SEMINARSKI RAD

FINANSIJSKI IZVJETAJ - BILANS USPJEHA

PREDMET: RAUNOVODSTVO

SADRAJ

UVOD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD FINANSIJSKI REZULTAT DOBIT/GUBITAK KONCEPT OBRASCA BILANSA USPJEHA PRIMJERI IZ REGIONA

3 4 5 7 11 13

POSLOVNI CILJEVI I AKTIVNOSTI ............................................................15 KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJETAJA ZAKLJUAK LITERATURA 19 ................................................16 18

UVOD:
Finansijski izvjetaji su proizvod raunovodstva, a namijenjeni su internim i eksternim korisnicima. Njihova svrha jeste da, postojeim, i potencijalnim korisnicima, obezbijede informacije o finansijskom poloaju i rezultatima poslovanja subjekta izvjetavanja, te pomogne u donoenju ekonomskih odluka. U finansijske izvjetaje, ubrajaju se: Bilans stanja; Bilans uspjeha; Izvjetaj o novanim tokovima; Izvjetaj o promjenama u kapitalu; Raunovodstvene politike i dodatna objanjenja.

U cjelini, finansijski izvjetaji su slika uspjenosti menadmenta jer pokazuju rezultate njegovog vostva i odgovornost u raspolaganju resursima koji su mu povjereni. Na osnovu finansijskih izvjetaja, vlasnici kapitala e, izmeu ostalog, odluiti i o tome hoe li zadrati dosadanji menadment ili e ga zamijeniti novim. U ovom radu, biti e objanjen bilans uspjeha, kao jedan od finansijskih izvjetaja. On sadri prihode, rashode i razliku izmeu njih koja moe biti dobit ili gubitak. On, zapravo, prikazuje uspjeh i uinkovitost poslovanja preduzea koji se ostvaruje u odreenom razdoblju, a sastavlja se na temelju rauna glavne knjige na kojima se evidentiraju prihodi i rashodi obraunskog razdoblja. Sadraj bilansa uspjeha u materijalnom i formalnom smislu propisan je Zakonom o raunovodstvu, a razlikuje se za mala, srednja i velika preduzea.

1. UKUPAN PRIHOD
Prema Okviru, MRS i MSFI, prihod je bruto priliv ekonomskih koristi u odreenom razdoblju, koje se ostvaruje iz redovnih aktivnosti pravnog lica, a koji dovode do poveanja vlastitog kapitala, osim poveanja koja se odnose na udjele uesnika u kapitalu. Prihodi se obraunavaju na temelju isporuke dobara ili izvrenih usluga, odnosno ispostavljenog rauna (fakture) kupcima, (bez obraunanog PDV) bez obzira to e naplata uslijediti naknadno. Prihodi se vrednuju po fer vrijednosti koja je primljena ili koja se oekuje. Prema tome, za iskazivanje prihoda ne mora biti nuna i njihova naplata, nego je dovoljno i osnovano oekivanje da e se naplata izvriti u budunosti (fakturisana realizacija). U prihode redovene i neposredne ubrajamo sljedee: 1. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 2. Prihode od kamata: na kredit, pozajmice, predujmove, trabine za prodaju uz odgodu plaanja (redovite i zatezne). 3. U prihode se ukljuuju i iznosi zaraunani temeljem teajnih razlika, valutne klauzule, najamnine i zakupnine, naknade za koritenje patenata, trgovakih znakova, autorskih prava, raunalnih programa i svih drugih prava. 4. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne i nematerijalne) 5. U prihode se ukljuuju naplaeni penali i tete, primljeni darovi i nagrade, inventurni vikovi, prihodi od otpisa obveza prema vjerovnicima ili nakon nastupanja zastare...

2. UKUPAN RASHOD
Rashodi su smanjenja ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili troenja ili stvaranja obveza. Poznavanje rashoda od osobite je vanosti za menadment. Brojne firme su propale (bankrotirale) ne zato to su precijenili prihode, ve zato jer su podcijenili rashode. U rashode spadaju: 1. Materijalni trokovi 2. Trokovi nabave trgovake robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalae. 3. Trokovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) 4. Trokovi zakonom propisanih minimalnih stopa amortizacije (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine).

5. U rashode poreznog razdoblja ukljuuju se i neamortizirani trokovi nabave prodane dugotrajne imovine. 6. Trokovi plaa zaposlenika 7. Naknade trokova zaposlenicima 8. Rezerviranja za rizike i trokove (rezerviranja za mirovine i otpremnine, rezerviranja za obnavljanje prirodnih bogatstava, rezerviranja za trokove u jamstvenim rokovima i trokove zapoetih sudskih sporova). 9. Vrijednosna usklaenja dugotrajne i kratkotrajne imovine. 10. Trokovi financiranja (redovite i zatezne kamate, teajne razlike, valutne klauzule i jamstva). 11. Ostali trokovi poslovanja (lanarine strukovnim udrugama, upravni i sudski trokovi, trokovi strune literature, plaeni penali i kazne, a i svi drugi trokovi nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika). Primjer: Uprava preduzea je odluila da rashoduje zastarjelo stalno sredstvo ija je knjigovodstvena vrijednost 20.00 KM, ispravka vrijednosti 16.000 KM, a neotpisana vrijednost 4.000 KM. Rashodovano stalno srestvo je prodato drugom drutvu za iznos drutvu za iznos od 2.000 KM plus PDV 340 KM.
konto Duguje Potrauje 022.. 022 029... 029.. 211 560 022... 029... 680

Red.br. Opis posl.promjene 1 Prenos na sredstva van upotrebe Prenos ispravke vrijednosti 2 Potraivanja od kupaca Obaveza po osnovu PDV-a Isknjiavanje sredstva Isknjiavanje ispravke vrijed. Gubitci od prodaje osn.sred.

Iznos 20.000 16.000 2.340 340 20.000 16.000 2.000

3. FINANSIJSKI REZULTAT DOBIT/GUBITAK

Financijski rezultat obraunskog perioda utvruje se na principu sueljavanja prihoda i rashoda tog perioda, a rezultat moe biti dobit, kao pozitivna, odnosno gubitak, kao negativna razlika prihoda i rashoda. Dobit ili profit oznaava ist rezultat izvrenih ekonomskih aktivnosti i djelatnosti preduzea u odreenom vremenskom periodu (1. godina). Dobit predstavlja neto ekonomski rezultat poslovanja preduzea. Dobit je osnovni motiv i cilj poslovanja svakog preduzea u trinoj privredi. Ukoliko su u preduzeu ukupni prihodi vei od ukupnih rashoda, tada je preduzee poslovalo sa dobitkom.

UP >UR= BD

Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit jednaka je razlici izmeu prihoda i rashoda, a moe se predoiti kao:

Dobit prije oporezivanja = ukupni prihod rashodi obraunskog razdoblja

Kao to se vidi dobit prije oporezivanja izraunava se relativno jednostavno. Meutim, vano je naglasiti da dobit prije oporezivanja nije isto to i osnovica za obraun poreza na dobit. Naime, za utvrivanje osnovice za obraun poreza na dobit, potrebno je prethodno dobit prije oporezivanja poveati odnosno smanjiti za zakonom predviena uveanja odnosno smanjenja. Osnovica za obraun poreza na dobit:

Osnovica za obraun poreza na dobit, odnosno porezna osnovica, dobit je uveana ili umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Osnovica za obraun poreza na dobit (ukupni prihodi ukupni rashodi) uveava se za : 1. Trokove amortizacije iznad najvie porezno dopustivih iznosa. 2. 70% trokova reprezentacije. 3. Trokove novanih kazni za prekraje i prijestupe, i dr. Nakon to smo utvrdili sluajeve u kojima se dobit prije oporezivanja poveava, odnosno smanjuje, osnovicu moemo definirati kao: Porezna osnovica = dobit prije oporezivanja + uveanja

Ako se u postupku utvrivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznik ima porezni gubitak. Porezni gubitak prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u iduim poreznim razdobljima. Porez na dobit

Porez na dobit obraunava se relativno jednostavno - primjenom sljedeeg obrasca: Porez na dobit = porezna osnovica x 10%

Dobit nakon oporezivanja:

8

Dobit poslije oporezivanja utvruje tako to se porezna osnovica umanjuje za jedinstvenu poreznu stopu od 10%, to se moe predoiti kao: Dobit nakon oporezivanja = porezna osnovica - 10%

Raunski utvrena neto dobit preduzea se dijeli na: a) akumulaciju dio za razvoj i rezerve preduzea b) potronju za zarade zaposlenih i njihove zajednike potrebe. To je onaj dio ukupnog prihoda iz kojeg se namiruju vlasnici u obliku dividendi, udjela u zajednikoj dobiti, rezervi i zadrane dobiti Rezerve dio izdvajanja iz neto-dobiti,namjena koje je koritenje kad nastupe nepovoljne okolnosti u poslovanju. Dividende povlatene dividende su nadoknada vlasnicima povlatenih dionica, imaju prednost pred obinim dioniarima ali nemaju mogunost poveanja stope. Obini dioniari su stvarni vlasnici poduzea,njihova visina dividendi nije fiksna Zadrana dobit dio neto-dobiti koji ostaje kao nedefinirana nerasporeena veliina sredstava nakon prethodno provedene razdiobe na rezerve i vlasnike kapitala

Izdvajanjem za akumulaciju, preduzee proiruje svoje materijalne i trine mogunosti i ekonomske potencijale za bri razvoj i irenje djelatnosti. Akumulativnu stopu moemo posmatrati preko formule

Potronja je dio dobiti koji slui za: zarade zaposlenih zajeniku potronju zaposlenih u preduzeu

Primjer: Preduzee X posjeduje 50% udjela u preduzeu Y, u ijem rasporedu dobiti

uestvuje u iznosu od 30.000 KM. Ostvareno uee se moe realizovati: a) tako to se transferie u preduzee X b) ili da se reinvestira kao poveanje udjela u preduzeu Y Red.br. Opis promjene Iznos Duguje Potrauje konto

a) transfer uea

10

1 2

Prihodi od udjela u dobiti (po metodi 30.000 udjela) Transfer uea 30.000

23 200

61 23

b) poveanje uloga 1 Prihod od ulaganja 30.000 05 61

S tim da bi treba primjeniti propisani postupak za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja po propisima o porezu na dobit, ako jedno preduzee ostvaruju prihode po osnovu uea u dobiti drugog preduzea, kao u naprijed navedenom primjeru.

4. KONCEPT OBRASCA BILANSA USPJEHA

Svi poslovni subjekti koji knjigovodstvo vode po kontnom planu za privredna drutva, tj.preduzea, obavezna su koristiti obrazac Bilansa uspjeha koji je koncipiran po funkcionalnom modelu. Sadraj obrasca ureen je prema kontnom planu za preduzea, usvojenom od strane Saveza raunovoa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, koji se primjenjuje od 01.01.2007.god. Obrazac Bilansa uspjeha za preduzea koncipiran je tako da se finansijski rezultat izvjetajnog perioda utvruje i iskazuje po fazama, na sljedei nain: 1. Utvrivanje bruto dobiti/ gubitka kao razlike izmeu prihoda od prodaje uinaka (proizvoda, usluga, robe) i trokova prodatih uinaka (trokovi za prodato); 2. Utvrivanje dobiti/ gubitka od operativnih aktivnosti, koja se dobije tako to se bruto finansijski rezultat iz prethodne faze umanji za iznos trokova distribucije (prodaje), trokova uprave i administracije i drugih operativnih rashoda, koji se ne ukljuuju u vrijednost zaliha uinaka; 3. Utvrivanje ukupne dobiti/ gubitka prije oporezivanja, tako da se dobit/ gubitak iz prethodne faze uvea za prihode i rashode od ulaganja, od finansiranja, prihode od promjene vrijednosti bioloke imovine i drugih oblika stalne imovine, dobitke od prodaje stalne imovine i ostale prihode (ukljuujui i vanredne prihode), umanjeno za iskazane rashode od ulaganja, finansijske rashode, gubitke od

11

prodaje i umanjenje stalne imovine i ostale rashode (ukljuujui i vanredne rashode); 4. Iskazivanje stvarne obaveze za porez na dobit; 5. Iskazivanje neto dobiti/ gubitka u obraunskom periodu, nakon umanjenja za stvarnu obavezu za porez na dobit za izvjetajni period. Sastavni dio obrasca Bilansa uspjeha su i dodatne tabele: Prilog 1 Dodatne informacije o prirodi trokova, koje se odnose na: materijalne trokove, trokove amortizacije, trokove plata zaposlenih, trokove usluga i dr.trokove poslovanja,

Prilog 2 Dodatne informacije o prihodima i rashodima, te o prosjenom broju zaposlenih.

12

Prilozi 1 i 2 iz Bilans uspjeha su sastavni dijelovi tog izvjetaja, koji se popunjavaju za statistike namjene (za potrebe izraunavanja GDP/BDP), pa je utvrivanju i unoenju tih podataka, takode, potrebno pristupitit sa najveom panjom. Potpisujui Bilans uspjeha, certificirani raunovoa potpisuje i tanost ovih podataka.

5. PRIMJERI IZ REGIONA BILANS USPJEHA

Za jedan od primjera bi firma A d.o.o., koja je kako vidimo iz bilansa uspjeha imala prihod od prodaje od 69.805.661 KM, a rashod (trokovi prodatih proizvoda 63.214.049 KM te trokovi distribucije i administracije 3.769.051 KM), znai dobit prije oporezivanja je 3.090.245 KM. Meutim, s obzirom da je u 2006. godini poreska stopa bila 30% , porez na dobit je bila 927.224 KM, nakon oporezivanja (tkz. Netto dobit) bila 2.163.021 KM.

13

14

6. POSLOVNI CILJEVI I AKTIVNOSTI

POSLOVNI CILJEVI POSLOVNE AKTIVNOSTI

PROFITABILNOST

FINANSIJSKE

OPERATIVNE

LIKVIDNOST

INVESTICIONE

Poslovne aktivnosti u okviru redovnog poslovanja kompanije respektujui princip kontinuiteta poslovanja, tri elementa: Finansijska aktivnost pribavljanje inicijalnog kapitala od vlasnika ili kreditora banaka radi otpoinjanja redovnog poslovanja.Finansijska aktivnost ukljuuje i vraanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja dobiti vlasnicima (npr. isplata dividendi to moe imati tretman tekueg ulaganja od strane dioniara). Svaka Kompanija mora da ima i investicione aktivnosti. Za pribavljeni inicijalni kapital Kompanija kupuje zemljite, zgrade i druge resurse, kako bi otpoela redovno poslovanje, to spada u domen investicionih aktivnosti. Svaka Kompanija poslovni subjekt bavi se i redovnim aktivnostima tzv. operativne aktivnosti proizvodnja i prodaja proizvoda, kupcima i prodaja roba, prodaja usluga, zapoljavanje menadera radnika i plaanje poreza dravi.

15

7. KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJETAJA

2. Javnost 1. Investitori
KOMPANIJA Dravni organi i agencije MENADMENT

4. Uposleni ci

6. Kupci
Dobavljai i drugi

5. Kreditori

Brojni su korisnici izvjetaja o finansijskom poloaju, odnosno uspjenosti poslovanja Kompanije profita dobitka ili gubitka. esto se ilustrira ovako.1 Menadment (rukovodstvo, uprava) ima najveu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta finansijskih izvjetaja Kompanije, ne samo radi vlastite upotrebe, ve i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na finansijske izvjetaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni finansijskog poloaja neke Kompanije, odnosno njene uspjenosti poslovanja na kraju poslovne godine. To ne znai da uspjenost poslovanja menadment ne procjenjuje i u kraim vremenskim intervalima jedanput mjeseno. To znai da na bazi djeliminih uspjeha u redovnom poslovanju, menadment procjenjuje konaan poslovni rezultat (kraj poslovne godine na dan 31. 12. tekue godine) na osnovu planiranih i ostvarenih pokazatelja, znai na temelju ostvarenja, na temelju knjigovodstva i planiranja u kontekstu raunovodstvenog planiranja.

Gray/Needles: Financial accounting..., cit. djelo, str. 7.

16

Kreditori su zaintersovani za finansijske izvjetaje pomou kojih e utvrditi da li e njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospjeu. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici akcija preduzea. Oni su ti koji obezbjeuju kapital uz rizik, te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganja, kao i mogue rizike koje to ulaganje nosi. Ulagaima su potrebne raunovodstvene informacije koje e pomoi da donesu odluku, drati, kupiti ili prodati akcije neke Kompanije. Uposlenike interesuje pokazatelj o ekonomskom poloaju, odnosno uspjenosti poslovanja i perspektivi Kompanije, njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja, nivou plaa, uslova rada. Dobavljai i drugi povjerenici, zainteresovani su za informacije koje im omoguavaju da provjere da iznosi koji im se duguju, biti na vrijeme plaeni. Povjerioci su obino vie zainteresovani za kraktoroni opstanak Kompanije, izuzev ako su kontinuirano upueni na poslovni subjekt kao njihovog glavnog kupca. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja poslovnog subjekta, posebice kada ovise od njega ili imaju dugorone poslovne odnose. Dravne organe i agencije, interesuju informacije o aktivnostima Kompanije u cilju raspodjele resursa, ekonomske politike, poreske politike , mogunost naplate poreza. Javnost. Raunovodstvena informacija je korisna za informisanje javnosti i njenih predstavnika. Tako na primjer, poslovni subjekt moe doprinjeti razvoju lokalne privrede na vie naina kao na primjer zapoljavanje veeg broja ljudi, te pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevaima.

ZAKLJUAK:

17

Iako su finansijski izvjetaji, koji se rade u razliitim zemljama, naizgled veoma slini, postoje i mnoge razlike koje su posljedica razliitih ekonomskih, drutvenih, politikih, zakonodavnih i kulturnih faktora. Propisani obrazac bilansa uspjeha obezbjeuje odvojene podatke o prihodima, rashodima i rezultatima poslovanja iz osnovnih djelatnosti, ostalih djelatnosti i vanrednih dogaaja. Takav bilans uspjeha korisnicima prua mogunost da iz navedenih pokazatelja i njihovog meusobnog odnosa, izvuku najpotrebnije, najkorisnije i najidikativnije zakljuke i preduzmu odgovarajue mjere u cilju poboljanja uspjenosti u narednom periodu. Bez obzira na to to se finansijski izvjetaji odnose na neko bive stanje ili protekli period, njihov osnovni smisao uvijek je u tome da se unaprijedi stanje i rezultati u budunosti.

18

LITERATURA:

1. Klobuar, Prof.Dr Janko; Raunovodstvo; Ekonomski fakultet; Sarajevo; 2003. 2. Jadranka Kapi; Raunovodstvo; Sarajevo,. 2006. 3. Vodi za primjenu MSFI i MRS pri izradi i prezentaciji finansijskih izvjetaja; Revicon doo; Sarajevo; 2006. 4. Godinji obraun 2007.; Revicon doo; Sarajevo; 2008. 5. Godinji obraun 2008.; Revicon doo; Sarajevo; 2009

19