Professional Documents
Culture Documents
Ponimo sa vinima
U ovom delu...
vaj deo knjige ete bolje shvatiti ako imate neko predznanje: na primer, ta je groe i gde vam se nalaze jezik i nos. Ukoliko vladate ovim osnovama, moete poeti da upoznajete vina i da uivate u njima ak i ako ih nikada u ivotu niste probali. Poeemo polako, tako da moete uivati u putovau.
Poglavlje 1
Osnovno o vinu
U ovom poglavu
ta je vino argonski izrazi kao fermentacija i sulfiti ta ima crno vino to belo nema Istina o roze vinima Razlike izmeu stonih, penuavih i pojaanih vina
talno poseujemo vinarije i na kraju obino priamo s vinarom o tome kako proizvodi vino. Jedno od nas dvoje je uvek jako zainteresovano jer su ti razgovori esto prilika da se sazna zato vina imaju ba takav ukus. Ali drugom sve to vrlo brzo dosadi, jer nije vano kako je vino napraveno sve dok je dobro. Izgleda da u svetu postoje dve vrste ubitea vina: hedonisti, koji samo hoe da uivaju u vinu i da stalno pronalaze nove izvore zadovostva; i filozofi, koji su fascinirani procesima dobijaa vina. (Hedonisti ih smatraju zaluenicima za vino.) Naa porodica ima i jednog i drugog. Ako ste filozof, uivaete u otkrivau onoga po emu se vina razlikuju. A ak i ukoliko ste hedonista, znae e vam pomoi da otkrijete jo vina u kojima ete uivati. Naravno, to vam govori filozof.
Ima li ta prirodnije?
Fermentacija je sasvim prirodan proces u koji ovek uopte ne mora da se uplie, osim to e staviti groe u muau i iz e izvui sok. Ovaj proces se odvija bez ikakve vae pomoi i u sveem jabukovom soku ostavenom predugo u friideru. ak se i u mleku, koje sadri drukiju vrstu eera, stvara mala koliina alkohola, ako ga ostavimo ceo dan na kuhiskom stolu. Kad ve govorimo o mleku, Luj Paster je zasluan za otkrie fermentacije u devetnaestom veku. To jeste otkrie, ne izum. Neke od onih jabuka iz rajskih vrtova verovatno su fermentisale i mnogo pre nego to se Luj Paster pojavio. (Pa, bez vina to i ne bi bio neki raj!)
NE ZA B
AVITE OR
Glavni sastojak
Oigledno, jedan od najznaajnijih inilaca koji utie da se jedno vino razlikuje od drugog jeste vrsta sirovine groani sok. Zrelije, slae groe ini da vino ima vie alkohola, a od razliitih sorti groa (Chardonnay, Cabernet Sauvignon, ili Merlot, na primer) prave se razliita vina. Groe je osnovni sastojak vina, i vinar sve radi ba sa tim posebnim groanim sokom koji ima. U poglavu 3 bie rei o razliitim sortama groa i vrstama vina koja se od ih dobijaju.
ta je sa sultima?
Sumpor-dioksid, hemijsko jediee koje ine sumpor i kiseonik, nastaje spontano tokom fermentacije, u veoma malim koliinama. Vinari ga i sami dodaju, jer je on za vino isto to i kombinacija aspirina i vitamina E za oveka udesni lek koji lei od raznih boki i spreava pojavu mnogih. Sumpor-dioksid deluje antibakterijski, spreavajui da se vino pretvori u sire. Zaustava razvoj kvasaca i na taj nain spreava da slatko vino ponovo fermentie u boci. Ponaa se kao antioksidans pa odrava vino sveim i titi ga od kvarea usled pogubnog dejstva kiseonika. Uprkos ovim arobnim osobinama, vinari se trude da sumpor-dioksid koriste tedivo, jer to se mae dodaje u vino, to je vino boe (ba kao to je boe da i udi mae piju lekove). Evo sada jedne ironine situacije: Danas kada je proizvoda vina toliko napredovala da vinari vie nego ikada nemaju potrebe da se oslaaju na pomo sumpor-dioksida na veini etiketa na vinima u Americi stoji naznaka Sadri sulfite (to znai sumpor-dioksid). To je zato to je ameriki Kongres 1988. usvojio zakon po kojem je obavezno ovo naglasiti na etiketama. Zbog toga mnogi ubitei vina misle da ona sada sadre vie sumpora nego pre; ali, u stvarnosti, upotreba sumpor-dioksida verovatno je stalno jednako mala. Priblino 5 procenata astmatiara veoma je osetivo na sulfite. Da bi ih zatitio, Kongres je obavezao proizvoae da svako vino koje sadri vie od 10 promila sulfita nosi etiketu s natpisom Sadri sulfite. S obzirom na to da se u vinu normalno nalazi izmeu 10 i 20 promila sulfita, to znai da se ova obaveza odnosi na gotovo svako vino. (Izuzetak su ekoloka vina, koja se namerno proizvode bez dodavaa sulfita; u nekim vinima nivo sulfita je toliko nizak da ne moraju da nose propisanu etiketu.) Stvarni nivo sulfita u vinu kree se izmeu 100 i 150 mg/l (priblino sadraju u suvim kajsijama); dozvoeni maksimum u SAD je 350 mg/l. U Srbiji i Crnoj Gori taj nivo je izmeu 150 i 400 mg/l, zavisno od vrste vina. Bela desertna vina imaju najvie sulfita, slede srede slatka bela vina i ruiasta vina, jer je ima najpotrebnija zatita. Suva bela vina sadre mae sulfita, a suva crna vina najmae.
10
Ako se pitate kako, pokoica se odvaja od zrna na jedan od dva naina: pritiskaem velike koliine groa tako da sok istie a pokoica ostaje neto kao kad deca prstima istiskuju pulpu iz zrna groa pokuavajui da vas pogode ili geeem groa u maini s velikim zavrtem koji cepa pokoicu i oslobaa sok.
11
Bela vina sluimo rashlaena, ali ne ledeno hladna. Ponekad ih u restoranima slue previe rashlaena, pa moramo da saekamo da se malo ugreju pre nego to ih pijemo. Dobro, vi ba volite hladno vino; ali probajte vae omieno belo vino kada nije previe rashlaeno, i sigurni smo da ete otkriti da ono ima mnogo bogatiji ukus. O tome uz koju hranu se dobro slae belo vino pogledajte u poglavu 20; vie informacija o belom vinu i hrani (i o samom belom vinu u vezi s tim), nai ete u kizi istih autora White Wine For Dummies (John Wiley Publishing, Inc.).
Bela vina imaju stil: nita nije kao obino belo vino
Bela vina moemo svrstati u tri kategorije prema osnovnoj crti ihovog ukusa ne raunajui penuava vina ni ona jako slatka desertna vina (u poglavu 16 vie o ima). Ako vam se neki od izraza kojima opisujemo ove tri grupe uine udnim, verujte sve je objaeno u poglavu 2. Evo te iroke podele: Neka bela vina su suva i osveavajua, bez slasti i note hrastovine. (Pogledajte poglave 3 i saznaete celu istinu o hrastovini.) Veina italijanskih belih vina, kao to su Soave i Pinot Grigio, neka francuska bela, kao Sancerre i neka Chablis vina, spadaju u ovu kategoriju. Druga bela vina su suva, ili prilino suva, a punou im daje ta nota hrastovine. Veina vina Chardonnay iz Kalifornije i Australije, i mnoga francuska vina poreklom iz regije Burgundije, spadaju u ovu grupu. Konano, neka bela vina su polusuva. Takva su mnoga jeftinija amerika vina (mae od 10 dolara po boci) i brojna nemaka vina, posebno ona najjeftinija.
Najupadivija razlika izmeu crnih i belih vina jeste ihova boja. Crvenu boju vino dobija za vreme fermentacije, kada bezbojni sok crnog groa apsorbuje boju iz egove pokoice sve dok je u kontaktu s om. Istovremeno s bojom, sok iz pokoice poprima i tanin, supstancu koja ima vanu ulogu u graeu ukusa vina. (U poglavu 2 saznaete vie o ukusu tanina.) Upravo prisustvo tanina u crnom vinu pravi onu najznaajniju razliku u ukusu izmeu crnih i belih vina.
12
VET SA
tako skupa vina iz regije Bordeaux, u Francuskoj; italijansko vino Chianti; mnoga australijska crna vina; i neka amerika Merlot vina)
Teka crna vina s puno tanina (kao to su najskupa kalifornijska
Cabernet vina; vino Barolo iz Italije; najskupa australijska crna vina; i mnoga druga skupa crna vina) Zahvaujui velikom spektru crnih vina, moete uz svaku vrstu hrane i za svaku priliku nai odgovarajue vino (osim ako elite da pijete penuava vina koja su uglavnom bela ili ruiasta). U poglavu 20 nai ete neke primere dobro odabranih vina uz odreenu vrstu hrane. Vie o tome moete saznati iz kige istih autora o crnom vinu, Red Wine For Dummies (John Wiley Publishing, Inc.).
UPOZ O
NJE! RE
Jedan od sigurnih naina da pokvarite uitak koji imate dok pijete crno vino jeste da ga konzumirate ohlaeno. Kada je crno vino hladno, tanini mu daju gorak ukus onakav kakav imate dok pijete jak hladan aj. S druge strane, u mnogim restoranima dobiete previe toplo crno vino. (Gde li ga uvaju? Pored kazana?) Dobra temperatura crnog vina je kada je boca u vaoj ruci prijatno hladna. Vie o servirau pravilno temperiranih vina nai ete u poglavu 8.
13
TEHNIKI
Naravno, nemaju sva roze vina naziv roze. (To bi bilo suvie jednostavno.) Mnoga roze vina danas nose naziv ruica to su smislili trgovci da bi izbegli naziv roze zbog nepopularnosti ovih vina osamdesetih godina. Da ne bi neko provalio da je ruica sinonim za roze, na etiketama pie da su to bela vina. Ali ak i dete moe da vidi da je White Zinfandel u stvari ruiast. Rumena vina koja se nazivaju bela prilino su slatka. Vina koja su etiketirana kao roze, mogu takoe biti slatkasta, ali neka divna evropska roze vina (i nekoliko vina iz Amerike) jesu suva vina (nisu slatka). Iako veliki ubitei vina retko piju roze, mi volimo leti da pijemo suvo roze vino.
14
Stono vino
Stono vino, ili lako vino, jeste fermentisan groani sok iji je sadraj alkohola unutar odreenog raspona. Nadae, stono vino nije penuavo. (Neka stona vina sadre sasvim malo ugen-dioksida, ali nedovono da bi bila diskvalifikovana kao stona vina.) Prema amerikom standardu, sadraj alkohola u stonim vinima ne sme biti vei od 14 procenata; u Evropi nivo alkohola u lakim vinima mora da se kree u rasponu od 8,5 procenata do 14 procenata (ima samo nekoliko izuzetaka). Dakle, prema slovu zakona, sve dok nivo alkohola ne prelazi 14 procenata i vino nema mehurie, radi se o stonom ili lakom vinu. Naravno da zakonodavac brojku 14 nije izvukao iz eira. Oduvek je veina vina sadravala mae od 14 procenata alkohola bilo zbog toga to je nivo eera u groanom soku bio nizak, ili zato to dejstvo givica prestaje a samim tim i fermentacija pri dostizau ovog nivoa alkohola. Tako je broj 14 uzet za graninu vrednost koja odvaja stona vina od vina kojima se dodaje alkohol (vie o desertnim vinima u sledeem odeku).
TEHNIKI
TALJI DE
Danas, meutim, granica nije tako jasna kao to je bila kada je takav propis donet. Mnoge vrste groa uzgajaju se u toplim klimatskim oblastima, gde ono dobro sazreva i ima dosta prirodnog eera, tako da se u egovom soku za vreme fermentacije stvara vie od 14 procenata alkohola. Postoji jo jedan razlog za to: koriee novih vrsta givica koje mogu da deluju produeno, ak i kada nivo alkohola pree 14 procenata. Mnoga crna vina Zinfandel, Cabernet i Chardonnay iz Kalifornije, sadre 14,5 ili ak 15,5 procenata alkohola. Vinopije ih ipak smatraju stonim vinima, mada prema propisima ona tu ne spadaju. To nam samo govori kako neke odredbe zakona nisu uvek usaglaene sa stvarnou. Evo sada nae, u svetskim razmerama tane definicije stonih vina: to su obina, nepenuava vina koju veina udi najee pije.
15
Desertna vina
Mnoga vina imaju vie od 14 procenata alkohola jer im se alkohol dodaje za vreme ili posle fermentacije. Ovo je neuobiajen nain spravaa vina, ali su u nekim krajevima sveta, kao to je region Jerez (herez) u paniji ili Porto u Portugalu, proizveli i te kako posebna vina.
UPOZ O
NJE! RE
Desertno vino je u Americi uobiajen naziv za slatka vina koja se konzumiraju posle jela. Mi mislimo da ovaj naziv vodi pogrenom zakuku, jer nisu sva desertna vina uvek slatka i ne piju se uvek posle jela. (Na primer, Dry Sherry je deklarisano kao desertno vino, ali je ono suvo vino i pije se pre jela.) Kategorija desertnih vina u Evropi ima naziv likeri (pojam koji takoe podrazumeva slatkou.) Mi vie volimo izraz pojaano (engl. fortified) to upuuje na to da je vino dobilo na jaini dodavaem alkohola. No, dok ne budemo ovlaeni da o tome odluujemo, moraemo da koristimo termine desertna vina ili likeri.
16
17
Ako neko pokua da vas impresionira sluei vam ampaac koji nije francuski, nemojte se upecati. U zemama kao to je SAD, gde je propisima dozvoeno penuava vina nazivati ampacem, obino se jeftina i nekvalitetna vina koriste tim imenom. Veina kompanija u Americi koje proizvode vrhunska penuava vina, nee ih, uprkos propisima koji to dozvoavaju, nazvati ampacem iz potovaa prema francuskim. (Naravno, s obzirom na to da su Francuzi vlasnici mnogih kompanija u Kaliforniji koje proizvode ta vrhunska penuava vina, ne iznenauje nas ienica to oni ne daju svojim vinima naziv ampaac, ve to ni mnoge druge kompanije to ne ine.)
SNOBOV S