Professional Documents
Culture Documents
POPIS SLIKA......................................................................................................................... III POPIS TABLICA .................................................................................................................... IV 1 2 3 UVOD................................................................................................................................. 1 DEFINICIJA I OSNOVNI PRINCIP RADA TOPLINSKIH PUMPI ........................... 4 GEOTERMALNE TOPLINSKE PUMPE ....................................................................... 8
3.1 3.2
3.2.1 3.2.2 3.2.3
Mogui izvori toplinske energije za dizalice topline..........................................................8 Sustavi iskoritavanja geotermalne energije toplinskim pumpama ..............................10
GTP-sustav sa zatvorenim krugom ............................................................................................... 11 GTP-sustav sa otvorenim krugom................................................................................................. 12 Tip i duina cijevi kruga................................................................................................................ 12
3.3
3.3.1 3.3.2 3.3.3 3.3.4 3.3.5
izmjenjivaa................................................................................................................................................. 18 4.1.4.1 4.1.4.2 Postupak odreivanja parametara iz nomograma ................................................................ 18 Provjera tonosti odreenih parametara............................................................................... 19
4.2
4.2.1 4.2.2
4.2.5 4.2.6
Ogrjevna toplina............................................................................................................................ 22 Dobava freona ............................................................................................................................... 22 Snaga kompresora ......................................................................................................................... 22 Toplina isparavanja .................................................................................................................. 23 Stupanj djelovanja .................................................................................................................... 23
5 6
ZAKLJUAK................................................................................................................... 24 LITERATURA................................................................................................................. 26
II
POPIS SLIKA
Slika 1: Satelitske slike oteenja ozonskog omotaa................................................................ 2 Slika 2: Temperaturna podruja u pretvaraima topline (Budin, Miheli-Bogdani 2002)....... 4 Slika 3: Podjela radnih tvari koja se koriste u krunim procesima toplinskih pumpi................ 5 Slika 4: Shema kompresijske toplinske pumpe s vanjskim GT izmjenjivaem i unutarnjim sustavom grijanja objekta (Geothermal brochure 2004) .................................................... 6 Slika 5: Idealizirani termodinamiki proces u parno kompresijskoj toplinskoj pumpi (Budin, Miheli-Bogdani 2002) .................................................................................................... 7 Slika 6: Usporedba uinkovitosti razliitih sustava grijanja .................................................... 14 Slika 7: Nomogram za dimenzioniranje horizontalnog geotermalnog izmjenjivaa topline (Reu, Sanner 2001) ........................................................................................................ 18 Slika 8: Fazni dijagram freon 12 (CF2Cl2) ............................................................................... 21
III
POPIS TABLICA
Tablica 1: Vodee zemlje u upotrebi GTP (Lund,Sanner,Rybach,Curtis,Hellstrm 2004) 1 Tablica 2: Kriteriji za odabir najpogodnijeg izvora GT energije za dizalice topline................. 9 Tablica 3: Orijentacijske vrijednosti specifine topline koja se moe oduzeti tlu ................... 12 Tablica 4: Rezultati dimenzioniranja GT izmjenjivaa............................................................ 19
IV
1 UVOD
Geotermalne toplinske pumpe(GTP)su jedna od najbre rastuih aplikacija obnovljivih izvora energije, s godinjim prirastom od 10 % u otprilike 30 zemalja svijeta u posljednjih 10 godina. Njihova glavna prednost je u tome to koriste uobiajene temperature tla i podzemnih voda (izmeu 5 i 30 C), koje su dostupne u svim zemljama svijeta. Veina tog rasta uglavnom se odnosi na Sjedinjene Amerike Drave i Europu iako interes znaajno raste i u dravama poput Japana i Turske. Trenutni svjetski ugraeni kapacitet procijenjen je na skoro 12 000 MWt (toplinske) energije, a godinja potronja iznosi oko 72 000 TJ (20 000 GWh). Broj ugraenih jedinica iznosi oko 1 000 000, ali podaci nisu potpuni. Tablica 1 prikazuje vodee zemlje po pitanju upotrebe geotermalnih toplinskih pumpi (GTP). Tablica 1: Vodee zemlje u upotrebi GTP (Lund,Sanner,Rybach,Curtis,Hellstrm 2004) Drava Austrija Kanada Njemaka vedska vicarska SAD MWt 275 435 640 2 300 525 6 300 GWh/god 370 600 930 9 200 780 6 300 Broj jedinica jedinice 23 000 36 000 46 400 230 000 30 000 600 000
U Islandu, Turskoj, Kini i Francuskoj primjenjuje se centralizirano grijanje (npr. grijanje gradskih etvrti), gdje se geotermalnim fluidom koristi vie zgrada za potrebe grijanja prostora i dobivanja tople vode. Grijanje geotermalnom energijom pogodno je za grijanje razliitih javnih ustanova kao npr. kole, bolnice, portske dvorane,poslovne zgrade itd.. Slijedei trendove razvijenih zemalja Republika Hrvatska e svoj energetski sektor zasnivati na racionalnoj potronji energije te na proizvodnji energije iz ekoloki prihvatljivih energenata. Stoga su, prihvativi koncept odrivog razvoja kao nain koji vodi gospodarskom napretku, a uz odranje stanja ravnotee u okoliu ( strategije odrivog razvoja ), Zakonom o energiji (lanak 5., Strategija energetskog razvitka) odreene i temeljne smjernice energetskog razvitka koje se oituju kroz: 1
poveanje energetske uinkovitosti, smanjenje emisija, prvenstveno CO2, SO2 i NOx, iz postojeih energetskih objekata, smanjenje uporabe fosilnih goriva, promicanje koritenja ekoloki prihvatljivih energenata te obnovljivih izvora energije, uvoenje i poticanje drugaijeg naina ponaanja konkretnim mjerama ekonomske politike.
Listopad 1979
100
Listopad 1986
200 300
Listopad 1993
400 500 Dobson jed.
Slika 1: Satelitske slike oteenja ozonskog omotaa Glavnu ulogu u unitenju ozonskog sloja imaju stakleniki plinovi plinovi koji dolaze u atmosferu preko slijedeih izvora: Aerosoli Proizvodnja odreenih plastinih materijala Odreeni plinovi za gaenje poara Izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta najvie, plin najmanje) Isputanje radnih tvari (freoni) koritenih u toplinskim ureajima
Prednosti koritenja geotermalnih toplinskih pumpi: EKONOMINOST. Smanjeni trokovi grijanja i hlaenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%. TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je u prosijeku 20 godina, a trajnost cijevi geotermalnog izmjenjivaa je odreena garancijom na 25-50 godina ( U.S. DOE 1998 ) NISKI TROKOVI ODRAVANJA.. Ako je sistem ugraen na propisan nain ne zahtijeva gotovo nikakvo odravanje (U.S. DOE 1998 )
EKOLOGIJA. Geotermalne toplinske pumpe gotovo ne zagauju okolinu, pa su vaan imbenik u smanjenju oneienja atmosfere. Opasnost po okoli predstavljaju radni mediji koji se koriste, od kojih su mnogi stakleniki plinovi poput Ugljik dioksida CO2, Klorofluorougljici CFC (freoni) koji najvie pridonose unitavanju troposferskog ozona, Hidrofluorougljici HFC R134a sa vremenom zadravanja u atmosferi od 13,8 godina, HFC-23 nastaje kao nusprodukt poizvodnje Hidroklorofluorougljika HCFC R22 sa vremenom zadravanja u atmosferi od 260 godina.
TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domainstvima ili u poslovnim prostorima.
FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potroaa. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mreu.
Slika 2: Temperaturna podruja u pretvaraima topline (Budin, Miheli-Bogdani 2002) Jedna od daljnjih podjela pretvaraa topline moe biti prema nainu rada i obuhvaa dvije grupe: termomehanike i elektromagnetske. Procesi u termotehnikim sustavima zasnivaju se na povienju tlaka bilo kojeg rashladnog medija. Rad elektromagnetskih sustava temelji se na primjeni konstantnog ili promjenljivog magnetskog ili elektrinog polja. U tehnikoj praksi najrasprostranjeniji su termomehaniki sustavi, koji se ovisno o nainu povienja tlaka, najee dijele na kompresijske i apsorpcijske.
Rad kompresijskih ureaja zasniva se na povienju tlaka, a rashladni proces kompenzira se energijom u obliku mehanikog rada. Prema vrsti i agregatnom stanju rashladnog medija dijele se na parne i plinske. U parnim rashladnim ureajima radni medij mijenja agregatno stanje tokom procesa kompresije, kondenzacije i isparavanja nakon ekspanzije (priguivanja). Primjenjuju se one radne tvari koje se lako ukapljuju (Slika 3), a proces kompresije odvija se do temperatura bliskih kritinoj temperaturi ili niih od kritine temperature. U apsorpcijskim ureajima proces se kompenzira potronjom energije u obliku topline, koja se tokom procesa pretvara u mehaniki rad. Do povienja tlaka dolazi termokemijskom reakcijom sorpcije (upijanja) i desorpcije (odvajanja) radnog medija,. Sorpcija, uz odgovarajui sorbent odvija se uz odvoenje topline, a desorpcija radnog medija iz sorbenta popraena je dovodom topline. Radni su medij binarne smjese, koje u toku procesa obino mijenjaju agregatno stanje.
RADNE TVARI
P R IR O D N A
A m o n ija k -N H 3 U g ljic n i d io k s id - C O 2 P r o p a n -C 3 H 8 V o d a H 2O
S IN T E T IC K A
CFC
HCFC
HFC
R 12 R11
R 22 R 124
R 407c R 134a
Slika 3: Podjela radnih tvari koja se koriste u krunim procesima toplinskih pumpi U procesu rada toplinske pumpe tijelu s niom temperaturom oduzima se energija i predaje tijelu vie temperature, uz utroak rada. Za rad ureaja potreban je davalac topline, koji se moe ohladiti na zadovoljavajuu temperaturu, i potroa tako dobivene topline. Primjena toplinske pumpe omoguuje iskoritavanje energije tijela s relativno niskom temperaturom (npr. Okolni zrak, morska voda, voda nakon hlaenja hidrogeneratora). Kao toplinske pumpe mogu se koristiti sve vrste rashladnuh ureaja, pa prema tome i svi radni mediji koji se u njima upotrebljavaju (NH3, freoni, smjesa NH3/H2O, zrak). Toplinske pumpe su posebno vane u kombiniranom sustavu za grijanje i hlaenje. Danas se najee primjenjuju za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju. Osnovni su elementi ureaja kompresor, kondenzator, priguni ventil i ispariva (Slika 4). Vrsta kompresora odreena je veliinom toplinske pumpe, pa se kod rashladne, tj. toplinske vrijednosti do 450 kW po jedinici koriste klipni kompresori. Centrifugalni (turbo) kompresori 5
upotrebljavaju se u rasponu od 450 do 550 kW. Proces u kondenzatoru moe se odvijati u dva (Slika 4 i Slika 5) ili u tri stupnja, tj. hlaenje, kondenzacija i pothlaivanje rashladnog sredstva. U isparivau se konvekcijom prenosi toplina sa povrine cijevi kroz koju struji radni medij geotermalnog izmjenjivaa na radni medij dizalice topline, a toplinska mo isparivaa ovisi o rashladnoj snazi kompresora. Izvori topline mogu biti : rijeke, jezera , podzemne vode, okolni zrak, zemlja, Suneva energija, otpadni zrak industrijskih procesa, ventilacijskih i klimatizacijskih ureaja, otpadne vode, plinovi izgaranja itd.. Izvori topline moraju imati zadovoljavajuu raspoloivost te konstantnu temperaturu tokom cijele godine, moraju biti isti i inertni prema materijalu od kojega su izraeni ureaji.
INTERIJER
Radijator
TOPLINSKA PUMPA
EKSTERIJER
Kondenzator
Izlaz vrele vode Bojler Ulaz hladne vode
Kompresor
Ispariva
2 1
Horizontalni geotermalni izmjenjiva topline
3
Prihvata tekuine
4
Ekspanzijski ventil
Podno grijanje
Slika 4: Shema kompresijske toplinske pumpe s vanjskim GT izmjenjivaem i unutarnjim sustavom grijanja objekta (Geothermal brochure 2004)
Temperatura, T (K)
Entropija, s (kJ/kgK) Slika 5: Idealizirani termodinamiki proces u parno kompresijskoj toplinskoj pumpi (Budin, Miheli-Bogdani 2002) U jednostavnoj parno kompresijskoj pumpi (Slika 4) protjee proces (Slika 5) na sljedei nain: rashladni medij se komprimira uz potronju mehanikog rada (1 do 2). Sljedi hlaenje i kondenzacija (2 do 3), pri emu osloboenu toplinu preuzima rashladna voda ili zrak kojim se kondenzator hladi. Pomou topline rashladnog medija, zrak ili rashladna voda se zagrijavaju do temperature na kojoj se mogu primijeniti u razliite svrhe, npr. za zagrijavanje. Nakon kondenzacije rashladni se medij priguuje do tlaka i temperature u isparivau (3 do 4). Mokra para sada ulazi u ispariva, oduzima toplinu tijelu koje se hladi (npr. zrak), isparava i vraa se u kompresor. Promjena stanja u isparivau prikazana je linijom 4 do 1. Prema tome, kod svake toplinske pumpe potrebna su dva osnovna izmjenjivaa topline, kondenzator i ispariva. U kondenzatoru se hladi rashladni medij nakon kompresije. Voda za hlaenje kondenzatora se zagrijava te koristi za grijanje prostora, bazena i slino. U ispariva ulazi rashladni medij nakon priguivanja. Vanjski zrak ili voda za grijanje isparivaa, tj. izvor topline se pri tome hladi i primjenjuje za npr. klimatizaciju. Toplinske pumpe se opisuju medijem koji se ohlauje, odnosno toplinskim izvorom i medijem koji se zagrijava (npr. zrak - voda, tlo - voda, voda - voda itd.). Toplinske pumpe koje koriste zrak kao toplinski izvor imaju zadovoljavajuu uinkovitost, ali u velikoj mjeri ovisi o promjenama godinjih doba. Stoga su uinkovitije geotermalne toplinske pumpe, koje za izvor topline koriste zemlju ili podzemnu vodu ija pak temperatura znaajno ne ovisi o godinjem dobu i uglavnom je konstantna. Prema tome zimi su temperature tla i podzemnih voda vie od temperature zraka, a ljeti su nie. 7
Mogui izvori energije za dizalice topline su slijedei: Zrak Zemlja Voda Sunce
Kriteriji za ocjenu najpogodnijeg izvora su sljedei: Nivo temperature Raspoloivost na lokaciji i u vremenu Vremenska podudarnost potrebe za toplinom i raspoloivosti izvora Mogunost samostalnog koritenja Utroak energije za dovoenje topline do isparivaa Kemijska i fizikalna svojstva no izvora topline Trokovi izvedbe postrojenja Utjecaj na ravnoteu okoline i zagaenje okoline Pogodnost za masovnu proizvodnju
Kriterij za koritenje
Vanjski zrak
- 25 do +20 C
>22 C
8 -15 w/m
5 15 C
2 11 C
Min. 4 C
Min. 0 C
Mjesto
Posvuda
Ponegdje, ovisno od terena Uvijek Djelomino koherentno: raspoloiva energija se smanjuje prema kraju sezone grijanja Da Korozija, stvaranje leda Velik Veliki Uglavnom zanemariv Neutralno
Ponegdje
Ponegdje
Vrijeme
Uvijek
Uvijek
Uvijek
Vremenska podudarnost potronje i raspoloive energije Mogunost samostalnog koritenja Kemijska ili fizikalna svojstva koja oteavaju koritenja Utroak energije za transport izvora topline Trokovi izvedbe postrojenja Utjecaj na energetsku ravnoteu okoline Usklaenost izvora s okolinom (nezagadljivost) Pogodnost za masovnu proizvodnju
Djelomino koherentno
Djelomino koherentno
Da
Djelomino
Djelomino Korozija, prljavtina, soli Raznolik Veliki ili srednji Uglavnom zanemariv Djelomino
Djelomino
Da Prljavtina, soli, alge Raznolik, e e velik Veliki ili srednji Uglavnom zanemariv Neutralno
Jedva mogu e
Stvaranje leda
Prljavtina, soli
Da
Ne
Da
Dobra
Dobra
Umjerena
Dobra
Dobra
Dobra
Dobra
Umjerena
geotermalne
energije
toplinskim
Postoje dva osnovna sustava iskoritavanja geotermalne energije s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nego sustavom s ukopanim izmjenjivaem topline iskoritava toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz buotine takozvanim buotinskim izmjenjivaem topline (sustav sa zatvorenim krugom). Horizontalni sustav sa zatvorenim krugom Ovaj sustav esto je najekonominiji za ugradnju na mjestima gdje ima dovoljno prostora i gdje je tlo pogodno za izvoenje graevinskih radova. Snop cijevi polae se paralelno u tlo ispod granice smrzavanja, tj. 1,4 do 2 metra ispod povrine Vertikalni sustav sa zatvorenim krugom Ovaj sustav primjenjuje se kod objekata s potrebama za velikim koliinama ogrjevne i rashladne energije, kad je tlo blizu povrine stjenovito ili na povrinski skuenim prostorima. Potrebno je izbuiti buotine odreene dubine Svaka buotina opremljena je jednim snopom polietilenskih cijevi spojenih na dnu U-spojnicom velike vrstoe. Jezerski sustav sa zatvorenim krugom Ukoliko su zgrade u blizini jezera ili vodotokova, uronjeni snop cijevi pod povrinu vode esto je najjeftinije rjeenje. Rjeenje zahtijeva minimum iskopa, postavljanje cijevne konfiguracije je
jednostavno, ali jezero ili vodotok mora biti dostatne dubine i povrine. U raspoloivi prostor potrebno je ugraditi to vie cijevne zavojnice.
10
Drugi sustav iskoritava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz buotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili isputa u vodotoke ili kanalizacijske sustave (sustav sa otvorenim krugom). Vertikalni sustav s otvorenim krugom Iako se rijetko ugrauje, moe biti uinkovit i isplativ u sluaju prisutnosti izdanih podzemnih voda. Podzemna voda izravno se crpi iz jedne buotine, dovodi cijevima do objekta gdje predaje svoju toplinu geotermalnoj toplinskoj pumpi. Po izlasku iz nje voda se odvodi u drugu, utisnu, buotinu istog podzemnog sloja (akvifera) na dostatnoj udaljenosti od prve (proizvodne). Odvod se moe sprovesti i u tlo, rijeku ili jezero ukoliko ne postoji opasnost po okoli.
Tablica 3: Orijentacijske vrijednosti specifine topline koja se moe oduzeti tlu Vrsta tla Suha pjeana tla Vlana pjeana tla Suha ilovaa Vlana ilovaa Vrlo vlana ilovaa, vodom natopljen pijesak Toplina koja se oduzima tlu, W/m2 10 - 15 15 - 20 20 - 25 25 - 30 30 - 40
Gdje zimi nema opasnosti od smrzavanja jezera i rijenih tokova polietilenska cijev uronjena u vodu bi bila vrlo uinkovit sustav sa zatvorenim krugom.
godinjeg prosjeka od 30 000 do 40 000 ugraenih toplinskih pumpi pokazuju da cijela instalacija grijanja toplinskom pumpom kota vie od konvencionalnog centralnog grijanja. Tijekom uporabe nema dodatnih trokova (npr. plin,drva,lo ulje) osim struje za pogon kompresora i cirkulacijske pumpe. Trokovima treba pribrojiti spremnik tople vode od oko 1 500 litara, pufer ( spremnik s izmjenjivaem i dodatnim elektrinim grijaem ), ureaje za automatsku regulaciju, senzore, PE-X-cijevi i pripremu tla za ugradnju sonde ili podzemnog kolektora. Uz izvedbu podnog grijanja prosjeni sustav s toplinskom pumpom kota od 10 000 do 20 000 EUR. Pritom je struktura trokova bitno drukija , nema radijatora, prikljuenja na plinsku mreu i sl. (u nastavku je prikazana procjena trokova ugradnje toplinske pumpe u kuu povrine 60m2).
13
koeficijentu uinkovitosti (COP-Coefficient of Performance). To je koliina toplinske energije koju isporuuje toplinska pumpa s obzirom na koliinu struje potrebne za rad toplinske pumpe. Ako topliska pumpa isporuuje 6 kW toplinske energije,a za to joj je potrebno 1,5 kW elektrine energije, tada ima koeficijent uinkovitosti (COP) = 4. COP=toplinski kapacitet(kW)/Potrebna elektrina energija(kW) Rad sustava geotermalne toplinske pumpe ovisi o uinkovitosti toplinske i cirkulacijske pumpe, o prijenosu topline u zemlji te o karakteristikama podzemne vode. Koeficijent uinkovitosti za geotermalnu toplinsku pumpu raste s porastom temperature tla. Uinkovitost sustava geotermalne toplinske pumpe u usporedbi sa ostali sistemima grijanja prikazana je na slici. KOEFICIJENT UINKOVITOSTI
Toplinska pumpa (izvor tlo) Toplinska pumpa (izvor podzemna voda) Toplinska pumpa (izvor zrak) Grijanje elektrinom energijom Plinsko centralno grijanje ili bojler Uljno centralno grijanje ili bojler
14
Za proizvodnju topline pomou kompresora s elektromotorom, pumpi treba elektrina energija. Meutim, u ukupnoj energetskoj bilanci, ova elektrina energija ini tek manji dio . Pumpe se razlikuju po uinkovitosti. (COP) 5 oznauje da toplinska pumpa proizvodi pet puta vie toplinske energije nego to je utroeno za pogon kompresora tj., da smo s jednim kilovatsatom elektrine energije proizveli pet kilovatsati iskoristive toplinske energije. Uinak ovisi o vrsti toplinskog izvora (tlo, voda, zrak) i snazi pumpe. Jaim kompresorima ili stupnjevanjem nekoliko krugova postiu se i vrlo visoke temperature no ukljuivanjem takvih kompresora ili kombiniranjem nekoliko kompresorskih elektromotora smanjuje se ukupni uinak. Toplinskom pumpom lako je dosei temperaturu od +65C pa se mogu primjeniti i na starijim zgradama. Najekonominije su u dobro izoliranim kuama s niskotemperaturnim podnim grijanjem ( 22-25C ) gdje temperature od 35C omoguuju visoku ekonominost i potpunu udobnost. Za sluaj vrlo hladne i duge zime u spremnik se moe ugraditi dodatni elektrini grija koji e povremeno dogrijavati vodu. U tom sluaju struja e u godinjim toplinskim potrebama sudjelovati s 5 do 10 posto.
15
(1)
a=
186 11,4
a = 16,32 m2/kW
(2)
16
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti o obrazac (2) izraunat e se snaga kondenzatora kako slijedi; Qkon = 150 16,32
Qkon = 9,19 kW 9 kW Potrebna toplinska snaga za grijanje objekta povrine 150 m2 iznosi dakle 9 kW.
17
4.1.4 Odreivanje snage isparivaa, potrebne povrine zemljita za GT izmjenjiva i duljine izmjenjivaa
Traeni parametri oitavaju se iz posebnog nomograma prikazanog na slijedeoj slici pri emu je potrebna toplinska snaga izraunata u poglavlju 4.1.2 ulazni parametar.
snaga isparivaa u kW
Izlaz
povrina tla u m2
327
toplinska snaga u kW
9
660
Legenda vrijednosti koje ovise o vrsti tla (1) Tlo visoke provodljivosti (2) Tlo srednje provodljivosti i dobre ekspozicije (3) Tlo srednje provodljivosti i srednje ekspozicije (4) Suho tlo slabe provodljivosti
Slika 7: Nomogram za dimenzioniranje horizontalnog geotermalnog izmjenjivaa topline (Reu, Sanner 2001) 4.1.4.1 Postupak odreivanja parametara iz nomograma 1. U nomogram se unosi vrijednost toplinske snage kondenzatora (Qkon = 9 kW) kao ulazni parametar 2. Tragom crvene linije koja se povlai uspravno do vrijednosti stupnja iskoristivosti kompresora - COP(a) = 3,5, a zatim vodoravno do odabrane topline koja se oduzima tlu. Ista se moe uzeti iz tablica (primjer Tablica 3), a za konkretan sluaj vodi se do linije (2) - Tlo srednje provodljivosti i dobre ekspozicije na nomogramu i iznosi 20 W/m2. 3. Pri tome se na presjecitu vodoravne crvene linije i ordinate oitava vrijednost snage isparivaa, a ista za konkretan sluaj iznosi (Qisp = 6,5 kW). 18
4. Na daljnjem, okomitom putu crvene linije do linije (2) - Tlo srednje provodljivosti i dobre ekspozicije. Ista sjee apscisu na kojoj se oitava potrebna povrina tla za postavu geotermalnog izmjenjivaa. Potrebna povrina tla za konkretan sluaj iznosi 327 m2. 5. Konano, crvena linija vodi se od presjecita s linijom (2) vodoravno na ordinatu, gdje se oitava potrebna duljina cijevi izmjenjivaa. Za konkretan sluaj ista iznosi 660 m. U narednoj tablici (Tablica 2) pregledno su prikazane oitane vrijednosti dimenzioniranja geotermalnog izmjenjivaa. Tablica 4: Rezultati dimenzioniranja GT izmjenjivaa Ulazni podaci Opis Qkon COP(a) Toplina koja se oduzima tlu Vrijednost i jedinica 9 kW 3,5 20 W/m2 Izlazni podaci (iz nomograma) Opis Qisp Potrebna povrina tla Potrebna duljina cijevi izmjenjivaa Vrijednost i jedinica 6,5 kW 327 m2 660 m
4.1.4.2 Provjera tonosti odreenih parametara Snagu kondenzatora predstavlja zbroj snaga kompresora i isparivaa to pokazuje slijedei obrazac: Qisp + Pkomp = Qkon Snagu kompresora mogue je izraunati po slijedeem obrascu: Pkomp = Qkon COP( a) (4) (3)
a uvrtavanjem poznatih vrijednosti u gornji obrazac izraunata je snaga kompresora i iznosi kako slijedi Pkomp = 9 3,5
19
(6)
(7)
f=
f = 0,02 kW/m2 Iako se u novije vrijeme, kao medij, koriste mediji manje tetni za okoli, u konkretnom proraunu uzet je freon 12 zbog dostupnosti faznog dijagrama potrebnog za oitavanje entalpija.
20
2 3
1 4
Slika 8: Fazni dijagram freon 12 (CF2Cl2) Oitane vrijednosti entalpija su kako slijedi: i1 = 574 kJ/kg i2 = 606 kJ/kg i3 = i4 = 480 kJ/kg
= i2 i1
(10)
(13)
Df =
22
4.2.10
Toplina isparavanja
Q0 = q0 Df Q0 = 94 257,1429 Q0 = 24171,43kJ/h Q0 = 6,71 kW (15)
4.2.11
Stupanj djelovanja
=
Q Pkom 9 2,29 (16)
= 3,93
23
5 ZAKLJUAK
Raspoloivost fosilnih goriva, plina i nafte, vremenski je ograniena. Izgaranjem fosilnih goriva dolazi do emisije staklenikih plinova u atmosferu i do nepovoljnih klimatskih promjena. Zbog toga se u energetskom sektoru sve vie razmatraju mogunosti primjene obnovljivih izvora energije to, donoenjem zakona iz podruja proizvodnje i potronje energije te iz podruja zatite okolia, stimuliraju i pojedine drave. Ovu problematiku u RH tretiraju Zakon o energiji i Zakon o zatiti okolia. U Zakonu o energiji donesena je Strategija energetskog razvitka kojom se odreuju temeljne smjernice energetskog razvitka Republike Hrvatske. Strategija se oituje kroz poveanje energetske uinkovitosti, sigurnu dobavu i opskrbu, diverzifikaciju energenata i izvora, koritenje obnovljivih izvora energije, realne cijene energije i razvitak energetskog trita i poduzetnitva, zatitu okolia (smanjenje uporabe fosilnih goriva, smanjenje emisija staklenikih plinova). Zakonom o zatiti okolia osigurava se racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i odrivog razvoja. Zakonom je predvieno poticanje koritenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, pa se tako posebnim zakonom mogu odrediti olakice i oslobaanje plaanja poreza, carina i drugih javnih prihoda za koritenje obnovljivih izvora energije, opreme i ureaja koji pridonose zatiti okolia. Razvijene evropske zemlje (primjer Njemaka) donesle su stimulativne mjere u obliku kredita s povoljnim kamatama i vladinih donacija za ugradnju tedljivih tehnologija (solarni kolektori i toplinske pumpe), a distributeri elektrine energije nude potpore za pogon toplinske pumpe u obliku povoljnih tarifa za struju. Geotermalne toplinske pumpe predstavljaju jedan od naina koritenja geotermalne energije, kao obnovljivog izvora, za proizvodnju toplinske energije. Nakon otklanjanja poetnih tehnikih nedostataka, toplinske pumpe danas predstavljaju energetski uinkovit, pouzdan ekonomian i ekoloki prihvatljiv sustav grijanja. Znaajno je produljen vijek trajanja svih elemenata sustava, tako da su neki od ureaja u uporabi vie od 25 godina. Razvoj novih tehnologija, stjecanje novih znanja i sve ira primjena, raznolikih izvedbi i konfiguracija geotermalnih izmjenjivaa, zajedno s razliitim moguim izvedbama sustava grijanja unutar zgrada (radijatori, podno grijanje) omoguuju primjenu istih u objektima raznih namjena i veliina.
24
Iz svega navedenog proizlazi da postoje neki od preduvjeta (tehniko-tehnoloki, geoloki, klimatski pa i legislativni) za iru primjenu geotermalnih toplinskih pumpi u Republici Hrvatskoj, dok konkretni programi i mjere potpore jo nedostaju.
25
6 LITERATURA
1. BUDIN, R., MIHELI-BOGDANI, A. 2002. Osnove tehnike termodinamike. 2 dopunj. i izmijenj. Izd. Zagreb: kolska knjiga 2. REU, M., SANNER, B., 2001. Design of Closed-Loop Heat Exchangers. U: International summer school On Direct application of Geothermal energy, 17.22.09.2001.: chapter 2.5, str.147-156. 3. LUND, W., J., 2001. Design of Closed-Loop Geothermal Heat Exchangers in the U.S.. U:International summer school On Direct application of Geothermal energy,17.22-09.2001.: chapter 2.4, str. 134-146. 4. THAIN, I., REYES, A.G., HUNT,T., 2006. A Practical Guide to Exploiting Low Temperature Geothermal Resources, Lower Hutt: GNS Science Report, 2006. 5. GEOTHERMALSYSTEMS IRELAND LTD., 2004., Geothermal brochure URL: http://www.earthwisescotland.co.uk/Tech/Downloads/brochure. 6. U.S. DEPARTMENT OF ENERGY (DOE), 1999.Geothermal Heat Pumps for Federal Buildings. URL: http://www.eren.doe.gov/geothermal/ 7. LUND, J., SANNER, B., RYBACH, L., CURTIS, R., HELLSTRM, G., 2004. Geothermal (Ground-Source) Heat Pumps a World Overview U: Geothermal Heating Convention Bulletin, September 2004, str. 1-10. 8. U.S. DEPARTMENT OF ENERGY (DOE), 1998. Geothermal Heat Pumps Make Sense For Homeowners. URL: http://www.eren.doe.gov/geothermal/ 9. HRVATSKI SABOR., 19.07.2001. Zakon o energiji. URL: http://ops.hep.hr/ops/dokument/zakoni/zakon_o_energiji. (01.06.2007). 10. HRVATSKI SABOR, 27.10.1994. Zakon o zatiti okolia. URL: http://wmd.hr/zakoni-narodne-novine/zakon o zatiti okolia/
26