ELEKTROTEHNIKA

LABORATORIJSKE VEBE
Student
Broj indeksa:
Ime i prezime:

Studijski program:

Praktikum laboratorijskih vebi:

SADRAJ

OPTA UPUTSTVA ZA RAD U LABORATORIJI ZA FIZIKU

Karakteristike mernih instrumenata

Rezultati merenja

Tanost merenja: apsolutna i relativna greka

Prikazivanje rezultata merenja tabelarno

Grafiko prikazivanje rezultata merenja

Upoznavanje sa Unimerom

Komponente: Otpornici , kondenzatori, kalemovi, izvori

Omov zakon u kolima jednosmerne strujei naizmenine struje

Provera Kirhofovih zakona

Merenje otpora Vitstonovim mostom

Omov zakon u kolima naizmenine struje, RLC, RL,RC kolo

Karakteristika poluprovodnike diode

Odreivanje karakteristike tranzistora

Pomou simulacionih programima

LtspiceIV
Multisim -Electronics Workbench v10.0 (Now The National Instruments Electronics
Workbench Group)

uraditi vebe

Omov zakon u kolima jednosmerne strujei naizmenine struje

Provera Kirhofovih zakona
Merenje otpora Vitstonovim mostom
Omov zakon u kolima naizmenine struje, RLC, RL,RC kolo

UNIMER
Za servisiranje raznih elektrinih ureaja u domainstvu, u radionici, ili za odravanje el.
maina u proizvodnim pogonima potrebno je meriti struje, napone i otpore. Poto je nepraktino nositi
vie instrumenata konstruisan je univerzalni merni instrument unimer ( naziva se i multimetar ). On
je lako prenosiv, mehaniki otporan i dovoljno taan za rad na terenu, a njime se mogu meriti
jednosmerni i naizmenini naponi i struje, i elektrini otpor. U prvom delu lekcije bie obraen
analogni instrument ( instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji rezultat ispisuje u
obliku brojki na LCD displeju.
U unimere se ugrauje instrument sa kretnim kalemom.
Izmeu polova stalnog magneta ugraen je kalem na kome je
uvrena kazaljka. Proticanje struje kroz kalem stvara
magnetno polje. Uzajamno dejstvo ovog magnetnog polja i
polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke.
Protivmoment stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje
vraaju kazaljku na nulu. Detaljnije o ovoj vrsti instrumenta se
ui na asovima iz predmeta " elektrina merenja ".
Ovakvim instrumentom mogu se meriti samo
jednosmerne struje i naponi. Da bi unimer mogao da meri i
naizmenine veliine u njega se ugrauje ispravlja sa dve ili
etiri diode koji naizmeninu struju i napon pretvori u
jednosmernu. Kada se mere naizmenine veliine instrument
pokazuje efektivnu vrednost struje i napona. ema unimera i
njeno krae objanjenje dati su u dodatku lekcije.
slika 1
Pre nego to ponemo da koristimo unimer i vebamo rad sa njime na asovima praktine
nastave, moramo ponoviti neke vane pojmove koji su nam poznati iz predmeta " elektrina merenja".
Domaaj ( naziva se i merni opseg ) je najvea vrednost merene veliine koju instrument moe
izmeriti. Domaaj odreujemo mi postavljanjem preklopnika u odgovarajui poloaj.
Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se domaaj podeli sa brojem podeoka na
skali u koju e mo gledati.
Do rezultata merenja se dolazi tako to se broj podeoka koji oitamo pomnoi sa konstantom.

Podeok na skali je rastojanje izmeu bilo koje dve oznake na skali. NAPOMENA: Ovo je
definicija iz knjige koja moe dovesti do razliitih tumaenja koliko zapravo skala sa slike 1 ima
podeoka ? U ovom primeru broj podeoka je etiri ( kazaljka pokazuje 3,2 podeoka ), a crtice izmeu
napisanih brojeva samo olakavaju oitavanje rezultata. Ako meutim svaku oznaenu crticu shvatimo
kao podeok onda je broj podeoka 20 a kazaljka pokazuje 16 podeoka. Va nastavnik ovaj drugi nain
koji neki primenjuju ( iako komplikuje stvari ) smatra smenim emu onda slui napisana trojka i
etvorka ako se mora brojati 16 crtica ?
Da bi imali tano oitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim uglom. U ovome nam
pomae malo ogledelo ( kazaljka i njen lik u ogledalu se poklope ).
U koli e mo najvie koristiti instrument "unimer 33" proizvoaa "Iskra". Ovaj instrument
ima vie crnih i crvenih skala. Crvene skale se koriste za merenje naizmeninih struja i napona, a crne
skale su za jednosmerne veliine. Za merenje otpora se koristi posebna crna skala. Izgled ovog
instrumenta je na slici 2.

Slika 2 Instrument "UNIMER 43" ISKRA Kranj

Na instrumentu se nalazi vie oznaka. Neke od njih su :
- Instrument je konstruisan za rad u horizontalnom poloaju. Ako se postavi pod uglom,
ili se uspravi radie, ali verovatno pokazivanje nee biti tano.
- Ova oznaka se moe nai na instrumentima koji su predvieni za rad u uspravnom
poloaju i koji se montiraju npr. na radne stolove.
- Instrument sa ovakvom oznakom moe da meri i jednosmerne i naizmenine veliine

2,5 - Ovo je oznaka za klasu tanosti, odnosno maksimalnu procentualnu greku koju pravi
instrument pri punom skretanju kazaljke. Najee klase tanosti su: 0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5.
Vidimo da na unimer ne spada u tane instrumente.
- Instrument sa obrtnim kalemom i igraenim ispravljaem sa diodama.
- Ispitni napon 3 kV

DIGITALNI INSTRUMENTI
Sve to je reeno o analognim instrumentima u vezi naina priljuenja u kolo, unutranjeg
otpora i naina merenja (poetak merenja se najveeg domaaja) vai i za digitalne instrumente.
Kod digitalnog instrumenta oitavanje merene veliine je mnogo lake i tanije. Vrednost se
direktno oita na displeju, dakle nema dilema oko izbora skale, odreivanja konstante instrumenta i
mnoenja sa njom, i nema subjektivnih greaka pri oitavanju broja podeoka. Ako je merena veliina
vea od domaaja instrument e to verovatno "preiveti" a greku e signalizirati ispisivanjem cifre "1"
na prvom mestu. Nije osetljiv ni na zamenu prikljuaka "+" i "-", pokazae tanu vrednost uz
ispisivanje minusa ispred rezultata merenja. Ipak, zbog naina indikacije ovaj instrument nije pogodan
za praenje promene merene veliine.
Na slici je instrument koji se kod nas moe lako nabaviti. Ima sasvim zadovoljavajuu tanost i
kvalitet s obzirom na neverovatno nisku cenu, ispod 5 eura. Brojevima su obeleeni:

1.) PREKLOPNIK
U zavisnosti od
njegovog poloaja, ovim instrumentom se moe
meriti:
DCV jednosmerni napon
ACV naizmenini napon
DCA jednosmerna struja
10A jednosm. struje do 10 A

- merenje otpora
- provera dioda
hfe - podruje koje omoguava
da se proveri tranzistor koji se postavi u
odgovarajue podnoje
OFF iskljuen instrument

2.) DISPLEJ - Ovaj instrument ima 3 1/2 cifre,

to znai da prva cifra, ako je ispisana, moe biti
samo jedinica. Na njemu postoji indikacija negativnog polariteta, istroenosti baterije i visokog
napona. Bolji instrumenti ispisuju i merenu
veliinu ( V, mV, mA ... ), imaju pozadinsko
osvetljenje displeja, a neki imaju i "traku" koja
imitira skalu analognog instrumenta.
Znak na displeju
signalizira da je
merena veliina vea od domaaja. To je i oznaka
za beskonaan otpor.
slika 16

3.) PRIKLJUAK COM

masa, tj. minus ampermetra, voltmetra i ommetra.

4.) Prikljuak za merenje napona, otpora i struje do 200 mA.

5.) Prikljuak koji se koristi za merenje velikih jednosmernih struja do 10 A.
6.) Podnoje za testiranje pojaanja tranzistora h fe.

10

11

12

13

15

16

17

18

34

35

36

37

KARAKTERISTIKA POLUPROVODNIKE DIODE

Poluprovonika dioda 1N4001 je p - n spoj. Njena je primena velika kao usmerivaa
struje, za stabilizaciju napona, kao fotodioda i dr.
Odreivanje karakteristike U=f(I) poluprovodnike diode vri se povezivanjem
poluprovodnike diode u kolo prema elektrinoj emi sa sl.1. Meri se struja I za razliite
vrednosti napona U, ija se vrednost menja potenciometrom. Zatim se dioda okrene, da bude
polarisana u suprotnom smeru, i ponovi se merenje struje u zavisnosti od napona.

7805

+5Vdc
20O

470O

tranzistor
dioda

1K

mA

BC140
500O

A
3K3

50O
1N4001
V

Sl. .1
Strujmo naponska karakteristika diode

LED

1N4001

ISPRAVLJAC
230Vac
na
8-15Vdc

UI karakteristika za neke druge diode

Led dioda

Zadatak vebe:
Nacrtati karakteristiku poluprovodnike diode u=f(|I) u direktnoj i inverznoj
polarizaciji.
Podaci dobijeni merenjem:
Direktna polarizacija

Inverzna polarizacija

I[

I[ ]

Nacrtaj grafik

U[ ]

U[ ]

ODREIVANJE KARAKTERISTIKE TRANZISTORA

bbbbbg

Oreivanje karakteristika tranzistora vri se na sledei nain. Tranzistor npn tipa se povee
tako da emiter povezan za negativan potencijal bude zajedniki za ulazno i izlaznom kolu (sl.1),
dobija se tzv. stepen sa zajednikim emiterom. Baza i kolektor su vezani za pozitivan (5V)
potencijal u odnosu na emiter. Karakteristika ovoga stepena predstavlja zavisnost kolektorske
struje IC od napona na kolektoru UCE pri stalnoj struji baze IB. Koeficijent strujnog pojaanja (ili
samo strujno pojaanje) pokazuje za koliko se promeni struja kolektora pri promeni struje baze pri
konstantnom naponu izmeu kolektora i emitera,

Koeficijent strujnog pojaanja stepena sa zajednikim emiterom izraunava se sa

karakteristike sl..2 i moe imati vrednost od 20 - 1000.
Merenje se vri tako da se, potenciometrom P1, struja IB postavi na odreenu vrednost, koja
se odrava da bude konstantna u toku merenja. Zatim se meri struja Ic pri razliitim vrednostima
napona UCE (koji se menja potenciometrom P2). Napon UCE se menja u granicama od 100mV 3V. U intervalu od 0 - 0,5 V, zbog velikih promena struje IC, potrebno je ee meriti struju nego u
intervalu od 0,5 V - 3 V.
Slika 2. Zavisnost Ic od UCE

Zadatak vebe:
Izmeriti i nacrtati karakteristiku tranzistora Ic =f(UCE) za nekoliko razliitih vrednosti
stuje IB.

Izraunati strujno pojaanje.

Podaci dobijeni merenjem:

Ic( mA)

VCE(V)
3

2,5

IB(A)
10
25
50
100
150
200
Nacrtaj grafik

Podaci sa grafikona:
UCE=
ICE1=

IB1=

ICE2=

IB2=

ICE1=

IB1=

1,5

0,6

0,4

0,3

0,2

0,15

0,1

Pomou simulacionih programima

LtspiceIV
Multisim -Electronics Workbench v10.0 (Now The National Instruments
Electronics Workbench Group)

uraditi vebe

Omov zakon u kolima jednosmerne strujei naizmenine struje

Provera Kirhofovih zakona
Merenje otpora Vitstonovim mostom
Omov zakon u kolima naizmenine struje, RLC, RL,RC kolo

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

1.OTPORNICI
1.ema spoja
Ommetar
+

Ommetar1kohms

Multimer M2005

k
R 1k

VA

R 1k

A
+
V/
-

R 4,7k

3300 ohma,

Vrijednost otpora:

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

1 Ommetar____________________
10 otpornika ___________________

3. Postupak izvoenja vjebe i teorijske napomene

Otpornici su elementi koji slue da u kolu ostvare potreban pad napona ili da
ogranie struju u kolu. Ukljueni u elektrino kolo vre pretvaranje elektrine energije
u toplotnu. Osnovne karakteristike koje karakteriu neki otpornik su njegova
otpornost, tolerancija i snaga. Otpornici se mogu podijeliti:
- linearne
o stalni (iani, slojni, otpornici od mase)
o promjenjivi ( potenciometri)

Praktikum laboratorijskih vjebi

-

Elektrotehnika kola Tuzla

nelinearne
o termistori NTC i PTC
o varistori VDR
o magnetski otpornici

Otpornici se oznaavaju brojevima i slovima, ili bojama. Otpornici veih dimenzija na

svome tijelu imaju odtampano: nazivnu vrijednost, toleranciju i snagu. Nazivna
vrijednost otpornika obiljeava se brojevima i slovom, pri emu slovna oznaka E
oznaava (), K (k) i M(M). Ako je slovo izmeu brojeva, onda predstavlja i
decimalni zarez.
Primjer: 470E=470, 4E7=4.7, 1K=1k, 1K2=1.2k , 33M=33M, 8M2=8.2M
Oznaavanje bojama vri se na otpornicima manjih dimenzija. Na tijelo otpornika
nanose se obojeni prstenovi (ili take), poredanih po odreenom redoslijedu. Predak
boja i znaenje dat je u sledeoj tabeli. Prvi je onaj prsten koji je blii kraju tijela
otpornika.
BOJA
crna
smea
crvena
narandasta
uta
zelena
plava
ljubiasta
siva
bijela
zlatna
srebrna
Bez boje

1.prsten

POREDAK BOJE I ZNAENJE

2.prsten
3.prsten
4.prsten

Prvi broj

drugi broj

fak. mnoenja

tolerancija

snaga

1
2
3
4
5
6
7
8
9
-

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
-

1
10
102
103
104
105
106
107
108
109
10-1
10-2
-

0
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
5%
10%
20%

0.25W
1W
2W

5.prsten

0.5W

Primjer : crvena, uta, crvena, srebrna i zelena to znai da otpornik ima otpornost
R=2,4(k), toleranciju 10% i snagu 0,5(W).
Otpornici se proizvode po standardnim nazivnim vrijednostima poredanim po
Renardovom ili internacionalnom nizu: 1; 1,1; 1,2; 1,3; 1,5; 1,8; 2,0; 2,2; 2,4; 2,7; 3,0;
3,3; 3,6; 3,9; 4,3; 4,7; 5,1; 5,6; 6,2; 6,8; 7,5; 8,2; i 9,1. Standardne nazivne
vrijednosti otpornika sa svojim tolerancijama prekrivaju cijelo ovo podruje. Dvije
susjedne vrijednosti otpornika iz standardnog niza dodiruju se ili prekrapaju sa
svojim tolerancijama.
Za date otpornike na osnovu rasporeda obojenih prstenova odrediti: vrijednost otpora
otpornika, toleranciju i snagu. Na osnovu stepena tolerancije odrediti u kojem
intervalu vrijednosti se moe biti otpornost otpornika za bude zadovoljena tolerancija.

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Zatim ommetrom izmjeriti njihovu stvarnu vrijednost i odrediti razliku od nazivne

vrijednosti otpora.
Interval vrijednosti u kojem moe biti otpornost, a da bude zadovoljena tolerancija se
tolerancija%
rauna kao: R R
100%
4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

Vrijednost
oznaena
bojama

Tolerancija

Interval vrijednosti za
datu toleranciju

Snaga

Izmjerena
vrijednost
Ommetrom

Razlika
izmeu
izmjerene i
oznaene
vrijednosti

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

PRVI KIRHOFOV ZAKON

(naizmjenine struje)
ili jednosmerne
1.ema spoja
AM2 1,64mA 0
R2 2,2k
AM1 2,4mA 0

e(t) 6V

R1 1k

A
R3 4,7k

VM1 6V 0

AM3 765,66uA 0

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

1 Izvor naizmjenine struje________________

1 AC Voltmetar_________________________

3 AC Ampermetra ______________________

3 Otpornika____________________________

Spojni kabl

3. Postupak izvoenja vjebe

Vjeba se izvodi tako da mjerne instrumente, ampermetre i voltmere, izvor
istosmjernog napona i otpornike spojimo prema datoj emi. Ako se radi o
univerzalnim mjernim instrumentima onda
moramo preklopnik prebaciti na
naizmjenini reim rada i izabrati odgovarajue mjerno podruje. Ampermetre
spajamo u seriju sa potroaima R1, R2, R3,, a voltmetar paralelno sa izvorom. Nakon
provjere ispravnosti spoja ukljuujemo izvor naizmjenine struje. Voltmetrom
izmjerimo vrijednost napon na AC izvoru, a ampermetrima izmjerimo vrijednosti
struja pojedinih grana (R). Podatke za struje, napon i otpornike unosimo u tabelu a
ostali dio izraunamo po prvom kirhofovom zakonu, koji glasi zbir svih struja koje
ulaze u jedan vor jednak je zbiru svih struja koje izlaze iz tog vora. Za na sluaj
I 1 = I 2 + I 3 . Na osnovu oitanih vrijednosti moemo izraunati ukupan otpor cijelog

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Ui
, takoe moemo odrediti padove napona
I1
na pojedinim otporima pomou Omovog zakona U R1 = I 1 R1 , U R 2 = I 2 R2 , U R 3 = I 3 R3

kola, na osnovu Omovog zakona Ru =

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Broj
mjerenja

R1

R2

R3

I1

I2

I3

I1= I2+ I3

Ru

UR1

UR2

UR3

1.

2.

3.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

DRUGI KIRHOFOV ZAKON

(naizmjenina struja) i jednosmerna
1.ema spoja
UR2 4,13V 0

UR1 1,88V 0
+

e(t) 6V

V
R1 1k

V
R2 2,2k

A
AM 1,88mA 0

U 6V 0

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

AC izvor naizmjenine struje_____________

3 AC Voltmetra_______________________
1 AC Ampermetar______________________
3 Otpornika__________________________
Spojni kabl_________________________

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Mjerne instrumente, voltmetre i ampermetar, otpornike i AC izvor napajanja spojiti
prema datoj emi. Izmjerene vrijednosti napona na otpornicima i struje u kolu unijeti
u tabelu. Zatim na osnovu drugog Kirhofovog zakona odrediti napon na serijskoj vezi
dva otpornika. Drugi Kirhofov zakon glasi; suma svih napona, padova napona i
elektromotornih sila u zatvorenom strujnom kolu jednaka je nuli. Pomou Omovog
U
zakona odrediti ukupni otpor kola pomou izraza Ru = .
I

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

R1

R2

U1

U2

U=U1+ U2

Ru

1.
2.
3.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

KONDENZATORI
1.ema spoja
C1 1u

C1

C2
+ -

C3

simboli kondezatora
C1-stalni kondenzator

C2-elektrolitski kondenzator

C3-promjenjivi kondenzator

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

Ommetar____________________
10 kondezatora_______________

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Kondezatori su pasivni elementi koji vre pretvaranje elektrine energije u
elektrostatiku i obrnuto. Imaju sposobnost akumuliranja elektrine energije.

21

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Svojstvo kondezatora imaju svaka dva

izolatorom.

provodnika, meusobno razdvojena

Parametri kondezatora su: kapacitet, nazivni napon i tolerancija.

S
Kapacitet ploastog kondezatora je dat sa C = 0 r ,
d
C kapacitet kondezatora (F),
0 = 8,85 10 12 (F/m) dialektrina konstanta vakuma,

r- relativna dialektrina konstanta dijalektrika,

S- aktivna povrina ploa (m2) i
d- razmak izmeu ploa (m).
U kolu istosmjerne struje kondezator predstavlja prekid ili beskonano veliki otpor.
Struja protie samo kratko vrijeme samo dok se kondezator ne napuni. U kolima
naizmjenine struje kondezator predstavlja reaktvni otpor ija se vrijednost rauna po
1
[] . Pored reaktivnog, kondezator sadri i aktivni otpor, od ije
obrascu X C =
2fC
veliine zavisi kvalitet kondezatora. To su otpori prikljunih ica i ploa i gubici u
dijalektriku. Kod idealnog kondezatora struja kroz kondezator fazno prednjai naponu
na kondezatoru za 90.
Kondezatori se mogu podijeliti na :
- stalne kondezatore, iji se kapacitet ne moe mijenjati. Izrauju se sa ploama
ravnog, cilindrinog i lonastog oblika.
o papirni kondezatori, izmeu Al-folija
kao dijalektrik koristi se
impregrirani papir. Zaliveni su termoplastinom masom kapacitet se
kree od 100pF do 10F, sa tolerancijama od 5%, 10% i 20%.

o keramiki kondezatori, dijalektrik je keramika sa ijih strana su srebrni

slojevi kao metalne ploe.
o liskunski kondezatori, kao dijalektrik koriste listove liskuna na koji se
nanose srebrni slojevi koji predstavljaju ploe kondezatora. Imaju mali
faktor gubitaka pa se koriste u oscilatornim kolima.
o metalopapirni kondezatori, kao dijalektrik koristi se impregrirani papir
na koji se nataloi sloj metala. Mogu se koristiti i poslije proboja.
o elektrolitski kondezatori, Al- folija oksidirana s jedne strane uronjena u
elektrolit (smjesa borne kiseline, glicerina i amonijaka). Jedna elektroda
je Al- folija, dijalektrik je oksidni sloj, a druga elektroda je kiselina.
Koristi se samo za istosmjernu struju.
-

promjenjivi kondezatori, kondezatori kod kojih se kapacitet moe mijenjati

promjenom dijalektrika (), povrine ploa (S), i mijenjanjem razmaka (d).
Najee su u primjeni promjenjivi kondezatori sa zrakom kao dijalektrikom,
kod kojih se promjena kapaciteta vri promjenom aktivne povrine ploa. Trimkondezatori se koriste za precizno podeavanje kapaciteta, najee
promjenom razmaka izmeu ploa.

22

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Parametri kondezatora su napisani na tijelu kondezatora.

Ispravnost kondezatora se najlake moe ispitati pomou Ommetra. Ako je
kondezator ispravan trenutno e pokazati mali otpor koji e vrlo brzo da poraste na
beskonanu vrijednost.

Ispitati ispravnost kondezatora, odrediti njegov kapacitet, nazivni napon i toleranciju

sa tijela kondezatora. Odrediti interval u kojem moe biti kapacitet datog
kondezatora da bude zadovoljena data tolerancija.

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

Kapacitet C

Nazivni napon U

Tolerancija

Interval vrijednosti za
datu toleranciju

Ispravnost
kondezatora

(F)

(V)

(%)

(F)

(da/ne)

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
23

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

KALEMOVI
(mjerenje aktivnog i reaktivnog otpora kalema)

1.ema spoja
AM1 183,64mA 0

ZM1 1ohms

a)

L 104m

U=6V

VM1 6V 90

L 104m

b)

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

Ommetar____________________________________
AC izvor naizmjenine struje_____________________
AC Voltmetar_________________________________
AC Ampermetar_______________________________
2 Kalema____________________________________
spojni kabl

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Kalemovi slue za pretvaranje elektrine energije u magnetsku i obrnuto. Kalemovi
su pasivni elementi koji se koriste u kolima naizmjenine struje, a za istosmjernu
struju predstavljaju kratak spoj. Sastoje se od veeg broja namotaja bakarne ice
na izolacionom tijelu ili bez njega (zrani kalem). Koriste se u kolima visokih
frekvencija (VF kalemovi) i u kolima niskih frekvencija (NF kalemovi).
Parametri kalema su : induktivnost, maksimalno dozvoljeni napon i struja.
Induktivnost kalema se rauna prema izrazu:
N 2S
L = 0 r
l

24

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

L induktivnost (H),
0 = 1,256 10 6 (H / m ) - permeabilnost vakuma,

r - relativna magnetska permeabilnost materijala unutar kalema,

N - broj namotaja,
S povrina presjeka kalema (m2),
l duina kalema (m)
Proticanju naizmjenine struje kalem se suprostavlja aktivnim i reaktivnim otporom.
Zbog reaktivnog otpora kalema struja kroz kalem fazno zaostaje za naponom na
kalemu za 90 (idealni kalem).
Aktivni otpor je otpor ice, a reaktivni zbog pojave napona samoindukcije. Aktivni
otpor kalema se mjeri prema emi a), a reaktivni prema emi b).

RL =

U
I

ZL =

U
I

X L = Z L2 RL2

L=

XL
2f

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

RL

ZL

XL

()

(V)

(A)

()

()

(H)

(Hz)

1.
2.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

25

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

REDNA VEZA RLC ELEMENATA

1.ema spoja
UR
+

UL
+

U=2V; 2,2V
R=270 Ohm
L=1,5mH
C=1uF

AM1
R1 100

L1 104m

C1 100u

U=6V

UC

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

AC izvor naizmjenine struje________________

Signal generator__________________________
Osciloskop_______________________________
1 Ampermetar____________________________
4 Voltmetra______________________________
3 kalema________________________________
3 kondezatora____________________________
3 otpornika______________________________
spojni kabl

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Kada otpornik R, kalem L i kondezator C spojimo redno, tada e kroz sva tri
elementa proticati ista struja. Napon na otporniku R e biti u fazi sa strujom kroz kolo,
a napon na kalemu L e fazno prednjaiti struji kroz kalem za 90, napon na
kondezatoru C e fazno zaostajati struji kroz kondezator za 90.
Spojiti elemente prema emi. Izmjeriti struju kroz redno RLC kolo, izmjeriti napone na
otporniku R, kalemu L, kondezatoru C i na rednoj vezi RLC. Vektorski sabrati
napone na R, L i C i dokazati da je u = u R + u L + u C . Na osnovu izmjerenih vrijednosti
U
2
odrediti impedansu cijelog kola Z =
ili kao Z = R 2 + ( X L X C ) , rekativni otpor
I

26

Praktikum laboratorijskih vjebi

kalema i induktivnost X L =

XC =

Elektrotehnika kola Tuzla

UL
X
L = L , reaktivni otpor kondezatora i kapacitet
I
2f

U
1
C =
IC
2fX C

Nacrtati vektorske dijagrame napona i struja.

Snimiti zavisnost napona UR, UL i UC u funkciji od frekvencije, mijenajui frekvenciju
od 10 Hz do 100 Kz.
od 10Hz do 40KHz

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

UR

UL

UC

U=UR+UL+UC

XL

XC

(A)

(V)

(V)

(V)

(V)

(V)

()

()

()

(H)

()

(F)

(Hz)

1.

2.

3.00

1.50
Imaginary part

UL = 1.96V

A M 1 = 60.00m A

0.00
UR = 6.00V

-1.50

UC = 1.91V

-3.00
-1.00 0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

Real part

27

7.00

Praktikum laboratorijskih vjebi

Napon 1Hz
UR
UL
UC

10Hz

100Hz 1kHz

Elektrotehnika kola Tuzla

10kHZ 100kHz

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

28

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

PARALELNA VEZA RLC ELEMENATA

1.ema spoja
AM1 60,2mA 4,63

U=6V

U 6V 0

R1 100

C1 100u

L1 104m

AMR 60mA 0

AML 183,64mA -90

A
AMC 188,5mA 90

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

AC izvor naizmjenine struje_______________

Signal generator_________________________
Osciloskop_____________________________
4 Ampermetara__________________________
1 Voltmetar_____________________________
3 kalema____ __________________________
3 otpornika_____________________________
3 kondezatora___________________________
spojni kabl

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Kada otpornik R, kalem L i kondezator C spojimo paralelno tada e na sva tri
elementa vladati isti napon. Struja kroz otpornik R bit e u fazi sa naponom na
otporniku, struja kroz kalem L e fazno zaostajati naponu na kalemu za 90,a struja
kroz kondezator C e fazno prednjaiti naponu na kondezatoru za 90.
Spojiti elemente prema emi. Izmjeriti napon na paralenom RLC kolu, izmjeriti struje
kroz otpornik R, kalem L, kondezator C i paralelnu vezu RLC. Vektorski sabrati struje
kroz R, L i C i dokazati da je i = i R + i L + iC . Na osnovu izmjerenih vrijednosti odrediti
U
impedansu cijelog kola Z =
, rekativni otpor kalema i induktivnost
I
X
U
U
1
L = L i reaktivni otpor kondezatora i kapacitet X C =
XL =
C =
IL
2f
IC
2fX C
Nacrtati vektorske dijagrame napona i struja.

29

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Snimiti zavisnost struja IR, IL i IC u funkciji od frekvencije mijenjajui frekvenciju u

intervalu od 1Hz do 100 kHz.

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

IR

IL

IC

I=IR+IL+IC

XL

XC

(V)

(A)

(A)

(A)

(A)

(A)

()

()

()

(H)

()

(F)

(Hz)

1.

2.

30

Praktikum laboratorijskih vjebi

Struja
IR
IL
IC

1Hz

10Hz

100Hz 1kHz

Elektrotehnika kola Tuzla

10kHZ 100kHz

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

31

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

TRANSFORMATORI
(i autotransformatori)

1.ema spoja

N2

N2

N2

N2
N1

TR4

TR3

TR2

TR1

N1

N1

N1
N3

N3

N3

TR1
VG1

U1 220V 0

N1

N2

ema transformatora sa vie izvoda

ema spajanja autotransformatora

32

U2 22V 0

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

1 Transformator sa vie izvoda___________________

AC izvor naizmjenine struje____________________
3 Voltmetra__________________________________
1 Autotransformator____________________________

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Transformatori su elementi koji naizmjenini napon jedne vrijednosti pretvaraju u
naizmjenini napon druge vrijednosti. Transformatori takoe slue da galvanski
odvoje dva strujna kruga. Transformator se sastoji od dva zasebna namotaja
smjetena na eljezno jezgro. Namotaj na koji se prikljuuje napon koji treba
transformisati zove se primarni namotaj ili primar. Drugi je sekundarni namotaj ili
sekundar. Broj navojaka primara oznaava se sa N1, a sekundara sa N2. Prave se od
bakarne ice izolirane lakom. Fe jezgra je sastavljena od meusobno izoliranih
limova, na taj nain postie se veliki elektrini otpor vrtlonim strujama u jezgru.
eljezni limovi su U, E i I profila. Na stubove transformatora se stavljalju ve
formirani namotaji i jezgro se zatvara paketom limova I profila.Kod U profila
namotaji su na zasebnom, a kod jezgra E profila na istom stubu. Namotaji mogu
imati i vie izvoda
Odnos broja namotaja sekundara i primara naziva se koeficijent transformacije ili
N
prenosni broj : n = 2 .
N1
Ako se zanemare gubici snaga u transformatoru, tada je snaga sekundara priblino
jednaka snazi primara.
I 2 U 1 N1
P1 = P2, U 1 I 1 = U 2 I 2
=
=
I1 U 2 N 2
Optereenje kojim transformator optereuje izvor na koji se prikljuuje je

N1
2
N1
R
U1
N2
U
= 2s gdje je Rs = 2 optereenje sekundara, a Rp
Rp =
=
= Rs
N
I2
I1
n
N2
I2 2
N1
redukovani otpor sekundara u primarno kolo.
U2

Ispitati ispravnost transformatora Ommetrom, a zatim spojiti transformator prema

emi i izmjeriti vrijednosti napona izmeu pojedinih stezaljki.
Autotransformator je transformator koji koristi samo jedan namotaj, a slui za
regulaciju izlaznog napona. Snimiti zavisnost odnosa izlaznog i ulaznog napona od
poloaja klizaa autotransformatora.
Proraun transformatora male snage:
- prividna snaga P2 = U 2 I 2 [VA]

[ ]

- presjek jezgra S Fe = 1,2 P2 cm 2

33

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

45 U 1
S Fe
50 U 2
- broj zavojaka sekundara N 2 =
S Fe
P
- jaina struje kroz primar I 1 = 1 [ A]
U1

- broj zavojaka primara N 1 =

A
proraun presjeka vodia za usvojenu gustinu struje od 2
2
mm
d1 = 0,8 I 1 [mm] i d 2 = 0,8 I 2 [mm]

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

U12

U23

(V)

(V)

(V)

Poloaj
klizaa
Napon U2

U13
(V)

1/4

1/2

3/4

(V)

U2/U1

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

34

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

OZNAAVANJE POLUPROVODNIKIH
ELEMENATA
1.ema spoja
2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti
-

5 dioda___________________________
5 tranzistora_______________________

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Postoji veliki broj sistema oznaavanja poluprovodnikih elemenata, a najee se
koriste Evropski, Ameriki, Japanski i Ruski sistem oznaavanja poluprovodnika.
Evropski sistem

Evropski proizvoai oznaavaju poluprovodnike sa tri slova i brojem.

Prvo slovo oznaava materijal od kojeg je poluprovodnik izraen. Znaenje je
sledee:
- A germanij
- B silicij
- C galij-arsenid
- D indij-antimonid
- R - poluprovodnici bez ispravljakog dejstva (foto elementi)
Drugo slovo oznaava primarnu upotrebu elemenata. Znaenje je sledee:
- A detektorske, prekidake i diode za mijeannje
- B diode sa promjenjivim kapacitetom (varikap diode)
- C NF tranzistori
- D NF tranzistori snage
- E tunel dioda
- F VF tranzistor
- G kombinovani elementi
- H elementi osjetljivi na magnetska polja
- K Hal modulatori i umnoivai
- L VF tranzistori snage
- P elementi osjetljivi na radijacije
- Q elementi koji emituju radijacije
- R elementi za elektrinu kontrolu i okidanje
- S tranzistori za prekidake namjene
- T snani prekidai i kontrolni elementi
- X diode za umnoavanje
- Y ispravljake diode i regulatori
- Z naponski stabilizatori i regulatori

35

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Ukoliko se iza prva dva slova nalaze i slova X ili Y znai da je element predvien
za industrijsku (profesionalnu) upotrebu.
Broj kao trei elemenat oznake, oznaava registarski broj proizvoda i on moe biti
dvocifren ili trocifren.

esto se iza broja nalazi i jo jedno slovo, npr A, koje oznava da se radi o jednoj od
varijanati osnovnog tipa, koji se razlikuje po nekom parametru.
Diode za stabilizaciju, ispravljake diode i tiristori mogu imati dodatna slova i brojeve.
Za zener diode esto se iza oznake nalazi slovo koje oznaava toleranciju: A-1%, B2%, C-5%, D-10% i E-15%. Iza ove oznake slijedi broj koji oznaava nazivni radni
napon. Decimalni zarez u ovoj oznaci je oznaen sa slovom V. Npr. BZY 93-C7V5
je oznaka diode za stabilizaciju, koja ima toleranciju 5% i predviena je za radni
napon 7,5V.
Kod ispravljakih dioda iza standardne oznake moe se nalaziti jedan broj koji
oznaava maksimalni inverzni napon Npr. BYX34-500 je ispravljaka dioda sa
inverznim naponom od 500V.
Kod oznake za tiristore dodatni broj oznaava maksimalni inverzni napon.

Ameriki sistem
Ameriki prozvoai oznaavaju poluprovodnike sa tri elementa. Prvi element je broj
koji pokazuje broj PN spojeva. Broj 1 oznaava jedan PN spoj, odnosno to je oznaka
za diode. Broj 2 oznaava dva PN spoja, odnosno tranzistore. Broj 3 oznaava tri PN
spoja, odnosno tiristore.
Drugi elemenat je slovo N.
Trei elemenat je broj koji oznaava pod kojim je elemenat registrovan.
esto se iza broja nalaze i slova A, B, C, koja oznaavaju da se radi o varijanti
osnovnog tipa tranzistora, koji se razlikuje po nekom parametru.

Japanski sistem
Ovaj sistem oznaavanja ima tri elementa.
Prvi element je broj koji pokazuje da li je element dioda (1) ili tranzistor (2).
Drugi element se satoji od dva slova. Prvo slovo je S, koje oznaava da je to
poluprovodnik. Drugo slovo ima sledee znaenje:
- A PNP VF tranzistor
- B PNP NF tranzistor
- C NPN VF tranzistor
- D NPN NF trazistor
- F element od silicija
- H tiristor
Trei element je broj pod kojim je registrovan proizvod. Npr. 2SC65 je VF tranzistor
NPN tipa, registarski broj 65.

36

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Ruski sistem

Po ovom sistemu oznaka se sastoji od 4 elementa.

Prvi element je broj 1 ili slovo , znai da je poluprovodnik od germanija. Ako je broj
2 ili slovo K, znai da od silicija. Ako je broj 3 ili slovo A, znai da je od galij-arsenida.
Drugi element je slovo koje ima sledee znaenje:
- ispravljake impulsne diode
- T tranzistori
- B kapacitivna (varikap) dioda
- A VF diode
- fotoelementi
- H diodni tiristori
- Y triodni tiristori
- tunel diode
- C cener diode
- grupa ispravljakih dioda
Trei element je broj koji pokazuje neku od karakteristika elementa. Ovaj broj je
trocifren.
etvrti element je slovo koje pokazuje da se radi o nekoj od varijanti osnovnog tipa
(A, B itd).

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

Oznaka
poluprovodnikog
elementa

Tip poluprovodnika

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

37

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

POLUPROVODNIKE DIODE
(tipovi dioda i ispitivanje)

1.ema spoja
Multimer 2005

VA

A
+
V/
-

Multimer 2005
D1 1N1183

M
VA

A
+
V/
-

D1 1N1183

a) dioda polarizovana u propusno smjeru b) dioda polarizovana u inverznom smjeru

i otpor je mali
i otpor je veliki

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

Ommetar_________________________
5 dioda__________________________

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Poluprovodnika dioda je elektronski element sa jednim PN spojem i dva izvoda. To
je kompaktna cjelina od jedna vrste materijala Germanijuma (Ge) ili Silicijuma (Si), u
koju su s jedne strane unesene donorske, a s druge strane akceptorske primjese.
Izvod vezan za P podruje je anoda, a drugi vezan za N produje je katoda. Osnovna
karakteristika dioda je da provode struju u jednom smjeru, a ne provode u drugom.
Ako je dioda direktno polarizovana, tj. anoda na viem potencijalu od katode, tada
provodi struju. Ako je dioda inverzno polarizovana, tj. katoda na viem potencijalu od
anode, tada ne provodi struju.

38

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

Prema konstrukciji postoje:

- diode sa takastim spojem i
- diode sa povrinskim spojem
Dioda se zove takasta zato to je dodirna povrina P sa N tipom veoma mala.
Kapcitet PN spoja takaste diode je mali ( ispod 1pF) pa je pogodna za primjenu na
visokim frekvencijama. Probojni napon takaste diode kree se do 100 V, a struja u
propusnom smjeru do 0,5A, otpor u propusnom smjeru 50 do 200, a otpor u
nepropusnom smjeru je od 0,5 M do 5 M.
Povrina PN spoja kod slojne diode je mnogo vea nego kod takaste diode. Zbog
velike povrine PN spoja mogu proputati velike struje pa se koriste u ispravljaima.
Kapacitet PN spoja slojnih dioda se kree do 10pF. Otpor u propusnom smjeru je
oko 1 , a otpor u inverznom smjeru do nekoliko M. Probojnih napona do 800V i
direktnih struja do 100A.
Prema namjeni i svojstvu PN spoja postoje: ispravljake diode, Cener (Zener) diode,
varikap (kapacitivne) diode, prekidake diode, tunel diode, PIN diode, foto diode itd.
Najvaniji podaci o diodi, tj njeni parametri su:
- statika karakteristika (zavisnost struje od napona),
- maksimalna struja u direktnom smjeru,
- maksimalno dozvoljeni inverzni napona U i max (oko70%U p )

maksimalno dozvoljena snaga discipacije Pd max = U d I d

kapacitet PN spoja,
opseg radnig temperatura,
opseg frekvencija itd.

Najbri nain ispitivanja diode je Ommetrom ili mjerenjem napona direktne i

ineverzne polarizacije.
Ispitati ispravnost dioda.

39

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Redni
broj

Otpor u
direktnom
smjeru

Otpor u
inverznom
smjeru

Napon
AK

Napon
KA

Ispravnost diode

()

()

(V)

(V)

(da/ne)
(prekid/kratak spoj)

1.
2.
3.
4.
5.

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
__________________________________________________________________

40

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

MJERENJE SNAGE
1.ema spoja

AM
+

C1 1u

L1 1m

U=24V

R1 1k

PM

2. Potrebni materijal i mjerni instrumenti

-

Watmetar____________________________
Voltmetar____________________________
Ampermetar __________________________
Otpornici_____________________________
Kalemovi____________________________
Kondenzatori________________________
spojni kabl

3. Postupak izvoenja vjebe i teoretske napomene

Spojiti potrebnu opremu prema datoj emi i mijenjati vrstu i iznos optereenja,
kombinujui razliite vrijednosti otpornika, kondenzatora i kalemova.
Ukupna ili prividna snaga S = U I cos + j U I cos = P + jQ
Prividna snaga S = U I se dobija na osnovu mjerenja napona i struje u kolu.
Aktivna snaga P = U I cos , se mjeri Watmetrom W.
Reaktivna snaga Q = U I sin se dobiva na osnovu prividne i aktivne snage

Q = S2 P2
P
= arccos
S

41

Praktikum laboratorijskih vjebi

Elektrotehnika kola Tuzla

4. Tabelarni i grafiki prikaz rezultata vjebe

Br.

L
H

C
F

U
V

I
A

S
VA

Q
VAr

f
Hz

1
2
3

5. Zakljuak
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

42

ELEKTROTEHNIKA

Laboratorijski dnevnik
kolska god.

0007 0041
ifra predmeta

201__ / 1__

TEHNIKUM TAURUNUM VISS

Studijski program:

Broj indeksa:

A1 A2 A3 B1 B2

Student: Prezime i ime

Naziv vebe

Br.
1

Upoznavanje sa Unimerom

Komponente: Otpornici , kondenzatori, kalemovi,

izvori

Omov zakon u kolima jednosmerne struje i

naizmenine struje

Provera Kirhofovih zakona

Merenje otpora Vitstonovim mostom

Omov zakon u kolima naizmenine struje, RLC,

RL,RC kolo

Karakteristika poluprovodnike diode

Odreivanje karakteristike tranzistora

!!!

datum rada datum overe

Ocena

Demonstrator

Student je uspeno overio sve vebe predvidjene programom

i stekao uslov za izlazak na ispit

Potpis

Ocena