SAMUELSON

Skripta najvanijih pojmova, definicija i sl.

Ovo jo fali: TO JE PRORAUNSKI DEFICIT I KAKO GA SE FINANCIRA, ,teaj,
aprecijacija, deprecijacija, devalvacija, revalvacija, centralna banka,, "nizozemska bolest",
javni prihodi, javni rashodi i potrosnja, proracun (pojam, suficit, deficit),
EKONOMIKA je prouavanje kako drutva biraju upotrebu oskudnih proizvodnih sredstava
koja imaju alternativu upotrebu, da bi proizvela robe razliitih vrsta i razdijelila ih meu
razliite grupe.
Dobra su oskudna jer ljudi ele mnogo vie nego to eknomija moe proizvesti.
Ekonomska dobra su oskudna, ne besplatna i drutvo mora birati izmeu ogranienih dobara
koja moe proizvesti s raspoloivim sredstvima.
Kapitalna dobra su trajni faktori proizvodnje, a oni su i sami proizvod ekonomije (npr. zgrada,
postrojenja, raunala). Pravila koja odreuju kako se kapital i druga sredstva mogu kupovati,
prodavati i upotrebljavati ine sustav VLASNIKIH PRAVA. Ni u jednom ekonomskom
sustavu privatna vlasnika prava nisu neograniena.
MIKROEKONOMIKA se bavi ponaanjem pojedinanih entiteta kao to su trita,
poduzea, kuanstva.
MAKROEKONOMIKA je grana ekonomike koja se bavi sveukupnom mogunou
ekonomije.
TRI PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE:
-svako drutvo mora dgovoriti na 3 osnovna pitanja:
TO? Koje se vrste i koliine proizvode iz velikog niza svih moguih dobara i usluga?
KAKO? Kako se sredstva upotrebljavaju u proizvodnji tih dobara?
ZA KOGA? I za koga se dobra proizvode? (Tj. kakva je razdioba dohotka meu razlitim
pojedincima i klasama?)
Drutva na ta pitanja odgovaraju na razliite naine.
Danas najvaniji OBLICI EKONOMSKE ORGANIZACIJE su:
- Naredbodavni - centralizirani nadzor drave, drava donosi sve odluke o proizvodnji i
potronji.
- Trini ponaa se u skladu s neformalnim sustavom cijene i profita u kojem veinu odluka
donose pojedinci osobno i pouzea.
Sve drave imaju razliite kombinacije naredbi i trita, sve su drave MJEOVITE
EKONOMIJE to je prevladavajui nain ekonomske organizacije u suvremenim
naprednim industrijskim ekonomijama, u kojima trite odreuje veinu cijena, dok drava
programima oporezivanja usmjerava cjelokupnu ekonomiju.
LAISSEZ-FAIRE EKONOMIJA (Pustite nas na miru) je ekstreman sluaj trine
ekonomije, u kojem drava gotovo nema ekonomsku ulogu.
EFIKASNOST znai da se sredstva ekonomije upotrebljavaju to je mogue djelotvornije da
bi se zadovoljile potrebe i elje ljudi.
FAKTORI PROIZVODNJE su zemlja, rad i kapital.

PROIZVODI su razliita korisna dobra ili usluge koji proizlaze iz proizvodnog procesa, i
koji se ili troe ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji.
TRITE slui kao mehanizam pomou kojeg se susreu kupci i prodavai da bi tazmijenili i
odredili cijene i koliine dobara. Moe biti centralizirano, decentralizirano, elektroniko, ...
TRINI MEHANIZAM prvo odreuje TO i KAKO, pa ZA KOGA. Kada puanstvo trai
vie nekog dobra, poduzea mogu ostvariti profit poveavajui proizvodnju tog dobra.
U uvjetima savrene konkurencije poduzee mora nai najjeftiniju metodu proizvodnje,
efikasno upotrebljavajui rad, zemlju i druge faktore. U protivnom, ono e trpjeti gubitke i biti
uklonjeno s trita.
NAJVANIJE FUNKCIJE TRITA:
1) Vri selekciju potrebnih proizvoda i utvruje potrebe i elje lanova zajednice
2) Osigurava efikasnu alokaciju proizvodnih inilaca i efikasan izbor proizvodnih postupaka
te tako omoguuje ukupnu drutvenu podjelu rada (svatko bira, ovisno o interesima i
isplativosti, to e prodavati, a to kupovati)
3) Vri raspodjelu drutvenog proizvoda i nacionalnog proizvoda.
NAELO NEVIDLJIVE RUKE tvrdi da sebino nastojanje da ostvari dobro za sebe,
svakog pojedinca, kao nekom nevidljivom rukom, navodi da ostvari najbolje dobro za sve.
Dok se ekonomije razvijaju one postaju SPECIJALIZIRANIJE. Podjela rada omoguuje da
se zadaa rastavi na mnogo manjih poslova koje samo jedan radnik moe brzo nauiti i
obaviti. Dok pojedinci i zemlje postaju sve specijaliziraniji, oni se sve vie usredotouju na
posebne robe i razmjenjuju svoju prekomjernu proizvodnju za dobra koja su proizveli drugi.
Dragovoljna razjena, zasnovana na specijalizaciji, koristi svima.
ULOGA DRAVE U SUVREMENOJ EKONOMIJI odnosi se na:
- efikasnost
- pravednost
- rast i stabilnost
Drava nastupa kada je potrebno ispraviti manjkavosti trita koje dovode do
NEEFIKASNOSTI uslijed nesavrene konkurencije, negativnih eksternalija, omoguava
postojanje javnog dobra; zatim ispravlja NEJEDNAKOSTI/NEPRAVINOSTI u
distribuciji dohotka; te mjerama ekonomske politike osigurava makroekonomski RAST I
STABILNOST.
SAVRENA KONKURENCIJA je kada sva dobra i usluge imaju cijenu i razmjenjuju se na
tritu.
NESAVRENA KONKURENCIJA postoji kada kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu
dobra. Glavna obiljeja su previsoke cijene i preniska proizvodnja.
MONOPOL je krajnji sluaj nesavrene konkurencije; samo jedan ponua koji sam
odreuje cijenu odreenog dobra. Nastaje iz razloga: nedostatka konkurencije na odreenom
tritu, nedostatka supstituta kojima se moe trgovati (roba ili usluga) te zbog postojanja
ulaznih barijera na tritu - monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i
zatite, dravni monopoli. Primjeri monopola iz prolosti i sadanjosti u RH -od sektora
telekomunikacija, energetike, komunalija i vodoopskrbe...

Uz monopol moe se pod nesavrenu konkurenciju navesti i oligopol, razni oblici

monopoliticke konkurencije, monopson, oligopson. Sve ovisi o tome tko na tritu svojom
kontrolom ili zbog drugih okolnosti utjee na cijene. Kod monopola jedan proizvoa, kod
OLIGOPOLA vie njih utjee na cijenu jer jedino oni proizvode robu ili uslugu koja se trai
ili im je poloaj osiguran neekonomskim razlozima, a veina kupuje od njih. Kod
MONOPSONA i OLOGOPSONA radi se se o jednom velikom i u drugom sluaju vie
veih kupaca koji odreuju cijenu onoga to nabavljaju jer su kupci veine proizvoda
odreenog proizvoaa.
Trita nuno ne dovode do besprijekorne ili PRAVEDNE RASPODJELE DOHOTKA.
Ona mogu dovesti do neprihvatljivo velike nejednakosti dohotka i potronje. Kao odgovor na
to drava moe promijeniti model ostvarivanja dohodaka pomou trinih nadnica, renti,
kamata i dividendi. Suvremene drave upotrebljavaju oporezivanje kako bi poveale prihode
za transfere ili programe dohodovne pomoi za siromane.
Od nastanka makroekonomike ('30-ih) drava je upotrebljavala fiskalne ovlasti (oporezivanja
i troenja) i monetarnu plitiku (koja utjee na kamtnjake i kredite) da bi poticala dugoroni
EKONOMSKI RAST i produktivnost. Koristei fiskalnu i monetarnu politiku drava moe
utjecati na razinu ukupnog troenja, stopu rasta proizvodnje, razinu zaposlenosti i
nezaposlenosti, te na razinu cijena i stopu inflacije, tj. osigurati rast i stabilnost.
EKONOMSKI RAST je rast ukupne proizvodnje jedne drave.
PRODUKTIVNOST je proizvodnja na jedinicu utroka ili efikasnost kojom se
upotrebljavaju sredstva.
ANALIZA PONUDE I POTRANJE pokazuje kako se trino ustrojstvo bori sa tri
ekonomska problema: to, kako i za koga.
Gotovo sve robe podlijeu ZAKONU OPADAJUE POTRANJE koji tvrdi da traena
koliina opada kada se cijena dobra poveava. Mnogi su utjecaji: prosjeni obiteljski dohoci,
stanovnitvo, cijene srodnih dobara, ukusi i posebni utjecaji. Kada se ti utjecaji promijene,
pomaknut e se i KRIVULJA POTRANJE (koja pokazuje vezu izmeu cijene nekog
dobra i kupljene koliine tog dobra, kada su druge stvari konstantne).

Zato traena koliina opada kad cijena raste?

Prvo je UINAK SUPSTITUCIJE kad cijena dobra raste zamijeni ga se drugim slinim
dobrima (npr. jede se piletina umjesto govedine).

Drugo je UINAK DOHOTKA npr. ako benzin dvostruko poskupi za isti dohodak moe
ga se kupiti dvostruko manje.
KRIVULJA PONUDE pokazuje vezu izmeu
trine cijene i koliine nekog dobra koju su
proizvoai voljni proizvesti i prodati, kada se
ostale stvari ne mijenjaju. Utjecaji koji djeluju na
krivulju ponude: trokovi proizvodnje, cijene
srodnih dobara, politika drave i posebni utjecaji.

RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE

ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se
izjednaavaju snage ponude i potranje.

RACIONIRANJE CIJENAMA obavlja trite meudjelovanjem ponude i potranje. To je

racioniranje novcima.
EKONOMSKA POLITIKA se bavi osnovnim pojmovima ekonomije, ekonomskim
doktrinama, ekonomskim procesima i problemima u RH i svijetu (tranzicija, privatizacija,
industrijska politika, globalizacija, konkurentnost, MMF, problemi gospodarstva RH, stanje u
RH, vanjski dug, kako dalje, zato nismo "balkanska vicarska"). Ekonomija je baza, a pravo
regulator, nadgradnja i neraskidivo su povezani.
CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE su brojni, ali kao osnovne moglo bi se izdvojiti:
ostvarivanje poeljne stope gospodarskog rasta (uz odrivi razvoj i konkurentnost),
smanjivanje stope nezaposlenosti (nova radna mjesta, tenja punoj zaposlenosti), stabilnost
cijena (suzbijanje inflacije), uravnoteena platna bilanca (smanjivanje deficita izvozom,
manjim uvozom), smanjenje siromatva i poveanje socijalne stabilnosti (preraspodjelom
dohodaka, mjerama socijalne politike). Te se ciljeve moe nazvati maginim peterokutom
ciljeva ekonomske plitike puna zaposlenost, iskoritenost proizvodnih kapaciteta, pravedna
raspodjela dohodaka, niska inflacija i uravnoteena platna bilanca.
Veina ciljeva ekonomske politike ne moe se istovremeno provoditi u potpunosti jer su esto
kontrarni jedni drugima. Zbog toga je vana lista prioriteta meu ciljevima koju odreuje
izvrna vlast - nositelj ekonomske politike pojedine zemlje.

POLITIKA EKONOMIJA vie teorijski govori o proizvodnim procesima u odreenom

drutveno-ekonomskom ureenju, odnosima raspodjele i razmjene, kolanja kapitala,
osnovnim ekonomskim velicinama, dok ekonomska politika ima naglasak na aktualnim
pitanjima koje drava mora rijeiti kroz svoju monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku
politiku, posebno s obzirom na problematiku RH.
MONETARNA I FISKALNA POLITIKA - kao jedne od podvrsta ekonomske politike:
(uz politiku dohodaka, politiku platne bilance i politika trita i cijena)
MONETARNA POLITKA
Monetarnu politiku vodi centralna banka (kod nas HNB) neovisno o uputama Vlade (izvrne
vlasti) putem instrumenata kao to su operacije na otvorenom tritu (otkupi i prodaja deviza,
blagajnikih zapisa), obveznim rezervama i diskontnom stopom. Osnovni ciljevi su regulacija
novane mase u optjecaju (politika novca), regulacija i stabilnost teaja domae valute
(politika teaja) te regulacija kamatnih stopa (politika kamata).
Npr. reguliranje teaja: ako je teaj kune nii - naa roba i usluge bit e cijenom konkurentniji
na stranom tritu i vie emo izvoziti. Primjer iz svijeta: Kina i svijet, deprecirani kineski
juan=ogromni kineski izvoz i suficit platne bilance. Zato su savjeti strunjaka da se kuna
postepeno deprecira za oko 20 % jer se smatra da je za toliko precijenjenja zbog nekih
imovinsko-politikih razloga (uvozni lobi, ogromni porezi na uvoznu robu od kojih drava
ivi, a ne mora nita ulagati, jeftina otplata dravnog javnog duga u inozemstvu zbog vieg
teaja kune, a to je vii teaj kune manje se kuna iz prorauna daje za kupnju eura za otplatu
kamata i glavnica),a svi oni gue hrvatski izvoz.
INSTRUMENTI HNB-a:
- operacije na otvorenom tritu
- mogunost novanih depozita vikova, lombardni kredit, unutardnevni kredit
- granina obvezna priuva i posebna obvezna priuva banaka
- devizne aukcije i blagajniki zapisi
- minimalno potrebna devizna potraivanja
- kratkoroni kredit za likvidnost
- stope za izraun kamata i naknada HNB-a
KAMATNA STOPA oznaava stoti dio cijene za posueni kapital. Visina je kamatne stope
razliita i ovisi o trajanju kredita (postoje kratkoroni, srednjoroni, dugoroni krediti),
osiguranju naplate (kakav zalog, jamstva, polog) i sigurnosti potraivanja (stabilnost drave,
politika i regionalna stabilnost, razvijene institucije, pravosue, gospodarske prognoze). S
vremenom, kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potranje na tritu kapitala. A
temelj za opu kamatnu stopu je diskontna stopa centralne banke (odnosno stopa po kojoj
centralna banka otkupljuje potrazivanja poslovnih banaka).
VISOKE KAMATNE STOPE U RH su bile visoke za vrijeme rata i nakon njega zbog
niskog kreditnog rejtinga RH, nerazvijenosti financijskog trita i institucija, nemogunosti
naplate starih plasmana banaka (pa su se poveavale kamate u novim plasmanima da se
pokriju).
DEVIZNI SUSTAV je skup propisa, kojima se regulira, ograniava ili zabranjuje promet
robe i usluga s inozemstvom, stjecanje deviza i raspolaganje njima, kao i plaanje i
naplaivanje prometa s inozemstvom.
Moe biti strog ili liberalan, a izmeu postoje brojne varijante.

FIKSNI TEAJ karakterizira stabilnost vrijednosnog odnosa izmeu domaeg novca i

stranih valuta, a temelji se na paritetu sto su ga utvrdile monetarne vlasti odreene zemlje (u
sluaju RH, HNB) kojim one cijenu jedinice strane valute izraene u domaem novcu
formiraju prema nekom objektivnom standardu, odnosno jednom konvencionalno izabranom
nazivniku (prije prema zlatu, zlatu i dolaru, a danas prema nekoj stabilnoj valuti ili koarici
valuta. Koaricu valuta ini nekoliko relevantnih valuta u svijetu (npr. dolar, euro, jen,
vicarski franak, juan prema kojima se onda usporeuje kuna). Stabilnost fiksnog teaja moe
biti apsolutna (npr. kad postoji zakonski teaj u reimu deviznih ogranienja) ili relativna uz
minimalne oscilacije oko utvrenog pariteta (npr. u sluajevima prisutnosti intervencija
centralne banke odnosne zemlje na deviznom tritu sto imamo sluaj u RH jer HNB sve
ee posee za takvim intervencijama ). U RH je prvenstveno uveden usred hiperinflacije
radi stabiliziranja cijena i makroekonomske stabilnosti na poznatoj razini 4444 HRD za 1
DEM, a kasnije se uvoenjem kune stabilizirao na razini od 3,7 uz manje fluktuacije. MMF je
bio jak zagovornik stabilne kune (bez obzira na druge negativne strane) kao jednog od
kljunih elemenata makroekonomske stabilnosti (zbog deficita, inflacije, prorauna, otplata
dugova). Izvoznici su bili protiv i velik dio struke i biznisa eli oslabiti kunu do 20 %.
TRINO DETERMINIRANA POLITIKA TEAJA znai da se vrijednost teaja
odreuje u skladu s djelovanjem trinih mehanizama.
FLUKTUIRAJUI TEAJ kad se teaj u potpunosti odreuje prema trinim
zakonitostima.
POLITIKA FIKSNOG TEAJA kada centralna banka odreuje visinu teaja bez obzira
na stanje na tritu, a intervenira samo kada to smatra nunim (inae na snazi u RH).
INDEKSIRATI znai vezati teaj, cijene ili plae uz neku nominalnu vrijednost koja se onda
zove nominalno sidro. Npr. kuna se indeksirala uz DEM kako bi se stabilizirala njena
vrijednost.
DEZINDEKSIRATI PLAE bi znailo pustiti ih privremeno da rastu ili padaju slobodno,
bez obzira na nominalnu vrijednost uz koju su inae vezane ili indeksirane. Kod nas je
dezindeksacija uzrokovala nerealna rast plaa. Plae u RH su takoer bile indeksirane na
DEM.
KOVERTIBILNOST VALUTE pitanje vezano uz to se odnosilo na uvjete potrebne za
konvertibilnost valute (kad se ti uvjeti-potrebni za sigurnost valute, sigurnost financijskog
prometa, ulaganja, stednje- zadovolje dobije se dopustenje meunarodnih financijskih
institucija MMF-a, WB-a za slobodno mijenjanje valute s drugim stranim valutama i za
slobodno koristenje valute u meunarodnim financijskim transakcijama)
Poseban oblik cijena su tzv. DUMPING CIJENE, cijene koje su bitno nie od cijena ostalih
konkurentskih proizvoda na tritu, a vrlo esto su nie i od samih proizvodnih cijena nekog
proizvoda. Ovakve cijene se koriste kako bi se kratkorono stekao monopolski poloaj na
nekom tritu, koji poloaj je mogue kasnije iskoristiti kako bi se poveale cijene i
nadoknadio prvotni gubitak.
FISKALNA POLITIKA je mo drave da oporezuje i troi.
Fiskalna politika je politika upravljanja prihodima i rashodima drave i upravljanja dravnom
imovinom. Osnovni instrumenti fiskalne politike su proraunska potronja ( izdaci za dravna
tijela, zdravstvo, kolstvo, obranu, socijalnu pomo, ulaganje drave u infrastrukturu i

odravanje...), autonomni porezi, transferi i porezne stope. Osigurava i otplatu dugova, ali i
daje impulse za nova zaduenja pri deficitu prorauna. Fiskalnu politiku odreuje i vodi
Vlada putem Ministarstva financija. Nju dakle odreuje izvrna vlast i politika struktura na
vlasti.
Regulira poreze i troarine, olakice i subvencije - ako smanjite direktne ili indirektne poreze
na proizvodnju i izvoz, a poveate poreze i troarine na uvoznu, stranu robu to bi trebalo
dovesti do poveanog izvoza, a smanjenog uvoza. Takoer tome slue i brojne olakice,
subvencije i dravni krediti domaim proizvoaima orijentiranim na izvoz ili na supstituciju
uvozne robe za potrebe domaeg trita.
MJERE HORIZONTALNE INDUSTRIJSKE POLITIKE su one mjere kojima se
potpomae razvoj kljunih inputa proizvodnog procesa kao to su ljudski kapital,
infrastruktura, razvoj i istraivanje, a ne pojedina grana ili sektor, tim mjerama se openito
pomau sve grane i sektori gospodarstva.
POLITIKA DOHODAKA je politika upravljanja plaama.
ORTODOKSNA I HETERODOKSNA SP razlikuje se prema uzrocima inflacije.
ORTODOKSNA SP namijenjena je kod kronine inflacije uzrokovane prekomjernom
dravnom potronjom, fiskalnim deficitom i prevelikom koliinom novca u opticaju (kad
HNB vri emisiju novca). Nastoji se mjerama monetarno - fiskalnih restrikcija uspostaviti
ravnotea u financijskom sustavu i smanjiti inflacija (nastoji se meko buetsko ogranienje
ukrutiti i sprijeiti izdavanje novca bez pokria), znai - putem teaja, kamata, porezne
politike, politike javnih rashoda.
HETERODOKSNA SP je namjenjena u sluaju da stopa inflacije ubrzano raste pa je
usmjerena na njeno usporavanje - zbog toga se zamrzava ili teaj, ili plae, cijene. Te veliine
su sve meuovisne pa ako se jedna fiksira, druge dolaze s njom u ravnoteu dok se inflacija
ne uspori.
INFLACIJA je porast ope razine cijena uz pad vrijednosti novca.
JAVNI DUG su ukupne neisplaene obveze koje drava ima prema vjerovnicima, tj.
potraivanja koja imaju vjerovnici prema dravi a namiruju se iz dravnog prorauna.
Kada se drava zaduuje na unutarnjem tritu tj. u domaem institucionalnom okviru tada se
radi o UNUTARNJEM DUGU, a kada se drava zaduuje na inozemnom tritu (npr. kod
Svjetske banke) tada se radi o VANJSKOM DUGU, tj. vanjski dug obuhvaa: dug drave,
jamstva drave, dug poduzea, banaka (i graanstva) prema vanjskim vjerovnicima meunarodnim institucijama, stranim bankama, financijskim konzorcijima, trgovakim
drutvima...
BDP BRUTO DRUTVENI PROIZVOD je ukupna vrijednost proizvedenih dobara i
pruenih usluga na nekom podruju (najee se radi o narodnoj privredi jedne zemlje) u
nekom vremenu (najee se radi o jednoj godini). BDP ukljuuje materijalne trokove
proizvodnje, kao optjecajni dio konstantnog kapitala, i amortizaciju, kao fiksni dio
konstantnog kapitala, varijabilni kapital, u smislu osobnih dohodaka proizvoaa, i ostvareni
viak vrijednosti.
REALNI BDP NOMINALNI BDP -

DP DRUTVENI PROIZVOD predstavlja ukupnu koliinu raznovrsnih materijalnih

dobara i usluga koja su proizvedena u odreenom vremenskom razdoblju u cijeloj privredi
jedne zemlje.
ND NARODNI DOHODAK je ista novostvorena vrijednost u odreenoj godini; u
socijalistikim zemljama se obraunava(la) samo materijalna sfera proizvodnje, u
kapitalistikim i nematerijalna (trgovina, prijevoz, zdravstvo i sl.).
PRIMARNO I SEKUNDARNO TRITE
1. U financijskom smislu-Primarno trite je ono na kojem se inicijalno plasira i distribuira
nova emisija vrijednosnih papira.Sekundarno trite (transakcijsko trite) je ono na kojem
se obavlja stalna kupoprodaja ve emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora
doli rasprodajom na primarnom tritu. Na njemu se ne prikupljaju nova novana sredstva
ve se samo mijenja vlasnik vrijednosnice (znaci preprodaja vrijednosnih papira).
2. Ako se uzme u smislu plasiranja robe onda je primarno ono na koje proizvoa primarno
cilja za plasman svojih proizvoda i usluga (recimo poduzee RH proizvodi neku robu i
primarno trite za izvoz te robe je BiH u koju ide 90 % robe, a sekundarno je EU trite gdje
se izvozi samo 10 % robe).
REALNI SEKTORI su proizvodni sektori kao npr. poljoprivreda, industrija i graevinarstvo
(koji su obraeni u lancima).
INVESTICIJE su onaj dio drutvenog proizvoda, dakle, onaj dio ukupne koliine ostvarenih
usluga i proizvedenih dobara koji se troi u smislu proizvodne potronje, tj. iskoritava na
nain da poveava proizvodnju i kasnije dohodak. Termin proizvodnosti investicija oznaava
upravo omjer izmeu porasta dohotka i uinjenih investicija.
Poticanje novih investicija i time gospodarskog rasta mogue je sljedeim mjerama
ekonomske politike:
a)ekstenzivna politika kreditiranja (stimulacija ulaganja politikom kredita);
b)sniene kamatne stope (isplativije ulagati nego uvati novac);
c)visok stupanj decentralizacije sustava (razvijenost ekonomskog sustava).
Razne su podjele investicija: domae-strane, javne(dravne)-privatne (poduzea i graani),
greenfield-brownfield, po sektorima: kod nas u recimo financijski (banke), telekomunikacijski
(T-com,VIP) i farmaceutski (Pliva), a slijedi i u energetski kad se privatizira ( INA, HEP ).
Greenfield investicije su one kad se poinje neki biznis-ideja i cilj razvoja, treba se kupiti
zemljite, graditi infrastrukturu, zaposliti i osposobiti radnu snagu, srediti svu papirologiju,
zahtijeva velika poetna kapitalna ulaganja. Dok su brownfield investicije ulaganja u ve
postojea poduzea, preuzimanjem ili dokapitalizacijom i onda se ili ide u modernizaciju i
restrukturiranje poduzea radi postizanja dobiti ili se preproda radi dobiti, spoji, uniti radi
osvajanja trita. Kod nas prevladavaju brownfield. Trebaju nam greenfield i to iz stranih
izvora u proizvodne grane koje ce otvoriti nova radna mjesta i dignuti konkurentnost
gospodarstva, poveati izvoz, poveati dravne prihode.
Investicijski potencijal postoji u amortizaciji, dobiti poduzea, kreditima banaka, stednji
graana. Najcesce investiraju kod nas: drzava i domaca poduzea, jos uvijek.

KONKURENTNOST je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tritu koji

omogucuje bolji zivotni standard za sve. Ona je rezultat brojnih cimbenika, a narocito
konkurentnosti na razini poduzea i povoljne poslovne klime koja potice investicije te
uvoenje novih proizvoda, tehnologija i procesa Svi ti cimbenici u meusobnom djelovanju
vode k poveanoj produktivnosti, visem dohotku i odrzivom razvoju! Ujedno je sve ovo i
razlog zasto je konkurentnost i njezino unapreenje temelj razvoja u danasnjem
globaliziranom i materijalistickom svijetu.
EKONOMSKA RECESIJA, a ne recenzija, je povremeno usporavanje u gospodarskoj
aktivnosti neke zemlje uz istovremeno pogorsanje opce ekonomske klime - pad stopa rasta,
pad potraznje, pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskoristenosti
proizvodnih kapaciteta. U doba recesije socijalna politika poveava socijalna davanja
ugrozenim kategorijama stanovnistva, nezaposlenima, mirovine, invalidnine da bi se potakao i
preko toga rast potraznje na tritu zbog poveane kupovne moci stanovnistva. Osim takve
socijalne politike krece se i u velike dravne investicije, ponekad (rijetko u zapadnim
zemljama) i javne radove sa zaposljavanjem velikog broja do tada nezaposlenih, zatim vee
javne nabave da bi se pokrenulo uspavano gospodarstvo. Ovdje dolazi do djelovanja
multiplikatora. Smanjuju se porezna opterecenja graana i tvrtki - opet da bi ostalo vise novca
za potrosnju i ulaganja i tako se pokrenulo gospodarstvo
OKUNOV ZAKON pokazuje odnos stope nezaposlenosti i stope ostvarenja potencijalnog
drutvenog proizvoda. Naime, Okunova istraivanja (jer on je bio na elu nekog ekonomskog
odbora za praenje nezaposlenosti i njezinih posljedica na gospodarstvo u SAD-u, 60-ih
godina prolog stoljea) su pokazala da porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope
nezaposlenosti izaziva pad realnog BDP-a za oko 2 -2.5 % (itao sam da su neki ekonomisti
izraunali da taj pad iznosi u tranzicijskim zemljama ak i do 3.3 %). Porast nezaposlenosti
prate dodatni gubici ukupnog proizvoda zbog toga to paralelno padaju i ostvareni radni sati,
produktivnost i zaposlenost, stopa aktivnosti se smanjuje, a dolazi i do poveanja socijalnih
izdataka za poveani broj nezaposlenih. Dakle, Okunova teorija pokazuje da je gubitak
proizvoda vezan uz nezaposlenost znatno vei nego to to pokazuje sama stopa
nezaposlenosti. Zbog toga vjerojatno analogija s napuklom cijevi.
SPIN OFF PODUZEA odnose se na poduzetniku taktiku po kojoj se jedan segment
poduzea iz njega izdavaja kako bi pruao usluge ne samo njemu, nego i drugim privrednim
subjektima. Prijedlozi u tom smislu kod nas su se javili kad su bili aktualni problemi s cocacolinim prijevoznicima. Npr.: smisao spin offa je da usluga koja je dotad postojala samo za
dotino poduzee (jer je bila u sklopu njega - kao u ovom sluaju coca-colini prijevoznici koji
su djelatnici coca-cole koji voze coca-coline kamione) postane otvorena i za druge subjekte
(dakle u ovom primjeru da ti prijevoznici i kamioni postanu izdvojeni iz coca.-cole te voze ne
samo za coca-colu,nego i za druga poduzea). Jasno, time se poveava produktivnost
poduzea. Usluga koja je dotad bila rezervirana samo za to poduzee i bila mu je na troak,
dok njen potencijal nije bio potpuno iskoriten, otvaranjem za druge subjekte i sama ubire
profit i time doprinosi produktivnosti svog matinog poduzea.
NORMALNA NEZAPOSLENOST ukljuuje sezonsku i frikcionalnu.

SEZONSKA nezaposlenost je posljedica snanih varijacija gospodarskog procesa u

odreenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima,
ukoliko se razdoblja zatija ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom
radnog vremena. Znaajne promjene na strani ponude rada u odreenim razdobljima tijekom
godine, naprimjer u vrijeme zavretka kolske godine, takoer mogu biti uzrok sezonskih
promjena razine nezaposlenosti. FRIKCIONALNA nezaposlenost javlja se zbog neprestanog
kretanja ljudi izmeu podruja i zaposlenja ili kroz razliite stadije ivotnog ciklusa, odnosno
ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju odreeno vremensko razdoblje
izvan rada (npr. vrijeme traenja) uzrokovano nesavrenou obavjetenosti i mobilnosti.
Obino se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budui da podrazumijeva
istovremeno postojanje odgovarajuih radnih mjesta, a za usklaivanje ponude i potranje,
odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. ak i kad bi ekonomija imala
punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti trae posao ili
dok se ene nakon poroda vraaju u radnu snagu (nemojte samo karijeru ganjati, rodite i
djecu, ona su pravo blago i ono to e ostati iza vas, a posao e ekati ili ete nai novi).
STRUKTURALNA NEZAPOSLENOST oznaava nepodudarnost izmeu ponude i potranje
za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se
mogu javiti zbog toga to potranja za jednom vrstom rada raste dok se potranja za drugom
vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoivati.
CIKLIKA NEZAPOSLENOST koja se jo naziva i konjukturnom, posljedica je opeg
nedostatka potranje na tritu roba i time na tritu rada. Ona se javlja kad je sveukupna
potranja za radom niska. Kad se smanjuju potronja i proizvodnja, nezaposlenost se
poveava. Meutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoronoj pojavi koja nestaje
u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoronom niskom
gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potranje naziva
stagnacijska nezaposlenost.
ZAMKA NEZAPOSLENOSTI - javlja se u okviru socijalne politike i davanja nezaposlenima.
Socijalna davanja trebala bi osigurati minimalnu egzistenciju nezaposlene osobe, ali s tim da
ne budu previsoka pa destimuliraju zapoljavanje i stalnu potragu za poslom. Ako su socijalna
davanja previsoka nezaposleni e radije pokupiti naknadu i usput zaraditi na crno nego da
rade neki posao koji je slabo plaen ili koji im ne odgovara. Zato treba se nai idealni
omjer svih davanja koji bi ipak stimulirao osobe da se usavravaju, prekvalificiraju i da se ne
zadovolje samo s nakandom te budu dodatni troak dravi ve da se zaposle i ponu davati u
proraun. Zemlje s visokim standardom i socijalnom osjetljivou poput vedske i Australije
imaju vie problema sa zamkom nezaposlenosti jer su socijalna davanja znatna, a vlade stalno
moraju balansirati izmeu socijale, politikih bodova i ekonomije. Kod nas socijalna davanja
nisu previsoka, ali je ova pojava ipak prisutna u nekom obliku.
PLATNA BILANCA je sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija izmeu domaih i
stranih gospodarskih subjekata tijekom jedne godine. Dananju shemu platnih bilanci
uspostavio je Meunarodni monetarni fond 1948.g.
Platna bilanca sastoji se od:
1) Bilance tekuih transakcija koja obuhvaa sve transakcije vezane uz promet robe i usluga i
tekue izdatke; robni izvoz i uvoz, prometne usluge, tj. usluge stranaca i usluge strancima,

osiguranje, naplate i plaanja licenci, patenata i autorskih prava, doznake iseljenika, kamate,
putovanja i sl.; navedeno se u bilancu unosi kao aktiva ili pasiva.
2) Bilance financijskih transakcija koja obuhvaa sve transakcije vezane za meunarodno
financijsko poslovanje neke zemlje; kratkoroni zajmovi, dugoroni zajmovi, transferi,
reparacije i restitucije, transakcije drave i sl.
3) Bilance slubenih transakcija koja obuhvaa sve transakcije centralne banke kao monetarne
vlasti zaduene za odravanje meunarodne likvidnosti; transakcije s monetarnim zlatom, s
deviznim rezervama, meunarodnim institucijama i sl.
Osnovni je cilj poboljanje bilance, njezina pozitiva ili, barem, uravnoteenje.
Platna bilanca zemlje je negativna kada se vie uvozi nego izvozi - sluaj RH. Uravnoteena
platna bilanca znai da bi izvoz zemlje trebao bar donekle pokriti uvoz u zemlju.
Mjere uravnoteenja platne bilance:
- Mjere valutne i devizne politike:
Glavne mjere se odnose na smanjenje deviznih rezervi u sluaju manjeg deficita platne
bilance te zaduivanje u inozemstvu radi popune deviznih rezervi i financiranja platnog
deficita (npr. putem kredita MMF-a) i promjena valutnog teaja, u sluajevima veih deficita
platne bilance. Promjena valutnog deficita moe ii u smjeru devalvacije nacionalne valute u
sluaju paltnog deficita ili u smjeru revalvacije u sluaju suficita.
- Mjere monetarne i fiskalne politike:
Kreditne restrikcije koje utjeu na smanjenje domae potranje, a esto rezultiaju poveanjem
kamatnih stopa i priljevom stranog kapitala, glavne su mjere monetarne politike, dok su
glavne mjere fiskalne politike antiinflatornog karaktera i usmjerene su uravnoteenju
dravnog prorauna, a moe biti i rije o uvoenju financijskih olakica za izvoznike i
optereenja uvoznicima.
- Mjere vanjskotrgovinske politike:
Odnose se na, esto privremeno, uvoenje robnih i deviznih kontingenata (koliinske mjere) u
uvozu.
VANJSKA TRGOVINA
S obzirom na odvijanje trgovine unutar ili izvan granica neke nacionalne privrede, govorimo
o unutranjoj i vanjskoj trgovini. Vanjska trgovina obuhvaa promet roba i usluga kojeg jedna
zemlje obavlja s "ostatkom svijeta" (inozemstvom), a odnosi se na transakcije u prometu roba,
prometnim uslugama, putovanjima te bilanci sredstava po osnovi investicija u inozemstvo.
Vanjska trgovina poznata je jo od najranijih vremena, ba kao i vanjskotrgovinska politika,
kao dio ekonomske politike, a koja predstavlja skup mjera kojima nosioci javne vlasti nastoje
utjecati na promet usluga i roba s inozemstvom. Uvoz i izvoz uzrokuju promjene u novanim
tijekovima neke narodne privrede te na taj nain vanjska trgovina djeluje na proces drutvene
reprodukcije. Izvoz rezultira smanjenjem raspoloive koliine roba i usluga na domaem
tritu i poveanjem koliine novca u opticaju, dok je kod uvoza suprotna situacija.
Mjere regulacije vanjske trgovine:
To su mjere kojima nosioci vanjskotrgovinske politike nastoje utjecati na promjenu ponaanja
ekonomskih subjekata u vanjskoj trgovini u skladu s postavljenim ciljevima.
1.
Mjere kojima se utjee na cijene imaju za cilj poveanje (rjee
sniavanje) cijene neke robe kako bi se poveala konkurentnost domae privrede;
a) carine su novana davanja dravi prilikom uvoza; fiskalne carine poveavaju
dr. prihode, zatitne carine tite domae proizvoae radi odranja neke
nekonkurentne proizvodnje, poticanja nove proizvodnje ili prilagodbe novim

uvjetima poslovanja; naglo poveanje uvoznih carina na robu iz jedne zemlje

kako bi ona smanjila svoje zatitne carine je retorzija ili odmazda; izvozne
carine su rijetkost;
b) necarinske mjere nastoje smanjiti cijene izvoznih proizvoda ili dijelom
nadoknaditi trokove izvoznog poslovanja (subvencije, premije, olakice,
posebne tarife i sl.);
c) odreivanje uvoznih i izvoznih cijena primjenjuje se u zemljama s planskom
privredom kako bi se nadoknadile razlike trinih cijena uvoznih proizvoda i
odreenih cijena domaih proizvoda; pozitivne i negativne razlike postaju
dijelom egalizacionog fonda;
2.
Mjere kojima se utjee na koliine direktno utjeu na uvezene i
izvezene koliine;
a)
zabrane uvoza i izvoza (embargo kada je zabrana uvedena kao
sredstvo politikog pritiska);
b)
kontingenti (maksimalne dozvoljene koliine);
c)
izdavanje uvoznih i izvoznih dozvola;
d)
plansko odreivanje odreuje vanjskotrgovinske koliine po
poduzeima i sektorima;
3.
Mjere indirektnog utjecaja na izvoz i uvoz odnose na
administrativni protekcionizam i propisivanje potrebne kvalitete, posebnih kontrola,
formalnosti i sl.
AKUMULACIJA je proces koji se ostvaruje na taj nain to se nakon svakog ciklusa
proizvodnje i realizacije proizvedene robe odvaja dio dohotka u novanom obliku za fond
akumulacije, koji proces se stalno obnavlja i ponavlja te se tako formira akumulacija u
novanom obliku ili novana akumulacija. Akumulaciju moemo smatrati odloenim dijelom
potronje nacionalnog dohotka koji je namijenjen proirenoj reprodukciji u kasnijoj fazi.
ETIRI OSNOVNA ELEMENTA EKONOMSKOG RAZVOJA:
- sposobnosti ljudi
- prirodna bogatstva
- tvorba kapitala
- tehnologija
NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE (NEW) je mjera drustvene proizvodnje koja
iskljucuje neke komponente iz BDP-a koje ne pridonose blagostanju pojedinca (npr. poduzee
koje proizvodi elekt. energiju zagaduje okolis u susjedstvu stoga se u izracun ne dodaje samo
vrijednost elekt. energije ve se odbija steta prouzrocena zagadivanjem okoline), a dodaje
neke stavke potronje koje se ne ukljucuju u BDP (npr. slobodno vrijeme - ako se obogatis,
radis manje i iako se tvoje blagostanje poveava zbog psihickog zadovoljstva koje ti imas od
tog slobodnog vremena izmjereni BDP se smanjuje ili npr. ako sama uzgajas doma za sebe
paradajz i papriku posto se ta dobra ne prodaju niti ne kupuju na trznici ona ne ulaze u izracun
BDP-a). Formulica za neto ekonomsko blagostanje (NEW) = BDP - Dp + dokolica i siva
ekonomija - zagaenje okolia.
EFEKT ISTISKIVANJA je naziv za tvrdnju da trosenje drzave smanjuje privatne investicije.
Evo ukratko o djelovanju - kada drzava zapocne projekt koji poveava drzavnu potrosnju,
zbog efekta multiplikatora, BDP ce porasti za iznos koji je visestruko vei od poveanja

trosenja drzave. Vei BDP poveava transakcijsku potraznju za novcem, pa je za ocekivati da

ce sredisnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za ocekivati je porast kamatnjaka i
ogranicavanje kredita, sto ce, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije.
Naravno da za ovo imamo primjer u Hrvatskoj godinama s obzirom na ogromne dravne
investicije cesto iz politickih, predizbornih razloga bez sagledavanja vee slike i savjeta
ekonomskih strucnjaka.
EKONOMSKI I FINANCIJSKI IMBENICI kljuni razlozi pristupanju integracijskim
zajednicama su (okvirno): vee trite, uklanjanje carina, administrativnih zapreka pri trgovini
i poslovanju, poveanje kvalitete proizvoda i usluga, a opet jeftiniji proizvodi i usluge zbog
vee konkurentnosti, vei protok robe, usluga, kapitala i ljudi, mobilnost radne snage, bri
protok informacija, razmjena tehnologija, bri razvoj i vea mogunost istraivakih
projekata, smanjenje transakcijskih trokova, ujednaavaju se porezi, poveava se
makroekonomska stabilnost zemlje, ujednaavaju se kamatne stope, otvara pristup veoj
ponudi i jeftinijim kreditima, odupire se gospodarskim pritiscima drugih integracija.
Postoji 9 bitnih MODELA I TEHNIKA PRIVATIZACIJE - ali su se u RH primjenjivali
pojedinacna prodaja te masovna-vaucher (veinom ratnim stradalnicima i nesto manje
radnicima poduzea). Pojedinacna prodaja odreenom vlasniku ima prednosti sto bi u sluaju
idealnih uvjeta-drzava dobila dobru cijenu za poduzee, novi vlasnik bi preuzeo odgovornost
za poduzee, restrukturirao poduzee, ulagao u tehnologiju, uveo novi menadzerski model
upravljanja okrenut profitabilnosti, a nedostaci su naravno hazard pri izboru novog vlasnika
(njegove kvalitete, iskrenost planova u ulaganja, moguca korupcija pri izboru), masovna
otpustanja viska radnika. Naravno u hrvatskoj inaici to se provodilo u lose vrijeme pri niskoj
vrijednosti poduzea uz ogroman politicki utjecaj i korupciju pri izboru kupca, neprovoenje
ili cak i nepostojanje planova ulaganja uz masovna otpustanja radnika i preprodaju nekretnina
poduzea koja je novim vlasnicima donosila ogromnu zaradu, a trosak za zbrinjavanje bivsih
radnika prebacivala na drzavu. Masovna-vaucher ima prednosti da ako se provodi meu
radnicima i upravama-potice ih i motivira na rad jer rade da poveaju vrijednost poduzea
kojem su i oni dijelom vlasnici. Takoer podjelom radnicima dijeli im se ono sto su zajedno
stvarali godinama u socijalizmu. Ipak teskoce su pri restrukturiranju jer ne dolazi do
otpustanja viska radnika-vlasnika, ne smanjuju se place prema rezultatima rada, vise se gleda
na solidarnost nego razvoj i konkurentnost. A ratnim stradalnicima se podjelom pomaze
mogucnoscu da kapitaliziraju udjele ili imaju odreenu imovinu za pomoc pri povratku i
obnovi sto je pozitivno. Naravno kao negativno tu su bile mnoge malverzacije ("torbari",
"PIF"-ovi) i veina je prodala svoje udjele za nekoliko tisuca kuna-daleko ispod nominalne
vrijednosti. Takoer besplatnom podjelom se ne puni drzavni proracun pa i to ulazi u
nedostatak.
JADRANSKA ORIJENTACIJA je orijentacija Hrvatske prema Jadranskom moru, tj.
orijentacija na komparativne prednosti koje prua pristup Jadranskom moru: povezivanje
kontinentanih prometnica s lukama jer je morski transport najjeftiniji, obavljanje usluga
pretovara i transporta za zemlje bez mora, zatim turizam i muluplikatori vezani uz njega u
odnosu na druge grane gospdarstva, ribarstvo i obnova ribarske flote, marikultura i
brodogradnja, ali prilagoena svjetskom tritu, dakle ne samo izgradnja nego i remont
brodova to je profitabilno i zahtijeva sprecijalizaciju,...