetima uzgoja traje oko 45 dana. U tom periodu se ubere od 15 do 25 kg ampinjona na 100 kg supstrata. Uinak radnika pri berbi iznosi od 50 do 60 kg po satu. Za trite su najcjenjenije gljive promjera eira oko 3 cm, premda se za preradu (konzerviranje) trae sitnije gljive (ispod 3 cm). Berba ampinjona je vrlo sloen posao, pri kome gljive treba to manje dirati rukama jer im time umanjujemo kakvou, a time i trnu vrijednost. Proizvodnju ampinjona ugroavaju razne vrste mikoza, bakterioza, viroza, insekata
Imago ampinjonske muice
Liinke ampinjonske muice
i nematoda, protiv kojih se borimo prevenitivnim i izravnim mjerama. Na kraju napomenimo, da ampinjoni trebaju imati znaajnu ulogu u prehrani jer je dokazano da jaaju kosti, djeluju
poput grijaa u rukama i nogama, daju energiju za rad mozga, olakavaju svladavanje stresa, pomau pri gradnji miia, tite od oteenja ivaca, smetnji prokrvljenosti i osteoporoze.
18
GRIJANJE ZATIENIH pRoSToRA

Ekonomski opravdana i s gospodarskog gledita rentabilna proizvodnja povra, dobrim dijelom, ovisi od klimatskih i mikroklimatskih uvjeta koji vladaju u zatienim prostorima. Jer ipak treba znati kako mikroklimatski uvjeti znatnije utjeu na rast i razvoj biljaka, a time u konanici i na ukupni ostvareni prinos.
Zbog visokih zahtjeva prema vanjskim uvjetima, posebice toplini, razdoblje uzgoja paprike na otvorenom ogranieno je klimatskim prilikama pojedinog uzgojnog podruja. A potrebe trita za svjeom paprikom i u vrijeme kad je nema iz uzgoja na otvorenom, kao i neto vee cijene u to vrijeme, razlogom su sve veeg razvoja proizvodnje paprike u zatienim prostorima. Papriku pak spominjemo iz razloga to je trenutno rije o najeoj vrsti povra koju moemo susresti u hercegovakim plastenicima, premda sve navedeno vrijedi i za druge toploljubive vrste povra poput rajice, krastavaca i sl. se temperatura poveava i smanjuje samo za 2-3 stupnja C tijekom jednog sata. S druge strane, temperatura tla treba da je za 3 stupnja C vea danju tj. nia nou u odnosu na temperatura zraka. A temperatura tla je znatno stabilnija u odnosu na temperaturu zraka i uvijek je vea u povrinskom sloju. Nadalje, neusklaenost temperature zraka i zemljita jedan je od najeih razloga zaostajanja rasta biljke. Drugim rijeima, zbog neto nie temperature tla dolazi do usporene aktivnosti korijena, to opet dovodi do venua listova iz razloga to biljke ne mogu usvojiti dovoljne koliine vode. Zbog svega toga, o temperaturi unutar zatienih prostora moramo voditi posebnu brigu.
Jedan od naina zagrijavanja plastenika
Za uspjean uzgoj povra u zatienim prostorima izuzetno je vaan temperaturni reim. Optimalna temperatura zraka u zatienom prostoru u kojem se uzgaja paprika tijekom dana treba iznositi oko 22 stupnja C dok se ona nou odrava izmeu 16 i 20 stupnjeva C. Temperature zraka ispod 14 stupnjeva tijekom plodonoenja paprike mogu izazvati razliite negativne posljedice, poput pojave veeg broja deformiranih plodova. Posebice je za sve vrste povra nepovoljno kolebanje temperature, odnosno, njeno naglo poveavanje i naglo sniavanje. Tako je optimalno da
Vanost temperaturnog reima u plastenicima
Odravanje optimalnog temperaturnog reima tijekom hladnih dana postie se zagrijavanjem i pravilnom distribucijom toplog zraka po itavom zatienom prostoru. To se pak osigurava tehnikim nainom zagrijavanja putem tople vode, vodene pare, elektrinom energijom i toplim zrakom (kaloriferi). U veim plastenicima najei nain zagrijavanja jest toplom vodom koja sistemom cijevi krui po plasteniku ime se vri i njegovo zagrijavanje. Ipak, u hercegovakim uvjetima najee se rabe posebne pei, termogeni i termoventilatori kod kojih hladan
Sustavi za zagrijavanje zatienih prostora
zrak ulazi u agregat, potiskuje zrak preko grijaeg tijela, a zagrijan zrak preko izlaznog ventila na gornjem dijelu agregata izlazi u plastenik. Na taj nain se omoguava cirkulacija toplog i hladnog zraka. Obino se na sami izvor agregata postavlja iroka cijev od lima ili posebne plastike koja je na daljini od jednog metra perforirana cijelom duinom prolaska kroz objekt. Time se izbjegava tetan izravni udar toplog zraka na biljke i omoguava se ravnomjerno zagrijavanje prostora. Navedenim sustavima toplim se zrakom vrlo brzo i regulira temperatura unutar zatienih prostora a samo zagrijavanje zraka zasnovano je na izgaranju vrstog, tenog ili plinovitog goriva, toplom parom, toplom vodom ili elektrinom energijom.
Zagrijavanje zatienih prostora obvezna je mjera kod uzgoja povra u kontinentalnim uvjetima uzgoja, premda je ono neizostavno i kod proizvodnje rasada. Drugim rijeima, nema uspjene proizvodnje rasada bez regulacije temperature. Inae, od samog poetka proizvodnje rasada temperatura je od izuzetnog znaenja. Jer ipak treba znati kako e i samo klijanje i nicanje biti brzo i uspjeno jedino ukoliko je temperatura blizu optimalne. A svako odstupanje u tom pogledu dovodi do sporijeg klijanja i nicanja, kao i do slabije klijavosti sjemena. Ukoliko u obzir uzmemo injenicu da se radi o veoma skupom sjemenu, lako emo zakljuiti da bez adekvatnog zagrijavanja i nema sigurne te rentabilne povrtlarske proizvodnje.
Termogeni na dizel gorivo se najee koriste BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
19
Sjeme pinata
ZIMA U poVRTNJAKU
Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povra potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, juna podruja u kojima klimatski imbenici omoguuju proizvodnju jednog dijela povrarskih kultura.
Ulaskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrarskih kultura znaajnije ograniavaju klimatski imbenici. Meutim, kako bi se odrao kontinuitet proizvodnje, povrari zbog hladnog, kinog i snjenog vremena prelaze s otvorenih povrina na uzgoj povra u zatienim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajuih zatitnih mjera pojedine vrste povra moemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo raunati na neto nie proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od teta izazvanih mrazom sve je vea. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenaenje. Ipak, za tek zasijane i posaene povrtlarske kulture koje se jo nisu privikle na neto otriju klimu, nagli pad temperature svakako moe biti prilian ok. I dok je snjeni pokriva jo i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na povrinu te ak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. Ali, hladniji period godine svakako moemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to ve nismo i uinili. Na taj nain tlo ostaje grubo obraeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljee se takvo tlo prije i lake obradi, ime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povra. A posljednjih godina, zahvaljujui promjeni klime, povrtnjake moemo obraivati i poetkom studenoga jer zima, izgleda, pohodi Hercegovinu tek koncem sijenja i veljae. Barem je takav sluaj posljednjih godina. nju i zahtijevaju sljedee povrtlarske kulture-rajica, paprika, patlidan, krumpir, kupus kelj, cvjetaa, lubenice, dinje, tikve, krastavci, celer i poriluk. S druge strane, mrkva, perin, pastrnjak, enjak, luk, pinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unoenja stajskog gnoja, dok se tek tree godine na tim povrinama mogu uzgajati grah, mahune i graak. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe stajskim gnojem vano je znati na kojim je povrinama stajnjakom gnojeno prole, a na kojima pretprole godine. Nadalje, ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nuna za ostvarivanje zadovoljavajuih prinosa i dobre kakvoe plodova. Pri tome, moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste iskljuivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24, 7-14-21, 5-20-30). A osjetljive su na klor sljedee kulture-rajica, paprika, krastavci, luk i dinje.
Sjeme graka
Organska gnojiva za povrtnjake
Meutim, uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti gnojivo, i to organsko i mineralno. Od organskog gnojiva, obino u tlo unosimo stajski gnoj, koji neposredno pred sad-
Organsko i mineralno gnojivo
Ukoliko to pak zanemarimo, bit emo krivci preranog kretanja vegetacije, nepotpunog razvitka listova, uvijanja listova po rubovima, deformiranja listova i kloroze koja izaziva suenje cijele biljke. Stoga, spomenimo kako zimske dane moete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim strunim predavanjima koja se redovito odravaju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Teme su razliite, poevi od sjetve i gnojidbe pa sve do zatite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. Predavai su eminentni strunjaci iz nae zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva izmeu samih proizvoaa tako i zbog analiziranja uspjenosti provedenih mjera zatite povra u suradnji s naim agronomima.
20
KISElI KUpUS
goran JurilJ, dipl. ing.
Kupus se u veini sluajeva kiseli na nain da se zdrave glavice odabranih sorti (futoki, slava, varadinski i dr.) prvotno oiste od vanjskog lia. Potom se glavice oslobaaju korijena, koji se izdubi (noem), te se u nastalu upljinu stavlja sol. Na dno oprane plastine bave ili neke druge posude za kiseljenje poloimo nekoliko listova kupusa a zatim pripremljene glavice slaemo u redove. Izmeu glavica u re-
dovima treba biti to manja upljina koja se obino popunjava etvrtinama i ribanim glavicama naizmjence. Mogu se takoer dodati i odgovarajui zaini (papar, lovorov list, timjan, kopar), premda e dostatno biti i nekoliko zrna kukuruza koji e kupusu dati lijepu utu boju. Pored toga, svaki sloeni red dodatno posolimo akom soli te po punjenju bavu i poklopimo. Kupus ostavimo preko noi da se malo slegne. Nakon toga mu se dodaje voda koja se po-
slije nekog vremena pregleda i nadopuni jer e u protivnom doi do pojave neistoga vrenja. Bava se na koncu dobro i zatvori. Voda mora obvezno biti iznad razine posljednjeg reda kupusa u bavi. Koncentracija soli treba iznositi 1,25 %, poetna temperatura 25 stupnjeva C te obvezno moramo sprijeiti pristup zraka. To su uostalom i tri glavna uvjeta bez kojih i nema uspjenog kiseljenja kupusa. A dobro ukiseljen, kupus predstavlja odlino sredstvo za proiavanje organizma, pa se preporua barem jednom tjedno pojesti licu do dvije kiselog kupusa ili popiti au njegovog
rasola. Tim vie to navedeni sok od kupusa povoljno djeluje na sluzokou a dugim kuhanjem se ipak razaraju i njegovi najvrjedniji sastojci.
Od vitamina sadri puno vitamina C oko 50 mg, kao agrumi, te vitamin U koji je 1950. godine izolirao znanstvenik Cheney kao faktor protiv vrijeda. Sadri i vitamine grupe B i karotene. Kupus sadri i brassica faktor.
Posude za kiselenje kupusa
Glavice kupusa spremne za kiselenje
Pakiranja kiselog kupusa u trgovinama
MRKVA ZA ISTU pETIcU

Josip BrKlJaa ing.
I ranije smo na naim stranicama objavljivali lanke praene orginalnim fotografijama a koje su svjedoile o neobinom izgledu povra i voa. Jo ni danas vjerni itatelji ne mogu zaboraviti fotografije patlidana s Pinokijevim nosom, paprike u vidu djeteline s etiri lista ili gomolja krumpira u obliku srca. Meutim, mrkva koja predstavlja vjerno oslikani otisak djeje ruke uistinu je vrhunac igranja prirode s plodovima povra. Naime, dotina mrkva kao da nam svjedoi kako je upravo ona vana komponenta djeje hrane i sokova te kako predstavlja kvalitetnu komponentu povra u dnevnom djejem obroku. Osim toga, mrkva u prehrani pomae pri mnogim zdravstvenim tekoama, to znai da smanjuje koliinu eera u krvi, djeluje protiv ateroskleroze, slabokrvnosti, jetrenih, unih i bubrenih bolesti te se naroito preporuuje za prevenciju mrene i poboljanje otrine vida. Ali kako ne bi bilo zablude, mrkva s pet prstiju ne potjee s podneblja Hercegovine, kao to je to ranije bio sluaj s neobinim patlidanom, paprikom i krumpirom, ve ju je u svom vrtu u Velikoj Britaniji pronaao stanoviti vrtlar Peter. Moda je tako i bolje iz razloga to nai poljoprivredni proizvoai, htjeli to oni ili ne, ionako ve dugi niz godina ive u zemlji udesa.
Neobian izgled mrkve BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
21
pITANJA I oDGoVoRI
Posude za raniju cvatnju zumbula
Nabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramikih posuda za sadnju lukovica. Ustvari, rije je o vazama na iji se vrh, koji je manji od promjera lukovice, stavljaju lukovice zumbula ime se postie njihovo ranije cvjetanje i to ve za zimskih mjeseci. Molim vaeg agronoma Josipa Brkljau da mi pojasni cijeli postupak. Navedene vazice su posljednjih godina u trendu, to zbog svog dekorativnog izgleda to zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. Oienu posudu napunite vodom s tim to njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. U protivnom, zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla poeti truliti. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mrano i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. Vrlo brzo lukovica e potjerati guste, bijele korjenie a nedugo potom e zazelenjeti i njen vrh. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu, vazica se postupno premijeta na svjetlije mjesto. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba, puna cvatnja e nastupiti ve za nekoliko tjedana. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoe predlaem da me potraite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Josip Brkljaa, ing. veoma bogat hranjivim tvarima nunim za rast povra. Tako, primjerice, kokoji gnoj sadrava oko pet puta vie duika u odnosu na govei stajski gnoj. Stoga se takav gnoj takoer moe koristiti i to oko deset dana prije sjetve, odnosno, sadnje povra s tim da se ne unosi preko 2,5-3 kilograma po etvornom metru. Osim toga, tekui kokoji gnoj moemo koristiti i za prihranu povra, ali ga prethodno trebamo otopiti u sedam puta veoj koliini vode. Dakle, gnoj peradi moete slobodno koristiti u gnojidbi povra, ali vodei rauna da ne unosite pretjerane koliine, odnosno, da ga prethodno razblaite s vodom. Ako vam vaa koliina gnojiva nije dostatna, u bolje opskrbljenim poljoljekarnama moete nabaviti peletirano organsko gnojivo od peradi pod nazivom Italpolina. Gnojivo se koristi u proizvodnji povra, posebice salate, a prolo je termiku obradu tako da ne sadri sjemenke korova niti tetnike a ni uzronike biljnih bolesti. Gnojivo se prodaje u vreama od 25 kg. Mario ubela, dipl. ing. Glavna rezidba rua se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, poetkom zime nego rano u proljee, to znai poetkom oujka ili travnja prije nego to izbiju same mladice. Iznimku pak ini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inae se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo mogue osjetljive sorte zatititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i granice ne smijemo skraivati drastino jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, kronja drastino reducira i rua sljedeeg ljeta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati im se pojave, a rije je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. Lako ih moete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer rui nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni rua se orezuje samo u nudi! Josip Brkljaa, ing. kosica osjemeni, s povrine gredica pokupiti i ukloniti to je vie mogui sjemenki. Sljedee ih godine nastojte ponovno mehaniki ukloniti, odnosno, iupajte haustorije vilinih kosica prije njihova cvjetanja. U protivnom, morate posegnuti za primjenom herbicida koji vrlo uinkovito unitavaju ovu opasnu parazitsku biljku. Za pomo i dodatne informacije slobodno se moete obratiti naoj Savjetodavnoj slubi u Mostaru i irokom Brijegu. Mladen Karai, dipl. ing.
Otklanjanje neugodnog mirisa kod rakije
Gdje nabaviti hrka?
Kako se rijeiti viline kosice?
Kokoje gnojivo za gnojidbu povra
U svom povrtnjaku uzgajam preteito lisnato povre i to prvenstveno za obiteljske potrebe. Osim toga, uzgajam i koke nosilje pa me zanima smijem li njihov gnoj koristiti u gnojidbi povra. esto mogu uti kako je kokoje gnojivo jako te kao takvo nije poeljno u povrtnjaku. Dobro ste uli, kokoje gnojivo je uistinu jako i zbog toga se obino u povrtnjacima daje prednost goveem stajskom gnoju. Meutim, gnoj peradi je
Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naih sugraana, koji nas pitaju o mogunosti kupovine hrka kao i ostale potrebne opreme za njegovo dranje u kui. Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kunih ljubimaca, nudi i hrke. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih ivotinja mogu pronai i svu potrebnu opremu kao i hranu. Osim toga nai djelatnici pruit e vam sve potrebne savjete, o dranju i njezi hraka u kui. Vedran Lasi
Zimska rezidba rua
U svom vrtu, pored razliitog ukrasnog grmlja, imam i nekoliko rua. Zanima me smiju li se rue orezivati tijekom kasne jeseni, odnosno, poetkom zime?
U vrtu, meu razliitim vrstama cvjetnih i ukrasnih grmova zamijetila sam i vrlo tetnu biljku vilinu kosicu. Znam samo da je to opasna parazitska biljka koja je ve prouzroila suenje mnogih mojih ukrasnih grmova. Kako da je uklonim iz svoga vrta? Suzbijanje viline kosice, ukoliko se doista radi o njoj, moe se provesti primjenom herbicida. Ipak, ukoliko je rije o cvjetnjaku, meu ijim se ukrasnim vrstama doslovce ispreplela vilina kosica, to vam ne bih savjetovao jer bi mogle nastradati i ukrasne vrste. Meutim, kako ova opasna parazitska cvjetnica razvija cvjetove od svibnja do kolovoza, a jedna biljka godinje moe proizvesti do 3000 sjemenki, kojima se uglavnom i razmnoava, pokuajte je rijeiti mehaniki. Dakle, nuno je pokuati, nakon to se
Molim vas da mi pomognete savjetom-kako ukloniti miris i okus rakije po nagorjelosti i ako postoji nain uklanjanja neeljenog mirisa, da mi to podrobnije i pojasnite. Unaprijed zahvalan! Miris i okus po nagorjelosti moe se ukloniti na dva osnovna naina. Kao prvo, rakiju moemo tretirati tako to upotrijebimo aktivni ugljen koji se i dodaje manjoj koliini rakije (2-3 litre) i zatim dobro promijea. Potom dobivenu smjesu ulijemo u preostalu koliinu rakije i tako ostavimo 3-4 dana. Za to vrijeme ugljen se slegne na dno posude, dok se bistri dio rakije otoi. Meutim, napominjem kako se dodatkom aktivnog ugljena uklanjaju i aromatine tvari. Osim toga, bitno je znati kako e za 30 litara rakije biti potrebno 30-50 grama aktivnog ugljena, to pak ovisi o samom intenzitetu stranog mirisa. Miris i okus po nagorjelosti moe se ukloniti i na drugi nain i to tako to se nagorjela rakija pomijea s veom koliinom prevrelog masulja tj. masulja od kojeg je rakija i pravljena (ljivinog i dr.), a koja se nakon odleavanja u trajanju od 2 do 3 dana obvezno i destilira. Pored svega, kako ubudue ne bi dolo do zagorijevanja, ljivin masulj (kom) prethodno moete razrijediti obinom vodom. Velimir Lasi, dipl. ing.
MEDITERANSKA VoNA MUHA

veliMir lasi,dipl.ing.
Mediteranska vona muha predstavlja izrazito polifagnog tetnika jer je utvreno kako napada i oteuje preko 240 biljnih vrsta. Iako je to u svijetu ve zabiljeeno, kod nas do sada nije pravila vee tete u nasadima jabuka. Naalost, ove godine zabiljeene su tete od ovog tetnika i u nasadima jabuka. Mediteranska vona muha prvenstveno napada vone vrste iji su plodovi mekane i slatkaste konzistencije kao to je to sluaj kod agruma, smokava, bresaka i nektarina. U svijetu se biljee tete i na stolnim kultivarima vinove loze. Na podruju Hercegovine mediteranska vona muha je uglavnom priinjavala tete na smokvama, kakiju, ipku i agrumima. Meutim, ove godine prvi put su na podruju Hercegovine zabiljeene tete na jabuci. tetnik ini ogromne tete na plodovima koji za 10-tak dana potpuno propadaju i gube na trnoj vrijednosti. Sve to dovodi do oteanog plasmana jabuka pa je znaaj pravodobnog uoavanja muhe i njenog adekvatnog suzbijanja od velike vanosti za budunost jabunjaka ovog dijela Hercegovine. Naime, tete koje ini mediteranska vona muha u nasadima nisu male ni zanemarive pa je od iznimne vanosti poznavanje bologije i morfolokih karakteristika tetnika. Osim toga, podruje Hercegovine pogoduje njenom razvoju iz razloga to su zastupljene razne kulture razliitih termina zriobe plodova, pa muhe stalno nalaze odgovarajue poluzrele i zrele plodove u koje odlau jaja. Odrasla muha je utosmee boje, sa utim poprenim prugama na prozirnim krilima. Muha je duga 4-5 mm, a raspon krila iznosi 8-11 mm. U stanju mirovanja muha uvijek dri krila parcijalno otvorena. Liinka je blijedoute boje, zailjena tijela dugog 7 mm. Savijanjem tijela u luk te naglim ispruanjem liinka se odbacuje od podloge. Liinke se pak razvijaju iz jaja koje enke odlau u skupinama od po 10-20 komada u povrinskom dijelu ploda. Nakon nekoliko dana (23) liinke izlaze iz jaja i prodiru dublje u plod. Za 10-15 dana liinka zavrava svoj razvoj nakon ega naputa plod da bi se na koncu kukuljila u tlu. Stadij kukuljice traje 10-20 dana nakon ega izlazi nova generacija muha, to znai da se ciklus ponavlja. Iako u nekim klimatima ima ak 16 generacija ovaj tetnik u nas ima 4-5 generacija. Izlaskom na teren izrazito velike tete uoene su na sorti Zlatni delies, u ijim plodovima je evidentirano i po nekoliko desetina liinki. Liinke se nalaze u plodu blie povrini koja je mekanija tako da se mogu ustanoviti pipanjem. Meutim, puno vanije je napomenuti kako napadnuti plodovi ve za 7-10 dana potpuno propadaju,
22
Opis i biologija tetnika
Imago mediteranske vone muhe
podloni su truljenju i na koncu otpadaju. Zatita vonih vrsta od vone muhe dosta je oteana. Prije svega, najvanije je pratiti let odnosno pojavu muhe, to se obavlja primjenom utih ljepljivih ploa i lovnih posuda s razliitim mamcima. Dobra preventivna mjera u manjim vonjacima je skupljanje i unitavanje napadnutih, otpalih plodova ime znatnije smanjujemo zarazu muhom. Ipak, u praksi se najee koriste kemijski pripravci na osnovi dimetoata, triklorfona te u novije vrijeme insekticidi za tretiranje dijela nasada tj. kronje uz dodatak atraktanta (Buminal). Posebno treba istaknuti pripravak SUCCESS BAIT (spinosad + atraktant solulys) koji ima izuzetno
Suzbijanje
dobro djelovanje na mediteransku vonu muhu a koristi se u dozi od 50-100 ml/stablu ili 2025 l/ha. Karenca na agrumima iznosi svega 4 dana. Spomenimo jo kako su u nekim zemljama izvrsni rezultati postignuti isputanjem sterilnih mujaka koji se isputaju u prirodu i koji konkuriraju normalnim mujacima. Ali, da bi bilo uinka, isputanje se mora provoditi planski i organizirano na nain da odnos sterilnih prema normalnim mujacima iznosi 25:1.
Odrasla muha na plodu jabuke
Liinke mediteranske vone muhe u plodu jabuke BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
23
ZATo JE BolJE VINoGRADE GNoJITI U JESEN

Nakon berbe groa dobri vinogradari poet e razmiljati o gnojidbi vinograda. Iako su dobro poznate prednosti osnovne gnojidbe i obrade tla nije suvino ponoviti jer od toga u dobroj mjeri ovisi visina priroda i kvalitet groa.
Jedan od razloga zbog kojeg je potrebno obaviti jesensku gnojidbu vinograda lei u injenici da je u jesen mnogo lake nabaviti odgovarajuu vrstu gnojiva-posebice kad su u pitanju mineralna gnojiva. Rauna se da se u prvoj polovici godine utroi 60-70 % gnojiva, tako da za drugu polovicu ostaje tek 3040 %. Pored toga, mnogo je lake nabaviti odgovarajuu vrstu gnojiva te proizvoa nije prisiljen nabavljati ono to se nalazi u prodaji, nego gnojivo koje je prilagoeno potrebama vinove loze, ali i gnojivo koje popravlja plodnost tla. Drugi valjan razlog zbog ega je osnovnu gnojidbu vinograda potrebno obavljati nakon berbeu jesen, je taj to se osnovnom obradom tla (koja se provodi u jesen) gnojiva stavljaju na veu dubinu, odnosno, blie korijenu loze nego to se to postie prilikom proljetnog, plieg oranja. Poznato je da se glavna masa korijena vinove loze prostire na dubini od 25 do 60 cm i jesenskom dubljom obradom unesena gnojiva se bolje i vie pribliavaju korijenu te ih on moe potpunije i iskoristiti. To je sluaj kod svih vrsta tala, kao i kad je u pitanju razina njihove plodnosti. Inae, osnovna gnojidba vinograda u jesen je osobito vana na tlima koja su siromana fosforom i kalijem iz razloga to se ova dva hraniva sporije kreu i teko premjetaju u tlu. Ukoliko se spomenuta hraniva unesu plitko u tlo (kako se i radi kod proljetnog oranja), loza ih nee moi koristiti u dovoljnoj mjeri tijekom naredne vegetacije. Dakle, jesenskom gnojidbom vinograda i naknadnom dubokom obradom tla postie se bre i potpunije djelovanje gnojiva. Budui da je tlo u jesen suvlje nego tijekom zime ili u rano proljee, osnovna obrada u vinogradu (koja se provodi nakon berbe) moe se obaviti dosta kvalitetno. Pored toga, nakon obavljene jesenske obrade omogueno je tijekom kasne jeseni i zime nakupljanje vode i vlage ime se pojaava i povoljni utjecaj izmrzavanja na strukturu tla. Prema tome, osnovna gnojidba i duboka obrada tla u vinogradu tijekom jeseni viestruko su korisne. Spomenimo da je vinograde koji su podignuti na plavnim terenima, pjeskovitim i ljunkovitim podlogama kao i kamenitim tlima potrebno gnojiti u proljee. Kako nakon berbe groa u vinogradima nema puno poslova i ova injenica ide u prilog osnovne gnojidbe i duboke obrade vinograda u jesen. U protivnom, ovi se agrotehniki zahvati moraju provesti u proljee kad u vinogradima, ali i na ostalim poljoprivrednim povrinama ima i drugih, znaajnijih poslova. Poto se oranje tla u proljee obavlja plie, a moe se provoditi samo kod povoljne vlanosti tla, vinogradari su esto primorani odlagati ove poslove do povoljnijeg trenutka. Tako se nerijetko
Jesenja gnojidba vinograda ima niz prednosti
dogaa da se proljetna obrada tla obavi tek kad loza pone soiti. Nedvojbeno je da je u tom sluaju uinak gnojidbe i obrade tla znatno slabiji. Za osnovnu gnojidbu vinograda u jesen pogodna su razliita gnojiva, pod uvjetom da se unose manje koliine duika, a vee ili cjelokupne koliine fosfora i kalija. Najpogodnije su one formulacije kompleksnih NPK gnojiva koje sadravaju manje
koliine duika, a vie fosfora i kalija. To su gnojiva sastava NPK 7-14-21, 7-20-30, 10-20-30 i sl. Pravilo je da se gnojiva koja sadravaju priblino iste koliine fosfora i kalija koriste na tlima koja su siromana u fosforu a bolje opskrbljena kalijem. S druge strane, gnojiva koja sadre vie kalija a manje fosfora pogodna su za gnojidbu loze na svim tlima koja su podjednako opskrbljena fosforom i kalijem.
Znaaj jesenske gnojidbe
Organska gnojiva za gnojidbu vinograda i vonjaka
24
RADoVI U VoNJAKU poETKoM ZIME

goran JurilJ,dipl.ing.
Prije svega, poetkom zime poeljno je obijeliti debla voaka kako bi ista zatitili od pucanja kore ali i nakupljanja mahovine i liajeva. A za bijeljenje voaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedei nain: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gaenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg moivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Premazivanje se obavlja obinom etkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje ravite grana. A kako se voke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu i izdrati dosta niske temperature. Meutim, za vedrijih i sunanijih dana kora se poinje lagano zagrijavati, ime ona ponovno poinje i raditi. Drugim rijeima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunanih dana, dolaskom noi voke bivaju nezatiene, to dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo suneve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voaka pomae i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova kronje.
I dok se dolaskom zime intenzitet radova u vonjacima smanjuje, postoji jo niz vanih operacija koje u predstojeim danima nipoto ne smijemo izostaviti. Upravo to je vrijeme za provoenje plavog prskanja, bijeljenja voaka kao i zatite od tetnih glodavaca.
i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga, kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim to rezidbu trebamo obavljati otrim alatom, nuno je oteena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voarskim voskom. Pored toga, to onemoguava pojavu gljivinih oboljenja, voarski vosak sprjeava i tetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko nam navedeni vosak nije pri ruci, ranu moete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voarstvu uloga voarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zatitni vosak uestalo i primjenjuje!
Zatita mladih stabala jabuke od glodavaca
Kalemarski vosak za premazivanje ana
I dok ranijih godina zeevi nisu inili tetu, zahvaljujui obnovi lovita, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim vonjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve ee se rado hrane mladom korom voaka to dovodi do suenja i propadanja stabala, posebice u mlaim nasadima do pet godina starosti. Stoga, tamo gdje nije mogue ograditi vonjak, to iziskuje i ne ba tako malu investiciju,
Voke zatitite od tetnih glodavaca
voari se dovijaju razliitim metodama zatite. U tu svrhu rabe razne metalne mree, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastine folije, to trai dosta truda i materijala te poslije i est nadzor. Meutim, danas na tritu moemo nabaviti namjenske mree za zatitu od tetnih glodavaca ali i od ostale divljai (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mree se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mree su flek-
sibilne pa se s rastom debla iri i navedena zatitna mrea. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zatitu a nije je potrebno ak ni privrivati, odnosno, vezati. Nadalje, mrea ne prua utoite tetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima.
Prskanje jednim od pripravaka na osnovi bakra, poznatije kao plavo prskanje, neizbjeno je koncem jeseni tj. poetkom zime. Naime, dui hladni i kioviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voare sprijeili da nasade zatite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prskanja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, kao to su: Cuprablau Z, Champion, Bordoka juha i sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju lia te drugi put nakon provoenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dosta veoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Voke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaraene dijelove voaka spaliti.
Ne zaboravite plavo prskanje!
esto prilikom rezidbe i cijepljenja u vonjaku, vinogradu ali
Voarski vosakneizostavan pri rezidbi
Pripravci za zimsku zatitu
25
Vone sadnice u Sjemenarninu agrocentru u Mostaru Zatita mladih stabala jabuke od glodavaca
JESENSKo-ZIMSKA SADNJA VoAKA I VINoVE loZE

Mladen Karai,dipl.ing.
Proteklih nekoliko godina kasna jesen i poetak zime su relativno topli i bez vee koliine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voaka i vinove loze. Ve na poetku sadnje treba obratiti pozornost na injenicu, a koja se najee zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljaa. Znai sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voaka treba nabaviti to ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda razliitih
U toplijim junim krajevima sadnja voaka i vinove loze moe ve poeti u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posaene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.
sorata. U rasadnicima se obino nalaze jednogodinje ili dvogodinje sadnice, a prednost se daje jednogodinjim. Sadnica voke mora ispunjavati sljedee uvjete: spoj podloge i plemke mora biti vrst i bez napuknua, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 4 pravilno rasporeene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili poetkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljanja plodnosti tla. U praksi se obino gnojidba obavlja s 300 600 dt/ ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva. posaene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorjenjavanje u tlu, a s tim i mogunost obnove korjenove mree. Oteena mjesta na korjenu lake zacijele i omoguuje se rast obrastajueg korjenja. Pored toga, tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt izmeu tla i korijena. U proljee, dakle prije poetka vegetacije, korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog vie da se posaene sadnice bolje prime, a s tim bre i bolje nastave svoj razvoj u proljee.
Sadnja voaka
Sadnja voaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljee, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje voaka i vinove loze u jesen i zimu lei u vie imbenika. Veoma je vano da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, to je u junom dijelu zemlje vea vjerojatnost. Naime, u tom razdoblju je tlo jo toplo i vlano, pa tako
Prednosti sadnje u jesen i zimu
Cijepovi vinove loze u trapu BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu za predstojeu sezonu pripremili su veliki izbor sadnica kontinentalnog i junog voa, te stolnih i vinskih sorti vinove loze
26
Hayward je do danas najbolja sorta kivike koju odlikuju veliki plodovi i ija prosjena masa iznosi 90 do 100 grama. Plodovi su eliptino jajolikog oblika, ujednaeni po veliini i u komercijalnom smislu su najpodesniji iz razloga to na tritu redovito postiu visoku cijenu i zadovoljavaju uvjete svih svjetskih trita. Plodovi su obino dugi oko 7 cm, a pokriveni su smeom pokoicom s malo njenih dlaica. Sorta u naim uvjetima dozrijeva polovicom studenog. Osim toga, navedena sorta je iznimno pogodna za skladitenje. Bruno je takoer sorta s kvalitetnim osobinama a koja formira prilino ujednaene plodove srednje veliine (prosjene mase 65 do 75 grama). Plodovi su izduenog valjkastog oblika i prosjene duine od 7,2 cm. Prekriveni su pokoicom tamnosmee boje ija je povrina obrasla tamnim gustim dlaicama. Sorta u naim uvjetima dozrijeva poetkom studenog odnosno 10 dana prije sorte Hayward. Plodovi su manje pogodni za uvanje od sorte Hayward. Bilo koju sortu da odaberemo, trebamo znati kako u nasadu moramo obvezno osigurati i muku sortu/biljku tj. opraivaa. U tu svrhu obino se koriste muke sorte: Matua (pogodna za opraivanje veine enskih sorti) i Tomuri (preporua se kao dobar opraiva za sortu Hayward). Obino je dovoljno na sedam-osam enskih biljaka posaditi jednu muku. U manjim vrtovima, na okunicama i tamo gdje nema dovoljno prostora, praktinim se pokazalo kalemljenje muke biljke na ensku ili obratno.
BERBA ploDoVA AKTINIDIJE

Aktinidija je egzotina vona vrsta koja se u svijetu uzgaja pod razliitim imenima. Premda je kod nas esto nazivaju i kiwi, u literaturi se spominje i pod kineskim ogrozdom, kineskim ribizom, kivikom i sl. Domovina ove vone vrste je Kina a trenutno najvei uzgajiva Novi Zeland.
Mladen Karai,dipl.ing.
Aktinidija ili kiwi potjee iz doline rijeke Yangtze Kiang na sjeveru Kine a ne iz Novog Zelanda, kako se inae nerijetko pogreno i tvrdi. Naime, prava je istina kako je prvo sjeme na isteku prolog stoljea stiglo na Novi Zeland i to u torbama misionara koji su u Kini irili kransku vjeru. Neki su novozelandski uzgajivai voa odmah prepoznali veliki potencijal ove biljke pa je kivi ubrzo postao popularna povijua koju se moglo nai u mnogim vrtovima. ak je i zabiljeeno kako je prvi uzgoj kivija na novozelandskom tlu zapoeo u Wanganui kod gospodina Aleksandra Alisona, na ijem imanju su 1910. godine dobiveni i prvi plodovi. Od tog davnog vremena pa sve do danas aktinidija je postala nezamjenljiva vona vrsta na svjetskom tritu. S druge strane, spomenimo kako se na hercegovakom podneblju s uzgojem kivija eksperimentalno zapoelo 1977. godine, i to ba na podruju Mostara. Od tada se ova cijenjena vona vrsta brzo rairila po cijelom podruju nae zemlje, ak i u uvjetima kontinentalne klime. svojoj teini. Pored toga, poto se kod nas kivi uglavnom uzgaja za potrebe domainstva, njegove plodove moemo brati i neto kasnije, ak i nakon opadanja listova. Razumljivo, to jedino ukoliko ne postoji opasnost od mraza ili smrzavanja. A poto obiluju C vitaminom, plodovi aktinidije su upravo idealni za konzumiranje tijekom hladnih, zimskih dana.
Kod aktinidije razlikujemo tri stupnja zrelosti plodova. Prva je botanika zrelost koja nastupi kada se zaustavi dotok hranjivih tvari u plodove. Oni su tada dosegnuli konaan oblik i veliinu. Druga je uporabna zrelost kada plodovi posve razviju sve tipine kvalitete mesa kao to je vrstoa, okus i miris te su prikladni za potronju. Ova zrelost se obino ostvaruje tek u skladitu. Trea je tehnoloka zrelost koja oznaava stupanj dozrelosti za trenutanu uporabu. Kod plodova za trenutanu potronju tehnoloka se zrelost podudara s uporabnom, s tim da se plodovi beru neto kasnije. A plodovi su spremni za berbu kada dovoljno omekaju na mjestu gdje se peteljka spaja s mesom ploda. Ipak, zato uriti kada se zna da prerano ubrani plodovi nisu izdrljivi kod skladitenja te pretjerano gube na
Kada je pravo vrijeme za berbu?
Iako je sortiment aktinidije relativno velik, u naim proizvodnim podrujima uglavnom su zastupljene dvije vrlo kvalitetne sorte: kasna sorta Hayward i srednje rana sorta Bruno.
Najznaajnije sorte aktinidije
Od ove godine u Sjemenarninim Agrocentrina u Mostaru i irokom Brijegu moete nabaviti sadnice nove sorte aktinidije pod nazivom Soreli. Osnovna karakteristika sorte je izuzetan okus i uto meso ploda.
Plodovi aktinidije pred berbu BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
27
BIoREX I FENIX
pElETIRANA oRGANSKA GNoJIVA
Najvanije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadrava sve hranjive elemente nune za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujui svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fizike, kemijske i bioloke osobine zemljita. Stoga je njegov znaaj nezamjenljiv.
nino rotiM, dipl. ing.
Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim povrinama (povrtnjacima, vonjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na injenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Meutim, stajski znoj treba znati adekvatno i primijeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezatien ostaje u polju, u vonjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi etvrtinu svoje vrijednosti. Ako pak na takav nain ostane desetak dana, izgubit e vie od treine svoje vrijednosti dok u sluaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi ak polovicu svoje hranjive vrijednosti. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu sprijei nevrijeme ili neka druga nepogoda, istjerani stajski gnoj moemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to pak ne bi uinili, djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isuio i u kontaktu sa zrakom dolo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Te tetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kine padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo duika koji bi ishlapio u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojita. Na naem tritu moemo pronai tri varijante organskog peletiranog gnojiva i to: govee gnojivo u kombinaciji s konjskim, isto kokoje gnojivo i kombinaciju goveeg, konjskog i mineralnog gnojiva. Na naem tritu jedno od najboljih peletiranih organskih gnojiva, spravljeno kombinacijom goveeg i konjskog gnoja dolazi pod nazivom BIOREX. Naime Biorex je produkt najpoznatije europske tvornice za proizvodnju organskih gnojiva koja se nalazi u Italiji a zove se Italpolina.
Biorex i Fenix
Organo-mineralno gnojivo PHENIX
Petete kod Biorex-a su ujednaene tako da se lako razbacuju pomou rasipaa mineralnog gnojiva. Pelete su kompaktnenema mrvljenja i stvaranja praine u vrei. Vlanost gnojiva je minimalna, to kod drugih gnojiva nije sluaj. Pelete se u tlu uz optimalnu vlanost brzo razlau i gnojivo postaje dostupno biljkama. Naime, zbog injenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostruile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (govee + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnoji-
to Biorex razlikuje od slinih gnojiva?
Odlike Fenix-a
Organsko gnojivo BIO-REX BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009
va prikladnog za jesensku primjenu u vonjacima i vinogradima. Navedeno gnojivo moe se pronai pod trgovakim nazivom Fenix. Fenix je ve pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u injenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veu proizvodnu povrinu. Jednostavno reeno, pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za povrinu od 300 etvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (govee + konjsko i kokoije gnojivo) pokrivaju povrinu od 100 etvornih metara. Napominjem da su peletirana organska gnojiva ve ispitana u naim proizvodnim uvjetima gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Tomu svjedoi i velika potranja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak moete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu. Na istim prodajnim mjestima moete dobiti i detaljnije informacije o nainu i vremenu primjene, kao i o potrebnim koliinama za pojedine kulture.
28
VoE S pADINA BERKoVIA

Josip BrKlJaa, ing.
Proli mjesec posjetili smo gosp. Jovu Biberdia koji na svom imanju u Berkoviima uzgaja razliite vone vrste. Ipak, prioritet su svakako jabuke kojima ovo podneblje iznimno odgovara. Meutim, ove godine nasadi jabuka nastradali su od elementarnih nepogoda to je u velikoj mjeri umanjilo njihovu trnu vrijednost. Kako ovaj umirovljenik i sam kae: Po profesiji sam profesor biologije i iz iste ljubavi uzgajam voe za potrebe vlastitog domainstva. Iako osobno ne posjedujem plantane nasade, ve pojedinana vona stabla, mogu ustvrditi kako je ova proizvodna godina oznaena kao loa iz razloga to je ovdanje nasade jabuka otetila krupa. Slino se dogodilo i sa brojnim nasadima paprika roga kojih je u ovom podneblju znatan broj. Za razliku od njih, sretna okolnost za vlasnike nasada jabuka jeste nazonost tvrtke Vitaminka, koja se bavi proizvodnjom sokova i koja na ovim terenima otkupljuje oteene plodove po cijeni od 8 feninga po kilogramu. Naime, utjeha ovdanjim poljoprivrednicima ogleda se u injenici kako ipak u naoj zemlji postoje i preraivaki kapaciteti koji e otkupiti vrlo kvalitetnu domau sirovinu, neophodnu za proizvodnju soka. Samo uz takav pristup, koliko-toliko zagarantiranog otkupa, moemo oekivati irenje i podizanje novih proizvodnih nasada.
Jovo Biberdi u svom vonjaku
Iris Decora d.o.o.
PROJEKTOVANJE, UREENJE I ODRAVANJE ZELENIH POVRINA
Budite ponosni na Va vrt!
+387 33 65 78 09 info@irisdecora.ba www.irisdecora.ba www.vasvrt.ba
29
BAJAM
deficitarna vona vrsta
Nerijetko smo u svojim tekstovima za pojedine vone vrste naglaavali kako su nepravedno zapostavljene odnosno kako je njihov uzgoj u naim krajevima minimaliziran. Meutim, ukoliko sagledamo stvarno injenino stanje, lako moemo uoiti da u Hercegovini danas uope ne postoje vei, ozbiljniji nasadi bajama. Istini za volju, unatrag nekoliko godina u okolici Mostara podignuti su prvi, intenzivni nasadi koji su ve pokazali iznimnu adaptilnost naem proizvodnom podruju. A za vlasnike dotinih nasada slobodno moemo ustvrditi kako su pioniri u svome poslu.
Plodovi bajama spremni za berbu
Mladi nasad bajama
I doista, ukoliko posjetite trgovine maloprodaje ili veleprodaje, zamijetit ete kako se jezgre bajama u nae krajeve uvoze iz Kalifornije, panjolske i Italije. Drugim rijeima, domai proizvod ovog tipa ne postoji, to znai da bi on imao siguran plasman na irem tritu. Osim toga, oni malo stariji e posvjedoiti kako se iza onog rata veliki broj hercegovakih obitelji prehranjivao upravo zahvaljujui jednom ili dva stabla bajama posaenih tj. samoniklih u dvoritu obiteljske kue. Naime, kako je jezgra bajama oduvijek bila traen proizvod, sretnici koji bi ga uspjeli uzgojiti, njegove plodove su bez veih potekoa trampili za razliite kune potreptine, u vidu brana, eera i drugih namirnica. Zbog toga, ali i zbog dekorativnosti bajama u cvatnji i danas brojne hercegovake okunice krase jedno ili dva njegova stabla. Naalost, veih proizvodnih povrina i nasada bajama u Hercegovini danas uope nema. Premda intenzivan uzgoj zahtijeva primjenjivanje razliitih agrotehnikih i drugih zahvata, za bajam moemo ustvrditi kako nekih specijalnih prohtjeva i nema. Bitno je pri odabiru proizvodnog prostora voditi rauna o apsolutno minimalnim temperaturama. U tom pogledu bajam je dosta slian breskvi i kajsiji, to znai da se u naim krajevima nesmetano moe uzgajati. Neto je osjetljiviji u fazi cvatnje i zameta-
Bajam-deficitaran na tritu
nja plodova (dok ne dostignu 3 cm duljine), a to se danas lako nadilazi izborom adekvatnog sortimenta tj. kasnocvatuih sorata. Jer prije se uzgajao iskljuivo sjemenjak bajama koji rano procvjeta zbog ega je mraz esto znao unitititi cvijet. Spomenimo jo da je odrastao bajam, uz provedbu kvalitetne agrotehnike, praktino vrlo izdrljiv u pogledu niskih temperatura. S druge strane, visoke temperature ne predstavlaju problem jer bajam izdri i do 50 stupnjeva C te se kod njega ne pojavljuju klasine oegotine, pale lia i drugi simptomi zadnjih godina esti na grou i vou u junoj Hercegovini. U pogledu tla i navodnjavanja takoer nema specijalnih prohtjeva, premda za dobar razvoj stabala i obilno plodonoenje bajama ova dva initelja zasluuju pozornost. Berba bajama se odvija pri botanikoj zrelosti plodova kada dolazi do morfolokih promjena zelenog omotaa ploda koji mijenja boju i puca, a do ega dolazi tek nakon odrvenjavanja ljuske. Bajam doputa neto dulje razdoblje berbe, to je pozitivna okolnost jer se moe kombinirati s uzgojem ostalih kultura koje voari obino imaju zastupljene u vlastitoj proizvodnji. Drugim rijeima, dok je, primjerice, kod treanja berba najvei troak i problem u proizvodnji, jer se plodovi u kratkom vremenskom intervalu moraju ubrati sa stabla, to kod bajama nije potrebno uiniti u kratkom roku. Naime, mnogi poizvoai znaju ak ekati da plodovi bajama sami spontano otpadnu sa stabla, pa ih tek onda prikupljaju to je pozitivna okolnost. A uz injenicu da kilogram jezgre na svjetskom tritu konstantno varira izmeu 5-6 dolara, jasno je da e ove jeseni izbor za sadnju biti olakan. Bitno je samo na vrijeme nabaviti kvalitetnu sadnicu bajama. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu za predstojeu sezonu nude veliki izbor talijanskih sorti badema koje su se pokazale izuzetno dobrim na podruju Bosne i Hercegovine.
Berba bajama
Voka skromnih zahtjeva
Bajam predstavlja vrlo staru voarsku kulturu koja potjee iz Zapadne Azije i Grke. Zbog svojih vrijednih odlika brzo se proirio po cijelom svijetu. Danas se najvie uzgaja u SAD, i to
prvenstveno Kaliforniji, odakle njegove hranjive jezgre za potrebe domainstava, ali i prehrambene, konditorske, farmaceutske i kozmetike industrije dolaze u nae krajeve.
30
Karambola za ugasiti e
Karambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijeljenim listovima. Cvjetovi su ruiaste do ljubiaste boje u crvenim kitiastim metlicama. Plodovi su ute boje. U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog vonim salatama ili hladnim predjelima, narezan na ploke. U Aziji se koristi na puno vie naina. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gaenje ei, no konzumira se i sirova, kuhana, kandirana ili pripremljena kao ele. Njen sok daje koktelima kiselkastu notu. Svoju primjenu nalaze i cvjetova u salatama. Rjee se uzgaja njen bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). Njegovi listovi narastu do 60 cm, s proporcionalno veim brojem liski.
Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najvee drvo
Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnim mamutovaca (Sequoia sempervirens), pronaeno u amerikoj dravi California. Obujam debla bio je najmanje2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, ukljuujui i lie, granje i korijenje, to je otprilike teina 890 slonova. Drvo se sruilo u oluji1905. godine.
Topovsko zrno-hrana za divlje svinje
Topovsko zrno je drvo visine do 35 m s okruglom kronjom. Kronja je s mnogo kratkih bonih grana bez listova na kojima su veliki ruiasti cvjetovi i plodovi koji podsjeaju na topovska zrna. Biljka cvate skoro cijele godine, gotovo iskljuivo na golim granama ispod kronje. Cvjetovi su veliki 6-10 cm, sa 6 tamnocrvenih do ruiastih i ukastih latica. Cvjetovi topovskog zrna nou ire intenzivan slatkast miris koji privlai imie koji ih oprauju. U junoj Americi drvo skoro uvijek donosi cvjetove i plodove, a u Aziji rijetko donosi plodove-moda zato jer nedostaju opraivai. Tvrdu koru plodova razbijaju divlje svinje koje se hrane mesom plodova.
Najopasniji guter
Gila (Heloderma suspectum) je veliki guter jarkih boja koji naraste do duine od 60 cm, a ivi u sunim podrujima Meksika i na jugozapadu SAD-a. Iako je relativno bezopasan, ima osam otrovnih lijezda smjetenih u donjoj eljusti u kojima nosi dovoljno otrova da bi mogao usmrtiti dvije odrasle osobe. Otrov ne ubrizgava, ve on curi u ranu kada Gila udovite ugrize i vae rtvu svojim otrim, ali krhkim zubima.
Vodena salata pokriva za jezera
Vodena se salata preteno razmnoava izdancima i to tako brzo da esto veliku vodenu povrinu prekrivaju mladice jedne jedine biljke. Dlaice na njenim listovima ne mogu se ovlaiti. Izmeu njih se stoga zadrava vrlo mnogo zraka to biljci daje jak uzgon. Stoga po pokrivau od vodene salate mogu trati i vee movarne ptice. Koristi se tradicionalno kao hrana za patke i svinje, no ve je bilo i pokuaja iskoritavanja u postrojenjima za dobivanje bioplina. Kod nas se vodena salata esto koristi u akvarijima, a ljeti u ukrasnim jezercima.
Najvee ptije jaje

Najvee zabiljeeno ptije jaje bilo je nojevo jaje koje je teilo 2,35 kg, a sneseno je u srpnju 1997. godine na farmi nojeva Datong Xinda u Shanxiju u Kini. Nojevo jaje obino tei 1,0 1,78 kg, obujma jednaka onom od 24 kokoja jajeta. Iako mu je ljuska tanka 1,5 mm, moe nositi teinu odraslog ovjeka.
Pustinjska rua ne podnosi vodu
Pustinjska rua (Adenium obesum) omiljena ukrasna biljka u Aziji i Africi; prvobitno rasprostranjena u istonoj Africi od Etiopije do june Afrike. Dok se druge ukrasne biljke moraju zalijevati, pustinjska rua se mora uvati od suvika vode. Ona potjee iz vrlo suhih podruja i ono malo potrebne vode akumulira u svojim deblima. Ako dobije vie vode nego joj je potrebno, gubi listove. Iako se biljka smatra otrovnom te se njen mlijeni sok ak koristi kao otrov u strelicama, njome se hrane mnoge afrike divlje ivotinje, oigledno zbog zaliha vode.

Green Garden 65

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 65

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 65 studeni / prosinac 2009.

Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum

Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum

Povre: Koliina 80-120 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

poseban ugoaj u naim domovima te na poseban nain i u naim srcima.

Legenda o nastanku Boine zvijezde

su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim udom njihovi zele-

ni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

BoI U ZNAKU cRVENE BoJE

vite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekue gnojivo.

Azaleja s dvostrukim cvijetom BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

JESENJI UKRASI VRTA

Crveni javor Acer palmatum atropurpureum

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

pRESAIVANJE DRVENASTIH BIlJAKA

Biljke presaene u vee posude

goran JurilJ, dipl. ing.

Biljke u rasadnike spremne za presaivanje

Presaivanje je najbolje obaviti krajem zime ili poetkom

Vrijeme i nain presaivanja

Osvjeavanje povrinskog sloja

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

Rue su najljepe rezano cvijee

Dugotrajnost rezanog cvijea

Najee vrste rezanog cvijea

Narcisi se koriste kao rezano cvijee

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

pRIpREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU

Radovi na travnjaku poetkom jeseni

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

ARI MEDITERANA NA lJUBUKI NAIN

Draen Antunovi u svom nasadu ipka

Detalji iz vrta obitelji Kraljevi BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

Pratei inozemna iskustva, da se lako zakljuiti kako se ger-

Novi naini u uzgoju gerbera

Suvremen uzgoj gerbera BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

Razliite vrste folija za plastenike

Sve vei broj zatienih objekata na podruju Hercegovine

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

pRIMJENA AGRIlA U pRoIZVoDNJI poVRA

Nain postavljanja agrotekstila

Moe li se povre nesmetano uzgajati ispod agrila?

Prednost agrila su velike

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

Razlike izmeu perina korjenjaa i liara

Perin se najee koristi kao zain

Domai liar je najee koritena sorta BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

cRNA RoTKVA obilje vitamina tijekom zime

Vrijeme je za berbu crne rotkve

Crna rotkva se malo koristi u prehrani

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

Potronja ampinjona se stalno poveava

Mjesta za uzgoj ampinjona

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

ampinjoni spremni za berbu

Imago ampinjonske muice

Liinke ampinjonske muice

BROJ 65 STUDENI / PROSINAC 2009

GRIJANJE ZATIENIH pRoSToRA

Jedan od naina zagrijavanja plastenika

Vanost temperaturnog reima u plastenicima