JU Tehnika kola Zenica Bilmie 69 72000 Zenica

kolska 2013/2014

STRUNO USAVR AVANJ!

Tema: Nadarena djeca

Zenica, oktobar, 2013.

Profesorica: atima !a"i#

N$%$&'N$ %(')$
Postoji mno*o mito+a o i,-,etno .osebnim osobama, a ta se .osebnost .o+e,i+ala s nat.rirodnim silama ili s l-do/#-. J. W. Goethe je *o+orio o .oetama kao o jednosta+noj bo"anskoj djeci. &ije0 1bo"ansko2 +rlo 0esto se nadije+ala -mjetnicima, a $ristotel je isticao da ne .ostoji *enijalnost be, l-dosti. 3. Pascal na*la/a+ao je da *enijalnost *rani0i s l-do/#-, a l-dost je toliko ra/irena me4- *enijalnim lj-dima da 0o+jek 1,dra+a ra,-ma2 .ostaje -.ra+o nenormalan me4- *enijalcima. %akle, ra,li0iti s- sta+o+i o nadarenoj i kreati+noj djeci, te ti .ojmo+i jo/ -+ijek e*,istiraj- - stereoti.ima kao /to s-: biti nadaren ,na0i biti 0-dan, socijalno neadek+atan, lo/e ada.tiran. Tak+e sta+o+e nerijetko ne mo"emo i,bje#i ni /kolama. Na"a#eno "i$e%e $e dijete koje ima iznadprosjene sposobnosti i specifine osobine linosti. Vanu ulogu u rastu, razvoju, kao i odgoju nadarene djece imaju roditelji, odnosno porodica nadarenog djeteta. &a,li0ito od neki5 s5+a#anja, nadarena djeca mo*- biti ro4ena - s+im .orodicama, be, ob,ira na ni+o obra,o+anja roditelja, socioekonomski stat-s, 6ne7nadarenost roditelja i sli0no. 8sti0e se .otreba da roditelji .r-"e .oticajno, stim-lati+no, obo*a#eno okr-"enje s+ome djetet- kako bi ra,+ilo s+oje .otencijale, ali i .o,iti+ne osobine li0nost, sliko sebi, samo.o/to+anje. Nadareno dijete ima s.ecifi0ne karakteristike i osobine i ,bo* to*a od*ojno djelo+anje roditelja mo"e biti i,-,etno te/ko i ,a5tje+no. 9,biljan .roblem - +e,i s nadarenima jest kako i5 .re.o,nati, kako raditi sa njima - .orodici, odnosno, kaka+ roditelj radi sa 6nadarenom7 djecom. :o*i0no je da nadaren roditelj mo"e .re.o,nati i .oticati nadareno dijete, kao i obratno, nenadaren roditelj ne mo"e .re.o,nati nadareno dijete. 9sim to*a, 1/abloni,irani roditelj; ne -s.ije+a kreirati 1indi+id-ali,irano< nadareni obra,o+no<didakti0ki .rist-.; koji bi ,ado+oljio i .otencirao ra,+oj otkri+eni5 i latentni5 .otencijala nadareno* djeteta. 9.ra+dano je -.itati se ,a/to mno*a nadarena djeca ne -s.ije+aj- ra,+iti s+oje .otencijale= 9d*o+ore je mo*-#e .otra"iti - 0injenici da ne .ostoji do+oljna bri*a ne samo - .orodici, ne*o i - /koli koj- mo"emo smatrati i,+orom nedo+oljne bri*e i nasilja nad djecom, *-/enja slobode, si*-rnosti i .ra+a na .osebnost. 'mocionalna neosjetlji+ost i i,ostanak tolerancije, a-toritarna .raksa, te ni, ka,ni, +idlji+i5 ili ne+idlji+i5, koje se - .orodici i /koli .rimjenj-j+a"ni s- ra,lo,i ,a/to se brojna djeca osje#aj- lo/e, .oka,-j- stra5 od roditelja i -0itelja. ! .ra+om mo"emo re#i da s- mno*e .orodice ili /kole 1o.asne; -.ra+o s ob,irom na .osljedice koje nastaj- -slijed emocionalne neosjetlji+osti ,a ra,li0ite .robleme i .otrebe 6nadarene7 djece. > rad- se ras.ra+lja o -lo,i roditelja kao naj+a"nije* faktora - identifikaciji i rad- s nadarenom djecom, /to .odra,-mije+a s.osobnost .re.o,na+anja, r-ko+o4enja i .rimjereno* i,ra"a+anja emocija. >+a"a+anje dje0je nadarenosti - /koli ot+ara no+e .rist-.e istra"i+anjima jer se .oka,alo da emocionalno .ismen nasta+nik lak/e .re.o,naje nadareno* -0enika i daje m- kom.leksnije .oticaje. 9sim to*a, emocionalna je .ismenost klj-0ni 0imbenik -s.je5a - s+im as.ektima ra,+oja slike o sebi, a .osebno je +a"an nje,in -tjecaj na samo.o/to+anje. > na/em smo rad- .ok-/ali .oka,ati da se djeca - nestim-lati+nim obra,o+nim sredinama osje#aj- odba0eno, dakle, ne-*odno. 3iraj-#i socijalne strate*ije .o+la0enja i i,olacije, nadarena djeca .rije ostali5

.ostaj- nedost-.ni. &a,+oj kom.etencije roditelja .-t je st+aranja .oticajni5 diferencirani5 od*ojno<obra,o+ni5 sredina koje mo*- ,ado+oljiti ra,li0ite .otrebe s+i5 .a tako i nadarene djece. NADARENA DJECA Prema tradicionalnom .rist-.-, intelekt-alna nadarenost defini/e se kao +isoka o.#a inteli*encija 6*<faktor .rema !.earman-7, ili i,ra"ene s.ecifi0ne s.osobnosti, a kriterij ,a identifikacij- nadareni5 je i,-,etno +isok re,-ltat koji osoba .osti"e na kon+encionalnim testo+ima inteli*encije. Prema no+ijim .rist-.ima, nadarenost se ne definira samo kao +isoko ra,+ijene intelekt-alne s.osobnosti. Postoji nekoliko konce.cija nadarenosti od koji5 i,d+ajamo d+ije: . !adarenost je kombinacija intelektualnih sposobnosti, kreativnosti i predanosti zadatku. ". !adarenost je visoko razvijena neka od nezavisnih sposobnosti# lingvistika, logiko$ matematika, specijalna, intrapersonalna, glazbena, tjelesno$kinestetika i ekolo%ka. Nadarena djeca s- ona djeca koja imaj- jedinst+ene intelekt-alne .otencijale kombinirane sa +isokom moti+acijom i kreati+no/#- - oba+ljanj- .ojedini5 akti+nosti. Po*re/no je mi/ljenje da daro+ita djeca dola,e i, .orodica - kojima s- roditelji +isoko obra,o+ani. &oditelji ne moraj- biti obra,o+ani da bi daro+ito dijete na.redo+alo, ali .orodica treba biti stabilna. 8, 0+rsto str-kt-rirani5 .orodica .otje0- nobelo+ci, fi,i0ari, matemati0ari, 5emi0ari.... > tak+im .orodicama +isoka s- o0eki+anja, ali je - .r+om .lan- dijete, a ne nje*o+ -s.je5. To s- -+ijek to.le .orodice. ?reati+ci, .isci, slikari, +eliki -mjetnici, i, stresni5 s- .orodica, be, jedno* roditelja, ali i s alko5oli,mom, .si5i0kim bolestima... Naj*ori s- bolesni roditelji koji -+jet-j- lj-ba+ .osti*n-#em -s.je5a. 8maj- li sl-0ajno daro+ito dijete, tak+im *a .rist-.om s.-ta+aj-. Znako+ito je da je daro+ito dijete 0esto .r+oro4eno, jer je s+e -smjereno na nje*o+e talente i i, stabilne je, to.le i emocionalno .odr"a+aj-#e .orodice. lako se dijete ra4a s +isokim intelekt-alnim .otencijalom i ne bira .orodic-, +a"no je da sredina .re.o,na nje*o+e mo*-#nosti i omo*-#i m- ra,+oj. $ nikad nije .rerano .o0eti se ba+iti daro+itim djetetom. > ,a.adnim ,emljama roditelje ed-ciraj- da .rate ra,+oj djeteta od ro4enja. Naj-0inko+itije ,a daljnji .ra+ilan ra,+oj djeteta je otkriti daro+itost +e# - ranoj .red/kolskoj dobi. $li, nade ima -o0i li se to i tokom osno+no* /kolo+anja.

ta je nadarenost?
Nadarenost nije jednosta+no definisati, jer ne .ostoji jedan 6is.ra+an7 od*o+or /ta je nadarenost, +e# mno*obrojni i ra,li0iti od*o+ori koji -,imaj- - ra,matranje mno*e -+jete i kriterije 6+rijeme njeno* ja+ljanja, karakteristike .ona/anja ili .red+i4anje b-d-#e* .ona/anja, +rst- .ona/anja i sli0no7. !matra se da .ostoji 0ak 1@0 definicija nadarenosti, /to do+oljno *o+ori o slo"enosti o+o* fenomena. 9d definicije, odnosno ra,-mije+anja nadarenosti ,a+ise s+i ostali koraci koji #e se .od-,eti, kao /to s-: .re.o,na+anje, identifikacija, od*ojno<obra,o+ni rad i sli0no.

Neki a-tori smatraj- da je nadarenost bilo koji oblik i,nad.rosje0no* f-nkcioniranja, dok dr-*i isti0- da se .o tim .odra,-mije+aj-: +isoke 6o.#e i/ili s.ecifi0ne7 s.osobnosti 6.osebno inteli*encija7, kreati+nost i s.ecifi0ne osobine li0nosti 6.osebno moti+acija7. Ainner 61BB@.C .rema: )+etko+i#<:aD, 2002.7 termin nadarenost koristi ,a o.isi+anje djece sa sljede#a tri obilje"ja: . prijevremena razvijenost &bre napredovanje od prosjene djece', ". inzistiranje da sviraju po svom &vi%a kvaliteta postignu(a, drugaiji putevi uenja, samostalnost i samopouzdanje' i ). ar za svladavanjem &visoka motiviranost, opsesivan interes'. *utorica istie da je nadareno dijete ro+eno s neuobiajenom sposobno%(u da savlada odre+eno podruje &ili podruja'. Nadarena djeca +eoma rano .oka,-j- ,nako+e nadarenosti i -koliko s- roditelji do+oljno informisani i akti+no se ba+e djecom, onda #e biti s.remni da /to ranije .re.o,naj- o+e ,nako+e, .r-"aj- adek+atnije .oticaje i obrate se ,a .omo#, sa+jet i .odr/k- str-0njacima. (edno od .itanja - anketi .rimjenjenoj - istra"i+anj- ,a roditelje je bilo: 1> kojoj dobi djeteta ste .ostali s+jesni da imate dr-*a0ije dijete=; Nji5 BEF je od*o+orilo da je do tre#e *odine djeteta .rimijetilo da se nji5o+o dijete ra,lik-je od ostale djece.

Rad sa nadarenom djecom

&ad sa nadarenom djecom .odra,-mije+a .osebne .ro*rame i akti+nosti -skla4ene sa nji5o+im .otrebama i .otencijalima. $li, osim redo+no* /kolsko* rada, nadarena djeca trebaj- i .omo#, odnosno sa+jeto+anje .ri i,bor- karijere. 9dabir i ra,+oj karijere je cjelo"i+otni .roces koji ,a5tije+a realn- slik- o sebi, s+ojim s.osobnostima, .otencijalima i .osti*n-#ima. Goderno sa+jeto+anje - odabir- i ra,+ojkarijere .odra,-mije+a .omo# i .od-0a+anje -0enika +je/tinama samos.o,naje i dono/enja odl-ka kako bi - b-d-#nosti te odl-ke donosili samostalno i i,*radili -s.je/n- karijer-. Nadarena djeca se mo*- s-o0a+ati sa +i/e i,a,o+a - odabir- karijere ne*o nji5o+i +r/njaci ,bo* .si5osocijalni5 faktora koji mo*- -tjecati na nji5o+ osje#aj identiteta. > te faktore -brajamo: m-lti.otencijalnost, rano intelekt-alno sa,rije+anje, ne,dra+i .erfekcioni,am i stres -sljed +isoki5 o0eki+anja od strane njima ,na0ajni5 osoba 6roditelja, nasta+nika, rodbine7. Nadarena "enska djeca se mo*- s-sresti sa jo/ +i/e i,a,o+a ne*o nji5o+e m-/ke kole*e -sljed ranije* -laska - .-bertet i ranije* sa,rije+anja te -sljed dr-/t+eni5 normi koje 0esto kod "ena i,a,+aj- jake konflikte i,me4- .ri+atno* i .rofesionalno* "i+ota, te -sljed stat-sa s.olne manjine - odnos- na m-/karce -n-tar neki5 ,animanja i radni5 sredina - kojima se nala,e tak+a radna mjesta.

Vanost roditelja u razvoju nadarene djece

> +e,i s -lo*om roditelja - ra,+oj- nadareno*a djeteta s.ominje se nekoliko .ret.osta+ki: 0esto se .ret.osta+lja da nadarena djeca imaj- nadarene roditelje, /to nije .ot+r4eno statisti0kim anali,amaC statisti0ki .odaci nis- .ot+rdili ni .ret.osta+k- da se nadarena djeca

mo*- na#i isklj-0i+o - .orodicama +i/e* socioekonomsko* stat-sa, kod bo*atiji5 i bolje obra,o+ani5 roditelja. Nadarena djeca se mo*- na#i - .orodicama s+i5 obra,o+ni5 ni+oa, a naj+e#i broj o+e djece dola,i i, .orodica srednje* ekonomsko* i obra,o+no* stat-sa. Ha"nost roditelja je, .rije s+e*a, - nji5o+oj .erce.ciji i,-,etnosti djeteta, a ona .okre#e s+e akti+nosti .orodice. &oditelji -smjera+aj- dijete - inten,i+nom, br,om i k+alitetnom sticanj+je/tina - kojima #e se najbolje is.oljiti djeteto+e s.osobnosti. 8stra"i+anja .ot+r4-j- +a"nost rane socijali,acije, +a"nost .orodice i .r+i5 nasta+nika - .oste.enom ra,+oj- intrin,i0ne moti+acije, odl-0nosti da se .osti*ne cilj i odl-0nosti da se radi najbolje /to se mo"e. Za ra,+oj nadarenosti +a"niji je akti+an an*a"man roditelja - od*oj- djece, ne*o nji5o+ st-.anj obra,o+anja ili ekonomski stat-s. $-tori isti0- da se me4- obra,o+anijim roditeljima mo"e, 0e/#e, na#i akti+an interes i s+jesno olak/a+anje ra,+oja djece. Tako4er, roditelji koji s- i sami nadareni bit #e osjetlji+iji na ,nako+e nadarenosti s+oje djece i s.remniji da im .r-"e .odr/k-. Zajonc 61BI@.7 je istra"i+ao odnos s.osobnosti, +eli0ine .orodice i reda ra4anja, te -t+rdio da .r+oro4ena djeca imaj- bolje re,-ltate na testo+ima inteli*encije i .osti*n-#a. 9n to t-ma0i time, i,me4- ostalo*, /to oni dobijaj- +i/e isklj-0i+e i ne.odijeljene roditeljske .a"nje, dobijaj- +i/e na*rada ,a .osti*n-#a i skloniji s- dominaciji. )ornell i JrossberD 61BEI.7 s- -.oredili re,-ltate dobi+ene na !kali .orodi0no* ambijenta koj- s- is.-nja+ali roditelji .ola,nika .osebno* .ro*rama ,a nadarene, s .rocjenama nasta+nika i mjerama osobno* .rila*o4a+anja danim -0enicima. Prona/li s- .o,iti+n- +e,i,me4- -,ajamno .odr"a+aj-#i5 i ot+oreni5 .orodi0ni5 odnosa i djeteto+e samo.rocjene na skali samo.o/to+anja i dobre .rila*o4enosti. Porodice nadareni5 -0enika imale s- +isoke re,-ltate na -n-tra/njoj .o+e,anosti i ot+orenosti, /to -ka,-je da +isoko +redn-j- -,ajamne, .o,iti+ne odnose, kao i ot+oreno i,no/enje misli i osje#aja - .orodici, ali ne na*la/a+aj-smjerenje .rema .osti*n-#-, kao /to bi se o0eki+alo. %+a s- temeljna faktora - od*ajanjemocionalno ,dra+o* djeteta: dijete mora ,nati da je +oljeno i dijete mora ,nati .ra+ila i*re. &oditelji trebaj- na#i +remena ,a s+oje dijete, .oka,i+ati m- lj-ba+ na ra,li0ite na0ine, o5rabri+ati *a, ali i .osta+iti .ra+ila, koja #e biti jasna, .rimjenji+a, koji5 #e se .ridr"a+ati dosljedno, koja #e biti .ra+edna. %ijete mora osjetiti lj-ba+, .o/to+anje i +o4enje, imati slobod-, ali treba m- i ritam dana, .red+idi+ost, -staljene na+ike, s.o,naja da je s+ijet -re4eno mjesto - kojem +ladaj- odre4ena .ra+ila. !+e to -lije+a si*-rnost. &oditelji ne bi trebali ,abora+iti da s- -.ra+o oni -,or s+ojoj djeci, da ne ;i,la"-2 dijete kao simbol socijalno* stat-sa, da i,bje*a+aj- .retjeran- is.laniranost - "i+ot- djeteta, da .oti0- dijete da .ret.osta+i od*o+ornost ,a s+oje .ona/anje, da s- iskreni, da .osta+ljaj- o*rani0enja, da na*la/a+aj- .o,iti+no, da nikad ne .restaj- kom-nicirati. ?om-nikacija .odra,-mije+a i ra,mjen- osje#aja i mo*-#nost i,bora, a odbiti treba samo ne.o"eljno .ona/anje, a ne dijete. Naj,na0ajnije od s+e*a jest osi*-rati k+alitetne rane emocionalne +e,e K attac5ment, jer sretne i si*-rne bebe s- mno*o -.ornije - .ok-/ajima kad ,adaci .ostaj- s+e slo"eniji. 9sim to*a, dobra emocionalna +e,a s nekom bliskom osobom 6.rije s+e*a s majkom7 -tje0e na cjelok-.ni ra,+oj djeteta, kako na intelekt-alni, tako i na socijalni, emocionalni, tjelesni. Nemino+no je, dakle, da roditelji imaj- ,na0ajn- -lo*- - ra,+oj- nadareno* djeteta. %ijete +eliki dio +remena .ro+odi - s+ojoj .orodici i roditelji bi mo*li 6,natno +i/e7 -0initi ,a nje*o+ cjelok-.ni ra,+oj. 9d*o+araj-#e /kole 6seminari, radionice i sl.7 ,a roditelje bi mo*le ,na0ajno .omo#i roditeljima - toj -lo,i, a .osebno - od*oj- nadareno* djeteta.

&'l%i(o%enci$alno)%
G-lti.otencijalnost .redsta+lja .osjedo+anje .odjednako +isoko i,ra"eni5 .otencijala ,a oba+ljanje +i/e +rsta ,animanja. 8ako se ,a nadaren- djec- 0esto ka"e kako bi mo*li sa istim -s.je5om oba+ljati ra,li0ite akti+nosti i.ak je - istra"i+anj- samo LF nji5 .oka,alo .ra+m-lti.otencijalnost. Prema 3er*er-, .roblem sa kojim se s-o0a+aj- nadarena djeca nije toliko m-lti.otencijalnost ne*o nedostatak +je/tina dono/enja odl-ka. Zbo* to*a se .re.or-0-je nasta+nicima da o5rabre s+oje nadarene -0enike da ra,mi/ljaj- i o dr-*im, +an/kolskim as.ektima s+o* "i+ota kao /to s- +rijednosti 6/to oni cijene kao "i+otn- +rijednost7C "i+otni cilje+i 6/to bi "eljeli da .osti*n- - "i+ot-7 i slobodne akti+nosti 60ime se +ole ba+iti slobodno +rijeme, /to i5 naj+i/e is.-nja+a7. &a,matranje i dr-*i5 as.ekata nji5o+o* "i+ota #e im .omo#i da se -smjere na ono .odr-0je ,a koje ne samo da imaj- intelekt-alne .otencijale ne*o i interese, a /to #e -tjecati na ,ado+oljst+o b-d-#im odabirima.

Nadarena enska djeca

8ako je sam .roces sa+jeto+anja o odabir- i ra,+oj- karijere .odjednak ,a oba s.ola, treba imati na -m- da je odabir i ra,+oj karijere ,a "ensk- djec- +e#i i,a,o+ ne*o ,a m-/k- djec-. Nadarene dje+oj0ice - .rosjek- iska,-j- dominantnij- orijentacij- .rema odre4enom ,animanj-, manje tradicionaln- s.oln- orijentacij- i +e#- .otreb- ,a akademskim i str-0nim .osti*n-#ima ne*o o.#a .o.-lacija dje+oj0ica. $li, s dr-*e strane kod nadareni5 dje+oj0ica je i,ra"enija .otreba da se -skladi .ri+atni i .rofesionalni as.ekt "i+ota ne*o kod nadareni5 dje0aka. > na/em dr-/t+- koje je jo/ -+ijek dominantno tradicionalisti0ko sa m-/karcem kao 1*la+om .orodice; i "enom koja 1nosi #o/ka k-ta k-#e; -skla4i+anje .osla i .orodi0ni5 oba+e,a -*la+nom je .re.-/teno "eni. Zbo* to*a - sa+jetoda+nom rad- sa nadarenim dje+oj0icama trebaj- realno sa*ledati s+e .ote/ko#e i .rednosti -s.je/no* kombiniranja karijere i .orodice. Prema nekima, nadarene dje+oj0ice jako 1.rofitiraj-; -koliko kro, srednjo/kolsko obra,o+anje imaj- "ensko* mentora koja je -s.jela -skladiti s+oj .rofesionalni i .ri+atni "i+ot. Nadarene mlade "ene trebaj.odr/k- i kro, s+e-0ili/no obra,o+anje kako bi i dalje -s.je/no rje/a+ale .robleme +e,ane ,a ras.ore4i+anje s+oji5 .otencijala i,me4- .rofesionalno* i .ri+atno* as.ekta "i+ota.

Rano intelektualno sazrijevanje i profesionalni identitet

Nadareni -0enici .oka,-j- ranije sa,rije+anje .rofesionalno* identiteta. 9ni - .rosjek- ranije od s+oji5 +r/anjaka ,naj- 0ime se "ele ba+iti - b-d-#nosti. Ge4-tim, rano sa,rije+anje i formiranje .rofesionalno* identiteta mo"e o*rani0iti is.iti+anje alternati+ni5 ,animanja. 8 nadareni -0enici, kao i s+i dr-*i, 0esto donose odl-ke o b-d-#em ,animanj- ba,irane na malom broj- 0injenica i na .o,na+anj- malo* broja ,animanja. !to*a i5 - sa+jeto+anj- treba .otakn-ti da .rik-.e +i/e informacija i -.o,naj- i dr-*a ,animanja .rije dono/enja 0+rste odl-ke. !a,rije+anje .rofesionalno* identiteta ne mora biti .ra#eno i emocionalnim sa,rije+anjem, tako da nadareni -0enici 0esto biraj- ,animanja koja ,a5tije+aj- +remenski d-*o /kolo+anje.

%-*oro0no /kolo+anje .odra,-mije+a i d-*oro0n- ekonomsk-, .a i emocionaln- ,a+isnost. > sa+jetoda+nom rad- sa nadarenim -0enicima .otrebno je ra,*o+arati i .ri.remiti i5 na te 0injenice, s ob,irom da oni 0esto te"e +e#oj ne,a+isnosti od s+oji5 +r/njaka.

Na kraju ...
8ako se 0ine ,relijim i odl-0nijim od s+oji5 +r/anjaka, sa+jeto+anje o odabir- i ra,+ojkarijere neo.5odan je korak - rad- sa nadarenim -0enicima kako bi i oni donijeli odl-ke ba,irane na .ot.-nim informacijama i bili s.remni donositi samostalne odl-ke i - b-d-#em ra,+oj- karijere. Posebn- .a"nj- treba obratiti na one -0enike koji s-: o nadareni ali ne .osti"- -s.je5e K sa+jetoda+ni rad sa njima treba biti -smjeren na otkri+anje ra,lo*a ,bo* koji5 nis- moti+isani ,a .osti,anje bolji5 re,-ltata o emocionalno nadareni o kreati+ni

ZAKLJU AK
Nikad nije rano ,a.o0eti ra,+ijati s.osobnosti djeteta. > tom smisl- ,aklj-0-jemo da sroditelji .osebno bitni - ra,+oj- nadareno* djeteta, jer s- .rimarni faktori - "i+ot- djeteta i dijete, .osebno - djetinjst+-, s njima .ro+odi naj+i/e +remena. 8stra"i+anja s- .oka,ala da roditelji +rlo rano mo*- .rimijetiti da je nji5o+o dijete dr-*a0ije - odnos- na .rosje0n- djec-. 9+- sna*- treba 1iskoristiti2 i .r-"iti roditeljima dr-/t+en- .odr/k- or*ani,iranjem .eda*o/ko<andra*o/ke -stano+e - kojoj bi mo*li .otra"iti od*o+araj-#i sa+jet i dobiti .otrebn- .odr/k-, .omo#, informacije, isk-st+o. > sklo.- o+e -stano+e bi se mo*la or*ani,o+ati /kola ,a roditelje -n-tar koje bi se or*ani,o+ale i reali,o+ale ra,li0ite teme koje s- - +e,i sa rastom, ra,+ojem, od*ojem djece i neka s.ecifi0na .itanja - +e,i sa nadarenom djecom. Gno*o to*a mo*- na.ra+iti i sami roditelji. Naj,na0ajnije od s+e*a jest osi*-rati k+alitetrane emocionalne +e,e 6attac5ment7, jer sretne i si*-rne bebe s- mno*o -.ornije .ok-/ajima kad ,ada#e .ostaj- s+e slo"enije. 9sim to*a, dobra emocionalna +e,a s nekom bliskom osobom -tje0e na cjelok-.ni ra,+oj djeteta, kako na intelekt-alno, tako i na socijalno, emocionalno, tjelesno .odr-0je. ! ob,irom na to da nadarena djeca -0e br"e i lak/e od .rosje0no* djeteta, .otreban im je /iri ras.on akti+nosti od -obi0ajeno*. Zbo* to*a je .otrebno osi*-rati .ra+e .oticaje, koji #e biti ra,noliki, ali koji #e i o5rabri+ati -0enje, osi*-rati adek+atne materijale ,a i*r- i -0enje, .r-"iti djetet- mo*-#nost da -0i .o model-, te osi*-rati /to +i/e isk-sta+a, +je"bi, jer je k+alitetno rano isk-st+o .res-dno ,a kasniji ra,+oj +isoki5 s.osobnosti. !+ako dijete ,asl-"-je .osebn- bri*- s+oji5 roditelja, ali i dr-/t+a, .a tako i nadareno dijete, koje je dijete s .osebnim .otrebama ,bo* s+oji5 i,nad.rosje0ni5 s.osobnosti i s.ecifi0ni5 od*ojno<obra,o+ni5 6i s+i5 dr-*i57 .otreba. atima !a"i#, .rof.