Tehniki prirunik

SUSTAV PODNOG GRIJANJA

Izdanje svibanj 2007/01 Molimo Vas da se tijekom upotrebe naih materijala pridravate NORMi, propisa ugradnje i graevinskih regulativa za dotino podruje primjene, kao i naih tvornikih normi i uputa za postavljanje. Zadrano pravo tehnikih promjena. Svi podaci bez jamstva.

Openito Podruje primjene Koji nosioci energije? Prednosti podnog grijanja Temperature povrine poda Opis sustava Sustavi postavljanja Podna konstrukcija Podne obloge Tekstilne podne obloge Keramike podne obloge Plastine podne obloge Zavrne obloge od drveta

Sadraj

Strana 2 2 2 4 5 6 8 9 10 11 11 13 14 14 16 16 17 19 21 22 23 24 25 25 26 27 27 27 28 29 31 31 31 32 32 34

Upute za ugradnju Priprema Razdjelnik i razdjelni ormar Montaa razdjelnog ormara Montaa razdjelnika Rubna izolacijska traka Sustav reetkaste konstrukcije EASY CLIP Sustav TACKER Sustav ploa sa epovima PE-Xc Cijev PE-RT Cijev Vieslojna spojna cijev RP16x2-200 Tehnika spajanja Transport i skladitenje Polaganje cijevi za podno grijanje Temperature postavljanja Najmanji savojni polumjer Naini polaganja cijevi Zatitne cijevi Sustav polaganja na suho MULTIKLEMM Testiranje nepropusnosti Ispiranje postrojenja Punjenje postrojenja Postupak zagrijavanja Zatita od korozije Podeavanje koliine protoka Regulator pojedinanih prostorija Regulator pojedinanih prostorija umreen icom Beino podeavanje pojedinanih prostorija

Proraun i dimenzioniranje Manualna metoda Primjer manualnog izrauna Diagram iskoristivosti Diagram pada tlaka u cijevi Diagram pada tlaka na reg. ventilima na razdjelniku Diagram pada tlaka na razdjelniku

Regulatorski set za postizanje konstantne vrijednosti

36 37 41 45 48 51 53 54 55 56

univerzalna primjena

PIPELIFE Floortherm podno grijanje upotrebljava se u novogradnji i starogradnji, kolama, vrtiima, sportskim dvoranama, bolnicama, starakim domovima, crkvama, proizvodnim halama i kao grijanje slobodnih povrina za otklanjanje snijega i leda na kolnim prilazima, pjeakim putevima, stubitima i parkirnim mjestima. Nosioci energije

Podruje primjene

O p e n it o

upotreba u kombinaciji s alternativnim izvorima energije

Podno grijanje s plastinim cijevima naelno se moe pokretati svim nosiocima energije; s krutim, tekuim ili plinovitim gorivima ili elektrinom strujom. Podno grijanje radi u podruju niske temperature. Iz tog razloga tedi energiju i idealna je nadopuna toplinskim crpkama s alternativnom energijom, kao npr. PIPELIFE POVRINSKIM ILI ROVNIM GEOTERMIKIM KOLEKTORIMA (vidi tehniki prirunik Geotermiki kolektori s plastinim cijevima).

Pipelife povrinski geotermiki kolektor Prednosti podnog grijanja

udobnost

ovjek je izloen neprestanoj izmjeni topline sa svojom okolinom. U ljudskom tijelu stvara se toplina, a zraenjem i isparavanjem opet se predaje. U normalnim okolnostima ovjek ima tjelesnu temperaturu od oko 37 C. Predaja topline to je vea, to je vea temperaturna razlika izmeu povrine tijela (temperatura koe cca. 32-33 C) i temperature okoline. Pritom se oko 50% tjelesne topline kod normalnog odijevanja predaje kroz stopala i noge, 45% kroz tijelo, a ostatak kroz glavu. Doivljaj TOPLINE ili HLADNOE ovjek osjea tek kad je ometen odnos izmeu predavanja topline i proizvedene koliine topline. Osjeaj udobnosti ljudsko tijelo postie tek kada se vodi rauna o fiziolokim okolnostima.

U stambenim prostorima bez podnog grijanja temperatura povrine poda iznosi cca. 16 C; ukoliko je instalirano podno grijanje, temperatura povrine iznosi cca. 26 C. Temperaturna razlika u odnosu na tjelesnu temperaturu iznosi dakle u 1. sluaju 21 C, a kod podnog grijanja, kao u navedenom 2. primjeru samo 11 C. Budui da su povrine stopala iznimno osjetljive na temperaturu, upotrebom podnog grijanja, uz pridravanje dozvoljenih temperatura povrine, postii e se ugodan osjeaj topline. Kod podnog i povrinskog grijanja zrak u prostoriji, a i okolne povrine prostorije preteno e se grijati zraenjem, a samo jednim manjim dijelom konvekcijom. To nuno vodi do daleko ravnomjernije profiliranog protoka topline temperature prostorije.

mala temperaturna razlika grijanje zraenjem

Raspored temperature

idealno grij.

podno grij.

radij..grij. (VZ) radij..grij. (OZ)

Konano ne treba previdjeti, da upotrebom podnog grijanja, zbog nedostatka nezgrapnih grijaih tijela, nema prepreka slobodnom ureenju prostora.

Kroz toplinu zraenja podnog grijanja nastaje daleko manja razmjena energije izmeu ovjeka i povrina koje okruuju prostoriju, nego kod grijanja grijaim tijelima. Na taj se nain temperatura prostorije moe drati za 2-3 C niom, bez naruavanja osjeaja ugode. Snienjem temperature prostorije kod optimalne se regulacije trokovi grijanja mogu smanjiti za 15-20%.

VZ ..vanjski zid, OZ ...ostali zidovi

smanjenje trokova

uteda energije

Grijanje grijaim tijelima: Topli zrak se uzdie prema stropu. Hladni zrak struji nazad prema podu.

prozor

Podno grijanje: Topli zrak ravnomjerno zrai Temperature povrine poda

utjecaj obue

utjecaj podne obloge

Odluujui faktor udobnosti je temperatura povrine poda. Gornja i donja granica dozvoljene temperature poda u velikoj mjeri ovisi o vrsti obue. Obje su granice to vee, to je laganija obua. U stanovima, bolnicama, domovima itd. u pravilu se nosi laganija obua. Provedena istraivanja pokazala su, da podovi s povrinskom temperaturom do 29 C, po kojima se hoda laganijom obuom, niti kod dueg boravka ni na koji nain ne utjeu na udobnost i zdravlje. Naprotiv, takvo rjeenje dovodi do najveeg mogueg osjeaja ugode. U spavaim sobama, kupaonicama, kupalitima itd., u kojima se hoda bosih nogu, za udobnost nije bitna samo temperatura poda, ve i materijal podne obloge. Keramika ili plastina tvrda obloga primjerice ima znatno vei koeficijent prolaza topline od tekstilne obloge ili drvenog poda i tako se pri istoj povrinskoj temperaturi doima mnogo hladnije. Zbog fiziolokih i higijenskih saznanja iz tog razloga temperature povrine poda ne bi smjele prekoraiti maksimalne vrijednosti navedene u EN 1264-3. zona boravka rubna zona kupaonica max. 29 C max. 35 C max. 33 C

maksimalne dozvoljene temperature povrine poda

rubne zone

valovitost

U podruju rubnih zona (uzdu vanjskih zidova i prozorskih povrina- irina odgovara 20% dubine prostorije, no max. 1,0 m) u praksi se moe raditi s veim temperaturama. To se postie na taj nain, da se u tim zonama cijevi polau gue. Daljnji faktor udobnosti je valovitost povrinske temperature poda. Maksimalna dozvoljena valovitost kod proraunske temperature iznosi:: za stambene prostorije za podruja bosih nogu

prozor

4K 2K

Pod valovitosti se podrazumijevaju nastajanja temperaturnih razlika na povrini poda, mjereno s jedne strane direktno preko tjemena cijevi , a s druge strane izmeu cijevi. Kako bi se valovitost drala to manjom, bolje je upotrijebiti manju temperaturu grijane vode uz gue postavljanje cijevi, nego vei razmak cijevi uz veu temperaturu grijane vode.

Opis sustava

PIPELIFE nudi sustave postavljanja na mokro, kao i sustave postavljanja na suho. Kod sustava postavljanja na mokro grijae cijevi su postavljene potpuno ili djelomino u estrih.

sustav postavljanja na mokro sustav postavljanja na suho

Razlikuju se 2 vrste sustava postavljanja:

Sustavi postavljanja

Sustav postavljanja na mokro

2 3
1 2 3 4 5 podna obloga estrih grijaa cijev i uvrenje topl. i izolacija od buke koraka temeljna ploa

4 5

Ugradnja kod sustava postavljanja na mokro TIP A u skladu s EN.1264-1 Omatanje estrihom dovodi do podupiranja grijae cijevi i time do rastereenja napetosti materijala. Budui da se toplina moe optimalno provoditi, srednje su temperature stijenke cijevi oko 1,5 C nie nego kod sustava postavljanja na suho.

Time se radna temperatura moe malo smanjiti. To vodi do termikog rastereenja grijae cijevi. Kako bi se zadovoljili svi zahtjevi, PIPELIFE svojim kupcima nudi 3 varijante ugradnje podnog grijanja za sustave polaganja na mokro. Ovisno o graevinskoj situaciji ili potrebi moe se birati izmeu varijanti: postavljanje na reetkastu konstrukciju postavljanje na sustav TACKER postavljanje na plou s epovima

Sustav polaganja na suho

1 2 3 4 5 6 7 podna obloga suha estrih ploa folija grijaa ploa ploa za polaganje lim za topl. provo enje temeljna ploa

Kod sustava polaganja na suho grijae cijevi postavljene su u kontaktu s elementima za toplinsku provodljivost ispod estriha.

1 2 4 5 6 7
(Ugradnja kod sustava postavljanja na suho TIP B u skladu s EN.1264-1)

PIPELIFE Vam nudi sustav polaganja na suho viestrukim pritezanjem. Kod tog je sustava sloj topl. provodljivosti ve ugraen na ploe.

podloga

1 topl. izolacija, izolacija od buke koraka 2 plastina folija 3 reetka za uvrivanje 4 privrsna kvaica za cijevi 5 cijev za podno grijanje 6 estrih 7 rubna izol. traka

Nosiva podloga mora biti dovoljno vrsta i suha, te imati ravnomjernu povrinu za prijem plivajueg estriha i za toplinsku izolaciju. Ne smije pokazivati uzdignua vea od 5 mm koja mogu izazvati zvune mostove i/ili kolebanja u debljini estriha. Cjevovodi i kanali moraju biti uvreni i izjednaeni, kako bi se osigurala ravnomjerna podloga za prijanjanje izolacijskog sloja/ izolacije od buke koraka. Mora se predvidjeti za to potrebna konstrukcijska visina. Nevezani nasipi od prirodnog ili drobljenog pijeska, te zatita od buke koraka ne smiju se upotrebljavati za izjednaavanje. Izolacijski slojevi od vrste pjene moraju dokazivati gustou sirove tvari odreenu u NORM B 3000 i B 3501. Izolacijski slojevi od mineralnih vlakana moraju odgovarati NORM B 3480 i smiju se polagati samo u jednom sloju uz minimalnu debljinu predvienu za izolaciju od buke koraka. Kako bi dodatno uz izolaciju od buke koraka postigli potrebne toplinskoizolacijske vrijednosti, preporuamo izradu u vie slojeva. Izolacija od buke koraka treba se postaviti ispod toplinske izolacije. To ne vrijedi za grijae ploe sustava koje izoliraju od buke koraka. Kod keramikih podnih obloga smiju se upotrebljavati samo izolacijski materijali s veom dinamikom krutosti.

Kao podna konstrukcija oznaava se dio od betonske deke do gornjeg ruba podne obloge konstrukcije deke. Izvoenje podne konstrukcije ovisno je o uvjetima ispod prostorije s podnim grijanjem (zemlja, negrijana prostorija itd.) i otporu proputanja topline podne obloge.

Podna konstrukcija

7
6 5 4 3 2 1

Primjer sustava izgradnje poda s reetkastom konstrukcijom uz grijane prostore

Izolacijski slojevi moraju u ovisnosti s termikim rubnim uvjetima ispod podnog grijanja imati slijedee minimalne otpore topl. provodljivosti prema EN 1264-4: temperatura vanjskog zraka ispod negrijani ili periodigrijani pro- ki grijani prostor projektna vanjska projektna vanjska projektna vanjska stor ispod ispod ili direktno na temperatura temperatura temperatura zemlji* Td 0 C 0 C>Td -5 C -5 C>Td -15 C 0,75 1,25 1,25 1,50 2,00

otpor topl. provodljivosti(mK/W)

*kod razine podzemne vode 5 m ova vrijednost treba biti poveana Stlaivost svih izolacijskih slojeva ne smije iznositi vie od 5 mm. Odavanje topline podnog grijanja prema dolje smije iznositi max. 25 % grijaeg kapaciteta, ali ne vie od 20 W/m. Ukoliko se kod podnih obloga s visokim otporom toplinske provodljivosti ne moe ispuniti navedeni zahtjev, toplinsku je izolaciju ispod podnog grijanja potrebno odgovarajue pojaati. Izolacijske ploe moraju biti gusto zbijene i postavljene u ravninu. Vieslojne izolacijske slojeve postavljajte tako, da spojevi izmeu ploa jednog sloja nisu u istoj liniji sa spojevima drugog sloja. Na zidove i ostale uzlazee graevinske elemente (npr. okvirima vrata i stupovima) prije ugradnje estriha postavite rubne izolacijske trake (rubne fuge). Rubne izolacijske trake moraju sezati do povrine gotove obloge i omoguiti kretanje od najmanje 5 mm. Kod vieslojnih izolacijskih slojeva rubne izolacijske trake postavite prije nanoenja zadnjeg izolacijskog sloja.

odavanje topline prema dolje

rubne izolacijske trake

Prije nanoenja estriha izolacijski sloj pokrijte najmanje 0,15 mm debelom folijom od polietilena, osim ako izolacijski sloj ne ispunjava istovrijednu zatitnu funkciju. Pojedinane trake moraju se na dodirima preklapati najmanje 80 mm. Pokriv voditi do gornjeg ruba izolacijske trake, ukoliko ona sama ne ispunjava funkciju pokrivanja. Kod tekueg estriha (anhidritnog estriha) pokrov izolacijskog sloja treba izraditi tako, da se ne utjee na funkciju izolacijskog sloja. Pokrovi nisu zatita od prodora vlage.

Suvini dijelovi rubne izolacijske trake smiju se odrezati tek nakon zavretka podne obloge, odnosno kod tekstilnih i elastinih obloga tek nakon stvrdnjavanja mase za izravnavanje. zatita od vlage

Kod nanoenja estriha temperatura estriha i temperatura prostorije ne smije biti nia od 5C. Debljina estriha proraunava se iz podataka o sposobnosti preuzimanja tereta i klase savojne vrstoe prema normama. Primjenjivati nacionalne norme, do pojavljivanja europskih normi.

Nominalna debljina preko grijaih cijevi (visina prekrivanja) mora iznositi najmanje trostruko od maksimalne granulacije, no najmanje 30 mm. Kod estriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje 15 mm. Kod estriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljina manja od 0,1 m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatoj debljininajmanje 30 mm. Kod estriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje 15 mm. Kod estriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljina manja od 0,1 m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatoj debljini.

estrih

zatitna cijev

Maksimalna temperatura u blizini grijaih elemenata u estrihu ne smije prekoraiti 55C. Kod estriha, izuzev cementnog estriha, ta se vrijednost smije smanjivati, kod npr. asfaltnog estriha na 45 C, a kod anhidritnog estriha na temperaturu koju navodi proizvoa.

estrih- aditiv

Estrih-aditivi od tvrtke PIPELIFE (FT-ZUSATZ i FT-ZUSATZ 10) testirani su od strane nadlenih instituta i dozvoljeni za uporabu. Dodatkom estrih aditiva znatno se smanjuje udio vode u estrihu, time je znatno manji udio pora u suhom stanju. Na taj se nain poveava gustoa sirove tvari estriha. S time je nuno povezano i poboljanje toplinske provodljivosti estriha i poveanje savojne vrstoe. Estrih aditivi moraju biti kompatibilni s upotrijebljenom plastinom cijevi. Podne obloge

U zonama isprekidane podne obloge (npr. fuge, vrata, zid) kao i kod samostojeih prikljuaka na razdjelnik zatitite grijau cijev zatitnom cijevi koja preuzima gibanja estriha do 5 mm bez oteenja grijae cijevi. Zatitna cijev mora sezati 25 cm s obje strane prekida. Kod transporta estriha preko instaliranog sustava cijevi treba ispod podloiti daske ili slino.

maks toplinski otpor

Prije polaganja podne obloge potrebno je provjeriti kompatibilnost estriha s podnom oblogom. U pravilu je mogue upotrebljavati bilo koju vrstu podne obloge, ukoliko su zahtijevane temperature oznaene kao prikladne, te ako se ne prekorauje maksimalni toplinski otpor R B od 0,15 mK/W. Isto tako, ljepila moraju biti prikladna za odgovarajue temperature u spoju s grijaim estrihom. Svaki zavrni sloj ima odreeni toplinski otpor koji utjee na odavanje topline u prostoriju. Iz tog razloga se prije prorauna potrebnog razmaka cijevi mora poznavati vrsta podne obloge. U slijedeoj tabeli navedeni su toplinski otpori najee upotrebljavanih podnih obloga.

toplinski otpor

toplinski otpor R vrsta obloge

[mK/W] obloga toplinski otpor [W/mK] estrih 1,40 ploice 1,00 mramor 3,50 tepih 0,08 tepih 0,08 tepih 0,08 parket (hrast) 0,19 mozaini parket (hrast) 0,21 gotovi parket 0,14 laminat 0,20 PVC 0,23 linoleum 0,17 pluto 0,05
B

debljina d [mm] 15 20 5 8 12 20 8 15 8 2 2 5

R B [mK/W] 0,015 0,006 0,063 0,100 0,150 0,105 0,038 0,107 0,040 0,009 0,012 0,100

Uzmite u obzir da se u stambenim prostorima esto na keramike podne obloge stavljaju tepisi. Time nastaje poveani toplinski otpor koji se moe izjednaiti kao i kod podova s tepihom, odnosno drvenih podova, veom temperaturom grijane vode, ili guim postavljanjem cijevi, te veim volumenom strujanja grijae vode. Temelj prorauna podnog grijanja je zbog toga uvijek poznavanje vrste podne obloge. Zbog svoje karakteristike tromosti je, meutim, keramika podna obloga u prednosti nad tepihom ili drvenom oblogom. Tekstilne podne obloge

Materijal koritenih podnih obloga mora biti prikladan za temperature koje e nastupiti. upljine izmeu zavrne obloge i estriha nekontrolirano utjeu na protok topline, te ih iz tog razloga treba izbjegavati.

Kod kombiniranja podnog grijanja i tekstilnih podnih obloga treba se pridravati nekih osnovnih naela. Podne obloge od tekstila moraju na peatu tepiha sadravati oznaku prikladno za podno grijanje. Pozorno itajte preporuke proizvoaa tepiha.

S postavljanjem tekstilne podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa temeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s normama i funkcijom.

Za odavanje topline sloja grijaih cijevi na zrak u prostoriji odgovoran je zbroj toplinskih otpora svih slojeva iznad grijaih cijevi (estrih, podna obloga) Ri i otpor prijelazu topline Re (povrina podna obloga - prostorija). Kod izbora podne obloge stoga treba uzeti u obzir, da tekstilna obloga s toplinskim otporom od cca. 0,11 m K/W u usporedbi s keramikom podnom oblogom sa cca. 0,015 m K/W ne pokazuje 7 puta vei otpor, ve, uzimajui u obzir druge slojeve, samo dvostruko vei otpor. Tom nedostatku, meutim, nasuprot stoji jedna prednost. Ako je podno grijanje u pogonu, na gornjoj strani podne obloge nastaje valovitost povrinske temperature poda, pri emu iznad grijae cijevi poda nastaje temperaturni maksimum, a izmeu grijaih cijevi temperaturni minimum. Kod podne obloge s malim toplinskim otporom ta se toplina moe lako predati, tako da u estrihu izmeu cjevovoda protjee samo manje toplinsko strujanje. Valovitost temperature na povrini poda u tom je sluaju odgovarajue velika. Ukoliko se upotrebljava toplinsko-izolacijski tepih, nastaje bolja raspodjela topline u estrihu i tako manja valovitost povrinske temperature poda.

Tepih u usporedbi s ostalim vrstama obloga ima prilino velik toplinski otpor. Veina tepiha pokazuje toplinski otpor izmeu R = 0,06 0,15 m K/W. Istraivanja austrijskog instituta za ispitivanje tepiha pokazala su, da pjenasta podloga i tepih imaju otprilike jednaku toplinsku provodljivost.

povrinska temperatura Tepih

valovitost podnog grijanja

Tekstilne podne obloge pored karakteristike toplinske provodljivosti imaju i drugih karakteristika na koje treba obratiti panju. To su prije svega stabilnost mjera, te utjecaji na starenje, koje se ubrzava kroz povienu temperaturu. Promjenjiva temperatura i vlaga zraka imaju neznatnu ulogu na stabilnost mjera kod tekstilnih podnih obloga, pa stoga mogu biti zanemarene. Budui da se tekstilne podne obloge gotovo iskljuivo lijepe po itavoj povrini preko podnog grijanja, mogu se tolerirati manje vrijednosti promjene mjera, kojima nasuprot djeluje sila lijepljenja. to se tie istraivanja o starenju trenutno nemamo rezultata. Podatke s tim u vezi potraiti kod proizvoaa tekstilne podne obloge, ili na austrijskom institutu za istraivanje tekstila u Beu. Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2236 dio 1. i NORM B 2242-6. Keramike podne obloge

S postavljanjem keramike podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa temeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s normama i funkcijom. Prikladne su sve keramike ploice i ploe u skladu s EN14411, kao i podne ploe koje odgovaraju odredbama iz NORM B 2213. Prirodni kamen koji zbog svog sastava ima sklonost nastajanju pukotina ( npr. mramor grube granulacije) u naelu nije prikladan za postavljanje na grijane podne konstrukcije. U keramike obloge ubrajaju se: - ploice od fine keramike - keramike ploe s procjepima - podne klinker ploe - betonske ploe od klesanog kamena - ploe od prirodnog klesanog kamena - ploice i ploe koje nisu normirane, a pokazuju istu kvalitetu.

Ovi su materijali zbog svojeg malog toplinskog otpora vrlo pogodni kao podna obloga u kombinaciji s podnim grijanjem. No, obratite panju na neke posebnosti, kako bi izbjegli oteenja na estrihu, ili keramikoj oblozi. - Kod lijepljenja zavrne obloge upotrijebiti prikladno ljepilo za podna grijanja. - Rubna izolacijska traka kod postavljanja zavrne obloge mora sezati iznad nje. - Upotrijebljeni izolacijski slojevi moraju se odlikovati dinamikom krutosti i debljinom koja se zahtjeva u NORM-i. - Pojedini slojevi imaju razliite koeficijente dilatacije (rastezanja). Svaki podni materijal razliito se rastee pri zagrijavanju. U slijedeoj tabeli mogu se vidjeti neke vrijednosti. gra. materijal beton B 300 plinobeton cementni mort klinker i ploice elik staklo poliester drvo (smjer vlakana) koef. diletacije [mm/mK] 0,010 0,011 0,011 0,0050,008 0,0110,014 0,0040,005 0,0250,040 0,007

irenje materijala

10

Mort za lijepljenje treba posjedovati odgovarajui certifikat za upotrebu kod podnih grijanja. Kod transparentnih ili svjetlo obojenih podnih ploa trebalo bi koristiti mortove za lijepljenje na bazi bijelog cementa. Za ugradnju obloga od ploa iz prirodnog ili umjetnog kamena u debeloslojnom postupku upotrijebiti najmanje mort iz grupe morta II u skladu s NORM B 2213. Kod ugradnje prirodnog kamena od materijala osjetljive boje (npr. bijeli mramor, jura-mramor, higroskopni granit) mora se koristiti mort od trasnog cementa ili bijelog cementa. Kod postavljanja ploa od umjetnog kamena smije se koristiti i vapneno-cementni mort. Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2207 i NORM B 2242 dio 5. Plastine obloge

Kod ugradnje keramikih obloga upotrebom morta za lijepljenje u tankoslojnom ili srednjeslojnom postupku smiju se koristiti samo mortovi za lijepljenje koji se hidrauliki stvrdnjavaju, te imaju poveanu deformabilnost.

Iz ove je tabele vidljivo, da se beton rastee dvostruko jae od ploica. Kod veih temperaturnih razlika stoga izmeu estriha i keramikih zavrnih obloga nastaju napetosti. Te se napetosti mogu neutralizirati npr. upotrebom prikladnog morta za lijepljenje.

mort za lijepljenje

S postavljanjem plastine podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa temeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s normama i funkcijom. Ostatak vlage, izmjeren kalcij-karbidnom metodom (CM), kod cementnih estriha ne smije prekoraiti vrijednost 1,8%, a kod anhidritnih estriha vrijednost 0,3%. Sve pukotine u estrihu moraju biti zatvorene vrstim spojem. Prije nanoenja mase za izjednaavanje (pahtla), odnosno ljepila treba nanijeti pripremni premaz za poboljanje prianjanja. Tijekom ugradnje plastine podne obloge, povrinska temperatura estriha mora iznositi najmanje +12 C i pri ukljuenom podnom grijanju ne smije prekoraiti +20 C. Pripazite da koristite samo ljepila i mase za izjednaavanje koje su prikladne za podna grijanja. Materijali moraju podnositi trajne temperature od +50 C. Ljepila, mase za izjednaavanje i premazi za prijanjanje moraju biti meusobno kompatibilni. Sve se plastine podne obloge u naelu lijepe po itavoj povrini: Letvice podnoja ne smiju se lijepiti istovremeno na zid i pod. Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2236, dio 1. i NORM B 2242, dio 6. Zavrne obloge od drveta

S postavljanjem drvenih podnih obloga smije se poeti tek, kada izvoa temeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s normama i funkcijom. Estrih bi trebao, mjereno neposredno prije ugradnje, sadravati ostatak vlage od 1,5-1,8%. Vrijednost od 2% ni u kojem se sluaju ne smije prekoraiti. Kod negativnog rezultata pri testiranju, treba ponoviti funkcionalno grijanje prije poetka ugradnje.

11

paziti na prikladnost ljepila

prethodni premaz

Drvo i drveni materijali moraju odgovarati dotinim odredbama iz NORM-i, te imati mogunost lijepljenja na estrih. Drveni podovi debljine preko 24 mm, kao i drvene kaldrme (prema NORM B 3000, dio 8.) nisu prikladni. Radi smanjivanja pukotina u parketu treba birati klasu parketa s pretenim udjelom uspravnih godova. Vlaga drva tijekom postavljanja prema NORM B 2242 dio 7. mora iznositi izmeu 7% - 9%. Parket se moe lijepiti u plivajuem postupku ili po itavoj povrini. Kod plivajueg postupka prvo se postavlja sloj za izjednaavanje (rebrasti karton ili sl.). Elementi se lijepe paljivo u spoju na pero i utor uz koritenje uobiajenog bijelog ljepila. Rubne izolacijske trake kod postavljanja parketa moraju viriti iznad njega, kako bi se postavljena parketna povrina mogla nesmetano rastezati. Kod lijepljenja gotovih parketnih elemenata po itavoj povrini koristite ljepilo koje za lijepljenje gotovog parketa na podno grijanje preporuuje proizvoa. Prethodno tretiranje estriha razrijeenim ljepilom (1 dio ljepila, 2 dijela razrjeivaa, odnosno vode kod ljepila topivih u vodi) obavezno je. Taj prethodni premaz stvara dobar vezivni most na nanos ljepila koji slijedi, te doprinosi uvrivanju povrine estriha. Prethodni se premaz kod ljepila s otapalima mora suiti najmanje 25 minuta, a kod disperzivnog ljepila oko 24 sata, prije nanoenja ljepila. Koriteno ljepilo mora tolerirati trajne temperature od 60 C. Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2218, odlomci 2.3.4.1 do 2.3.4.6 i NORM B 2242, dio 7

12

Upute za ugradnju
Prije poetka ugradnje provjerite kakvou sirove deke u skladu sa smjernicama NORM-e B 2232 i NORM-e B 2242 dio 2. Gola betonska deka treba se oistiti metlom. Potrebno je ukloniti prljavtinu ili nejednakosti. Sanirati pukotine od slijeganja ili napetosti. Moraju se izravnati eventualni padovi. Nanoenje slojeva za izravnavanje mogue je samo s vezanim materijalima (mravi " "beton, toplinsko-izolacijski lagani beton, nasipna izolacija, ni u kojem sluaju pijesak). Svi graevinski dijelovi koji granie s podom moraju biti izgraeni i, ako je predvieno obukani. Montaa prozora, vrata i okvira, te elektrinih vodova i slinog, mora biti zavrena. Mokri vorovi, kao i prostorije s podovima koji granie sa zemljom moraju imati predvienu izolaciju od vlage. Ukoliko nedostaje izolacija od vlage, potrebno je to razjasniti prije poetka montae s naruiteljem! U svezi s veliinom polja estriha, postavljanjem dilatacijskih fuga i rezovima potrebno se sporazumjeti s tvrtkom koja postavlja estrih. Mora postojati vaei plan fugiranja. Naelno vrijedi: Povrine estriha smiju iznositi maksimalno 40 m. Bona duina ne smije prekoraiti 8 m. Ako su prostorije vee od 40 m potrebno je uz rubne fuge postaviti dilatacijske fuge i to tako, da nastanu pravi kutovi, odnosno kvadrati s prethodno navedenim mjerama. Odnos strana polja estriha ne smije prekoraiti odnos od 2:1.Veliinu grijaih registara prilagodite poljima estriha. Kod prolaza dilatacijskih fuga moraju se upotrijebiti zatitne cijevi koje seu cca. 25 cm u svako polje estriha. Priprema testirati podlogu sloj za izjednaavanje

dilatacijske fuge polja estriha

Zadrite dilatacijsku fugu kod postavljanja keramikih podnih obloga uz pomo ljepila za ploice. Kod postavljanja ploica u posteljicu od morta, dilatacijska fuga mora biti zadrana samo u posteljici.

13

visina ugradnje

luk vodilice cijevi isporuka

U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavljaju, odnosno montiraju na buku ili s ugradbenim ormarom prije radova unutarnjeg bukanja. Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30 cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi na razdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB1618. PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, prethodno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi se od visokovrijednog mesinga MS63. Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguu fleksibilnost tijekom ugradnje. Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzrakom i ventilom za pranjenje takoer su ukljueni. Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zaustavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja i uravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorija mora biti opremljena najmanje jednim grijaim krugom, kako bi se omoguilo manualno, ili automatsko reguliranje temperature. Polazne cijevi razdjelnika opremljene su pokazivaima koliine protoka 0-4 l/min s integriranim zaustavnim mehanizmom, a povratne sa zaustavnim, pret hodno podesivim ventilima za finu regulaciju. Prikljune spojnice za prikljuak cijevi su G3/4 eurokonus. Prikljuke za plastine cijevi potrebno je zasebno naruiti. Montaa razdjelnog ormara

Razdjelnik i razdjelni ormar

podesivo po visini podesivo po dubini

visina montae

Kod montae razdjelnika u PIPELIFE razdjelni ormar FT-VK.. uvrstite drae na pomine ine u ormaru. Ugradbeni ormar postavite direktno na golu betonsku deku. Svi ormari ove serije podesivi su po visini izmeu 740 - 855 mm. Dubinu ugradnje moete podesiti izmeu 85-130 mm, te prilagoditi okolnostima. Zbog male ugradbene dubine od 85 mm razdjelni je ormar najprikladniji za ugradnju u zidove suhe gradnje. Univerzalni drai koji su predvieni u ormaru omoguuju montau na i ispod buke. Takoer se isporuuje i zatitni karton protiv prljanja tijekom zidanja. Raster-mjera, utisnuta u UP-okvir, slui podeavanju odreene FB-visine ugradnje od 80-170 mm. Na taj nain vrlo lako moete odrediti visinu montae ormara. Za dovode razdjelnika predviene su uklonjive ploice bono, gore i na stranjoj strani ormara. Za provoenje strujnih kablova za regulaciju takoer su predvieni otvori.

14

PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, prethodno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi se od visokovrijednog mesinga MS63. Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguu fleksibilnost tijekom ugradnje. ULAZ Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzraivaem i ventilom za pranjenje takoer su ukljueni. Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zaustavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja i uravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorija mora biti 62 opremljena najmanje jednim grijaim krugom, L kako bi se omo ' Mjere razdjelnika veliina razdjelnika (izlazi) (mm) duina L (mm) ukupna duina

U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavljaju, odnosno montiraju na POVRAT buku ili s ugradbenim ormarom prije radova unutarnjeg bukanja. Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30 cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi na razdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB1618.

Razdjelnik i razdjelni ormar

'

55

'

2 190 307

3 245 362

4 300 417

5 355 472

6 410 527

7 465 582

8 520 637

9 575 692

10 630 747

11 685 802

12 740 857

Mjera H1 podesivo po visini od 740 do 855 mm

mjere razdjelnog ormaria (mm) Tip FT-VK1 FT-VK2 FT-VK3 B1 510 760 1060 H1 740 740 740 855 855 855 B2 555 805 1105 H2 622 622 622 B3 491 741 1041 H3 560 560 560 X 100 100 100

podesivo po dubini od 85 do 130 mm

15

 Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid. Kuglaste slavine 1 i zavrne komade 1 sa brtvama postavite na razdjelnik. Pritegnite ih kljuem SW38. Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na razdjelnu bazu Za punjenje razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ven tila na slavine za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okretanjem ulijevo, a okretanjem udesno zatvoriti. Rubna izolacijska traka

Montaa razdjelnika

perforacija

Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od negrijanog estriha. Zbog toga je potrebna vea mogunost rastezanja na sve strane. Ona se omoguuje postavljanjem rubnih izolacijskih traka najmanje debljine 10 mm. Postavlja se na svim zidovima koji obuhvaaju prostoriju. Takoer i na stupovima, kaminima itd. Kako bi se izbjegli toplinski, odnosno zvuni mostovi, rubne izolacijske trake se na spojevima moraju preklapati cca. 510 cm. U uglovima prostorije odreite rubne izolacijske trake, te ih postavite preklapajui jednu preko druge. Time ete postii da zasigurno estrih nee otjecati u zid, te zajamiti mogunost irenja estriha. Presavinite rubnu izolacijsku traku na perforiranoj oznaci i postavite je u kutnom obliku na deku zida.

Kod dvoslojnog izolacijskog sloja, rubna izolacijska traka postavlja se na donji izolacijski sloj.

Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid. Kuglaste slavine 1 i zavrni komadi 1 brtve plosnato. Pritegnite ih kljuem SW38. Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na razdjelnu bazu Za punjenje krunog grijaeg razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ventila na slavine za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okretanjem ulijevo, a okretanjem udesno zatvoriti. Rubna izolacijska traka

Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od a sve strane.

16

Ovu rubnu izolacijsku varijantu koristiti kod varijante reetkaste konstrukcije. Plastina folija, koja se postavlja po itavoj povrini, izvue se na rubovima, te u tom sluaju sprjeava prodiranje estriha izmeu zida i izolacije. Rubna izolacijska traka s trakom folije:

Rubna izolacijska traka bez trake folije:

Ova se rubna izolacijska traka koristi kod varijanti ploe sa epovima i sustava koluta +. Dodatna traka folije postavlja se iznad izolacijskog sloja i sprjeava prodiranje estriha izmeu zida i izolacije. Sustavi polaganja na mokro

Easy-Clip sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukciju

sustav reetkaste konstrukcije Easy-Clip

Novi Pipelife sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukciju omoguava jednostavnu i brzu montae cijevi na konstrukciju uz pomo patentiranih spajalica (FT-Clip). evinskoj Toplinska izolacija i izolacija od buke koraka nanose se ovisno o gra situaciji na golu deku, kao ploe, ili kao nasipna izolacija. U mokrim vorovima i kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu. Ovisno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja; pri tome je, ukoliko je mogue, potrebno izolaciju od buke koraka postaviti ispod toplinske izolacije. Plastina folija (FT-FOLIE) slui kao izolacija od vlage, kako toplinsku izolaciju i izolaciju od buke koraka ne bi promo io estrih. Ona ne slui kao prepreka za vlagu. Trake folije (polietilenska folija debljine najmanje 0,15 mm) potrebno je preklopiti cca. 10 cm, te uzdi i na zidovima preko visine rubne izolacijske trake. Time se jami, da estrih lei plivaju i na izolaciji, te ne stvara zvune mostove prema uzdunim graevinskim elementima. eline reetkaste konstrukcije (FT-GITTER) imaju veliinu polja od 100 x 100 mm i debljinu ice od 3,4 mm (tip AQ34). Reetkasta konstrukcija (isporuka 2400 x 1500 mm) postavlja se po itavoj povrini prostorije. Za stabilizaciju se preporua meusobni spoj reetki s poveznicima cijevi (FT-RB). Na dodiru dviju reetki treba paziti na liniju tapova reetke. Treba se pridravati razmaka od 10 cm od zida. Ukoliko je potrebno, reetke se mogu plastinim privrsnicama (FT-GH 100) privrstiti za podlogu. 17

Easy-Clip

Postavljanje alatom

Kod postavljanja podnog grijanja prema varijanti reetkasta konstrukcija pri stavljanju montanih obujmica postupati prema slijedeoj shemi: Odredite sjecita cijevi. Polazei od njih postavite u svakom smjeru dvije montane obujmice u razmaku od 20 cm. Na taj nain je osigurano pridravanje najmanjeg dozvoljenog savojnog polumjera. Kod ravnih komada cijevi izmeu dva kuta prostorije postavite montane obujmice tako, da se zasigurno sprijei uzdizanje cijevi.

Na reetku se postavljaju Pipelife cijevi za podno grijanje uz pomo specijalne spajalice (FT-EASYTACK). Mogu se koristiti cijevi dimenzija 16-18 mm vanjskog promjera. Cijevi se na reetku privruju novim sustavom EasyClip uz pomo spajalice. U spremniku spajalice nalazi se 30 kom kvaica za spajanje. Ljepljivu traku, koja pridrava kvaice nije potrebno uklanjati tijekom postavljanja. Spajalica se postavlja iznad cijevi na icu reetke. Uz pomo odgovarajueg , kvaica se montira na reetku. Cijevi se mogu uvrivati u alata rasteru mjere 5 cm, to znai da se cijev ne mora uvrivati samo na kriu reetke, ve i izmeu njega. Tako nismo vezani uz raster-mjeru reetke, ve moemo polagati u bilo kojem razmaku cijevi. Jo jedna velika prednost sustava je, da se polaganje i uvrivanje cijevi moe odvijati u jednom radnom koraku. To Vam, u odnosu na druge sustave reetki, tedi mnogo vremena. Cijevi se kod cementnih estriha treba uvrivati svakih 500 mm, a kod anhidritnih estriha otprilike svakih 300 mm.

Easy-Clip postavljanje na krianju reetke

mjesto odvajanja

integr. rubna zona Easy-Clip postavljanje na popreni dio reetke

18

SUSTAV TACKER

sustav TACKER

PIPELIFE sustav TACKER je toplinska izolacija i izolacija od buke koraka od polistirol-pjene, grupe toplinske provodljivosti 040, debljine 32/30 mm. Toplinski otpor iznosi 0,67 mK/W i ispunjava zahtjeve NORM EN 12644. Korekturna vrijednost za buku koraka iznosi 29dB. Uvrivanje cijevi na podlogu TACKER sustava izvriti spojnim iglama (FT-TACKNAD). Otisnuti raster od 5 cm olakava pridravanje proraunatog razmaka ugradnje. Mogue su sve vrste polaganja. Kolut sustava TACKER odmotajte na pripremljenu golu deku. U mokrim vorovima i kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu. Ovisno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja. Preklapanja koluta su samoljepiva. Zalijepite uzdune fuge izmeu traka koluta bez preklapanja sa samoljepivom trakom (FT-KLBAND). Tako nastaje potpuno zabrtvljena povrina koja izbjegava prodor vode od estriha, te tako sprjeava toplinske i zvune mostove. Po specijalnoj foliji smije se hodati bez opasnosti od oteenja. Dovoljno je stabilna i ne puca. Ne vrijedi kao prepreka za vlagu.

postavljanje spajalicom

samoljepivo preklapanje

Uzduna fuga izmeu rubnih izolacijskih traka i PIPELIFE-sustava koluta plus brtvi se preklapanjem trake folije koja je nalijepljena na rubnu izolacijsku traku. 19

integrirana folija spreava prodiranje estriha izmeu rubnih traka i ploe TACKER sustava

Ako se ugrauje tekui estrih, traka folije mora biti vrsto zalijepljena na sustav koluta TACKER. Na tako postavljenoj povrini uvrstite PIPELIFE cijevi podnog grijanja sukladno proraunatom razmaku cijevi uz pomo spojnih igala (FT-TACKNAD). Razmak spojnih igala treba iznositi cca. 500 mm. Pripazite, meutim, da se kod upotrebe tekuih estriha cijevi moraju uvrstiti tako, da ne mogu isplivati (svakih 250-300 mm). Utisnite spojne igle uz pomo spec. alata (FT-TACKGERT) preko cijevi u podlogu. Tehniki podaci sustav koluta plus materijal EPS-T-Typ N B 6015 debljina u mm 32/30 2 prostorna teina u kg/m 20 toplinska provodljivost W/mK 0,038 grupa toplinske provodljivosti WLG 040 toplinski otpor u m2K/W 0,79 vlana vrstoa u kPa 109 ponaanje kod poara prema N B 3800 T1 B1 dinamika krutost MN/m3 16,33 max. prometno optereenje kN/m2 5,0 korekturna vrijednost buke koraka u dB 3033 dimenzije u mm 10.000 x 1.000 edinica pakiranja u m2/Karton 10,0

20

SUSTAV "PLOA SA EPOVIMA"

PIPELIFE ploa sa epovima je moderna konstrukcija za povrinske grijae sustave u novogradnji ili kod renoviranja. Odlikuju je sigurno fiksirane cijevi, a istovremeno je omoguena jednostavna korektura kod postavljanja. Ploa sa epovima od ekolokog polistirola vrsta je, te je prohodna zbog svoje visoke povrinske vrstoe.

Postavljanje je brzo i to moe initi ak i jedna osoba. Ploa sa epovima se polae preklopljena i spaja se pritisnim gumbom . Prikladna je i za cementne i za tekue estrihe. Kod ugradnje tekueg estriha prijelaz na rubnu izolacijsku traku mora biti zabrtvljen.

epovi su prikladne za prihvat cijevi dimenzija od 14-17 mm. Pipelife preporuuje koritenje 16 mm-vieslojne cijevi RP16x2-200. Za razmak postavljanja mogui su razmaci od 50 mm na vie. Tehniki podaci kvraste ploe promjer cijevi u mm razmak postavljanja u mm klasa gra. materijala prema EN 13501-1 klasa gra. materijala prema DIN 4102-1 zatita od vlage prema DIN 18560-1 materijal folije preklapanje folije u mm dimenzije u mm iskoristiva povrina u m: jedinica pakiranja u kom/karton za povrinu postavljanja u m 1417 50, 100, 150, 200, 250 E B2 da Polystyrol (PS) 50 1400 x 800 1,12 18 20,16

Izolacija ispod ploe sa epovimamoe se individualno oblikovati.U mokrim vorovima i kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu.

spajanje pritisnim gumbom

21

nepropusnost na kisik

Nova, vrlo fleksibilna PIPELIFE Floortherm PE-Xc cijev za podno grijanje od srednje gustog, fizikalno umreenog polietilena je cijev od pet slojeva s unutranjom preprekom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH sloj je polimer s funkcijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukladno DIN 4726. Cijev je tamnocrvene boje. Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta: Da 16 x 2,0 mm 200 m 600 m Da 18 x 2,0 mm 120 m 400 m Da 20 x 2,0 mm 240 m

PE-Xc cijev

kemijska otpornost posebno visoka fleksibilnost

PE-Xc cijev ljepljivi sloj EVOH sloj ljepljivi sloj PE-Xc cijev

5-slojna PE-Xc cijev

PE-Xc cijevi nude slijedee prednosti: dugotrajnost visoka fleksibilnost jednostavnost ugradnje testirane sukladno DIN 16894 visoka otpornost na kemikalije (sukladno dodatku 1 DIN 8075) nepropusnost kisika sukladno DIN 4726 glatke povrine, mali gubici tlaka visoka vrstoa na abraziju bez korozije bez inkrustacije Tehniki podaci dimenzije vanjski promjer u mm 16 18 debljina stijenke u mm 2 2 unutarnji promjer u mm 12 14 teina cijevi u g/m 96 108 teina cijevi s vodom u g/m 206 258 unutarnji volumen u l/m 0,11 0,15 max. tlano optereenje u bar kod 90C 7,6 6,7 koeficijent dilatacije u mm/mK 1,5*10 -4 gustoa u g/cm 0,93 vrstoa na paranje u N/mm 1725 vlana vrstoa u N/mm 2226 modul elastinosti u N/mm 500600 nepropusnost kisika u g/m.d <0,1 toplinska provodljivost u W/m.K 0,4 max. pogonska temperatura u C 90 max. temperatura u sluaju kvara C 100 savojni polumjer 5 x Da boja tamnocrvena s= nominalni serijski broj cijevi sukladno ISO 4065 4 4 SDR= omjer vanj. promjera/debljine stijenke 9 9 odnos i dodjela SDR vrijednosti sukl. DIN 19895 20 2 16 122 322 0,20 5,9

sastav stijenke: PE-Xc unutarnji sloj dodatak za poboljanje prionjivosti EVOH - sloj prepreke kisika dodatak za poboljanje prionjivosti PE-Xc vanjski sloj

Polietilen je termoplast iz grupe poliolefina. Dobre mehanike karakteristike, kemijska otpornost, a posebno visoka elastinost ine ovaj materijal idealnim za podno grijanje. Zbog svoje je velike fleksibilnosti ova je cijev posebno pogodna za ugradnju. Sloj nepropusnosti kisika nanosi se direktno kod ekstruzije. Umreenjem se postie visoka termika stabilnost.

5 11

22

Cijevi za podno grijanje od PE-RT su zbog svoje fleksibilnosti lake za ugradnju. ak i na minus temperaturama mogu se ugraivati bez problema. sastav stijenke: PE-RT unutarnji sloj dodatak za poboljanje prionjivosti EVOH - sloj prepreke kisika PE - vanjski sloj

Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta: Da 18 x 2,0 mm 300 m 400 m

PIPELIFE Floortherm PE-RT cijev za podno grijanje od polietilena s visokom temperaturnom otpornou je cijev od etiri sloja s unutranjom preprekom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH sloj je polimer s funkcijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukladno DIN 4726.

PE-RT cijev

nepropusnost na kisik

visoka fleksibilnost

PE-RT

PE-RT cijevi nude slijedee prednosti: visoka fleksibilnost jednostavnost ugradnje testirane sukladno DIN 16833 nepropusnost kisika sukladno DIN 4726 glatke povrine, mali gubici tlaka otporne na pukotine zbog napetosti visoka vrstoa na abraziju bez korozije bez inkrustacije

dodatak za pobolj. prionjivosti

EVOH-sloj PE-vanjski sloj

4-sloja PE-RT cijevi dimenzije 18 2 14 108 258 0,15 6 1,9*10 -4 0,933 35 34 500 <0,1 0,4 70 100 5 x Da bijela 4 9

Tehniki podaci vanjski promjer u mm debljina stijenke u mm unutarnji promjer u mm teina cijevi s vodom u g/m unutarnji volumen u l/m unutarnji volumen u l/m max. tlano optereenje u bar kod 70C koeficijent dilatacije u mm/mK gustoa u g/cm vrstoa na paranje u N/mm vlana vrstoa u N/mm modul elastinosti u N/mm nepropusnost kisika u g/m.d toplinska provodljivost u W/m.K max. pogonska temperatura u C max. temperatura u sluaju kvara C savojni polumjer boja s= nominalni serijski broj cijevi sukladno ISO 4065 SDR = omjer vanj. promjera/debljina stijenke odnos i dodjela SDR vrijednosti sukl. DIN 19895

23

nepropusnost kisika stabilnost oblika

PIPELIFE vieslojna cijev posebno je prikladna zbog svoje otpornosti oblika za upotrebu kod podnih grijanja sa sustavom ploe sa epovima. Cijev je testirana na 70C pri 10 bara, dozvoljeno je kratkotrajno maksimalno optereenje do 95C. 100% je nepropusna za kisik. Cijev kombinira pozitivne karakteristike plastike (ne korodira, elastina je, otporna na pukotine uzrokovane napetostima, vrsta na habanje, te otporna na kemikalije) sa karakteristikama aluminija (visoka temperaturna i tlana otpornost, otpornost oblika, nepropusnost kisika, mala termika promjena duine). Unutarnji sloj vieslojne spojne cijevi je od PE-X-a. Time se iskljuuje mogunost oteenja korozijom. Mali savojni polumjeri do 5 x Da mogu se postii i manualnim savijanjem, za jo manje polumjere do 3,5 x Da upotrijebiti oprugu za savijanje cijevi RP-BFA 16 ili RP-BFI 16. Zbog metalnog sloja od aluminija, cijev se moe lako pronai detektorom za metal. Vieslojna spojna cijev light 16 x 2,0 mm izraena je od: PE-RT unutarnjeg sloja dodatka za poboljanje prionjivosti aluminijski sloj dodatka za poboljanje prionjivosti PE-x vanjski sloj

Vieslojna spojna cijev RP16x2-200

PE-XC vanjski sloj

ljepljivi sloj

Debljina aluminijskog sloja iznosi 0,2 mm, zbog ega se lako savija, ali uva stabilnost oblika. Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta: Da 16 x 2,0 mm 200 m Tehniki podaci dimenzija cijevi u mm vanjski promjer u mm debljina stijenke u mm unutarnji promjer u mm teina cijevi u g/m teina cijevi s vodom u g/m unutarnji volumen u l/m toplinska provodljivost u W/m.K koeficijent dilatacije u mm/mK povrinska hrapavost unutarnja cijev u m difuzija kisika u mg/l.d max. pogonska temperatura u C max. pogonski tlak (kod 70 C) u barima max. temperatura u sluaju kvara C savojni polumjer, slobodno savijanje savojni polumjer, savijanje alatom isporuka u kolutima (m) boja 16 x 2 16 2 12 114 220 0,106 0,43 0,024 1,5 0 60 4 95 5 x Da 3,5 x Da 200, 400 bijela

aluminijski sloj

ljepljivi sloj PE-XC unutarnji sloj

5-slojeva light cijev

24

Tehnika spajanja

PIPELIFE cijevi za podno grijanje dimenzija 16 x 2,0 mm, 18 x 2,0 mm i 20 x 2,0 mm mogu se spojiti press-spojnicama (RP-M..). Kod dimenzije 18 x 2,0 mm postoji mogunost spajanja podbuknom spojnicom (FTRK18/2,0). Sva spajanja na podnoj konstrukciji moraju biti tono oznaena i pozicionirana na revizijskom nacrtu. Transport i skladitenje

spajanje press-spojnicama spajanje podbuknom spojnicom

PIPELIFE cijevi za podno grijanje treba zatititi od svakog oteenja povrine cijevi, ili djelovanja ulja, masnoa i UV-zraenja. Koluti su kod isporuke zatieni od UV-zraka plastinom folijom ili kartonom. Cijevi umotane u plastinu foliju mogu se skladititi na otvorenom. Cijevi pakirane u karton moraju se do ugradnje skladititi u natkrivenom prostoru.

UV-zraenje

25

Montaa grijaih cijevi podnog grijanja na razdjelnik:

1.cijev odrezati pod pravim kutom i spojnicu preko cijevi.

2.Zatezni prsten navui preko cijevi i umetnuti tuljac u cijev.

Montirajte poetak koluta cijevi sa spojnicom na ulazu razdjelnika. Uvrstite cijev dvostrukim proraunatim razmakom na konstrukciju do sredine grijaeg kruga. Pritom drite 10 cm razmaka od zida i pazite da se cijev ne savije . Pridravajte se u sredini grijaeg kruga najmanjeg savojnog polumjera. Provedite cijev izmeu ve montiranih cijevi nazad do razdjelnika i zatvorite spojnicom na izlazu. Pripazite da pojedine grijae krugove postavljate na jednoj razini i da pritom ne prekriite cijevi. Duinu grijaih krugova potrebno je prilagoditi postojeem tlaku, odnosno tehnikom proraunu.

Pretpostavka za ugradnju su proraun potrebne koliine topline sukladno EN 12831 i austrijski prilog H 7500, te plan postavljanja sukladno EN 1451, te plan s podacima o razmaku cijevi, te broju grijaih krugova.

Verlegung der Fubodenheizungsrohre

3. Postaviti u ventil

4.maticu zateznog prstena naviti na ruke

5.Vijak na razdjelniku drati u suprotnom smjeru kljuem SW24 i zategnuti maticu zateznog prstena kljuem SW30 (cca. 25-30 Nm)

Vodovi povezivanja s grijaim povrinama u drugim prostorijama postavljaju se u istom razmaku kao i povrina koja se prelazi. Po potrebi izolirati povezne vodove.

Prilagodite sustav postavljanja obliku prostorije. Izbjegavajte prelaenje dilatacijskih fuga estriha. Ako je to ipak potrebno, upotrijebite zatitne cijevi. Zatitna cijev treba sezati 25 cm u svako polje estriha. Fuge slijeganja, odnosno razdvojne fuge zgrade ne smiju biti kriane cjevovodima.

26

Temperature postavljanja

Grijae cijevi podnog grijanja od tvrtke PIPELIFE polau se hladne. To znai, nije potrebno prethodno zagrijavanje punjenjem tople vode . PIPELIFE cijevi mogu se ugraivati i na minus temperaturama, ukoliko prosjena temperatura stijenke cijevi iznosi vie od+ 10 C. To se postie skladitenjem cijevi u grijanoj prostoriji. Najmanji savojni polumjer

temperatura stijenke cijevi

Pridravajte se najmanjeg savojnog polumjera za PIPELIFE grijae cijevi podnog grijanja, koji je naveden u tehnikim podacima za pojedinu cijev. Savojni polumjer moete kontrolirati veliinama polja na rasteru reetkaste konstrukcije, odnosno ploe sa epovima kod punog sustava postavljanja. U unutranjosti pua promjer okretne petlje treba iznositi cca 20 cm. Naini polaganja cijevi

savojni polumjer

Kod postrojenja za povrinsko grijanje mogui su razliiti naini polaganja. Pri izboru naina polaganja cijevi trebate uzeti u obzir slijedee toke: oblik prostorije broj grijaih krugova razdjelne fuge estriha, odnosno zgrade rubnu zonu s veom povrinskom temperaturom postavljanje postrojenja za grijanje poda i povrine kao potpuni, djelomini ili kombinirani sustav grijanja ravnomjernost povrinske temperature pridravanje najmanjeg savojnog polumjera od oko 10 cm, neovisno o razmaku cijevi Postavljanje u obliku meandra

postavljanje u obliku meandra

kod razmaka cijevi veeg/jednakog 20 cm kod razmaka cijevi manjeg od 20 cm

Ove dvije varijante nude relativno jednostavnu montau cijevi, no neravnomjernu povrinsku temperaturu. Kod uskog razmaka cijevi teko je pridravati se najmanjeg savojnog polumjera. Ova vrsta ugradnje primjenjuje se najee u malim, sporednim prostorijama.

27

Postavljanje u obliku pua

postavljanje u obliku pua

ravnomjerna raspodjela temperature

Ova se varijanta u pravilu preferira. Povrinska temperatura vrlo je ravnomjerna, jer najtoplija zona ulaza lei kraj najhladnije zone povrata. Prikladna je zbog ravnomjerne raspodjele temperature za sve prostorije u kojima se boravi, te velike prostorije poput hala, prodajnih salona, crkvi itd. Sve navedene varijante ugradnje mogu se meusobno kombinirati. Isto tako se kod svake varijante moe povisiti povrinska temperatura promjenom razmaka cijevi na podruju rubnih zona. Rubne se zone mogu integrirati u grijai krug, ili se izraditi kao vlastiti krug. Zatitne cijevi

s integrir. rubnom zonom

Ukoliko kod postavljanja grijaih krugova treba uzeti u obzir dilatacijske fuge, mora postojati vaei plan fugiranja od projektanta. Kod fuga estriha, odnosno prividnih fuga, prolaza vrata itd.umetnite zatitnucijevduine cca. 50 cm preko cijevi, kako bi izjednaili gibanja polja estriha. Isto se tako preporuuje, kod prikljuka cijevi podnog grijanja na razdjelnik koristiti zatitne cijevi.

28

Sustav Multiklemm

Sustav polaganja na suho

Program isporuke obuhvaa ploe za ugradnju, te skretne ploe od polistirola PS30. Nalijepljena alu-folija preuzima provoenje topline na suhe estrih ploe koje su iznad. Time zahtjevno postavljanje limova za toplinsku provodljivost postaje suvino. Tako ne samo da tedite novac, ve i dragocjeno vrijeme. Postavljanje RP16x2-200 vieslojnih Pex-alu-pex cijevi vri se u udubljenja ploa. Mogui razmak cijevi iznosi 12,5, odnosno 25 cm.

PIPELIFE Multiklemm-sustav polaganja na suho dokazao se prije svega kod sanacije starih kua i montanih kua. Mala visina izgradnje je vaan kriterij za renoviranje. Zahvaljujui maloj vlastitoj teini, taj je sustav idealan i za montane kue.

idealne za sanaciju starogradnje i montane kue

ploa, 1000 x 500 x 30 mm

Kao sustav raspodjele optereenja slue uobiajene ploe od suhog estriha, koje nasuprot mokrom estrihu ne zahtijevaju suenje, te ih se ne treba zagrijavati. Odmah su prohodne, odnosno mogu se oblagati svim uobiajenim podnim oblogama poput ploica, parketa, tepiha ili plastinih obloga.

Izgradnja poda s PIPELIFE Multiklemm-sustavom polaganja na suho

skretna ploa, 500 x 500 x 30 mm podna obloga suha estrih ploa ML p -cijev 16 x 2,0 mm Multiklemm-ploa ravna podloga

Ukupna visina izgradnje poda PIPELIFE Multiklemm-sustava polaganja na suho bez podne obloge iznosi 55 mm (uklj. 25 cm suhe estrih ploe)

29

Kod Multiklemm sustava i cijevi se polau u obliku meandra. Pritom je vano, da je polaz cijevnog razvoda postavljen prema vanjskom zid. S novom skretnom ploom mogue je i postavljanje u sustavu punog oblika Potreba materijala u % povrine postavljanja (podaci vrijede za prostorije s normalnim tlocrtom i mogu odstupati u praksi) Ploa za postavljanje: 85%, skretna ploa: 20 %.

Postavljanje

VL

RL

Dijeljenje
otpor podne obloge=0 rubne zone

SNAGA u

glavne zone i kupaone

dijagram RA 12,5 cm

temperatura u K

Dijeljenje

otpor podne obloge=0 rubne zone SNAGA u

glavne zone i kupaone

dijagram RA 25 cm

temperatura u K

30

Prije nanoenja estriha testirajte grijae krugove pritiskom vode na nepropusnost. Ispitni pritisak mora biti dvostruko vei od pogonskog, no najmanje 6 bara. Takav pritisak mora cijevi tijekom ugradnje estriha drati uspravnima. Nepropusnost i ispitni pritisak moraju biti zabiljeeni u ispitnom izvjetaju. Kod opasnosti od smrzavanja moraju se provoditi prikladne mjere, poput upotrebe sredstava za zatitu od smrzavanja ili temperiranje zgrade. Ako za normalni pogon postrojenja nije potrebno daljnje sredstvo za zatitu od smrzavanja, sredstva se moraju otkloniti pranjenjem i ispiranjem s najmanje tri puta izmjenom vode. Ispiranje postrojenja

Testiranje nepropusnosti

ispitni tlak najmanje 6 bara

Nakon zavravanja radova ugradnje, postrojenje se mora isprati vodom sukladno NORM H 5195. Kod prvog pokretanja postrojenje se mora isprati dvostrukom koliinom sadraja vode. Voda koritena za prvo ili ponovno koritenje postrojenja mora biti bistra, bez boje i mirisa i lebdeih estica > 25 m. Nastavke za ispiranje treba ugraditi u ulaz i povrat u istoj dimenziji kao i dimenzija cjevovoda generatora topline. Kod dimenzija veih od DN 50 koristiti nastavke za ispiranje u DN 50. Potpuno ispiranje grijaeg postrojenja treba provoditi u koracima. Taj postupak treba biti dokumentiran u protokolu ispiranja sukladno NORM H 5195, dio 1., dodatak B. nastavak za ispiranje protokol ispiranja

Kod punjenja podnog grijanja zatvoriti sve povratne ventile. Svaki grijai krug puniti pojedinano otvaranjem ventila, te odzraivanjem na razdjelniku. Nakon odzraivanja grijaeg kruga ventil se ponovno zatvara. Taj postupak ponavlja se sa svakim grijaim krugom na razdjelniku. Ako su svi grijai krugovi odzraeni, mogu se otvoriti sve slavine na tom razdjelniku.

Za odreivanje koliine punjenja vode, preporua se koritenje brojila koliine vode. U suprotnome, koliina se moe i izraunati.

Kao vodu za punjenje koristiti bistru vodu, bez boje i mirisa, te ostataka lebdeih estica > 25 m. Kemijski parametri vode trebaju odgovarati odredbama NORM H 5195, dio 1, toka 5.2, 5.3, 5.4. i treba ih dokumentirati aktualnom analizom. ukupna tvrdoa do 1000 l sadraja vode do 3 mmol * l0-1(17 stupnjeva njemake tvrdoe) sadraj klorida ispod 30 mg *l-1 promatranje sadraja amonija

Nakon ispiranja u sustav grijanja treba sukladno NORM H 5195 napuniti vodom odgovarajue kvalitete.

Punjenje postrojenja

31

minimalno vrijeme stvrdnjavanja zagrijavanje

hlaenje

Hlaenje se mora odvijati u fazama od maksimalno 10 K dnevno. Tijekom zagrijavanja i hlaenja prostoriju treba prozraivati, pri emu treba izbjegavati propuh.

Maksimalna ulazna temperatura mora se drati toliko dugo dok vrijeme zagrijavanja (vrijeme zagrijavanja, dranja temperature i hlaenja) ne dosegne 11 dana.

Zagrijava se ulaznom temperaturom, koja odgovara povrinskoj temperaturi estriha, ali iznosi najmanje +15C i to u fazama od 5 K na 24 sata do dostizanja maksimalne ulazne temperature.

Cementne estrihe se smije, sukladno ON 2242-2, zagrijavati tek nakon stvrdnjavanja u trajanju od cca. 3 tjedna, a anhidritno vezane estrihe nakon stvrdnjavanja od najmanje 10 dana. Kod utvrivanja vremena stvrdnjavanja dani sa srednjom temperaturom prostorije viom od +12C raunaju se kao cijeli dani, a dani sa srednjom temperaturom prostorije izmeu +5C i +12C kao 0,7 dana.

Postupak zagrijavanja

protokol zagrijavanja

Ukoliko nakon zagrijavanja test na ostatak vlage daje previsoke iznose, treba ponoviti postupak zagrijavanja.

Kod paronepropusnih podnih obloga (npr. PVC, keramike ploice ili ploe) i drvenih podnih obloga potrebno je nakon zavravanja prvog postupka zagrijavanja i nakon trodnevnog hlaenja, jo jednom zagrijati do maksimalne ulazne temperature, te istu zadrati 24 sata.

Nakon postupka zagrijavanja grijanje se iskljuuje, odnosno zadrava se ulazna temperatura koja osigurava potrebnu povrinsku temperaturu estriha za postavljanje podne obloge. Zatita od korozije

Sa zagrijavanjem se ne smije zapoeti bez utvrivanja pravila. Postupak zagrijavanja biljei se u protokol, koji se nakon zavretka postupka predaje nalogodavcu.

NORM H 5195, dio 1

Grijaa voda ne smije sadravati lebdee tvari, mora biti bistra i bez vidljivih oneienja. Boja i miris mogu se promijeniti dodatkom aditiva. Grijaa voda mora odgovarati specifikacijama iz NORM H 5195, dio1, toka 5.3, 5.4, 5.5 i 5.6. sadraj klorida ispod 30 mg*l-1 promatranje udjela amonija pH-vrijednost od 8 do 9,5 (kod aluminijskih materijala 8-8,5) pridravanje udjela koncentracije kod koritenja zatitnih tvari ili inhibi tora

Za zatitu od oteenja nastalih korozijom, kamencem ili naslagama u zatvorenim sustavima tople vode do 100 C treba se pridravati NORM H 5195, dio 1.

Ugradnja i pogon postrojenja trebaju se vriti tako, da se to vie sprijei pristup zraku u zatvoreni sustav grijanja, npr. pravilnim dimenzioniranjem i smjetanjem cirkulacijske crpke, te pravilnim pogonom postrojenja za odravanje tlaka.

32

Za svako postrojenje potrebno je kod prve upotrebe, ili ponovne upotrebe nakon stanke, sastaviti protokol postrojenja i protokol ispiranja, sukladno prilogu A i prilogu B NORM B 5195, dio 1. Prirunik postrojenja Grijaa voda vaan je sastavni dio dokumentacije postrojenja i sastoji se od zbirke protokola postrojenja i ispiranja.

Izvoa radova ugradnje postrojenja je obavezan korisniku postrojenja ,iscrpnim i razumljivim uputama za upotrebu, koje ostaju kod korisnika, objasniti kojih se posebnih mjera za odravanje treba pridravati, te kako se sluiti postrojenjem. Inhibitori su potrona roba, te stoga redovito treba provjeravati njihovu koncentraciju. Po potrebi je korigirati.

uputa za upotrebu

protokol postrojenja prirunik postrojenja kontrolni intervali

Kod periodikog kontroliranja postrojenja potrebno je sastaviti protokol postrojenja. Pritom je posebno vano dokumentirati promjene. Za provoenje kontrole stanja grijae vode je odgovoran korisnik postrojenja.

33

Potrebnu koliinu protoka pojedinog grijaeg kruga provjeriti u uputama za podno grijanje (vidi upute i dimenzioniranje)

Podeavanje koliine protoka

1. Otkloniti zatitni poklopac. Zatvoriti ventil okretanjem regulacijskog vretena u desno s kljuem za odzraivanje SW5.

povrat

polaz

2. Podesiti volumenski protok okretanjem regulacijskog ventila u lijevo uz pomo uputa ili prema dijagramu gubitka tlaka.

povrat

polaz

Fini navoj podesnog vretena ne smije se vidjeti iznad matice! S 2 1/2 3 okreta u lijevo ventil je potpuno otvoren!

tono

krivo

3. Oitati volumenski protok na skali mjeraa koliine protoka, te regulirati prema potrebi.

povrat

polaz

34

4. Montirati zatitni poklopac, odnosno podesni pogon. Time se sprjeava neeljeno mijenjanje postavki, te prljanje ventila. Zatitni poklopac lagano pritegnuti.

povrat

polaz

5. Po potrebi se svaki grijai krug moe zatvoriti zatitnim poklopcem. Postavke ostaju sauvane!

povrat

polaz

35

senzor

PIPELIFE regulatorom pojedinanih prostorija mogu se kontrolirati temperaturna kolebanja. Pipelife Vam nudi 2 sustava regulacije pojedinanih prostorija sustav umreen icama beini sustav

Sobna se temperatura mijenja utjecajem topline izvana, poput npr. sunca, elektrinih ureaja, okupljanja mnogo ljudi itd.

Regulator pojedinanih prostorija

PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija je regulacija u 2-toke, to znai kod prekoraivanja zadane vrijednosti ventil se kompletno zatvara, u suprotnome se otvara.

Senzori neprestano mjere temperaturu prostorije i usporeuju je sa zadanom vrijednosti. Kod odstupanja od zadane vrijednosti senzor alje odgovarajue elektrine signale preko regulacijskog razdjeljivaa u podesni pogon, koji na povratu razdjelnika grijaih krugova regulira protok kroz ventil grijaeg kruga.

razmjetaj senzora
regulacijski razdjelnik

Termostat sa satom je senzor s integriranim satom. On omoguava podeavanje vremena i faza temperature, te raznih programa. Za jednostavno spajanje senzora sa podesnim pogonima prikladan je regulacijski razdjelnik. On zamjenjuje inae uobiajen sustav umreavanja elektrinim icama. Povrh reguliranja temperature koritenjem regulacijskog razdjeljivaa sa satom postoji mogunost zagrijavati razliite prostorije u razliito vrijeme. Time je mogue individualno prilagoavanje grijanja na ritam ivota. Uz pomo digitalnog sata mogu se pohraniti razliita vremena za grijanje i sniavanje temperature. PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija tako naravno pomae tedjeti energiju. Nadalje, u regulacijskom razdjelniku sa satom integrirano je iskljuivanje crpke. Ukoliko nema potrebe za grijanjem i svi su podesni pogoni zatvoreni, iskljuuje se crpka grijanja. Time se tedi elektrina energija.

termostat

spoj za sat ili dodatne module

pumpa

N N L 230V

pe pe L N

podesni pogon 230V

36

Regulator pojedinanih prostorija umreen icom je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG Prednosti: povoljna cijena beuman (Triac-izlaz) visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjeljiva regulacija preko ugraenih senzora temperature Tehniki podaci radni napon radna temperatura podruje regulacije upravljaka diferencijacija prikljuak senzor temperature izlazna snaga elektrini prikljuak Termostat za prostorije FT-ART1

230 V 050 C 530 C 0,5 C Triac NTC (10 K) Maximal 10 W 2 x 1,02,5 mm2

60 mm

31 mm

80 mm

80 mm

Termostat za prostorije FT-ART2

dimenzije FT-ART 1 i FT-ART2ART2

Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojom se upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog razdjeljivaa sa satom. Opremljen sa preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonog sniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme. Prednosti: beuman (Triac-izlaz) visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik regulacija preko ugraenih senzora temperature eksterni prikljuak za upravljaki kabel za nono sniavanje temperature opremljen preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonog sniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme 230 V 050 C 530 C 0,5 C Triac NTC (10 K) Maximal 10 W 2 x 1,02,5 mm2
P (0V) N (0V)

je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG

elektrini prikljuak bez regulacijskog razdjeljivaa

podesni pogon

Tehniki podaci radni napon radna temperatura podruje regulacije upravljaka diferencijacija prikljuak senzor temperature izlazna snaga elektrini prikljuak

A ili B (opcija)

elektrini prikljuak s regulacijskim razdjeljivaa

razdjelnik

37

je elektroniki termostat s mikroprocesorom i digitalnim prikazom za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Digitalni prikaz pokazuje aktualnu temperaturu prostorije, te aktualne postavke. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG

Termostat za prostorije FT-DRT1 s digitalnim prikazom

60 mm

31 mm

80 mm

80 mm

dimenzije FT-DRT 1

Prednosti: beuman (Triac-izlaz) mikroprocesor tehnika visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik pokaziva postavki preko digitalnog prikaza podni senzor s podesivim ogranienjem temperature 10C do 40C pojedinano biranje programa regulacija preko ugraenih senzora temperature regulacija preko eksternih senzora regulacija preko ugraenih senzora temperature i ogranienje temperature podnog grijanja uz pomo podnog senzora (upravljanje putem ugraenog potenciometra) ulazna temperatura kod iskljuenog termostata u prostoriji sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje. Tehniki podaci radni napon radna temperatura podruje regulacije upravljaka diferencijacija prikljuak senzor temperature izlazna snaga podesivo ogranienje temp. elektrini prikljuak 230 V 050 C 530 C 0,3 C Triac NTC (10 K) max 10 W 1040 C 2 x 1,02,5 mm2

Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojom se upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog razdjelnika sa satom. Izbornik: program komfora, nonog sniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme. Sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje.

podni osjetnik 4 421 eksterni senzor

elektrini prikljuak bez regulacijskog razdjelnika

PODESNI POGON

Pribor: Uz termostat isporuuje se i podni senzor temperature ukljuujui 3 m kabla

44 2 1

A ili B (opcija) RAZDJELJIVA

elektrini prikljuak s regulacijskim razdjelnikom

PODESNI POGON

38

je moderan elektroniki termostat sa satom i LCD-prikazom, lijepog dizajna za individualno podeavanje u stanovima, duanima, uredima, radionicama itd. Raspolae s 9 integriranih standardnih i 4 varijabilna korisnika programa, zatitom od smrzavanja i funkcijom za godinje odmore, zakljuavanjem tipkovnice i reset-funkcijom. Podruje podeavanja 5-35C u normalnom pogoni i pogonu sniavanja. Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje su isporuene s ureajem. Prednosti: pogon na baterije 9 fiksnih temperaturnih i vremenskih faza 4 varijabilne temperaturne i vremenske faze zatita od smrzavanja funkcija za godinje odmore Tehniki podaci 3 baterije (AA) 1,5 V upravljaka snaga 8 A 250 V AC vrsta zatite IP 30

Termostat sa satom FT-CLT1

Prednosti: jednostavna instalacija 4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja max. 24 podesna pogona (1 baza 6 zona + 1 proirenje 6 zona) modul za 4 ili 6 zona mogunost proirenja s dodatnim modulima mogunost proirenja sa satom kontakti za automatsko iskljuivanje crpke Tehniki podaci radni napon radna temperatura kontakt crpke 230 V 0 C50 C 8 Amp.

su regulacijski modularni razdjelnici za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Regulacijski razdjelnici raspolau svim relevantnim elektrinim prikljucima. Mogu se montirati na DIN-tranicu, direktno na zid, ili u razdjelnom ormaru. Regulacijski razdjelnik povezuje termostate u prostorijama sa podesnim pogonima. Uz pomo prikljuka A i B upravljakim vodom termostata moe se upravljati preko eksternog sata. im jedna zona (prostorija) zatreba toplinu, aktivira se jedan sklopnik s dva potencijalno slobodna kontakta (crpka, generator topline itd.). Daljnje zone mogu se dodati prikljuivanjem dodatnih regulacijskih modula razdjelnika. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanja zatvoren).
187,5

Regulacijski razdjeljiva-osnovni FT-RV4BA i FT-RV6BA

4
78

dimenzije FT-RV6BA i FT-RV6EW

39

Prednosti: jednostavna instalacija 4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja modul sa 4 ili 6 zona mogunost proirenja sa satom Tehniki podaci radni napon radna temperatura kontakt

su proirenja osnovnih regulacijskih modularnih razdjelnika za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode do 12 zona. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanja zatvoren).

Regulacijski razdjeljiva - dodatni regulacijski moduli FT-RV4EW i FT-RV6EW

230 V 0 C50 C direktno s termostata

dimenzije FT-RV4BA i FT-RV4EW

je proirenje osnovnih regulacijskih modularnih razdjeljivaa za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode; sadri sat sa 2 zone (dan/no) koji se moe programirati. Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje su isporuene s ureajem. Prednosti: jednostavna instalacija 2 podesna pogona po zoni prikljuivanja modul za 4 ili 6 zona moe se proiriti mogunost proirenja sa satom kontakti za automatsko iskljuivanje crpke Tehniki podaci radni napon radna temperatura kontakt crpke

Regulacijski razdjeljiva dodatni regulacijski modul sat FT-RV/UHR

230 V 0 C50 C 8 Amp.

Podesni pogon FT-STAG

Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu. crveno: ventil je zatvoren crno: ventil je otvoren

Podesni pogon kompatibilan sa svim uobiajenim grijaim razdjelnicima i ventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom. Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5 mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)

PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za grijaa postrojenja. Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.

40

Ovaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada. Ovaj novi koncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van. Budui da nema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visoka vrsta zatite IP 44. Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseem poloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage. poloaj ugradnje

Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei. Beuman je i ne zahtjeva odravanje. Tehniki podaci nominalni napon max. struja ukljuivanja trajna snaga vrijeme otvaranja/zatvaranja nominalni hod nominalna snaga zatvaranja temperatura okoline prikljuni kabel pokaziva poloaja vrsta zatite vodoravna/okomita klasa zatite teina vijani prsten nomin. duina zatvaraa ventila

230 V AC 0,25 A x 0,5 sec. 2,5 W ca. 3 min 3,5 mm 140 N 0...50 C 2 x 0,75 mm2; duina 1 m vizualni IP 44 II ca. 145 g M30 x 1,5 mm kompatibilno Heimeier 11,8 mm

Dodatno opremanje u ve postojeim zgradama uz pomo beinih regulacijskih sustava preko radio signala posebno je praktino i jednostavno. Ugradnja je brza i ne stvara prainu i prljavtinu. ak i u novogradnji je troak materijala i vremena rada reduciran na minimum.
osigura

Beino podeavanje pojedinanih prostorija

2 kontakta bez potencijala npr. za regul. pumpe ili bojlera

shema prikljuivanja

samo kod 24V:

maksimalan broj podesnih pogona nije ogranien!

41

smjetanje senzora
60 mm 31 mm

Prednosti: visoka preciznost regulacije (0,3K) prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala normalni pogon/pogon sniavanja temperature ON/OFF-sklopka Tehniki podaci radni napon trajanje baterija radio-frekvencija doseg (bez prepreka) radna temperatura podruje regulacije senzor temperature

je elektroniki termostat s radio signalom za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanja zatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine.

Termostat za prostorije FT-FRT1

80 mm

80 mm

dimenzije FT-FRT1 i FT-FRT2FRT2

2 Li - baterije 3 V (CR2430) 2 godine 433 MHz 50 m 050 C 530 C NTC (100 K)

je elektroniki termostat s radio signalom i digitalnim prikazom za koritenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanja zatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine. Prednosti: visoka preciznost regulacije (0,3K) prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala normalni pogon/pogon sniavanja temperature ON/OFF-sklopka Tehniki podaci radni napon trajanje baterija radio-frekvencija domet (bez prepreka) radna temperatura podruje regulacije senzor temperature

Termostat za prostorije FT-FRT2

2 Li - baterije 3 V (CR2430) 2 godine 433 MHz 50 m 050 C 530 C NTC (100 K)

42

Radio prijemnik sa satom je opremljen aktivnom antenom koja korespondira sa beinim termostatima. Kod slobodnog prijenosa domet cca. 50 m. Antena se ne bi se smjela montirati u razdjelni ormar ili slinim kuitima. Time se reducira mogunost prijenosa. Montaa mora biti okomita. Prednosti: beina komunikacija preko radio-signala s termostata preko aktivne antene u radio-prijemnik domet cca. 50 m program od 7 dana 9 integriranih, te 12 od korisnika definiranih programa grafiki prikaz programa prikaz zone i vremena. Pritiskom na tipku OK pokazuje se zahtijevana vrijednost i stvarno stanje. automatski ili manualni pogon (normalno, sniavanje, zatita od smrzavanja) funkcija za godinje odmore reset-funkcija neogranieno pohranjivanje programa 3 sata rezerve za rad pri nestanku struje Tehniki podaci radni napon radio frekvencija radna temperatura domet 230 V 433 MHz 50 m 050 C

Beini regulacijski razdjeljiva je tako koncipiran, da se montira neposredno kod razdjelnika grijaih krugova. Prikljuuje se na struju od 230 V. Moe se koristiti za upravljanje 6 zona. Broj podesnih pogona po termostatu nije ogranien. Oni se spajaju direktno na beini regulacijski razdjelnik. Termostati su preko radio signala povezani s regulacijskim razdjelnikom preko aktivne radio-antene. Beini regulacijski razdjelnik, osnovni, mora se uvijek kombinirati sa radio prijemnikom i satom. Kontakti slobodnog potencijala za iskljuivanje crpke, odnosno upravljanje kotlom isto su tako integrirani u bazu. Beini regulacijski razdjeljiva, osnovni, moe se proiriti za 4 zone.

Regulacijski razdjelnik-osnovni beini FT-FRV6BA

187,5

4
78

dimenzije FT-FRV6BA

dimenzije radio-prijemnika sa satom

Dodatni beini regulacijski modul sam za sebe nije funkcionalan. U naelu radi zajedno sa osnovnim modulom i radio-prijemnikom sa satom. Na taj se nain baza moe proiriti za 4 zone. Tehniki podaci radna temperatura 050 C dimenzije FT-FRV4EW

Regulacijski razdjeljiva beini - dodatni regulacijski modul FT-FRV4EW

43

PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za grijaa postrojenja. Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.

Podesni pogon FT-STAG

Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu. crveno: ventil je zatvoren crno: ventil je otvoren Ovaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada. Ovaj novi koncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van. Budui da nema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visoka vrsta zatite IP 44. Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseem poloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage. Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei. Beuman je i ne zahtjeva odravanje. Tehniki podaci nominalni napon max. struja ukljuivanja trajna snaga vrijeme otvaranja/zatvaranja nominalni hod nominalna snaga zatvaranja temperatura okoline prikljuni kabel pokaziva poloaja vrsta zatite vodoravna/okomita klasa zatite teina vijani prsten nomin. duina zatvaraa ventila

Podesni pogon kompatibilan je sa svim uobiajenim krunim grijaim razdjeljivaima i ventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom. Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5 mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)

230 V AC 0,25 A x 0,5 sec. 2,5 W ca. 3 min 3,5 mm 140 N 0...50 C 2 x 0,75 mm2; duine1 m vizualni IP 44 II ca. 145 g M30 x 1,5 mm kompatibilno Heimeier 11,8 mm

44

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti FT-FWR/N

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti IsoTherm koristi se za odravanje konstantnosti ulazne temperature kod grijanja povrina na niskim temperaturama. Ulazna temperatura moe se podesiti na regulacijskoj stanici za konstantne vrijednosti nestupnjevito izmeu 30C i 50C. Primjena

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti moe se montirati plosnato brtvei na lijevu ili desnu stranu razdjelnika. Montaa i prikljuak kompaktne regulacijske stanice Hidraulike prikljuke izvesti prema slijedeem prikazu:

IsoTherm se upotrebljava u postrojenjima ije davanje topline s jedne strane protjee kroz potroae s visokom ulaznom temperaturom (npr. radijatori, grijai zraka i sl.), a s druge strane kroz potroae niske ulazne temperature (podna/zidna grijanja). Opskrba dvaju grijaih krugova pritom protjee zajednikim uzlaznim/vertikalnim cijevima.

L = 216 mm L1 = 278 mm

80

210

hidrauliki prikljuak

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti tvorniki se isporuuje za montau na razdjelnik grijaeg kruga s lijeve strane. Kako bi stanicu ugradili s desne strane, samo se mora prespojiti termometar na ventilu ubrizgavanja. Ovisno o prostornim odnosima i dimenzijama razdjelnika grijaih krugova moe biti potrebno, crpku okrenuti u os spajanja vijcima. Kako bi se to postiglo, prvo se moraju otpustiti obje zatvorene matice na crpki, kako bi se zatim crpka okrenula u potrebnu poziciju. Ponovno pritegnuti vijke, pritom i crpku i vijani dio drati u suprotnom smjeru. Oprez: U kombinaciji s regulacijskim setom za postizanje konstantne vrijednosti razdjelnik treba tako adaptirati da se povrat nalazi dolje!

okrenuti crpku

45

zamijeniti razdjelne grane elektrini prikljuak

Kod Pipelife grijaeg razdjelnika se montirana ulazna grana mora zamijeniti s povratnom granom.

graninik temperature

Graninik temperature u sluaju smetnji iskljuuje cirkulacijsku crpku i tako sprjeava pregrijavanje podnog grijanja. Kako bi izbjegli nepotrebno ukljuivanje, temperaturu na graniniku treba postaviti za nekoliko stupnjeva vie od eljene ulazne temperature. Stavljanje u pogon

Cirkulacijska crpka i graninik temperature ve su tvorniki spojeni ica m a . Kako bi crpka radila samo kada postoji potreba za toplinom, preporuamo spajanje crpke na sklopnik (logika elektrinog regulacijskog razdjeljivaa).

Sve elektrine prikljuke mora izvoditi autorizirani strunjak u skladu s lokalnim elektro-instalacijskim propisima. Elektrini vodovi ne smiju dodirivati vrue dijelove.

IsoTherm zatvoriti prema mrei cijevi (kuglastim slavinama iz asortimana isporuke razdjelnika ili ugraditi zasune). Crpku iskljuiti i na razdjelniku zatvoriti sve grijae krugove. Prikljuiti vodove za ispiranje i pranjenje na za to predviena mjesta na razdjelniku. Isprati regulacijsku stanicu. Oprez: Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vode otetio grijae postrojenje. Ispiranje grijaih krugova

Ispiranje regulacijske stanice za konstantne vrijednosti

Regulacijski set za konstantne vrijednosti zatvoriti prema razdjelniku. Iskljuiti crpku i zatvoriti sve grijae krugove na razdjelniku. Prikljuiti sve ureaje na razdjelniku za ispiranje, punjenje i pranjenje. Otvoriti grijai krug koji se ispire i isprati, dok potpuno ne izae zrak i sva oneienja iz kruga.
povratni polaz
povrat ulaz

volumen ubrizgavanja

povrat

Vano: Smije se ispirati samo u smjeru protoka grijaih krugova, tj. ulaz vode mora biti na ulaznom razdjelniku, a istjecanje na povratu! Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vode otetio grijae postrojenje. Pridravati se naputaka za ispiranje iz uputa za montau i pogon. Podeavanje ulazne temperature podnog grijanja

shema principa FT-FWR/N

Kod potrebe za maksimalnim uinkom (nominalnim uinkom) ulazna temperatura kotla mora biti najmanje 15C via od eljene ulazne temperature!

46

Smanjenje zadane vrijednosti ulazne temperature: Okreite podesni kotai u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko se pokaziva uzdie iz kotaia, sniava se zadana temperatura. Svaki kljocaj u smjeru kazaljke na satu sniava zadanu temperaturu za 1C. Regulacijsko podruje temperature je u rasponu od 30C do 50C. Podesni kotai moe se meutim dalje okretati prema gore i prema dolje. To izvan regulacijskog podruja ima za posljedicu samo jo manje promjene zadane temperature.

Kotai kljoca pri okretanju. Svaki kljocaj znai promjenu ulazne temperature zadane vrijednosti za 1C.

Ulazna temperatura je tvorniki podeena na 44C. Pokaziva je u toj poziciji na istoj ravnini s podesnim kotaiem. Okretanjem podesnog kotaia u plus ili minus smjer odgovarajue se mijenja i temperatura.

Svaki kljocaj u smjeru suprotnom od kazaljke na satu povisuje zadanu temperaturu za 1C. Ubrizgavajui ventil je koncipiran kao proporcionalni regulator i radi bez pomone energije. Termostat smjeten direktno u medij u trajnom je kontaktu s aktualnom ulaznom temperaturom. Funktionsweise der Kompakt-Regelstation

Povisivanje zadane vrijednosti ulazne temperature: Okreite podesni kotai u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ukoliko se pokaziva uvlai u kotai, povisuje se zadana temperatura.

smanjiti temperaturu

Ubrizgana koliina vode na ulazu se mijea u cirkulacijsku crpku s povratnom vodom iz razdjelnika i tako odrava ulaznu temperaturu u uskom temperaturnom podruju konstantnom. Tehniki podaci max. dozvoljena radna temperatura max. dozvoljeni radni pritisak reg. podruje temperature tvornike postavke temp. nominalni toplin. uinak uinak crpke armature cijevi opruge O-prsteni plosnata brtvila dosjedi kuglaste slavine 90 C 10 bar 3050 C 44 C ca. 10 kW ca. 100 W mesing Ms 58 mesing Ms 63 nehrajui elik EPDM AFM 34 bzw. EPDM PTFE

Odstupanja od zadane vrijednosti imaju za neodgodivu posljedicu promjenu hoda ventila, tako da se sukladno tome mijenja i koliina vrue vode koja se ubrizgava iz kruga kotla.

poveati temperaturu

47

Osnova za planiranje podnog grijanja je izraunavanje grijaeg optereenja za projektirani objekt. Nakon prorauna grijaeg optereenja- primjenom NORM M 7500, grijae optereenje zgrada- moe se provesti odreivanje razmaka cijevi. Temeljem veliine povrina koje se griju podnim grijanjem moe se izraunati potrebna koliina cijevi u ovisnosti o razmaku cijevi za pojedine prostorije. Zakljuno, ovisno o broju izraunatih grijaih krugova, moe se odrediti razdjelnik. Zavretak proraunskog postupka predstavlja sastavljanje popisa materijala kao temelj za sastavljanje trokovnika. grijae optereenje grijae optereenje prostorije s podnim grijanjem 1. Proraun grijaeg optereenja za zgrade sukladno EN 12831 i prilogu H 7500 2. Proienje grijaeg optereenja, grijae optereenje prostorije grijane podnim grijanjem QN,f

U pravilu se kod planiranja grijanja zapoinje s proraunom potrebnog grijaeg optereenja. Prostorija s postojeom unutarnjom temperaturom zbog graninih povrina gubi toplinski uinak prema van. U danima kada je vanjska temperatura nia, unutarnja se temperatura moe izjednaiti samo uz pomo grijanja.

Manualna metoda

Proraun i dimenzioniranje

specifino optereenje

Nadalje, dobitak topline, poput davanje topline kroz strop i ostale toplinske utjecaje (dodatni izvor topline, sunce, mnotvo ljudi, intenzivno osvjetljenje itd) treba uzeti u obzir. 3. Proraun specifinog optereenja q des qdes = specifino optereenje QN,f = proieno grijae optereenje AFB = grijaa povrina poda 4. Izraun srednje grijae nadtemperature DuH QN,f qdes = AFB

Od nominalnog grijaeg optereenja oduzima se udio grijaeg optereenja grijanog poda. Budui da je kod povrinskog grijanja temperatura povrine poda via od temperature prostorije, ne moe doi do protoka topline kroz pod. Zbog toga se mora oduzeti gubitak topline kroz pod; za planiranje kotla, meutim, treba uzeti u obzir ukupnu potrebu za toplinom.

srednja grijaa nadtemperatura

To je logaritmiki odreena srednja razlika izmeu srednjih grijaih temperatura i normirane unutarnje temperature. uV uR DuH = [K] uV ui ln uR ui = = = =

DuH uV uR ui 48

srednja grijaa nadtemperatura [K] srednja grijaa ulazna temperatura [C] srednja grijaa povratna temperatura [C] temperatura prostorije [C]

Sustav PLOA SA EPOVIMA: Razmaci cijevi: 7,5, 15, 22,5, 30 cm

Sustav TACKER: Razmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm

Sustav REETKASTA KONSTRUKCIJA Razmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm

5. Odabir sustava postavljanja

sustav postavljanja

6. Izraunavanje razmaka cijevi podnog grijanja uz pomo dijagrama optereenja (vidi str. 56) uzimajui u obzir toplinski otpor podne podloge (vidi tabelu str.8). Krivulje graninih vrijednosti opisuju granini sluaj, kod kojeg se prekorauje maksimalna temperatura povrine poda koja proizlazi iz vrijednosti dobivene iz fiziolokih razloga (vidi str.4). Granine vrijednosti za Du0 = 9 K vrijede za boravine prostore i kupaone (24C). Granine vrijednosti za Du0 = 15 K vrijede za rubne zone. Razlika izmeu maksimalne temperature povrine i temperature prostorije ne smije prekoraiti graninu vrijednost. Pomou odabranog razmaka cijevi moe se izraunati potrebna koliina cijevi po m iz slijedee tabele: RA [cm] lfm/m2 7,5 13,33 10 10 15 6,67 20 5 22,5 4,44 25 4 30 3,33 7. Izraun potrebne koliine cijevi i broja grijaih krugova Pritom se ne smiju prekoraiti krivulje graninih vrijednosti.

razmak cijevi

dijagram optereenja granine krivulje

potrebna koliina cijevi

Mnoenjem ove vrijednosti s povrinom grijae povrine dobiva se duina grijaih krugova. Kod ukupne duine grijaih krugova treba uzeti u obzir prikljune vodove na razdjelnik. Duina grijaih krugova ne smije prekoraiti 120 m i moe se smanjiti kod velikih protoka. 8. Odreivanje koliine protoka- trenja u cijevima-gubitka pritiska HK u grijaim krugovima izraunava se slijePotrebna koliina protoka m deom formulom: Ro ui uu des AHK HK =q m 1++ 4190 s Ru q Ru 1 u Su R0 = +R lB + a lu = = = = = = = = = 1 = 0,093 m (a

koliina protoka

K/W

HK m qdes AHK s ui uu Ro RlB

Ru = Rl,ins + Rl,Decke + Rl,Putz + Ra,Decke (Ra,Decke = 0,17 m2 K/W)

koliina protoka grijaeg kruga [kg/s] specifino optereenje [W/m2] povrina grijaeg kruga [m2] razlika ulazne i povratne temperature [K] temperatura prostorije [C] temp. u prostoriji ispod prostorije s podnim grijanjem [C] gornji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W] otpor toplinske provodljivosti podne obloge [m2 K/W] Dicke der berdeckung ber dem Rohr [m] 49

lu Ru Rl,ins Rl,Decke Rl,Putz

Nakon izrauna koliine protoka u grijaem krugu odreuje se gubitak zbog trenja u cijevi R uz pomo dijagrama gubitka pritiska (vidi str. 57). Ukupni gubitak pritiska DpHK grijaeg kruga dobivamo iz: gubitak pritiska DpHK = R x l + DpV DpHK R l DpV = = = = pritiska grijaeg kruga [mbar] gubitak zbog trenja u cijevima po dunom metru [mbar/m] duina cijevi grijaeg kruga [m] gubitak pritiska na otvorenom ventilu [mbar] (vidi dijagram na str. 58)

= = = = =

toplinska provodljivosti pokriva [W/m K] donji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W] otpor toplinske provodljivosti izolacije [m2 K/W] otpor toplinske provodljivosti deke [m2 K/W] otpor toplinske provodljivosti buke [m2 K/W]

prilagoavanje pritiska

Gubitak pritiska najnepovoljnijeg grijaeg kruga podnog grijanja ne smije biti vei od 250 mbar. Grijai krugovi moraju se prilagoditi najnepovoljnijem krugu. Nakon to je odreen gubitak pritiska za sve krugove, izraunava se najnepovoljniji. Viak pritiska mora se razgraditi na povratnim vijcima. Tim gubitkom pritiska povratnih vijaka odreuju se postavke ventila prema dijagramu na str. 58. DpRV = DpHKU DpHK DpRV = gubitak pritiska- povratni vijak DpHKU = gubitak pritiska- najnepovoljniji grijai krug DpHK = gubitak pritiska- grijai krug za prilagodbu 10. Izraun koliina

9. Prilagoavanje grijaih krugova

izraun koliina

Potrebna koliina cijevi opisana u toki 7.

Veliinu razdjelnika odrediti prema broju grijaih krugova. 2 kom. prikljunih vijaka 2 kom. vodilica cijevi FT-RFB 18 2 m zatitne cijevi i po elji 1 kom. termometar-meukomad FT-KV-THERMO.

Dodatak zatite od korozije FT-SENTINEL 100 po potrebi ovisno o koncentraciji: 1 % u odnosu na sadraj vode itavog grijaeg postrojenja (1 duni metar PB-R18DS2,0 sadri 0,154 l/m'). Izraun koliine materijala za konstrukciju ovisno o odabiru sustava polaganja

Potrebna koliina dodataka estrihu FT-DODATAK (10) izraunava se prema slijedeem: 0,21 kg/m kod 7 cm debljine estriha 0,18 kg/m kod 6 cm debljine estriha

50

Varijanta reetkaste konstrukcije

Koliina materijala po 1 m grijae povrine poda: Oznaka Koliina Opis FT-FOLIE 1,10 m2 pokrivna folija FT-GITTER 1,05 m2 reetka od elinih ica FT-RAND16K 1,2 m rubna izolacijska traka FT-GH100 0,3 kom privrsnice ako je potrebno FT-CLIP 23 kom/m' montana obujmica prema cijevi proraunatoj koliini cijevi Varijanta sustav koluta plus

Koliina materijala po 1 m grijae povrine poda: Oznaka Koliina Opis FT-ROLLE+ 1,00 m2 topl. izolacija i izo. od buke koraka FT-KLBAND 1,00 m ljepljiva traka FT-RAND16KF 1,2 m rubna izolacijska traka s folijom FT-TACKNAD 3 kom/m spojne igle Varijanta kvrasta ploa

Koliina materijala po 1 m grijae povrine poda: Oznaka Koliina Opis 2 FT-NOPPLA16 1,00 m topl. izolacija ploa sa epovima FT-RAND16KF 1,2 m rubna izolacijska traka s folijom

Podaci: dnevna soba temperatura prostorije : proieno grijae optereenje: grijaa povrina poda: podna obloga: ulazna temperatura razlika gubitak pritiska najnepovoljnijeg grij. kruga:

Primjer manualnog izrauna:

21C 1320 W 22,00 m gotovi parket 15 mm 45C 8K 120 mbar

1. Izraun grijaeg optereenja sukladno NORM EN 12831 2. Izraun normiranog grijaeg optereenja prostorije s podnim grijanjem

normirano grijae optereenje prema podacima 1320 W 3. Izraun specifinog optereenja:

qdes =

normirano grijae optereenje 1320 = = 66 W/m2 grijaa povrina poda 20

51

4. izraun srednje nadtemperature u uR DuH = V [K] uV ui ln uR ui

Izraun otpora topl. provodljivosti podne obloge: vidi tabelu na str. 8 RlB = 0,107 m2K/W

45 37 Du H = = 19,73 45 21 ln 37 21

5. Odabir sustava polaganja: Sustav koluta plus

6. Izraun razmaka cijevi iz dijagrama optereenja na str.56 Gewhlt: RA 15 cm

7. Izraun potrebne koliine cijevi:

Podatak: razdjelnik grijaih krugova udaljen 5 m

grijaa povrina poda x vrijednost iz tabele (str.49) za RA 15 cm=duina cijevi 20 x 6,67 = 133,4 m Dobivamo 2 kruga po 66,7 m + 10 m spoja to odgovara 2 kruga po 76,7 m.

10 HK = 66 m 4190 8

des AHK HK =q m 4190 s

8.Odreivanje koliine protoka- trenja u cijevima-gubitka pritiska R u u ( 1++ R qR )

o u i u u

Gubitak pritiska za ventil iznosi prema dijagramu na str. 58: DpV = 6 mbar Gubitak pritiska grijaeg kruga iznosi:

R = 0,42 mbar/m

S ovom koliinom vode iz dijagrama o gubitku pritiska (str. 57) dobivamo gubitak trenja u cijevima od

0,05 0,25 0,02 Ru = + + + 0,17 = 1,612 m2 K/W 0,04 1,5 0,8

0,045 Ro = 0,093 + 0,107 + = 0,232 m2 K/W 1,4

0,232 21 5 ) ( 1++ 1,612 66 1,612

= 0,025 kg/s

i 9. Izjednaavanje grijaih krugova

DpHK = 0,42 x 76,7 + 6 = 38,2 mbar

DpRV = DpHKU DpHK = 120 38,2 = 81,8 mbar Iz dijagrama na str. 58 dobiva se postavka ventila za grijai krug od 0,25. HK = 90 kg/h = 1,5 kg/min = 0,025 kg/s m

52

DIJAGRAM ISKORISTIVOSTI

18 x 2,0 mm

53

Diagram pada tlaka u cijevi

d18 x 2,0 mm
2,0 1,5 1,2 1,0 0,8 0,5 0,4 0,3 0,2

0,1

Protok [l/s]

0,1

0,01 0,1

10
pad tlaka [mbar/m]

brzina [m/s]

54

Diagram pada tlaka na reg. ventilima u razdjelniku

FT-V.. Podeavanje protoka
Mjera protoka

Okretaji

Pad tlaka

Ventil otvoren

Protok

55

Diagram pada tlaka na razdjelniku

FT-V..Ukupni pad tlaka na razdjelniku (polaz+povrat)
Regul. ventili otvoreni

Krugovi

Krug

Pad tlaka

Krugovi

Protok

56

Pipelife HRVATSKA Cijevni sustavi d.o.o.

Zagrebaka 19, 47000 Karlovac Tel.: +385 (0)47 637 663 Fax: +385 (0)47 637 561 e-mail: pipelife@ka.t-com.hr http://www.pipelife.hr

Distrubutivno prodajni centri:

PIPELIFE - ZAGREB Slavonska avenija 92, 10040 Zagreb PIPELIFE - SPLIT Bana Jelaia 32, 21204 Dugopolje

Tel.: +385 (0)1 2056 662 Fax: +385 (0)1 2056 717 e-mail: DDS.Zagreb@pipelife.hr

Tel.: +385 (0)21 382 332 Fax: +385 (0)21 382 335 e-mail: ivica.dzeko@pipelife.hr

PIPELIFE - OSIJEK Juna obilaznica bb, 31000 Osijek

Tel.: +385 (0)31 271 260 Fax: +385 (0)31 271 697 e-mail: DDS.Osijek@pipelife.hr

PIPELIFE - PULA Valmade 1, 52100 Pula

Tel.: +385 (0)52 545 323 Fax: +385 (0)52 545 324 e-mail: DDS.Pula@pipelife.hr

PIPELIFE - ZADAR Donja Murvica bb, 23000 Murvica

Tel.: +385 (0)23 628 646 Fax: +385 (0)23 628 645 e-mail: DDS.Zadar@pipelife.hr

PIPELIFE - VIROVITICA Poduzetnika zona II, 33000 Virovitica

Tel.: +385 (0)33 800 200 Fax: +385 (0)33 800 201 e-mail: DDS.Virovitica@pipelife.hr