Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek: Historija

Historija srednjeg vijeka I Leksikon Islama-Nerkez Smailagi (referat)

uduzovi !ajda
Tuzla"#$%#&

Biografija i bibliografija
Nerkez Smailagi je ro'en u (anjoj Lu)i %*& novem+ra %,#-& godine& U rodnom gradu .o/a'ao je i zavr0io osnovnu i srednju 0kolu& Islamsko o+razovanje Smailagi je stekao u .orodi)i" i u mekte+ima u (anjoj Lu)i& Od rani/ dana dje1a0tva Nerkez Smailagi je svojim talentom .rivukao .a2nju svoje okoline& 3kademik !u/amed Fili.ovi" ro'ak i Nerkezov drug jo0 iz djetinjstva" o Nerkezu Smailagiu veli: 44Nerkez je odmale/na +io veoma vrijedan" dis)i.liniran" te nadasve inteligentan i odli1an u svemu& 3ko je tre+alo ii u 0kolu" on je +io naj+olji 'ak" ako je tre+alo igrati lo.te" on je +io naj+olji igra1" ako je tre+alo u1iti 5asin" on je i tu +io .rvi&44 Tokom i nakon zavr0etka 6rugog svjetskog rata Smailagi okon1ava svoje srednjo0kolsko o+razovanje i u.isuje se 7%,8-& godine9 na :ravni fakultet u Sarajevu" gdje je di.lomirao %,;%& godine& Istakao se kao odli1an student" te je %,;%& godine na :ravnom fakultetu iza+ran za asistenta na .redmetu Historija .oliti1ki/ doktrina& Ti/ je godina u vi0e navrata a.li)irao za do+ijanje me'unarodni/ sti.endija" a jedan takav aran2man .o0ao mu je za rukom ve %,;<& godine" kad se u.uuje na s.e)ijaliza)iju u Nansi 7Fran)uska9 gdje +oravi 0est mjese)i& =odine %,;;& Nerkez Smailagi se vraa u Sarajevo" i na :ravnom fakultetu nastavlja svoju asistentsku karijeru& Smailagi je imao talenat i u .isanju" .ero i za .isanje su mu i0li od ruke" te u ovom .eriodu o+javljuje ras.rave" 1lanke i krae studije uglavnom u tada0njim +osansko-/er)egova1kim dru0tvenim 1aso.isima& Iz ovog .erioda za.a2ena je i Smailagieva studija :oliti1ka vizija 6antea 3lig/ieria& Ovim je studijama" a .ose+no studijom :oliti1ka vizija 6antea 3lig/ieria" mladi Smailagi nagovijestio da e .redmet njegovog nau1nog interesiranja +iti .ravo" .oliti1ka filozofija" .ovijest kultura i )iviliza)ija& Interesiranje za filozofiju" so)iologiju" .oliti1ku filozofiju itd& o.redijelilo je Smailagia da %,;-& godine .o1ne raditi kao asistent za so)iologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu& 5ednako tako Nerkez Smailagi anga2ira se i u sklo.u tada0nji/ kulturni/ i o+razovni/ .rojekata& =odine %,;-& +io je .ostavljen za direktora >adni1kog univerziteta u Sarajevu" i ovu du2nost o+avlja gotovo dvije .une godine& Nerkez Smailagi i naredni/ godina neumorno radi na .olju kulture" te je u .eriodu od %,*$& do %,*#& godine direktor Narodnog .ozori0ta u (anjoj Lu)i& Odlazak u ?agre+ I.ak" godina

%,*#& jeste zna1ajna .rekretni)a u 2ivotu" radu i djelovanju Nerkeza Smailagia& Naime" on je 7#*& de)em+ra %,*#&9 iza+ran za .redava1a na .redmetu Historija .oliti1ki/ doktrina na Fakultetu .oliti1ki/ nauka u ?agre+u& ?agre+a1ko sveu1ili0te i grad ?agre+ .ru2it e Nerkezu Smailagiu sve ono 0to nije na0ao u tada0njem Sarajevu i tada0njoj (anjoj Lu)i" a .onaj.rije veu slo+odu rada i mi0ljenja& Smailagi je svoja glavna djela na.isao i o+javio u glavnom gradu >e.u+like Hrvatske" .a i ona o islamu" kojima je dao trajan .e1at u na0em islamskom mi0ljenju u drugoj .olovini @@ stoljea& 6akle" od %,*#& godine .a sve do iznenadne smrti 7%8& de)em+ra %,A;&9" Nerkez Smailagi .odaruje nau1noj javnosti jedan intenzivan i dinami1an 2ivot i u+rzo na ?agre+a1kom sveu1ili0tu stje1e ugled kao jedan od njegovi/ vodei/ .rofesora& Smailagieva +i+lioteka o+u/vata sljedee naslove: N5I=B: %& :oliti1ka vizija 6antea 3lig/ieria" izd& C& !asle0a" Sarajevo %,*8& #& Historija .oliti1ki/ doktrina I-II" izd& Na.rijed" ?agre+ %,-$& <& >adni1ka demokra)ija i radni1ka .artija -:rilog .ro+lematiziranju reforme S " izd& Dentar za aktualni .oliti1ki studij" ?agre+" %,-$& 8& lasi1na kultura Islama I" vlastito izdanje" ?agre+ %,-<& ;& Uvod u izdanje" ?agre+ %,-*& *& Leksikon Islama" izd& Svjetlost" Sarajevo %,,$& :>I5BCO6I: %&Cittorini" Blio" Drveni karanfil" izd& 62e.na knjiga" Sarajevo %,;-& #& 6idro o religiji" izd& Svjetlost" Sarajevo %,;,& <& Coltaire" 3ntirelogiozni s.isi" izd& Svjetlost" Sarajevo %,;,& 8& Duvillier" 3rmand" Uvod u so)iologiju" C& !asle0a" Sarajevo %,*%& ;& Hol+a)/" :aul 6ietri)/ Frei/err" >azgolieno /ri0anstvo ili is.itivanje na1ela i .osljedi)e /ri0anske religije" izd& >ad" (eograd %,*< *&Damus" 3l+ert" !it o Sizifu" izd& C& !asle0a" Sarajevo %,*%& 7drugo izdanje %,A-&9 &&& ?N3NSTCBNI I ST>UENI EL3NDI: %& (a+ef-revolu)ionarni tri+un ugnjetavani/" :regled %%-%#F%,;<& #& Odnos revolu)ije i .rava" :regled <F%,;8& <& :ro+lemi advokature u :latonovim djelima" =odi0njak :ravnog fakulteta u Sarajevu +r&#F%,;8& 8& :oliti1ne ideje glosatora" =odi0njak :ravnog fakulteta u Sarajevu +r& <F%,;;& ;& O kriti)i marksizma u za.adno-evro.skoj literaturi" :regled <F%,;;& *& 6ru0tveno-.oliti1ke ideje veliki/ srednjovjekovni/ jeresi" =odi0njak :ravnog fakulteta u Sarajevu +r&8F%,;*& -& Hol+a/ova misao" uvod u vlastiti .rijevod >azgolienog /ri0anstva& A& >eligija i .olitika" izd& Omladinska rije1 %,;-& ,& 6ru0tveni zna1aj .ravni1kog .oziva" :regled ur4an" vlastito lasi1na kultura Islama" II" vlastito izdanje" ?agre+ %,-*& -&

%F%,;-& %$&

ao .oliglotu" Smailagiu su +ili .oznati dometi njema1ke" fran)uske"

engleske i talijanske orijentalistike& Smailagi je izvrstan .oznavala) djela H&3&>& =i++a" I& =oldzi/era" L& =ardeta" =& D& 3naGatija" B&=& von =rune+auma" L& !assignona" H& Laousta" >& 3& Ni)/olsona" H& Dor+ina itd& 3li" Smailagi suvereno .oznaje i savremene islamske autore: Omara Faruk/a" !& !& S/arifa" S&H& Nasra" Fazlura >a/mana" !& SiddiHija i druge& Nerkez Smailagi nudi svoju vlastitu kon)e.)iju islamski/ studija s )iljem .redstavljanja islama u njegovoj unutarnjoj originalnosti i jedinstvenosti i vanjskoj mnogodimenzionalnosti& Islam za Nerkeza Smailagia 44.redstavlja veoma slo2eni i ose+ujan s.let raznovrsni/ as.ekata" tvor+i i ostvarenja" da ga je veoma te0ko .odvesti samo .od jedan imenitelj koji +i +io u stanju izraziti" makar i sa2eto" sva njegova o1itovanja" kao i unutra0nje mogunosti i inten)ije& ?ato kratke signature" kao 0to je 1isto teologijska" unutar samog islama" da je zadnja o+java ili da je" kako se rado iskazivalo u kr0anskim redovima" samo nova kr0anska /ereza" odnosno da je" .rema srednjovjekovnim .is)ima" ara+izirani judaizam" 1ak kada +i +ile definitivne odredni)e" ne .redo1avaju" najmanje dana0njem 1itatelju" svu .unou i svojevrsnost islama kao kulturnog sistema&44& !agija islama" tvrdi Nerkez Smailagi" .o1iva u tome 0to se u svakom 44sinkretisti1kom s.oju44 izra2ava 44originalno44 i ne nestaje& Svjetski karakter islamske kulture i )iviliza)ije je" .rema Smailagiu" omoguio graditeljski .ros.eritet" mo+ilnost i .uni .ro)vat ljudi" naroda" do+ara" sredstava" ideja" iskustava&&&

LEKSIKON ISLAMA Nerkez S ailagi!

Leksikon islama zami0ljen je kao en)iklo.edija" s namjerom da se o+u/vate naj+itnije religijske" kulturne" /istorijske" .oliti1ke odredni)e u islamu i islamskom svijetu& Ovakvo djelo se svrstava u red +itniji/ dijela za .oznavanje" u.oznavanje islamskog svijeta ne samo s vjerske ve i nau1ne strane& U leksikonu je .rimjenjen kom+inovani sistem transkri+ovani/ .ersijski/" turski/" ara.ski/ i +rugi/ strani/" .rije svega orijentalni/ naziva i imena" te termina& So+zirom da je djelo jako o.0irno" te nemogue 44.re.ri1ati44 u daljem radu izdvojeno je nekoliko termina" imena i naziva" te nji/ovi/ o+ja0njenja& U leksikonu su o+ra'ene sfere kulturnog" umjetni1kog" .oliti1kod" dru0tvenog" .rivrednog 2ivota& :isane s +iografije zna1ajni/ li1nosti" o+ra'ene su /istorijske te vjerske teme& Is.re.litani su .ojmovi 1isto nau1nog i 1isto vjerskog .oimanja& U svakom slu1aju Nerkez je na.isao vrlo +itno djelo" koje moze da +ude osnov za +ilo kakvo izu)avanje islamskog svijeta& ABASI"I su ara.sko-islamska dinastija koja je -8,--;$ god Umajadima oduzela /alifat i zadr2ala ga do %#;A&god& Nji/ovo ime .oti1e od imena :oslanikovog amid2e al-3++as i+n 3+d al-!utali+ i+n Ha0im& Nji/ova .o+una .rotiv Umajada s.ada u krug ot.ora i 2elje da se .reuzme /alifat na nekog ko je :oslanikov srodnik& :okret 3+asida al Ha0imiIIa 7Ha0imidi9 imao je veliki +roj .ristali)a" naro1ito u .ersijskoj .rovin)iji Horasan& U novem+ru -8,&god za /alifu je u ufi .rogla0en 3+u-l-3++as& 3+asidi su veinom +ili orijentisani na vladanje unutar im.erije" a ratovi za .ro0irivanje )arstva veinom nisu +ili vo'eni& Darstvo je +ilo veliko i morali su .ostaviti regionalne vladare" me'utim .ro+lemi su nastali u nji/ovoj +or+i za vlast i 2elji da i nji/ove .ozi)ije +udu nasljedne& U do+a 3+asida /alifat je do+io je do+io interna)ionalni karakter" tj& knjige su se .o1ele .revoditi s drugi/ jezika" naj.rije gr1kog" .a su se na ovaj na1in sa1uvala mnoga djela& Najzna1ajnije /alife su: B+ul 3++as el-Sefa/a" 7-;$& - -;8&9 .rvi /alifa zna1ajan .o izgradnji .uta ufa - !ekka" te .rimitivni o+lik vodovodnog sistemaJ B+u-62afer el!ensur" 7-;8& - --;&9 osnovao (agdad i u1inio ga .rijestoni)om islamskog )arstva& Tra2io je gr1ka djela da +i i/ .reveo na ara.ski jezikJ!u/amed el !a/di"7--;& - -A;&9 nasljedio veliko +ogatstvo koje je darovao u do+rotvorne svr/e" .ro0irio /arem oko a+e&

AB"AL jedan od stu.njeva /ijerar/ije kod sufijaJ oni sudjeluju svojim monim uti)ajem u odr2avanju univerzalnog sklada& :rema naj0irem .ri/vaenom mjestu a+dali zauzimaju .eto mjesto u /ijerar/iji sveti/ oso+a koje .oti1u od velikog nji/ovo .re+ivali0te je u Siriji& AB# BEK$ je .rvi /alifa" rodio se .oslije ;-$" god" jer je navodno +io oko < godine mla'i od !u/ameda a&s& Njegovi roditelji ota) 3+u u/afa 7Osman9 i+n 3mir" i majka urej0i& ?a 2ivota je Um al-Hajr 7Selma9 +int Sa/r .ri.adali su rodu Tejm od .lemena ut+a& 3+dali su 1uvari"

imao 8 2ene& !alo se o njegovom 2ivotu zna .rije .relaska na Islam& S.ada u jednog od .rvi/ !u/ammedovi/ .ristali)a i u+rzo je zauzeo istaknuto mjesto u tek osnovanoj islamskoj zajedni)i& Njegov 2ivot dostigao je vr/una) kad ga je !u/amed oda+rao da ga .rati u izgnanstvo iz !ekke" a nagra'en je tako 0to je njegovo ime u.isano za vje1nost u ur4anu& Odma/ .o smrti :oslanika s&a&v&s&" do0lo je do nesuglasi)a me'u ensarijama i mu/ad2irima oko toga ko e .reuzeti na se+e .ravo na u.ravljanje /ilafetom&Bnsarije su .redlagale S4ada i+n U+adu kao +udueg /alifu& !e'utim" nakon govora B+u-(ekra r&a&" veina ensarija s/vati da mu/ad2iri" ta1nije kurej0ije imaju .ravo da iz svoji/ redova iza+eru /alifu& Tada je B+u-(ekr .redlo2io Omera r&a& za /alifu& No" me'utim" Omer i ostali odlu1i0e da se glasa za B+u-(ekra& Iza+ra0e ga svi" osim S4ada i+n U+adea& Tada je B+u-(ekr izrekao svoj 1uveni govor: KLjudi&&& iza+ran sam da vas vodim" iako nisam naj+olji od vas" .a ako +udem .ostu.ao is.ravno" vi me .omozite" a ako +udem grije0io" vi me s.rije1ite u tome& Istina je emanet& La2 je o+mana& Sla+i me'u vama je kod mene jak sve dok mu ne dam njegovo .ravo& 5aki me'u vama je kod mene sla+ kad tre+am od njega uzeti ono 0to 3lla/za/tijeva& Narod nee ostaviti d2i/ad na 3lla/ovom .utu" a da nee +iti .oni2enJ niti e se razvrat .ro0iriti me'u narodom" a da nee taj narod +iti stavljen na ku0nju& :okoravajte se meni dok se ja +udem .okoravao 3lla/u i :oslaniku" a ako se su.rostavim 3lla/u i :oslaniku" nema mi .okornosti& Ustanite na namaz" 3lla/ vam se smilovaoLK %A&IMI"I su 0itska dinastija" koja je vladala .odru1jem !agre+a" Bgi.ta i Levanta od ;& januara ,%$& do %%-%& Cladajua elita je .ri.adala ismailskoj grani 0iita& Co'e dinastije su isto +ili 0iiti ismaliti" dolaze na vlast uz .omo .ro.agande tajnog islamskog dru0tva

(anit& :ri.adali su kalifima i to je +io jedini .eriod nakon kalifa 3lije" kada su 0iitski imami i kalifi +ili ujedinjeni& Fatimidi su +ili do izvesnog ste.ena tolerantni .rema drugim sektama islama i .rema 5evrejima i /ri0anima& Fatimidi .oti1u iz Tunisa" ali nakon osvajanja Bgi.ta ,*,& .remestili su svoje sedi0te u airo& :od Fatimidima Bgi.at je .ostao )entar kalifata" koji je uklju1ivao severnu 3friku" Si)iliju" :alestinu" Siriju" o+alu Drvenoga mora" 5emen i Hed2az& :od Fatimidima Bgi.at je do2iveo veliki .re.orod i razvila se jaka trgova1ka mre2a i u !editeranu i u Indijskom okeanu& &A&A$I su narod danas .rete2no nastanjen u Tatarstanu 7 oko # milijuna9 i drugdje u >uskoj Federa)iji 7uku.no oko ;"* milijuna9" s manjim odvjet)ima i u drugim zemljama kao su 7(ugarska" >umunjskaJ stara naselija u :oljskoj" oko <&$$$9" te na 0irem .odru1ju od rima" .reko avkaza i Si+ira" do ine 7gdje su .oznata na)ionalna manjina9& :o vjeri su veinom muslimani suniti" uz manje sku.ine .ravoslava)a& Tatari su vladajui sloj u ?latnoj Hordi" dr2avi koja se .rostirala od O+ra do 6nje.ra" ugro2avajui i !oskvu" a nakon sla+ljenja ?latne Horde vladaju jo0 uvijek monim kanatima" sve do kraja %;& stoljea" kada i/ .otiskuju >usi& U II& svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni& azanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSS>-u" danas >e.u+lika Tatarstan u >uskoj Federa)iji& &ASA''#% ili sufizam je islamsko misti1no u1enje" .ojavio se ot.rilike stotinu godina nakon smrti .oslanika !u/ammeda a&s& .o+o2ni muslimani" koji su se odri)ali svakog .osjeda" 2eljeli su 2ivjeti jednostavnim 2ivotom" a u znak asketizma odijevali su se u gru+e vunene /aljetke 7suf9& Neki od nji/ .ostali su lutajui .ro.ovjedni)i" a drugi su 2ivjeli u du/ovnim zajedni)ama u kojima je +ilo u.adljivo mnogo 2ena& !e'u islamskim 0kolama .rvo su /arid2iti .okazali svoje ne.rijateljstvo .rema sufizmu i to .rema Hasanu-al-(asrijuJ od III stoljea .o Hid2ri osu'ivala se sklonost ka misti1nom 2ivotu od strane imamita 70iti" i to oko A$M nji/" vjeruju u %# imama .otomaka .oslanika9& Suniti s druge strane nisu nikad jednoglasno osudili mistiku& Umjereni sufizam nikad nije +io osu'en od strane sunitskog Islama& :rvo+itni sufizam temelji se na dvije sljedee .ostavke:%& .o+o2no vr0enje o+reda .roizvodi u du0i milosti nadosjetilne realnosti" #& znanje sr)a stvara du0i mudrost koja se temelji na iskustvu" a ta mudrost uklju1uje u se+e .ristanak volje na .rimljenu milost azanjskim i rimskim

&AN(IMA& 7na turskom" Kreorganiza)ijaK9" +io je .eriod reformi u Osmanlijskom )arstvu izme'u %A<,-%A-*& Tanzimat je +io du/ovni .roizvod istaknuti/ osmanlijski/ reformatora-+irokrata koji su +ili o+razovani u Bvro.i& !nogi od nji/ su nosili naslov .a0e" 0to je u nji/ovo vrijeme +io znak 0kolovane oso+e koja radi za osmalijsku vladu& !e'u njima su +ili 3li :a0a" Fuat :a0a" 3/med 62evdet :a0a i !it/at :a0a& Oni su s/vatili da o+navljanje stari/ vjerski/ i vojni/ ustanova nije odgovor svjetskim izazovima& :rema tome" mnoge od ovi/ tanzimatski/ reformi su zavedene kao .oku0aj vje0ta1kog .resa'ivanja us.je0ni/ evro.ski/ .raksi na Osmanlijsku )arevinu& !e'u ovim reformama +ile su o.i vojni s.isak svi/ gra'ana )arstva" +ez o+zira na nji/ovu vjerois.ovijest 7dakle uklju1ujui i nemuslimansko osmanlijsko stanovni0tvo9" zatim reforma o+razovanja i iskorjenjavanje koru.)ije& Najzna1ajniji tanzimatski akt KHati0erif od =ul/aneK donio je $<&%%&%A<,& godine sultan 3+dul !ed2id na .o1etku svoje vladavine& >azdo+lje tanzimata trajalo je sve do dono0enja ustava %A-*& godine& Ovaj am+i)iozni .rojekt u namjeri +or+e .rotiv s.orog ali vidljivog .ro.adanja )arstva" 1ije su grani)e .ostajale sve u2e a njegova mo sve sla+ija u .ore'enju sa evro.skim silama& Tanzimat je o+znanjen fermanom 7dekretom9 sultana 3+dulmed2ida IJ ferman je tako'er .oznat .od imenom Hatt-N Oerif 7KHati PerifK9" a izdat je <& novem+ra" %A<,&