9 Cukrov

A. CUKROV, Osnovno kolstvo ...
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211

OSNOVNO KOLSTVO DO KRAJA 1.
SVJETSKOG RATA
(tragom dokumenata u Dravnom arhivu u Pazinu)
Ante CUKROV
7
UDK 37 (497.5-2
Prethodno
Primljeno 30. oujka 2001.
Na temelju arhivskog gradiva pohranjenog u Dravnom
arhivu u Pazinu rad povijesni razvoj osnovnog kolstva na Svet-

Posebna je pozornost ukupnom razvoju osnovnog kol-
stva u Istri u prvoj polovini XIX
Rad razdoblje od osnivanja javne kole u s
nastavom na talijanskom jeziku 70-ih godina XIX. te otvaranje i
djelovanje osnovnih kola koje je osnovala Druba Sv. i Metoda,
do kraja 1. svjetskog rata, odnosno do talijanske okupacije Istre 1918. g.
1.
prostran je kraj u sjevernom dijelu june
Istre. Sredite muje a ovamo pripadaju i sela
Pusti, Reanci, Smoljanci i tokovci s okolnim zaselcima
Bokari, Brhani, Foli, Frlini, Hrani, !kani,
Mrketi, Pekici, Peresiji, Pusti, Pustijanci, Raponji, Sa-
lambati, Salamunova stancija, Spinoti, Stancija Maluza, ikuti, Tofulini,
Vidulini i lapani).
Mj esto j e, prema prvim podacima o broju stanovnika Istre iz 1821. go-
dine, imalo svega 214 itelja u 56
1
Cijeli je kraj slabije nase-
ljen tako daje na tom prostoru 1835. godine ivio ukupno 1861 stanovnik.
2
Vidi: G. d. BRODMANN, Memorie politico-economiche della citta e territorio di
Trieste, della penisola d/Istria, della Dalmazia Ju veneta, di Ragusa e dell 'Albania,
ora congiunti all'Austriaco impero, Venezia 1821. Navedeno prema Bernard
STULLI, Istarsko okruje 1825. - 1860., Pazin -Rijeka 1984., str. 48.
2 Vidi: Stato del clero dell/unita diocesi di Parenzo e Pola za 1835. g., Trieste, bez
godine izdanja.
173
A. CUKROV, Osnovno kolstvo .. .
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Broj itelja postupno rasti pa 1840. godine ovdje ivjeti 2079 stanov-
nika (porast od 11,7%, ili od 2,34% na godinjoj razini), 1845.
god. 2189 (5,2%),1850. god. 2279 (4,1%),1855. god. 2316 (1,6%) stanov-
nika.
3
Dvadeset pet godina kasnije, 1880. godine, prema slubenom popisu
stanovnitva koji su provele vlasti prema principu "uporabno g jezika" ,4 na
prostoru ivi 2460 stanovnika, od kojih u samom Svet-
sa zaseocima 481, u Smoljancima 532, u Pustima 437, Reancima
353, u 264, 233 te u tokovcima 160.
5
U crkvenom smislu cijeli prostor jedinstvenu upu sa sjeditem u
upa je od 60-tih godina 16. pod patronatom pleme-
nitake obitelji Grimani iz Venecije kojaje u to vrijeme dola u posjed svet-
katela.
Na cijelom prostoru ove prostrane upe prema dosadanjim saznanjima
sve do 70-ih godina XIX. nema nijedne kole, premda bi 1850. go-
dine, ako primijenimo metodologiju Frana kolskog nadzornika
za hrvatske kole u Istri XX. po kojoj na populaciju kol-
skih obveznika otpada otprilike 16% ukupnog

na
upe trebalo biti 365 djece u dobi od 6 do 12 godina. Uspore-
ove sa stanjem u drugim istarskim upama, posebno u
junoj Istri, gdje su ustrojene kole u vremenu od 1818. do 1830. u mnogo
manjih i manje mjesta od navodi na daje
kola trebala postojati i u i prije 70-ih godina prolog
Da bih objasnio ovaj ukratko se osvrnuti na ustroj osno-
vnog kolstva u ovom dijelu Austrije i na njegovo stanje u prvoj polovini
XIX.
3 Isto, podatak za godinu 1855.
4 O problemu tzv. uporabnogjezika (lingua d'uso, umgangssprache) pisano je do sada
mnogo. Vidi, ostaloga, moj rad Lega Nazionale i njezine kole u Istri krajem
19. i 20. Vjesnik Dravnog arhiva Rijeka, br. 41-42, Rijeka
1999.12000.; Angelo VIVANTE, Irredentismo adriatica, Firenze 1912., posljednje
izdanje Itala Svevo, Trst 1984. itd.
5 Vidi: Prezimena i naselja u Istri, priredili Josip i Petar Pula -
Rijeka 1985., str. 229 - 236.
6 Fran kole u Istri, Pula 1918.
174
VlA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
2.
Temelj austrij skog kolstva do polovine XIX. kolski su-
stav utemeljen jo za vladavine Marije Terezije, a je autor leski opat
Ignaz Felbiger. Sustav je uspostavljen tzv. kolskim redom - Allge-
meine schulordnung iz 1774. godine.? Zbog potreba prakse bit do-
punjavan u kasnijim godinama, najprije 1805. te 1838. i 1847. tzv.
kom kolskom uredbom (Politsche Schulverfassung, Regolamento polit-
eo) . Sustav pozna tri vrste osnovnih kola: u sjeditu provincije djeluje tzv.
normalna kola (normalka) s 4 razreda koja ostalim kolama slui kao uzor
(Musterhauptschulen, Scuola modello); u mjestima osnivane su tzv.
glavne kole (Hauptschule, Caposcuole) s najmanje 2 razreda - jedan za
jedan za Ove su kole mogle biti vie i nie. Pri viima
su organizirani odnosno za osposoblja-
vanje u manjim mjestima-sjeditima upa, odnosno tamo gdje se
vode knjige, ustrojene su tzv. trivijalne kole. Bile su to skromne
jednorazredne kole u kojima je nastavni sadraj, uz vjeronauk, ogra-
na tzv. trivium, odnosno na pisanje i

U normal-
7 U vrijeme tzv. prve austrijske vladavine u Istri (1797. - 1805.) Austrija zbog
vremena i Napoleonovim ratnim prijetnjama, mijenjati
kolski sustav o kojemjedva da se i moe govoriti. Naime,
se kolstvo nakon ukidanja Drube Isusove 1773. godine skoro u potpunosti raspalo,
pa je Serenissima njegovu reformu povjerila grofu Gasparu Gozziju koji je zamislio
kolski sustav sa sedmogodinjim obveznim kolovanjem, u mnogo napredniji
od svih tadanjih kolskih sustava u Europi. Sustav, zbog propasti
Republike 1797. nije uspio zaivjeti. I francuska uprava nakon uspostave Ilirskih
provincija planira ustrojstvo osnovnih kola - za u sjeditu svake
(Ecoles Primaires, Scuole primarie), a za u sjeditu kotara (kantona) - ali
i ovdje zbog vremena organizacijskih pothvata ostati neostvarena,
pa francusko razdoblje ostaviti malo traga u osnovnom kolstvu Istre, bez obzira na
njegove visoke civilizacijske dosege. Vidi: Oreste CUPPO, Le scuole neUe provincie
illiriche con speciale riguardo a quelle di Trieste, u: Porta orientale 7-811937.
8 Ovi su bili zameci kola. Uz njih, Generalno nadzornitvo za
kole (Ispettorato Generale delle Scuole Popo lari) u Kopru, koje vodi kanonik
Eggenberger, organizira od do svibnja 1817. Katehetsko-pedagoki
(Corso Catechetico-pedagogico) za mlade do 35 godina starosti. Nastava
se odvijati 1 sat ujutro i 1 sat poslijepodne. Vidi: Dravni arhiv u Pazinu (dalje DAP),
fond Kotarski kolski inspektorat pulskog kaptola (dalje: KIP), spis 1185 od 22.
listopada 1817. godine.
9 U srednjovjekovnim samostanskim (benediktinskim) kolama trivium je naziv za nii
stupanj obuke koji je gramatiku, dijalektiku i retoriku. Na viem stupnju
175
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
nim, odnosno glavnim kolama se usto i latinski (kao priprava za gim-
naziju), zemljopis, povijest i Pored ovih kola postoje jo i
kole za enski rad, a mogle su se osnivati i privatne kole. Nastavni je
jezik u svim kolama na istarskom u odnosno
i talijanski. Sukladno konkordatu Drave i
crkve organizacija i nadzor nad kolama povjereni su Crkvi. Nastavu iz-
vode (uglavnom kapelani) i tek pokoji laik, dok nadzor nad kola-
ma vri dekan odnosno kanonik. Dekanat kolsko okruje a ova su iz-
ravno ovisna o glavnom kolskom nadzornitvu na razini biskupije. kol-
ske propise donosi i sprovodi Generalno nadzornitvo za kole je
sjedite od samog osnivanja 1816. godine u Kopru gdje ostati do 1823.
godine kad se po naredbi viih vlasti preseliti u Trst. 10 Nie upravne jedi-
nice od Generalnog nadzornitva bila su Kotarska nadzornitva (Ispettorato
Distrettuale) u sjeditima dekanata, posebno onima u i Puli, sjediti-
ma istarskih biskupija koje 1828. godine bulom Locum Beati Petri pape
Lava XII. biti stavljene pod upravu jednog biskupa.
3.
Kako tvrdi Carmelo Cottone, kolski inspektor u Puli pred po-
svjetskog rata, prva kola u Istri otvorena j e u Puli 1816. godi-
ne inicijativom kanonika Eggenbergera. Cottone, ne navodi ni-
obrazovanja triviumu se dodavao kvadrivium, skupni naziv za aritmetiku, geometriju,
astronomiju i muziku. Sadraj triviuma kroz se mijenjao. U
izvansamostanskim kolama trivium su tri predmeta: i pisanje
na latinskomjeziku (gramatika), u okviru osnovne operacije
te pjevanje. Ovome je dodavan vjeronauk. Upravo je ovo osnova austrijskog kolstva
o kojem je ovdje pa ono osnovnu kolu zove trivijaikom, odnosno
trivijalnom kolom, po skupnom nazivu za tri nastavna predmeta koji sustav te
kole: pisanje i te vjeronauk. Naziv, dakle, treba izvoditi iz latinske
trivium (tres = tri + via = put), a ne iz trivialis - prost, to nije
rijedak
10 Vidi: Domenico VENTURINI, Sguardo sommario sullo sviluppo della scuola
popolare in Istria nel secolo XIX, Coana, Parenzo 1901.; Diana DE ROSA, Per la
patria, la societa e il Sovrano (dalje: Per la Patria), u Atti e memorie XLII, Trieste
1994.; Boo Hrvatski narodni preporod, knjiga I. (dalje: Preporod),
str. 84 - 102.; Ante RUBEA, Prva generacija istarskih u: revija,
god. III, Rijeka 1954., str 107 - 112. Isti ustroj ostati i nakon to Pazin biti 1825.
UZdignut na razinu sjedita Istarskog okruja.
176
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211 '
kakvu potkrjepu svojoj tvrdnji pa se ona ne moe provjeriti.
ll
Ovu
tvrdnju od Cottonea preuzeti i

prema mojim
istraivanjima i najnovijim istraivanjima talijanske autorice
Diane De Rosa, pulska je kola otvorena tek tijekom 1818. godine. Naime,
na inicijativu Eggenbergera, 29. svibnja 1817. sazvana je komisija koju su
pulski uglednici: kotarski komesar Felice Lombardo, kanonik i kol-
ski inspektor Giovanni Cuizza te upnik i Zadatak im je bio
utvrditi uvjete za otvaranje kole, odnosno osigurati kolski prostor (za 73
i 70 te za koju se zahtijevala enormna svota
od 321 forinte (koliko je imao javni u vrijeme Republike).
Ispostavilo se daje zgrada namijenjena koli (Ospicij Blaene Djevice) pre-
mala i daje treba preurediti, to je iziskivalo i vrijeme i novac. Kako je ljeti-
na upravo tih godina bila vrlo slaba grad se nije mogao obvezati ni za
ni za trokove kole. 13 kola ipak biti otvorena
godine, a prvi biti Giuseppe Liano i Francesco Zuliani,
no Liano koncem 1818. biti otputen. 14
Prema dostupnim arhivskim podacima prva j avna kola u Istri otvorena
je u Faani dekretom br. 1685 od 23. rujna 1817. godine nadlene Dvorske
komisije. 15 kola, otvorena je u grofa Muazo, a
prvimje imenovan mjesni Antonio Tesser
16
s od
200 forinta u gotovu novcu: 80 forinta iz zemlj inog prihoda, 50 iz
kase i 70 iz dravnog kolskog fonda, a mjesto je jo trebalo osigurati libru
11 Carmelo COTTONE, Storia della scuola in Istria dal Augusto a Mussolini,
Capodistria 1938. (dalje: Storia), str. 70.
12 B. Preporod, str. 92 - 93.
13 Diana DE ROSA, Per la Patria, str. 311.
14 DAP, KIP, spis br. 2398 od 14. 12. 1818.
15 Vidi: DAP, KIP, spis br. 1075 od 9. listopada 1817. g.
16 Cottone navodi prezime Antonija Tessera (Galeana 1770. -
Faana 1840.) kao "Zesser". Vjerojatno je o tiskarskoj pogreki jer je Cottone u
svoj em radu vrlo temeljit. Vidi : COTTONE, Storia, str. 70 - 71. Od Cottonea prezime
Zesser kasnije preuzeti i Tone Peruko i slavenizirati ga kao Ceer, to govori da
cijenjeni profesor Peruko nije konzultirao arhivalije je jednostavno prenio
Cottoneov podatak (Vidi: Tone PERUKO, Borba za nacionalno kolstvo - borba za
nacionalni opstanak, u zborniku Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri,
urednik Jaka Zagreb 1969., str. 424.). Sama ta i ne bi bila toliko
bitna da se ti podaci, zajedno s nizom drugih nisu kasnije prenosili i u
druge radove, posebno u rad dosad najtemeljitijeg hrvatskog
kolstva u Istri dr. Mate Demarina, a koji u rezultirati
koji se do danas (vidi dalje).
177
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
ulja 17 od svakog tijetenja te u ime kompenzacija za stan 12 dnevnica godi-
nje.
18
Tesser ubrzo postati nadupnik (arciprete) pa biti razrijeen
slube, a nakon raspisanog je imenovan (24.
12. 1818.) Giuseppe Mattassi, dotadanji u Brto-
nigli, to govori da su u to vrijeme postojale kole i u sjevernoj i za-
padnoj Istri.
Tijekom narednih godina kole se otvoriti u mnogim istarskim mje-
stima, sjeditima dekana i upnika, ali se mnoge otvorene i zatvoriti
iz raznih razloga. Prema slubenim podacima, 1827. u Istri, i
kvarnerske otoke, postoje 3 vie glavne kole (Trst - normalka, Kopar i Ro-
vinj), 6 niih glavnih kola (Trst, Piran, Pazin, Mali Loinj, Cres, Krk), 3
nie glavne kole za (Trst, Kopar, Rovinj) te 34 trivijalne kole
(Bale, Barban, Brtonigla, Buzet, Cres, Faana, Galiana, Gronjan, Izola,
Kanfanar, Kastav, Korte, Krk (samo za Labin, Lovran, Mali
Loinj (samo za Motovun, Milje, Oprtalj ,
Osor, (za i za Premantura, Pula, Sv. Pa-
ian, Triban, Umag, Veli Loinj (za i za
Viinada,19 Vrsar, Vodnjan (za i za i minj. 20
17 0,56 1.
18 Izvor kao u bilj . ll. Za razliku od Tessera, Gianantonio Bogovich, u
ianu dobivao je tek 20 forinta godinje u gotovom novcu, plativih u dva obroka,
zatim besplatan stan u zgradi gdje je kolska soba, 16 ita te 12 kola drva.
je sklopio ugovor i za u Linjanu uz dodatnih 6 kola drva te po 1
ita u vrijeme etve od svakog roditelja, a ukoliko se obuka bude pokazala
uspjenom dogovoreno je jo i dodatnih 20 forinta gotovog novca iz
Pokrajinskog nadzornitva.
19 razumijevanju Giorgia Facchinettija, u ovoj je koli za
17 organizirana i prehrana. Vidi: Alfonso FRAGIACOMO,
Documenti per la storia della scuola, Bologna 1935. Navedeno prema COTTONE,
Storia, str. 71.
20 Popisom su kole koje pripadaju tadanjim biskupijama,
(istarski dio), koparskoj, novigradskoj, pulskoj, i osorskoj. Podaci
prema Schematismo dell'Imperiale Regio Litorale Austriaco-illirico, Trieste 1827.
Podaci u Schematismu nisu, potpuni. Arhivsko gradivo daje za pravo tvrdnji
da su postojale kole i u Linjanu (kako je navedeno, nastavu izvodi Anton
iz iana), Pomeru iz Faane). U Puli uz Francesca Zulianija nastavu
izvodi i Giuseppe Liano, to na dvorazrednu kolu, a su 1819. godine
odobrena sredstva u iznosu od 150 forinta godinje i za voditeljicu enske
kole koja prema dokumentaciji djeluje i dvadesetih godina. Trebala se
otvoriti kola u Valturi itd. Vidi: DAP, KIP, za godine 1818. -1825.
178
VlA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
U svim mjestima u kojima postoje redovne kole otvorene su 1817. go-
dine i tzv. opetovnice, odnosno nedjeljne kole za sve od 12 do 14
godina. U tim se kolama nastava izvodila nedjeljom.
Na prvi pogled izgleda da je bilo dovoljno kola. No to je privid, broj
kolaje daleko od potreba, a njihovo je vrlo neuredno i slabo.
2l
Preglednica 1. Broj kolskih obveznika i broj kolskih polaznika
1818. g. po biskupijama
22
kolsko
Brojke vrlo govore: kole polazi tek 3,7% djece dorasle za kolu.
U 8 kolskih okruja, od njih 18 u 6 istarskih biskupija, nema kole.
Najslabije je stanje na kvarnerskim otocima gdje u dvije biskupije i 4 kol-
ska okruja-dekanata postoji tek jedna kola, ona u Malom Loinju. Pa i
tamo gdje kole postoje stanje je vrlo teko, posebno u dekanatu
gdje tek 1,7 posto kolske dobi polazi nastavu. Za tadanje kolske
prilike najbolje je stanje bilo u Kopru gdje kolu 18% kolskih
21 DAP, KIP, spisi iz 1819., 1820. i 4. rujna 1827.
22 Diana DE ROSA, La Patria, nav. dj ., str. 322 - 333.
179
A. CUKROV, Osnovno kolstvo .. ,
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
obveznika! S vremenom se stanje polaenja kola popraviti, ali biti
ni izdaleka ni polovinom
Adekvatno polaenju kola postignuti rezultati nisu ni izdaleka zado-
Rezultati se kroz naredna poboljavati, ali po-
lovinom biti jo uvijek Prema slubenim podacima
za kolsku 1851.-52. godinu na biskupije od 9201
polaznika, to je neto vie od 1/3 kolskih obveznika, negativno je
ocijenjenih 2311 ili 25,11 %. Ovakvi rezultati natjerat kolske vlasti
na traenje rjeenja za poboljanje poloaja javnog kolstva.
Razlozi tekog poloaja istarskog javnog kolstva u prvoj polovini
XIX. viestruki su i mogu se svesti u grupe: a) drutvene
prilike i materijalno-financijski poloaj b) odnos drutva prema
koli i obrazovanje i drutveni status e) nastavni jezik u kolama; d)
odnos roditelja i kole.
a) Osnovni problem s kojim se kolstvo u Istri u ovom vremenu
jest nedostatak novca, bilo da je o novcu za izgradnju, proirenje ili
kolskih prostorija i stanova bilo o potrebnim sredstvi-
ma za i mirovine kolske su zgrade bile veoma rijetke pa se
nastava odravala u prostorijama privatnih stanova ili
gdje se nalazila i i stan. da nije bio raz-
siguran financiranja kola,23 trokovi u padati
na teret feudalnih gospodara koji su bili u pravilu patroni pojedinih upa.
Ovi su nastojali troiti to manje i osiguravali su u najboljem rad tek
3-4 kole na svojem Negdje se feudalni gospodari i izravno
protiviti otvaranju kole se da im obrazovan seljak ne okrene
Neke je kole izravno uzdravala upna crkva. Financiranje postupno po-
staje obveza koje u nisu bile u stanju podnositi viso-
ke kolske trokove koji su viestruko prelazili ukupne prihode mno-
gih siromanih istarskih (vidi dalje). siromatvo, jo i
i uzastopnim nerodicama da ni roditelji ne biti u
nosti propisane kolske takse.
23 U pismu koje je biskup Antonio Peteani putem kancelara Domenica Bronzina u
kolovozu 1832. uputio pulskim kolskim vlastima stoji: "Ovaj ordinarijat eli biti
informiran koliku prima gosp. upnik u Premanturi don Nikola kao
tamonje trivijalne kole i iz kojeg se fonda izdvaja, to vie da li se ista
namiruje II robi ili novcu. Usto, kolika je, na koji se i iz kojeg fonda
kole u ianu .. . "Vidi: DAP, KIP, spis br. 318 od 8. VIII. 1832.
180
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
b) Nedostatak novca uvjetovao je da su i mirovine niske
i usto krajnje neredovite to vrlo negativno djelovati na dignitet a
samim time i na kolu u cjelini. Ova imati svoj refleks u slaboj
zainteresiranosti mladih ljudi za ulazak u poziv, tim vie to sti-
pendije, koje su vlasti osiguravale za ove svrhe, biti nedovoljne.2
4
Sve
ovo imati svoj odraz u uglavnom negativnoj selekciji Ovo-
me treba dodati i slab sustav kolovanja gdje pedagoka dopuna
zvanja u trajanju od 3 do 6 mjeseci od dva sata dnevno, odno-
sno zavrena via glavna kola s dodatnim predmetima pedagogijom i me-
todikom nije ni izdaleka mogla dati potrebna znanja paje
bila nedovoljno obrazovana. Nedovoljnog znanja, slabih i ne-
redovitih primanja, u poziciji poniznog poslunika prema viim vlastima,
nije mogao imati velik autoritet. Ovaj, moda otar sud o
ljima, ne umanjuje vrijednost mnogih vrijednih i samozatajnih kao to su,
prema Konzistorija, bili Giuseppe Cosmaz,
telj u Rovinju, Nikola upnik i u Taru, Antonio Facchi-
netti, u Federico Bori u Kanfanaru, Anton
upnik, i u Plominu, Giuseppe Corazza kanonik i inspek-
tor u Motovunu, Andrija upnik i u Karojbi, Giulio Ragazzi-
ni, u Labinu, Matteo Mitton, u Balama, Ferdinand Nieder-
kom, najprije u Motovunu, potom u Giacomo Daris, kotar-
ski inspektor u Puli i dr.
25
c) Od samih austrijske vladavine u Istri u kole je uveden nje-
jezik kao nastavni bez obzira to taj jezik nisu poznavali stanovnici
Istre, jednako Talijani i Slaveni. Nerazumijevanje nastavnog j ezika u kola-
ma uzrokovalo je otpor lokalnog stanovnitva spram takvoj koli, smatraju-
da je nastave na nerazumljivom jeziku jednostavno gubljenje
vremena. Dio istarskih u nastanjenih Talijanima uspio je iz-
boriti kole. tomu, kod pred-
stavnika oba istarska naroda odnos prema javnoj koli bio je uglavnom ne-
gativan, skoro neprijateljski, to imati za posljedicu osnivanje privatnih
24 Godine 1819. objavljenje za 5 stipendija u ukupnom iznosu od 150 forinta
godinje za koji se ele kolovati za zvanje s
jezikom pri glavnim kolama u Trstu, Gorici, Rijeci ili Kopru. Vidi : DAP, KIP, za
god 1819.
25 Vidi vie: Diana DE ROSA, Di sana e robustafisica costituzione e bella caligrafia,
Atti e Memorie, XCII, Trieste 1992., str. 135 - 138.
181
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
kola u kojima se na talijanskom ali i na hrvatskom jeziku. Suo-
s takvom situacijom vlasti biti prisiljene na poputanje - pulski ka-
nonik Cuizza 1829. e na jezika kao na-
stavnog predmeta u dodatnim satima (vidi dalje), da bi pod pritiskom revo-
lucionarnih naroda" u u 1848. godine Austrija 2.
rujna iste godine proglasila materinskog j ezika u kolama. Odluka
biti kratko na snazi jer biti u 1849., ali se svijest o
potrebi kole na narodnom jeziku vie ne potisnuti, pa druga po-
lovina i kod Talijana i kod Slavena u Istri na planu kolstva
u neprestanoj borbi za kolu na narodnom jeziku, no s potpuno
ciljevima kod pojedinog naroda.
d) Odnos roditelja prema javnoj koli je ambivalentan. Jedan dio rodite-
lja, uglavnom iz gradskih sredina, u obavljanju svojih svakodnevnih poslova
nema nadzora nad vlastitom djecom pa to od kole. ko-
la je, organizirana tako da dijete u njoj provodi otprilike 4 sata
dnevno a ostalo je vrijeme preputeno samo sebi i ulici. Kako su privatne ko-
le mogle ugoditi ovom zahtjevu roditelja normalno je da ovi slati djecu u
privatnu kolu pod uvjetom da mogu kolarinu. Siromaniji roditelji, a
to je bila ogromna posebno hrvatskog stanovnitva, u uvjetima
naturalnog gospodarstva, nerado alju djecu u kolu je gubitkom
vremena.
26
Naime, siromanih roditelja koristila su djecu kao radnu
snagu na vlastitim imanjima, ili su ih u dobi od 8 do 9 godina slali na
avanje kakvog zanimanja. Bilo je, naalost, mnogo da roditelji nisu
putali djecu u kolu iz straha da ova kad jednom zavre nekakvu kolu na-
pustiti teka zanimanja. Stoga je istarskog seoskog stanovni-
tva, posebno hrvatskog, kole smatrala dostatnim.
Zbog svega izloenog kola je slabo napredovala.
4.
Ovdje se prvi put s problemom kola na hrvatskom jeziku u
Istri onog vremena. je naih suvremenih povijesti istar-
skog kolstva, se za tvrdnjom Mate Demarina, istaknutog pro-
26 Vidi vie: Tone PERUKO, Borba za osnovno kolstvo - borba za nacionalni
opstanak, u zborniku Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, urednik Jaka
Zagreb 1969., str. 423 -441.
182
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
svjetnog djelatnika i pedagoga, sklona prihvatiti daje u kolama u
kojima je Hrvat ili Slovenac, odnosno slaven-
skog prezimena, kao neosporan dokaz daje nastava na hrvatskom
jeziku. Mate Demarin, naime, navedene kole uianu, Linjanu i drugim
mjestima smatra hrvatskim ne nikakve dokaze za svoje tvrdnje
osim poziva na navode Boe koji se pak poziva na Cottonea,
kojem kao predstavniku okupacijske sile u Istri nije ni na kraj pa-
meti da bi takve kole proglasio hrvatskim. Za Demarinovo stajalite, nema,
potvrde ni u navedenom djelu, a ni u dostupnom ar-
hivskom gradivu.27 Moram istaknuti da je slubeni nastavni jezik u kola-
27 Vidi Mate DEMARlN, Hrvatsko kolstvo u Istri, pregled razvoja 1818. - 1918.,
Zagreb 1978., str. 13.; Boo Hrvatski narodni preporod u Istri, 1.,
pazin 1967., str. 93; C. COTTONE, Storia, str. 70 i 71; DAP spisi KIP za godine
1819. - 1830.; Mate Demarin u svom radu u dijelu naslovljenom "Prve hrvatske
kole" navodi: "I dok se u tom vremenu, a i prije toga, otvara niz kola u raznim
mjestima u Istri s ili talijanskim ili nastavnim
jezikom, istom godine 1818. otvaraju se prve, doista skromne, hrvatske kole u kojima
rade nai kao npr. u selima u okolici Pule (u Valturi, Premanturi, Peroju i
ianu) ... " se u biljeci na rad Boe Hrvatski narodni
preporod u Istri. Na stranici ni jednom ne
govori o kolama u okolici Pule kao hrvatskim kolama. pie: "U Puli
kola 1816. na pobudu kanonika Eggenbergera. Imalaje 80 djece zajedno
s onom koja su dolazila iz tinjana. God. 1819. bilo je da se ustanovi
dvorazredna javna kola s nastavnim jezikom. U Valturi,
Premanturi, Peroju i ianu su osnovane kole 1818. U ianu polazila su kolu
djeca iz Linjana, a ihje tada U kolskoj godini
1818.-1819. polazilo je kolu u ianu samo petoro djece ... " (Vidi: Boo
MILANOVIC, Hrvatski narodni preporod u Istri, 1., Pazin 1967., str. 93). Dakle ni
jednom nije spomenuta da bi ove kole mogle biti hrvatske, tim
vie to se poziva na Cottonea, a ovaj ih svakako nije hrvatskim
(vidi COTTONE, Storia, str. 71). Protiv navedene Demarinove tvrdnje govore i
propisi o nastavnom jeziku u kolama i arhivsko gradivo koje govori da kole tog
vremena poznaju i talijanski jezik kao nastavni (u je npr.
izborena kola tek potkraj 1819. godine). Tako u jednom
inspekcijskom nalazu za kole u Faani i ianu saznajemo da pismeni ispiti kako iz
talijanskog tako i iz jezika imaju iste nedostatke (''Le scritture dell'esame
quanto italiane che tedesche soffrono ... "Vidi: DAP, KIP, spis br. 1993 od 30. rujna
1819. godine). Demarinovaje tvrdnja, dakle, povijesno i znanstveno Stoga
ne moemo prihvatiti ni iz njih izvedene premda autora moramo razumjeti
kao i pedagoga koji je svoj ivot posvetio razvoju istarskog i hrvatskog
kolstva. (Iako je i na nekoliko mjesta preuzeo Cottoneove
tvrdnje, kao izvanredan poznavatelj drutvenih problema Istre o kojoj u svojem radu
pie, premda nije sustavni ni jednog segmenta drutvenih problema Istre o
183
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
"
ma Austrijskog primorja u prvim XIX. uglavnom tali-
janski s vjerojatno kratkim kursom i

U caposcuolama
nastavnije jezik Bez sumnje su u kolama u mjestima s
izrazitom slavenskom a u kojima su nastavu izvodili slavenski
oni s djecom komunicirali i hrvatskim jezikom, no to jo ne
daje na hrvatskom jeziku vrena i obuka. Prvi trag koji na mogu-
da je nastava na hrvatskom jeziku iz 1820. godine.
je o tome da su u skladu sa zakonskim odredbama kanonici u Puli Di-
i drali privatnu kolu koju su polazili kolski obveznici u-
mjesto javne kole. Pulska lokalna vlast optuila je navedene da
dre tajne kole koje kolski obveznici na utrb polaenja javnih
kola. kole je zatvorilo Generalno nadzornitvo s napomenom da se mogu
otvoriti ali s latinskim nastavnim jezikom!29 Nekoliko mjeseci kasnije
Eggenberger obavjetava Kotarsko nadzornitvo da je Dvorska komisija
30
dala do znanja da nije sporanjezik ("canonico Vidovich non tenga una scu-
ola clandestina'') i da je odobriti rad privatnih kola ali pod uvje-
tom da je u napustio svoje mjesto) i ostali
zainteresirani poloe potrebne ispite iz pedagogije (corso di pedagogia).
Privatne kole nemaju pravo javnosti pa trebati polagati zavrni
ispit na nekoj od glavnih kola. 31 Kako je zavrila ova epizoda s pokuajem
hrvatskog jezika na mala vrata iz dostupne dokumentacije nije

Prvi slubeni dokument o hrvatskog jezika kao predmeta u ne-
koj istarskoj koli do kojeg sam uspio u Dravnom arhivu u Pazinu jest
tekst dvaju objavljenih 15. srpnja 1821., odnosno 20. kolovoza iste
godine kojim se trai i orgulja (maestro et organista) za kolu u Lo-
vranu, odnosno minju. Kandidati moraju dokazati svoje sposobnosti, pona-
anje, te " .. . poznavanje sviranja na orguljama te i ilirskogjezika
... " (cognizione di suonare l'organo e della lingua tedesca ed illirica).32 Kra-
kojima pie, izuzev onih vezanih uz povijest te drutvenu i duhovnu ulogu Crkve, nije
upao u stupicu nacionalne to se za Demarina ne bi moglo
28 Diana DE ROSA, Maestri, sealari e bandiere, Del Bianco editore, Udine 1998., str.
75.
29 DAP, KIP, spis 613 od 14. 3. 1820.
30 Posebno ministarstvo koje bi brinulo o problemima kolstvajo ne postoji (vidi dalje) .
31 DAP, KIP, spis br. 2058 od 14. X. 1820.
32 DAP, KIP, spis 2344 od 20. kolovoza 1821.
184
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
jem ovog pulski kotarski nadzornik Giovanni Cuizza alje pre-
poruku svojeg dekanata da u mjestima gdje je materinski jezik dje-
ce (la maternafavella) od jezika koji se u koli treba
i tog jezika u dodatnim satima.
33
je, dakle, u oba o
hrvatskog jezika kao predmeta, a ne kao nastavnog jezika kole to
je bitna razlika.
5.
Gdje se u svemu tome nalazio i i zato
tamo nije otvorena kola kao u mnogim drugim mjestima i manjim i manje
od Ovo je tim upitnije to je u niz
godina upnikom bio don Antonio Facchinetti, svakako progresivna osoba
svog vremena i, premda Talijan, s blagonaklonim odnosom spram slaven-
skog stanovnitva koje je polovicu svih upljana.
34
U upi je u vre-
menu od 1833. godine, od kada moemo pratiti njezinu organizaciju, po-
stojao i broj koji su mogli obavljati dunost uz
upnika Facchinettija, kojeg kasniji dokumenti navode kao vrsnog i za-
slunog katehetu (vidi ranije), na upi je, s manjim prekidima, bio i kapelan
u je djelokrug rada spadala nastava, najprije Mate Prendivoj iz Poljica
na otoku Krku, pa Slovenci Bartol Pirc i Anton Rechbergher, Ignac
Grabar, Jovita i Giovanni Collacio, Clemente Richter;
upravitelj upskih imanja inadarbenik (mansionario, benefiziato francaz)
dugo je godina Vodnjanac Antonio Manzini; niz godina je bilo i
bez posebnih zaduenja, ispovjednika i drugih crkvenih osoba: uz spo-
minjanog Prendivoj a, koji nakon to bude razrijeen dunosti kapelana
postati ispovjednik, Zadranin Mate Antonio Sambson i dr.
Kako na cijelom prostoru upe nije bilo nikakvih drugih
crkvenih organizacija, primjerice kapelanija ili ekspozitura, navedeni broj
trebao je zadovoljiti vjerske potrebe stanovnitva i ostaviti mjesta
i za nastavni rad.
33 DAP, KIP, spis br. 81 od 10. oujka 1829.
34 Prema podacima i biskupije 1848.
je upa brojila ukupno 2.269 itelja od 1.135 Talijana i 1.134 Hrvata. Vidi: Peter
KOSLER, Das Program der Linten des Osterreichischen Reichstages, Wien 1849.,
str. ll.
185
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6- 7, str. 173-211
Uzroke nepostojanja kole moramo dakle traiti drugdje. Cijeli je niz
pitanja na koja, barem za sada, ne nalazimo odgovor.
J esu li zatitnici upe, plemenitai Grimani, i
sami dovedeni na rub skromnosti, bili zainteresirani za otvaranje ko-
le koju bi u trebali uglavnom sami uzdravati, tim vie to pomau
kolu u Viinadi, u motovunskom dekanatu, koja je pod njihovim
patronatom.
35
Zbog sam upnik don Antonio Facchinetti, filantrop i
prijatelj Slavena, kojije i sam bio kateheta, nije pokuao otvoriti kolu, ilije
moda pokuao pa nije uspio? Je li postojao plan Generalnog kolskog
nadzornitva, sa sjeditem najprije u Kopru a potom u Trstu, odnosno kano-
nika Eggenbergera i njegovih nasljednika o razvoju kolske mree u Istri ili
su se kole otvarale stihijski? Ili je moda procjena svih subjekata, prven-
stveno onih u bila takva, da s obzirom na prostornu
nu upe i rasprenost njezinih naselja, gdje nije nase-
lje su Smoljanci, dok su Pusti jednako veliki kao a
Reanci tek neto manji) polaenje kole biti vrlo manjkavo pa se nisu ni
uputali u organizaciju kole? Ilije ukupan razvoj kolstva u ovom vremenu
bio u potpunosti preputen stihiji i volji pojedinaca ne o op-
dobru pokrajine?
Sve su ovo pitanja na koja za sada ne nalazimo odgovora. Vjerojatno
se s vie sigurnosti odgovoriti barem na neka pitanja uz potpuniji uvid u ar-
hivsko gradivo koje naalost za razdoblje prve polovine XIX. do-
brim dijelom nije ili nije dostupno da se nalazi u pojedinim
upnim, odnosno dekanatskim arhivima koji zbog nedostatka kadrova nisu
do kraja pa samim time ni dostupni.
Jo kolske 1836./37. godine ne postoji kola u (osnovne,
trivijalne kole postoje u Balama, Barbanu, Faani, Galiani, Motovunu,
Labinu, Premanturi, Puli, ianu, Vodnjanu i Vrsaru, te u Rovinju
caposcuola).36 Razloge treba traiti prvenstveno u tekom materijalnom
poloaju pojedinih mjesta koja nisu mogla osigurati potrebne prostorije ni
podnijeti kolske trokove. Zbog neredovitog i slabog i ka-
tehista bilo je teko kvalitetno osoblje pa se ponekad nije imalo
kome povjeriti kolu (" ... non sarebbefacile di trovarefra i medesimi un in-
dividuo al quale si potesse a.ffidare l'istruzione religiosa della gioventu. '')
35 Vidi biljeku 19.
36 Schematismo dell' 1. R. Litorale austriaco-illirico 1837.
186
VlA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Kako je mjesni upnik Facchinetti, prema Diani de Rosa, dobar kateheta,
razloge nepostojanja kole moramo traiti u materijalnim prilika-
ma S obzirom na gornje navode je da se po-
stojanje kole, uz materijalne prilike, vezivati i uz djelatnost
Antonija Facchinettija, no precizna datacija osnivanja ove kole biti
bez paljivog uvida u arhivsko gradivo upnog arhiva svet-
upe, odnosno u gradivo Dravnog arhiva u Trstu. Do tada bilo
kakav sigurniji odgovor na ovo pitanje nije vie od spekulacije.
37
6.
kola prvi se put spominje u dokumentima Istarskog sa-
bora iz 1871. godine, pa bismo mogli ustvrditi daje kola osnovana 1870. ili
1871. godine. U tom vremenu, na snazi su potpuno drugi kolski
zakoni doneseni 1869. odnosno 1870. godine. da se novi kolski su-
stav otro razlikuje od onoga koji smo do sada razmatrali potrebno je u-
kratko izloiti njegove osnove.
U skladu s normama novog austrijskog Temeljnog dravnog zakona od
21. prosinca 1867. na Ministarstva prosvjete postavljen je prof. Leo-
pold Hasner von Orth koji se posvetiti reformi do sada promatranog
davno prevladanog terezijanskog kolskog sustava. Prvi korak k reformi
kolstva bilaje njegova laicizacija ostvarena u promjeni nadzora nad kola-
ma cislajtanijskog dijela prostrane Monarhije: zakonom od 25. svibnja
1868. prekinut je konkordat crkve i drave u oblasti nad-
37 Ni u drugim istarskim sreditima u vremenu nema kola. U Barbanu su
prve radnje na otvorenju kole jo 1816. kada se trebala otvoriti kola na
feudalnom posjedu Luigija Pisanija, kojije bio spreman ustupiti u tu svrhu jedan svoj
objekt, no vlasti nisu prihvatile prijedlog. Ni u Labinu, gdje je bilo sjedite
dekanata, nema kole. Ovdje se 1817. s za kolu potrebnih
prostorija. Namjera je bila u tu svrhu prilagoditi kapelicu Sv. Stjepana, no zbog
velikih trokova oko prenamjene prostora ideja nije realizirana i kola se otvoriti
znatno kasnije. Vidi: Diana DE ROSA, Per la Patria, str. 315. Okolnosti u Labinu
morale su biti teke kad kola nije otvorena sve do polovine je grad
kroz dio razdoblja uprave izdvajao znatna sredstva za kolu, odnosno
da ili propovjednik trebaju poznavati uz talijanski
i hrvatski jezik ("lingua dalmatina" odnosno "lingua ilirica", da bi ga svi mogli
razumjeti "accio che ogn'uno possa intenderlo". Vidi: Jakov Prva knjiga
zapisnika sjednica labinske komune (Libro consigli 1) (1566. -1578. i 1648. -
1656.) : regesta, Vjesnik HARP, sv. 2911987., str. 111.
187
VIA, God. 6- 7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
zora nad kolama koji je sada povjeren ustanovama, odnosno pro-
svjetnim vlastima, dokje Crkva zadrala jedino nadzor nad nastavom kol-
skog vjeronauka.
Dravni kolski zakon o osnovnim kolama donesen je 14. svibnja
1869. godine.
38
Ovimje Zakonom kolstvo u potpunosti podravljeno
kola postaje javna ustanova neovisna o materi -
jalno ovisna o brizi drave, odnosno koje suje dune uzdravati. La-
icizacija kolstva imat vrlo tetne posljedice za slabo razvijeno
kolstvo na hrvatskom jeziku jer zbog nepostojanja hrvatskih io-
nako skroman broj hrvatskih kola biti prepolovljen. Stanje se sporo po-
boljavati tek postupnom izobrazbom hrvatskih najprije od 1875. g.
u koli u Kopru,39 a potom, od 1906. g. u Kastvu u
koli s hrvatskim nastavnimjezikom.
40
Zakonom i njegovim kasnijim pokrajinskim (za Istru po-
krajinski je zakon donesen 30. oujka 1870.)41 ukinut je dotadanji kolski
ustroj i uveden novi koji, umjesto jednostavnih trivijalki po upnim centri-
ma i glavnih viih i niih kola u gradskim sreditima, odnosno nor-
malki u centrima pokrajina, znatno iru kolsku mreu: svugdje
gdje broj djece dospjele za kolu u vremenskom rasponu od 5 uzastopnih
godina prelazi brojku 40 trebala bi se osnovati zasebna kola. Zakon je
predvidio osnovno obrazovanje za svu djecu od 6 do 12 godina staro-
38 Vidi Zakon o javnim kolama od 14. svibnja 1869., objavljen uBollettino
delle leggi ed ordinanze per il Litorale austro-illirico (dalje: BLOR) pod brojem 62 od
20. svibnja 1869. godine.
39 Koparska kola obrazovala je za potrebe kola svih triju naroda u
Istri - na talijanskom, slovenskom i hrvatskom (ilirskom) jeziku, dok su svih
triju odjeljenja predmete sluali na jeziku. Prvi istarski
hrvatski Stjepan ia zavrio je istom 1876. godine koparsku kolu,
pa i nju na talij anskom j eziku. Za nastavu na hrvatskom jeziku osposo bij en j e kasnij e.
40 O pogodnosti Kastva kao sjedita hrvatske kole u tadanjem tisku
je vrlo otra polemika pristalica i oponenata te ideje. Glavni promotor ideje
bio je Vjekoslav Kastavac, koji brojnim prosvjedima, nije
mogao odoljeti vlastitom kampanilizmu pa je kao zastupnik u Saboru u i
Carevinskom u znatno pridonio da se kola smjesti u Kastav,
premda bi doprinos kole u drutvenom i smislu bio znatno daje
kola smjetena u bilo kojem mjestu istarskog poluotoka (dilema je bila
Pazina i Pule) u srcu preporodnih zbivanja istarskim Hrvatima nego u Kastvu,
na samom rubu cis1ajtanijskog dijela Monarhije.
41 Vidi : Zakon o ustrojstvu, uzdravanju i polaenju javnih kola od 30. oujka
1870. objavljen u BL OR pod brojem 20 od 30. svibnja 1870.
188
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
sti. U organizacijskom smislu su jednorazredne, dvorazredne
itd. sve do 6-razrednih kola, ovisno o broju djece, a u gradskim sre-
ditima i tzv. kole, svakako do tada naj sadrajnije osnovne ko-
le u povijesti osnovnog kolstva

Posebnu su vrstu kola po-
kole, skromne seoske kole, koje jedva da su se mogle zvati kola-
ma, a u kojima su mjesni odravali nastavu u pravilu 2 puta tjedno
i uz vjeronauk, predmete nekadanjeg triviuma. Au-
strijski pedagoki kuriozitet su tzv. kole, kole u
kojima nastavu djeca dvaju naroda, u Istre hrvatskog, od-
nosno slovenskog, i talijanskog, s tim da je u prvim goditima nastavni jezik
hrvatski (slovenski) a talijanski obligatan a od razreda nastavni je
jezik talijanski a hrvatski, odnosno slovenski, obligatan.
Jednorazredne su kole svu populaciju u jednom
mjestu. Razred je bio podijeljen na tri sekcije, ustvari u tri dobne skupine.
Nastavu j e izvodio jedan Bolje su bile dvorazredne kole u kojimaje
ukupna mjesna kolska populacija podijeljena u dva razreda po dobi, pa su i
nastavu izvodila dva Najsavrenije, estorazredne kole, koje su
imale est razreda, odnosno razred za svaku dobnu skupinu, bile su u Istri
vrlo rijetke - tek su na kraju XIX. postojale dvije, obje s nastavom
na talij anskom jeziku.
Broj nastavnih predmeta koji se u novoj koli matno je proiren,
dokje do sada pomati trivium zadran tek u kolama. U pedago-
kom smislu ovo je bio velik napredak u odnosu na dotad sustav.
Postupnim zaivljavanjem ovog zakona, usprkos navedenim problemi-
ma kolstva na hrvatskom jeziku, mrea kola se iri tako da se broj od ukup-
no 145 kola u 1860. godini (64 hrvatske, 20 slovenskih, 58 talijanskih, 2
hrvatsko-talijanske, 1 pred sam 1. svjetski
rat (1913.) popeo na 278 svih osnovnih kola u Istri (121 hrvatske, 23 sloven-
ske, 115 talijanskih, 9 i 10 Bez obzira to je uku-
pan broj kola bio jo uvijek daleko od stvarnih potreba, posebno kad je
o hrvatskim i slovenskim kolama s obzirom na brojnost hrvatskog narodnog
tijela u odnosu na talijanski, postignuti rezultati ipak su veliki .
Od ivotne vanosti za svaki narodje pitanje nastavnog jezika u kola-
ma to je umnogonacionalnim dravamajo naglaenije. Austrijaje taj pro-
42 Vidi: Naredba Ministarstva bogotovlja i nastave od 12. srpnja 1869. (Ordinanza del
Ministero del culta ed istruzione) pod brojem 131. BLOR od 12. srpnja 1869.
189
VlA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
blem pokuala rijeiti Temeljnim dravnim zakonom (ustvari ustavom) iz
1867. godine. 19. ovog zakona ravnopravnost svih
na i nepovredivo pravo svakog naroda na vlastitog jezika i na-
rodnosti. snagu ovog uvelike umanjuje odredba 6.
Dravnog kolskog zakona iz 1869. koja da u pitanju nastavnog
jezika koja kole uzdrava.
43
Premda odredbe tog
formalno izdiu ustavnu normu o pravu na jezik na najviu demokratsku ra-
zinu, one ustvari, iako neizravno, u potpunosti tu istu normu,
je na njezinu suprotnost. Naime, pseudoustavna geometrija
Schmerlingova kurijainog izbornog sustava u osnovi se zasniva na imovin-
skom cenzusu i koncipirana j e tako da u Carevinskom vij u B osigura
apsolutnu a u Istarskom saboru u talijansku

Iz
43 Dravni kolski zakon iz 1869. godine osnovne kole kao temelj kolskog ustroja
preputa na brigu lokalnim vlastima, dakle u vlastitoj
nadlenosti srednje kolstvo. Zbog velike stupnja gospodarskog
razvoja pojedinih lokalnih sredina irom Monarhije dosezi pedagokog standarda bit
veoma pa se, propisanim izvorima financiranja, kolski fondovi
namirivati iz raznih izvora: dotacijama iz dravnog dotacijama iz
Pokrajine, dotacijama pojedinih i raznih taksa. Ukupan kolski fond
Markgrofovije Istre za primjerice godinu 1893./94. iznosio je neto vie od 260.000
forinta, od je iz dravnog osigurano oko 23.000 forinta (cijelu
posljednjU prolog iz dravnog za kolstvo Istre
izdvajano je oko 23.000 forinta), dok su trokovi istarskih (za
stanove, zgrade i sredstva) prelazili 60.000 forinta. Vidi: Zapisnici
Istarskog Sabora (dalje: Zapisnici), Rapporta annuale sullo stato dell'istruzione
popolare nell'Istria per l'anno scolastico 1893.-94. za godinu 1894. Prilog 1571.
(dalje Rapporta annuale). financijska situacija bit jo loija.
Moramo, naime, voditi da je Istra u to vrijeme siromana pokrajina. Prema
saborskim dokumentima ukupan godinji cijele Markgrofovije Istre iznosio
je za 1900. godinu 618.607 forinta. Vlastitim prihodima Istra je mogla namiriti tek
184.385 F, odnosno 29,8% ukupnog Deficit od 434.222 F pokrivao je
dravni kolski fond za Istru iste godine znatno je u odnosu na
1893. godinu i iznosio je 226.288 F. Dakle, ukupan pokrajinski prihod mogao je
pokriti tek 81,5% sredstava potrebnih kolstvu pa je moralo biti
sudjelovanje Dravnog kao i posebne kolske takse od 6 forinta
po djetetu godinje to izazvati iznimno negodovanje stanovnitva.
44 O Schmerlingovu izbornom sustavu, posebno o njegovu ustrojstvu i posljedicama na
i gospodarska zbivanja u Istri u drugoj polovini 19. i 20. vidi
vie u studiji: Ivan BEUC, Istarske studije, vlastita naklada autora, Zagreb 1975.
godine. Kako bi se osigurale od utjecaja talijanskih predstavnika u
Carevinskom vlasti nastoje izbornim zakonom osigurati prevlast talijanskog
elementa u Istarskom pokrajinskom saboru.
190
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
takvog sastava Sabora i Pokraj inska vlada u koj a biti
talijanska, a time u i lokalna vlast. Posljedica svega toga bit
da otvorene kole u Istri biti one s talijanskim nastavnimj ezi-
kom, a kad i budu otvarane hrvatske kole i s vremenom budu i u
noj u odnosu na talijanske, bit mnogo slabije i skromnije u-
strojene od talijanskih.
U skladu s 6 Zakona od 14. svibnja 1869. Pokrajinska j e vlada
uputila svim u Pokrajini cirkularno pismo u kojem daje vlastito
uporabe nastavnog jezika u poj edinim kolama. Do 1. rujna 1869.
pojedine su odredile nastavni jezik u ukupno 70 kola od 138 koliko
ihje bilo u Pokrajini. Od tih 70 kola 48 ihje bilo s nastavom na
talijanskom, u drugih 8 kola nastavni je jezik talijanski ali i s hrvatskim j e-
zikom kao predmetom, u 5 je kola hrvatski j eziknastavni, a u daljnjih 9 na-
stavni je jezik hrvatski s talijanskim kao predmetom.
45
Organizacijsku i strukturu istarskih kola devedese-
tih godina iskazuje preglednica 2.
Preglednica 2. Javne osnovne kole po dnevnoj organizaciji
nastave, broju razreda i nastavnom jeziku kolske 1893./94. godine
46
Nastavni jezik
kole po dnevnoj
organizaciji nastave
kole po broju razreda Ukupno
talijan- hrvat- sloven- cjelo- polu- mjeo-
ski ski
Ihrv. -tal.
ski
slov.-tal.
dnevna dnevna vita
Jednorazrednice 77 15 37 8 17 - 17 60 -
Dvorazrednice 38 16 II 5 5 l 17 13 8
Trorazrednice 15 II 4 l l l II 2 4
8 7 1 - - - 7 - l
Petorazrednice II II - - - - la - 1
estorazrednice 2 2 - - - - 2 - -
Excurendo kole
47
l - - - 1 - l - -
45 Dokumenti Sabora, Oggetti scolastici 1874. od 1. rujna 1869., broj 2280.
46 Slubeni podaci za razdoblje do Prvog svjetskog rata crpljeni su iz godinjih
(Rapporto annuale) podnesenih Pokrajinskom saboru, a objavljenim u
posebnim Zapisnicima Sabora. U daljnjem tekstu izvori su navedeni kao Rapporto
annuale, odnosno Zapisnici uz godinu.
47 Excurendo kole odgovaraju dananjim kolama.
191
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
kole 38 2 28 2
UKUPNO 190 64 81 16
6 - 15 23 -
30 2 80 98 14
Dui komentar gornje pregledni ce nije potreban. Zadrat se tek na ne-
kim detaljima. Iz preglednice da od 190 kola koliko ihje bilo u
Istri navedene kolske godine, njih 81 ili 42% je s hrvatskim nastavnim jezi-
kom. Ta brojka govori tek o kvantiteti ali ne i o kvaliteti tih kola. U ovo
se uvjeriti ako tek malo paljivije analiziramo gornje podatke. Naime, od 192
istarske kole njih 77 ili 40% sujednorazrednice, a od tih 77 najjednostavnijih
kola njih 37, ili 48% je hrvatskih. Drugim skoro petinu (19,2%)
svih kola u Istri hrvatske jednorazredne kole. jednorazrednim
kolama 60 ih ima poludnevnu nastavu i njima su sve hrvatske jedno-
razredne kole. Nasuprot tomu talijanskih je jednorazrednica tek 15 ( 7,8%
svih istarskih kola) i sve imaju reim cjelodnevne nastave.
Situacija s mnogo kvalitetnijim vierazrednim kolama jo je
na tetu hrvatskih kola. Tako je hrvatskih dvorazrednica 11 nasuprot 17 tali-
janskih, trorazrednice 4 nasuprot 11 talijanskih, tek 1 na-
suprot 7 talij anskih. Kvalitetnijih hrvatskih kola nema dok na talij anskom j e-
ziku postoji 11 petorazrednih i 2 estorazredne kole. U svim 5- i 6-razrednim
kolama, s iznimkom jedne petorazredne, nastava je cjelodnevna.
Uz javne kole djeluje i 11 privatnih kola: 2 7 talijanskih i
dvije talij ansko-nj Od ovih kola tek njih 4 imaju pravo jav-
nosti.
Tvrdnju da su talijanske kole mnogo bolje organizirane, kvalitetnije i s
brojem preglednica:
Preglednica 3. Broj u javnim osnovnim kolama u Istri po
kotarevima i nastavnom jeziku u kolskoj 1893.-94. godini48
Broj s poloenim ispitom
bez ikakvih
Kotar osposobljenja ispit) zrelosti (diploma)
telj skih ispita
talijanski hrvatski slovenski talijanski hrvatski slovenski talijanski hrvatski slovenski
Kopar 35 4 13 5 3 6 - 5 4
Volosko 4 24 10 - 3 l - - 2
Pazin 16 10 - 2 l - - 7 -
48 Izvor: Rapporta annuale.
192
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
43 - - 7 - - 1 5 3
Pula 41 - - 9 2
- - 11 -
Loinj 25 19 - 4 7 - 2 3 -
Rovinj 8 - - 2 - - - - -
UKUPNO 172 57 23 29 16 7 3 31 9
Na 192 istarske kole ukupno 297 od na 64 tali-
janske kole djeluje njih 198 ili 66,6% svih istarskih u 81 hrvatskoj
koli djeluje 57 (19,8%) a na 30 slovenskih tek 39 (13%). Ako po-
gledamo broj na hrvatskim kolama ihje 31 a na talijan-
skim tek 3. tek su dva svjetovna lica a ostalo su
to uglavnom odgovara broju gore navedenih kola
koje vode Sve ovo govori da je hrvatsko kolstvo u vrlo tekom
poloaju i zbog nedovoljnog broja i kadra.
49
7.
No vratimo se koli u
Kako je naprijed navedeno, prvi slubeni podaci kole u
odnose se na 1871.11872. godinu.
Kadje osnovana kola u iz dostupne dokumentacije
nije Kako je, kolski zakon iz 1869., odnosno
njegova pokrajinska iz 1870. godine, otvaranje kola u
mjestima u kojima u krugu od 4 km pet uzastopnih godina ima vie od 40
djece kolskog uzrasta, dolo je na prostoru Istre do otvaranja cijelog niza
kola, paje vjerojatno i ova kola otvorena u to vrijeme.
SO
Na ovaj zaklju-
49 U gore navedene podatke o broju nije 176
imenovanih uglavnom od strane crkvenih vlasti (162).
50 Pri koritenju podataka o broju kola u Istri poslije 1870., te posebno poslije 1874.,
treba biti oprezan. Mnoge su kole, naime, otvorene u smislu da su donesena
administrativna rjeenja o njihovu otvaranju, ali mnoge nisu i stvarno
otvorene godine, bilo da nije bilo prostora odnosno
ili iz nekog drugog razloga. Takve kole su postojale u statistici ali ne i u stvarnosti.
Bile su to u pravilu hrvatske kole. Kod takvih kola u slubenim statistikama stoji
napomena non ju rnai aperta. Tako je prema slubenim podacima koje je
Giunta prezentirala Saboru, u vremenu od 1874. do kraja u kotaru Buzet bilo
otvoreno 17 kola od kojih u navedenom razdoblju 4 nisu otvorene, a u pazinskom
kotaru u istom razdoblju od 8 sistematiziranih pet nije otvoreno (Paz, Grdoselo,
193
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
navodi da se prvi podaci o ovoj koli nalaze u slubenim kol-
skim statistikama za 1871.172. kolsku godinu.
S1
Podaci su veoma turi i
odnose se tek na broj potrebnih i osiguranih mjesta u pojedinim
istarskim kolama u odnosu na broj djece u pojedinoj koli. Prema ovim po-
dacima, kolu te kolske godine polazi ukupno 86 djece,
premda je, primijenimo li metodu, trebalo biti 560 djece
kolskog uzrasta, da je sedamdesetih godina XIX. svet-
upa brojila oko 3.500 itelja. Nastavni jezik ove kole je tali-
janski.
dvije kolske godine kola je zbog bolesti bila za-
tvorena.
S2
kolskih godina 1874.11877. nikakvih podataka o radu kole ne-
mamo tako da ne moemo ustanoviti da li je kola radila ili ne. Od
kolske godine 1877.178. godine kola normalno djeluje, no broj
malen - u naredne 4 kolske godine u koli su tek 33 go-
dinje (1877./78. - 29, 1878.179. - 33, te u 1879.180. i 1880.181. po 35).53
Broj polaznika je znatno ispod prosjeka tadanjeg pulskog kotara kojem pri-
pada gdje je kole iznad prosjeka tadanje Istre:
prema navodima pulskog kotarskog kolskog kolske 1879.180. go-
dine u pulskom je kotaru dnevnu kolu 89,4% obveznika a ope-
tovnicu 71,6%, odnosno u prosjeku visokih 87,5% sveukupne kolske
populacije. Na ukupnost dobrog nastave posebno dobro
polaenje u samoj Puli, posebno enskoj koli, potom u Medulinu, Balama,
Faani i Vodnjanu.
relativno dobrom nastave, kolstvo se bori s nizom
problema kojima su svakako nedovoljan broj
posebno hrvatskih, kolskih prostorija, nezainteresiranost lokal-
nih kolskih savjeta te nesposobnost dijela i njihov nedovoljan auto-
ritet u sredinama u kojima djeluju, ali i nepoznavanje nastavnog jezika kod
Sv. Katarina i Kran). tih 9 neotvorenih a sistematiziranih kola 1 je
talijanska, 1 slovenska i 7 hrvatskih. Vidi: Rapporto annuale za 1901. god. AlIegato 1.
Sl Vidi: Rapporto annuale 1882. Allegato 20, Prospetto dim os tran te i posti sistemati di
docenti nelle scuole popolari e civiche.
52 Vidi : Zapisnici, Prospetta dimostrante i posti sistemati di docenti neUe scuole
popolari e civiche regolarmente sistemate neli 'Istria.. . 1877. -78., 1878. -79. ,
1879.-80. , 1880-81. Od izvorne kolske dokumentacije u Dravnom arhivu u Pazinu
su uglavnom sve razredne knjige od 1887.188. do 1942.143. kolske godine.
53 Isto.
194
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
velikog dijela (l'ignoranza della lingua d'istruzione della maggior
parte degli scolari in parecchie scuole della provincia).
Gore navedenim problemima pridruit se i teke zdravstvene
prilike u cijeloj pokrajini koje se reflektirati na zdravlje a time i
na uspjeh kole u cjelini. kolske 1879.180. u dosta mjesta pulskog kotara
izost.aju s nastave zbog loeg zdravlja. Tako su kole u Valturi, Po-
meru, i Raklju dobar dio godine bile zatvorene zbog bolesti
telja. U uz spomenute 1873.175. godine, kola ostati
zatvorena dobar dio kolske 1879.180. godine to svakako imati negati-
van odraz kako na kole tako i na njezin uspjeh.
kola radi u tekim materijalnim prilikama. Premda je sam kolski ob-
jekt dobar ( ... buoni sono gli edijizi scolastici in Sissano, Dignano, S. Vin-
centi ... ), nema nunik tako da prijeti opasnost od zatvaranja
kole.
svemu kola djeluje u razdoblju kolskih 1881.11887. godina
premda ni sada nemamo nikakvih podataka.
8.
Rad kole, bolje polazak kole moemo bolje pratiti od kolske
1887.11888. godine jer je u dobroj mjeri izvorna razredna doku-
mentacija.
kolske 1887.11888. kola je jednorazredna mjeovita
kola s tri sekcije. Ima ukupno 67 razvrstanih u tri sekcije: prva sek-
cija (nii uzrast) ima 57 druga 7, a tek 3 Te godine
radi i opetovnica (scuola di perfezionamento, kola koju su duni
svi u dobi od 12 do 14 godina) koju polazi tek 11 Ime
telja ne znamo.
kolske 1888.189. godine, kola ima dvije sekcije. Nia ima
48 via 12. je G. Biolfatti.
Za godinu 1889.190. nema podataka.
kolske 1890.191. kolu polazi 60 u dvije grupe s
po dvije sekcije. Prvu grupu (nii uzrast) 50 u prvoj sekciji
38, u drugoj 12, dok drugu grupu 10 u prvoj sekciji 6 u drugoj
4. Ime nije poznato (u razrednoj knjizi postoji
potpis).
195
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Razredne knjige za kolske 1891.192. i 1892.193. nemaju podatke o
nicima, ni na naslovnoj stranici
samih knjiga.
Pedagoka dokumentacija za razdoblje do 1901. godine nije a
ni sumarni slubeni podaci ne sadre podatke o pojedinim kolama i njiho-
vim
Godine 1901. je Giuseppe Angeli, no nedostaje podatak o broju
kole. Daje broj stalno rastao govori podatak da u
1902.1903. godini kola ima 93 je Rodolfo Corenich.
Broj se iz godine u godinu pa kola kolske
1903.1904. godine prerasta u dvorazrednu mjeovitu kolu. Za ravnatelja
kole postavljenje Clemente Mosna kojije ujedno bio i 1. raz-
reda koji je polazilo 45 podijeljenih u dvije sekcije. Kako je sa-
tek razredna knjiga 1. razreda, prema raspoloivim podacima u
Arhivu u Pazinu nije utvrditi broj 2. razreda ni njegovog

U narednom razdoblju sve do 1. svjetskog rata broj
uglavnom se ustalio oko brojke 90. No zbog tekih materijalnih
prilika, prvenstveno nerijeenih stambenih potreba fluktuacija na-
stavnog osoblja vrlo je velika. Teko se koji u zadrao
broj godina, paje malo kolskih godina ukojimaje nastava uredno pri-
vedena kraju bez problema s bilo da ih jednostavno nije
bilo, paje tekjedan vrio nastavu u oba razreda, bilo da se tije-
kom godine promijenio. U jednoj godini znalo se promijeniti i po nekoliko
odnosno kateheta.
54
Iznimku G. Strolego koji je doao
na kolu kolske 1906.1907. i u funkciji ravnatelja i ostao do
1913. godine.
Kretanje broja po razredima i sekcijama vidljiv je iz pre-
glednice 4.
54 kolske 1911.11912. 1. razred vodi Annida Brancovig dokje ravnatelj kole
i 2. razreda Giovanni Strolego. U zimu godine (u 1913.) Strolego
je napustio kolu, a funkciju ravnatelja preuzela je Brancovig
da je na koli ostala sama s 93 godine za ravnatelja je
postavljen Antonio Furlanich koji na toj dunosti ostati tek godinu dana - kolske
1914.1915. na koli j e Tina Rigonat. Promijenj en j e i kateheta: dugogodinj i
upnik don Giovanni Zustovich predao je kolske 1913.1914. nastavu vjeronauka
najprije Edmondu Elleri a ovaj Agostinu Andreoliju.
196
VlA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Preglednica 4. Organizacijski ustroj i broj kole
u 1903. - 1918.
L razred Il. razred
kolska godina 1. sekcija 2. sekcija 1. sekcija 2. sekcija
djevoj. djevoj . djevoj . djevoj .
1903 .11904. 20 ID 9 6 22 7 9 7
1904.11905. 26 10 13 6 22 7 15 9
1905.11906. 20 12 9 5 17 6 15 9
1906.11907. 20 18 12 5 nepoznato
1907.11908. 18 9 II 15 16 5 15 6
1908.11909 18 12 10 7 9 8 16 9
1909.11910 14 13 II 9 10 9 10 9
1910.11911. Ukupno 49 II 7 8 13
1911.11912. 9 12 6 15 13 10 9 10
1912.11913 12 18 9 10 12 16 10 9
1913.11914 nepoznato 6 12 13 12
9.
Ukupno
90
108
93
55
95
89
85
88
84
96
43
Usporedba podataka o broju polaznika kole i broju
kolskih obveznika govori da velik broj djece ne polazi nastavu. Kako sam
ranije istakao, razloga ovoj pojavi je vie. njima svakako nije na
posljednjem mjestu nastavni jezik kola. Odnosi se to na djecu
hrvatskih roditelja. Kako je nastavni jezik kole talijanski,
dobar dio hrvatske djece kolu ne polazi. Nastojanja hrvatskih zastupnika u
Pokrajinskom saboru u za otvaranjem kole na hrvatskom jeziku
nisu dala rezultata. Problem kao mnogo puta do tada, nastojati rijeiti
Druba sv. i Metoda.
da, je teko bilo organizirati kolu u Druba je
kupila zgradu u tokovcima i 1902. godine otvorilajednorazrednu "mjeo-
vitu 55 Kako je na bilo potrebno izvriti
zahvate kako bi se udovoljilo zakonskim normama o
55 Svi podaci koji se odnose na Drubu sv. i Metoda za Istru preuzeti su iz
s godinjih skuptina Drube za navedene godine. DAP, zbirka, mikrofilm
88.
197
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
prostoru, koje su bile vrlo precizne,56 a vlasti su svjesno
zatezale s potrebnom uporabnom dozvolom, kola se otvoriti istom 7.
studenog 1903. godine. O opravdanosti otvaranja kole govori podatak da je
na u nju upisano 57 Za prvog hrvatskog
postavljenje Josip
Kadje o javnim kolama s hrvatskim nastavnim jezikom, uz pore-
kotar,57 je najzaputenije u Istri. U skladu sa
svojim fmancijskim i kadrovskim Druba ponovno nastoji
rijeiti problem: ubrzo otvoriti dvije nove kole. Bit to kola u
56 Pokrajinski zakon o izgradnji kola da kola mora biti situirana na suhom
mjestu, i po u sreditu kolskog upisnog Zgrada treba biti
udaljena od trgova i prometnih ulica, izdignuta od okolnog terena najmanje l stopu
(cca 33 cm), prozori trebaju biti dovoljno visoko postavljeni da izvana ne
mogu ulaziti u zgradu. Broj ovisi o broju u koli ll.
Carevinskog zakona od 14. svibnja 1869.). moraju biti visoke najmanje 12
stopa i za svakog se treba osigurati 6 kvadratnih stopa te prostor za katedru,
ormar i slobodan prostor klupa, porast broja
Sve moraju biti dovoljno svijetle i te ne smiju biti izravno
povezane s stanom. kolske klupe trebaju biti ergonomski (t)
konstruirane kako bi tijelo zauzelo prirodni poloaj, nekodljiv za zdravlje
o u svakoj pojedinoj Sve klupe trebaju biti
opremljene naslonom na kako bi dijete moglo osloniti noge na pod ili na za to
policu klupe. Klupe trebaju biti smjetene na da glavno svjetlo
dolazi s lijeve strane ili iza, dok trebaju biti okrenuti prema zidu bez prozora,
odnosno prema onom gdje su smjetene katedra i kolska Stubita i hodnici
trebaju biti i svijetli, stube iroke najmanje 6 stopa i ne smiju biti smjetene pod
otrim kutom. Nunici trebaju biti smjeteni tako da na stubitu, hodnicima i ostalim
prostorijama kole nema neugodnih mirisa. Svaka kolska zgrada mora imati natkriti
prostor za tjelovjebu, te biti opremljena pitkom vodom. Kako se dio Drubinih
nalazio u iznajmljenim privatnim stanovima koji nisu mogli udovoljavati
kolskim normama, vlasti su nastojale na preciznom ispunjavanju
norma, premda je bilo jasno da prostori te uvjete ne mogu u potpunosti
zadovoljiti.
57 XX. (1904.) u kotaru koji je u to vrijeme
zapadnu Istru od Piranskog do Limskog zaljeva te Motovuntinu, ne postoji javna
kola s nastavom na hrvatskom jeziku, postoje tek 2 javne kole u Sv.
i Funtani. Hrvatski se kao obligatni predmet u koli u
Petroviji kod Umaga. Slubeno su otvorene kole i u bandaju, temi i
Motovunskim Novakima, ali u njima nije bilo nastave jo nekoliko godina. Ovu
situaciju nastojati rijeiti Druba otvaranjem kola u Bademi i Kateliru (1896.),
Vabrigi (1901.), kasnije i u drugim mjestima. Prva javna hrvatska kola na cijelom
ovom prostoru otvorena je tek 1912. godine u Svetom podjelom
kole na hrvatsku sa 175 i talijansku sa 64
198
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Smoljancima otvorena 20. oujka 1906. s Katicom Senger, te
1907. u s Antom u prvoj godini
kolu u Smoljancima 76 a onu u 53.
Koliko je Druba, uza sve svoje siromatvo, vodila o
kadra i opremljenosti kola potrebnim materijalom te knjinim
fondom, najbolje ilustrira da su sve tri Drubine kole stekle pravo
javnosti,58 a kola u Smoljancima 1914. godine prerasta u pokrajinsku ko-
lu. Najbolja je ilustracija stanje knjinog fonda u kolskim knjinicama:
dok u dravnim jednorazrednim kolama broj knjiga, ako knjinica
postoji, ne prelazi desetak svezaka, dotle se u Drubinim kolama taj broj
redovno iznad 30 naslova.
59
Dok se u pokrajinskoj koli u Svet-
58 kole Drube sv. i Metoda za Istru, kao i kole koje otvara talijanska Lega
Nazionale, spadaju u privatne kole, pa niti svjedodbe koje izdaju imaju vrijednost
javne isprave, niti njihovi imaju ista prava kao javnih kola, tako da im
se radno vrijeme provedeno u ovim kolama ne priznaje u vrijeme potrebno za
polaganje ispita tzv. usposobljenja, tj. ispita, niti im se prizna u mirovinski
sta. Stoga Druba nastojati na svaki da kola dobije pravo javnosti kad se i
valjanost svjedodbi i radno vrijeme provedeno na ovim kolama
s onima javnih kola. U pravilu je javna kola trebala postojati najmanje dvije godine,
uz dobre nalaze prosvjetne inspekcije (inspekcijski nadzor vri isti prosvjetni
inspektor koji vri nadzor nad javnim kolama), kako bi kola dobila pravo javnosti.
Iza toga slijedila je borba da kola postane dravna, jer se time sva sredstva
neophodna za funkcioniranje kole zgrada i njezino odravanje, te
ostali materijalni trokovi) osiguravaju u pokrajinskom I na dobivanju
prava j avnosti i na kola u dravne Drubaje posebno radila, na
taj svoje ravnopravnim onima ujavnim kolama, ali i osloboditi
financijska sredstva za ustrojenje novih kola.
59 Popis knjiga u knjinici jedne Drubine kole u Istri u 1912. g. navodi
naslove: Zmaj i A. Zlatna knjiga za djecu; R.
Vesela mlade, Mali svijet ivotinja, Nai prijatelji; M.
Milodarke dobroj djeci, Slikovnica dobroj djeci A B C, Sretna vremena, to sve ljudi
rade - slikovnica; L. Nova slikovnica za dobru Za veselu djecu;
Andersen: Izabrane za mlade; S. aljive narodne pripovijetke,
i jedna Beecher-Stovre: Tomina koliba; Za
djevojke, Berge Fr.: Ilustrirani prirodopis iv. , bilin i rudstva za mlade;
Mala povijest Hrvata; Mirko Izabrane ruske narodne pripovijetke;
Ezopove basne; J. Gall: Poputbina mladu i neiskusnu, Genoveva: Glasoviti muevi
staroga vijeka; Razgovor ugodni naroda slovinskoga; I. H. Kampe:
Robinzon Kruzoe; V. Slike iz slovenske povijesti; E. Viki boj, Hrvati
na ledenom moru; R. Fr. Magjer: Rasad. tivo za mlade; Basne; M.
Darovi naim djevojkama; Doivljaji hrvatskih pomoraca,; K.
Boidar mid: Najbolja batina i janjece, Dobri Radojica i Ivica, Barun
Franjo Trenk i njegovi panduri; F. Pripovijetke za mali svijet; I.
199
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
mijenja iz godine u godinu (1901. je Giuseppe Ange-
li, tijekom 1902. nema, pojavljuje se tek potkraj kalendarske godine
Rodolfo Corenich, 1903. je Clemente Mosna itd.),60 dotle se u sve tri
kole, ogromnim problemima s kojima se Druba susretala, prven-
stveno na kadrovskom i financijskom planu, uz navedene u
vremenu do I. svjetskog rata pojavilo jo pet novih imena: Antun
Zvonimir Milka Miho Kostelac i Darinka Senger.
Preglednica 5. Pregled i broja u Drubinim
kolama 1907.11908.
kola
M

Ukupno
Ante 35 19 54
Smoli anci Katica Senger 46 30 76
tokovci Milka ? ? 58
1909.11910.
kola

M Ukupno
Josip 32 19 51
Smoljanci Katica Senger 57 18 75
tokovci Antun 43 6 49
1910.11911.
kola

M Ukupno
Josip 42 10 52
Smoljanci Katarina Senger 46 10 56
tokovci Darinka Senger 43 6 49
Tugomil Lj. Brljani; J. Truhelka: Naa djeca - pripovijetka
za mlade djevojke; Gj. Znameniti Hrvati, Lj. est igrokaza za mlade,
Vidi: Iskaz knjinice Drubine kole u Novoj Vasi kod DAP, Kotarsko
kolsko (dalje KV), kutija 611912.
60 Podaci o pokrajinskim kolama i u vrijeme do 1918. godine preuzeti su iz
Stato del personale insegnante delle Scuole popolari dell 'Istria u godinjim
Pokrajinskog Sabora za navedene godine.
200
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
1911.11912.
kola

M Ukupno

Josip 34 10 44
Smoljanei Katica Trebin 37 8 45
tokovci Zvonimir 44 10 54
1912.11913.
kola

M Ukupno
Kostelac Miho 40 7 47
Smoljanei Katica Senger 38 12 50
tokovci Josip 46 18 64
Neki autori spominju kolu koju je navodno Lega Nazionale otvorila u
Za ove tvrdnje nismo, pronali nikakvog uporita u
arhivskom gradivu. U slubenim izvorima koje je publicirala Lega Nazio-
nale ova kola ne postoji.
61
Ovu kolu ne spominje ni Cottone kao dobar
poznavatelj kolskih prilika u Istri,62 a nisam je pronaao ni u popisu za-
tvorenih Leginih kola tijekom I. svjetskog rata (vidi dalje).63
kolaje jedino na zemljovidu Leginih ustanova publiciranih
u fotoalbumuIstituti scolastici della Lega Nazionale kojuje uredio tadanji
predsjednik Lege Riccardo Pitteri, a objavljen je 1911. godine u povodu
20-godinjice djelovanja organizacije. S obzirom na ovu vjeroja-
tno je o planiranom otvaranju kole.
10.
U ljeto 1914. godine izbio je Prvi svjetski rat to se snano odraziti na
kolstvo pa i ono u Istrijer dobar dio mukog osoblja
61 Vidi : Mario SZOMBATHELY, La Lega Nazionale ha settant'anni, Trieste 1961.;
Aldo SEC CO, La Lega Nazionale per i giovani, Trieste 1992.
62 Vidi: COTTONE, Storia della scuola, str. 142.
63 O djelovanju Lege Nazionale i njezinim kolama u Istri vidi vie u mojem radu Lega
Nazionale i njezine kole u Istri krajem 19. i 20. Vjesnik Dravnog
arhiva u Rijeci, 41-42, Rijeka 2001.
201
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
cu i kredu zamijeniti pukom na nekoj od bojinica Prvog svjetskog rata u
Galiciji. Ionako teko kadrovsko stanje, posebno u hrvatskim kolama u
Istri, bit pogorano. No kole nastaviti s radom i u takvim, oteanim
uvjetima.
Ovih nije bila ni i njezine kole: na
koli do kraja 1. svjetskog rata djelovati tek jedna
ljica, premda kola i dalje ostati dvorazrednom, dok Drubina kola u
tokovcima biti zatvorena cijelo vrijeme rata zbog nedostatka
kolske 1914.11915. godine upravu i nastavu u svet-
koli preuzima Tina Rigonat koja na koli ostati do
kraja 1. svjetskog rata.
Prilike u istarskom kolstvu mijenjaju se od svibnja 1915. godine ula-
skom Italije u rat protiv Austro-Ugarske, svoje saveznice i
prodorom njezine vojske preko granice na Iudriju u Furlaniji. Kao
izravni odgovor na talijansku objavu rata, Austro-Ugarska zatvara
osnovnih kola s nastavom na talijanskom jeziku te rasputa sve talijanske
drutvene organizacije. Naredbom od 15. lipnja 1915. bit zatvorene i sve
Legine kole i kasnije pretvorene u javne kole na hrvatskom jeziku.
Drubine kole se pretvaraju u javne kole.
da je postojala objektivna opasnost da bi talijanska vojska mo-
gla izvriti bombardiranje Istre, je zatvaranje kola i evakuacija
stanovnitva na cijelom prostoru june Istre. Tako je kolska godina
1914.11915. 25. svibnja, danom stupanja Italije u rat.
Rigonat zapisala je na kraju dnevnika 1. razreda (dnevnik 2. razreda nije sa-
Slijedom evakuacije i po Kotarskog kapetana-
ta kole u kotaru moraju se zatvoriti. 64
Velik broj itelja Istre napustio je domove i evakuiran u zbjegove u
unutranjosti Hrvatske te li Austriji, i Moravskoj. kole u kolskim
okrujima Pula, Vodnjan (kojem pripada i Rovinj su zatvore-
ne. Na su zatvorene sve Drubine kole, a
nala se li zbjegu zajedno sa kolskom djecom. Druba i ovdje otvoriti
svoje kole u kojima raditi niz istaknutih imena iz vremena
prije rata. kole u moravskom mjestu Svytavi vodi
Josip one u Bfezovoj gori i Pfibramli vode Mate eukon, Ante
64 "In seguito all'ordinata evacuazione e per ordine del Capitanato distrettuale si
devono chiudere le scuole del Distretto".
202
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Golub, Eufemija lelka krbec, u organizaciji kola pomae Mate
Demarin i drugi. U zbjegovima gdje nije bilo organizirati hrvatsku
kolu djeca su Tijekom 1917. i 1918. godine zbog tekih
materijalnih prilika iz Istre je kolonizirano oko 3.000 djece u plodnije kraje-
ve Hrvatske ne toliko zbog pedagokih koliko zbog egzistencijalnih razlo-
ga, jer "teite rada u to vrijeme nije bilo toliko na radu u samoj
koli koliko u biolokom spaavanju djece od gladi. ,1()5
No usprkos svemu, talijanska kola u djeluje,
cijelo vrijeme rata. tovie, nekadanje Drubine kole u tokovcima i
Smoljancima, a prvi put i u otvorene su kao pokrajinske ko-
le. Nastavni jezik u svim ovim kolama je hrvatski s obvezom nje-
u i tokovcima, odnosno talijanskog u
Smoljancima. Zato ba u Smoljancima, nije jasno, jer je nacionalno tijelo
svih ovih mjesta uglavnom isto. Dokumentacija o radu ovih kola, osim tali-
janske kole u nije pa je bilo to po-
uzdanije o radu ovih kola.
No, se dokumentacija o radu talijanske kole u
pa se moe s opisati rad ove kole, premda je teko iz
razrednih knjiga razabrati kojem kolskom okruju kola pripada
i koji je njezin status s obzirom na okolnosti.
Broj u odnosu na predratno razdoblje se smanjio, posebno dje-
koji morati zamijeniti roditelje mobilizirane i poslane na brojna ra-
tita. O tomu Tina Rigonat u dnevnik stavlja primjedbu kod mno-
gih ''pomae svojima kod poljskih radova" (aiuta i suoi nei lavori
campestri). Tek kolska dokumentacija iz vremena
rata govori da je u talijanskoj javnoj koli u kolskoj
1914.11915. godini ukupno 49 u oba razreda (broj je pre-
polovljen). kolske godine broj je porastao na 53. Kako se stanje na
bojitima bitno ne mijenja broj se Tako u kolskoj godini
1916.11917. kolu polazi ukupno 73
65 Dragutin Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb 1958.,
str. 300.
203
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Red.
broj
l
2
3
4
5
6
7
8
9
10
II
12
13
14
15
16
17
18
19
204
Preglednica 6. Popis talijanske kole u
kolske 1916.11917. godine
Prvi razred Drugi razred
I. sekcija II. sekcija I. sekcija II. sekcija
Delcaro Silvia Cicada Candida Crasilla Armido Babich Francesco
Floricich Eufemia Mavcina Enrica Jug Giovanni Cernecca Dante
Galante Pasqua Scattaro Bianca Ottochian Abele Cicada Raffaele
Miss Maria Smocovich Armida Percovich Antonio Ferro Giovanni
Ottochian Anna Vernier Bianca Scattaro Guglielmo Martincich Umberto
Ottochian Caterina Bogliuncich Andrea Varnier Mario Percovich Giovanni
Ottochian Maria Delcaro Giordano Vorano Giovanni Sandri Carlo
Percovich Nives Floricich Luigi Monti Valeriano Smocovich Eugenio
Smocovich Rosina Jug Bruto Bergamo Maria Jug Bruno
Vernier Maria Marinich Ruggera Bergamo Olga Babich Margherita
CorvaMario Percovich Giuseppe Crisanaz Eufemia Bencich Maria
Ferro Giuseppe Rupil Giovanni Ghersich Caterina Bergamo Itala
Martincich
Rupi! Mario Ottochian Eufemia Cernecca Eriida
Giovanni
Percovich Guido Pliscovich Elda Crisanaz Carmela
Rupil Giuseppe Vernier Itala Gortan Delia
Scattaro Antonio Jug Mila
Vorrano Dante
Otto chi an Antonia
Ant.
Lazzarich Antonio
Ottochian Antonia
Gius.
Lazarich Matteo Rupi! Gabriella
Scattaro Gertruda
Scich Jolanda
Tuftan Giuseppina
Tuftan Rosina
Vernier Antoni a
Vernier Bruna
Macina Anna
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
U prvom je razredu u obje sekcije ukupno 32, a u drugom 41

Dnevnik rada j e 15. srpnj a 1917. godine.
Materijalne prilike su teke, ishrana j e u koli nedostaje
elementarni materijal i pedagoka dokumentacija - razredna je
knjiga improvizirana od vie listova preostalih iz dnevnika ranijih godita.
Uspjeh je sukladan prilikama: su ocjene sufficente, appena sufficente
(dovoljan, jedva dovoljan) i sl.
Ne moemo sa tvrditi je li kola djelovala tijekom 1918.119.
jer dokumentacija ne postoji. iz da se navedenih
L razreda u kolskoj 1917.11918. godini pojavljuju u kolskoj
1919.120. kao drugog razreda, navodi nas na da je nastava
tijekom 1917.118. bila te da je kola tijekom naredne
1918.119. bila zatvorena.
ll.
Premda bez ikakve pobjede tijekom L svjetskog rata, Italija je dobila
mandat saveznika za vojno zaposjedanje Istre, pa talijanska vojska pred-
generalom Armandom Diazom zaposjesti Istru 5. studenoga 1918.
godine. Bilaje to ustvari okupacija Istre i njeno Italiji kao kru-
na talijanske i dugogodinje politike, bez
obzira na ranija proklamirana sila pobjednica i 14
predsjednika Wilsona o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje. Vrhu-
nac ovih 50 godina starih pretenzija bit Rapalski ugovor od 12. studenoga
1920. godine koji i formalno sudbinu Istre kao talijanskog teri-
torija za narednih 25 godina.
Zadatak za provedbu talijanskih pretenzija u Istri dobio je admiral
Umberto Cagni koji se iskazao u pacifikaciji Libije 1911. godine.
Daje bila o okupaciji Istre i njezinom definitivnom pripojenju Ita-
liji prvi koraci talijanskih vlasti i Umberta Cagnija. Da bi se Istra
talijanizirala treba se najprije deslavenizirati pa prve akcije novih vlasti
biti usmjerene upravo k ovome cilju. za mjesto i ulogu crkve i kole
66 Izvor: Catalogo per la I." e IL" classe della scuola popolare mista in due classi. DAP,
zbirka razrednih knjiga Osnovne kole su samo Dnevnici rada
L razreda. Da je postojao i drugi razred pokazuje naslovna stranica i dio
jedne stranice Dnevnika rada za II. razred 1915.11916. godine te 1917.11918.
205
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
vlasti se nemilice obaraju upravo na ove dvije institucije. je 14. stude-
noga 1918. izdano uputstvo o potrebi reformiranja slavenskog
Na planu kolstva Cagni najprije zatvaranje svih kola da bi
16. studenoga naredio otvaranje svih kola u Istri bez obzira na jezik s
iznimkom kola na jeziku. Posao je povjeren pulskom profeso-
ru Basiliju Bearzu, kotarskom kolskom inspektoru za talijanske kole iz
austrijskog vremena.
Bearz vrlo zduno prionuti poslu: kole su se otvarale vrlo brzo. Otvo-
rene su mnoge hrvatske kole, koje se, vrlo brzo pretvoriti u tali-
janske. Otvorenje i niz nekadanjih hrvatskih kola, ali sada kao talijanske. I
slubene vlasti i Cottone navode kako su ove kole otvorene kao talijanske na
zahtjev tamonjeg (a richiesta delle s tess e popolazioni), a u skladu
s austrijskim zakonom od 14. svibnja 1869. i njegovim 6. je,
ustvari, o potpunoj destrukciji hrvatskog kolstva u Istri.
O rezultatu rada prof. Bearza Civilnog komesarijata
Cagniju 11. travnja 1919. godine koje govori da "na po-
pomorske baze u Puli ne postoji ni jedna kola s hrvatskim nastav-
nim jezikom. I u onim selima, gdje je prije nekoliko dana radila koja hrvat-
ska kola, koja je kao javna bila otvorena ( .. ), hrvatske postupno
zamjenjuju talijanski ... ,t66
Od okupacije do ljeta 1919. godine 278 predratnih kola svede-
no je na 222, dokje broj hrvatskih kola od 170 na kraju rata sveden na 59 pa
i to samo za kratko. Destrukcija hrvatskog kolstva doivjet kulminaciju
u razdoblju faizma od 1922. godine, premda u metodi nikakvih
promjena nije bilo.
67
kolstvo Istre morat se ustrojiti prema talijanskim kolskim zakoni-
majo iz 1859. godine i njegovim kasnijim
1919. donesen je Provizorni nastavni plan i program osnovne kole. Prema
tom programu u koli su zastupljeni nastavni predmeti :
66 Danilo KLEN, Talijanska vojna obavjetajna sluba u bivoj Julijskoj krajini 1919.
godine, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, br. 2111977., str. 125 - 170 i br.
2211978., str. 59 - 118.
67 O ovoj problematici vidi vie u: V. Dokumenti o obrani i istrebljenju
hrvatskog kolstva u Istri pod Italijom, Zagreb 1955.; Mate DEMARIN, Hrvatsko
kolstvo u Istri dva svjetska rata, Sisak 1972., te posebno u mojoj studiji
Hrvatsko osnovno kolstvo u Istri od 1918. do 1945. godine, Nova Istra, br. 2-3/ 1999.,
411999., 1-2/2000.
206
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Preglednica 7. Struktura nastavnih predmeta i tjedni fond sati
(prema Provizornom nastavnom planu i programu od 12. 1. 1919.)
Obvezni nastavni predmeti
Razredi
I II III IV V VI
Moralni odgoj i obrazovanje - - - - l l
Razgovor 6/2 3 - - - -
8/2 4 4 3 3 3
Nastavni jezik Gramatika - l l 2 l l
Diktat 4/2 l l l l l
Sastavljanje 4/2 2 2 3 3 3
Aritmetika, geometrija, 10/2 4 4 4 5 5
Zemljopis i povijest - - 2 2 2 2
Prirodopis (nozioni varie) - - 2 3 3 3
Krasopis - - - - l l
Crtanje - l 2 2 2 2
Tjelesni odgoj 5/2 5/2 5/2 2 2 2
Pjevanje 2/2 2/2 2 l l l
rad - 2 2 3 3 3
I 19 21 24 26 28 28
Ukupno
I 19 19 22 23 25 25
Izborni predmeti
Vjeronauk l 2 2 2 2 2
Strani jezik (francuski, slavenski) - - - - 3 3
Odgojni rad 2 2 2 2 2 2
- - - - 2 2
I kolstvo dijeli sudbinu Istre.
Drubne kole, rasputene aktom kolske sekcije Civilnog komesarija-
ta u od 13. prosinca 1918. mahom su pretvorene u talijanske. Prva
njima bila je ona u Smoljancima.
kola u otvorena je 20. prosinca 1919. godine kao
Za voditelja kole postavljen je Michele Franco koji je
ujedno i 3. i 4. razreda, dokje 1. i 2. razred povjeren Lucy
Cunz. kola ima ukupno 63 Nastava za 3. i 4. razred je
29. prosinca 1919., a za 1. i 2. razred istom 15. 1920. godine. Za sva
razreda nastava je 30. lipnja. Iz raspoloive dokumentacije
nije otkriti razlog kanjenja nastave za 1. i 2. razred.
207
VIA, God. 6- 7 (1996-1997), sv. 6- 7, str. 173-211
U razrednim knjigama (Registro generale) svih razreda stoji da je od-
ukupno 120 radnih dana to na da su 3. i 4. razred
morali iz nekih razloga stati s nastavom jer su 2 tjedna ranije i mo-
rali su imati broj radnih dana. Iz razrednih knjiga nije razvidno kako i
zato imaju jednak broj radnih dana.
Broj izostanaka s nastave velik je to se iznimno otro odraziti na
uspjehu od 26 I. razreda ispitima ihje pristupilo 16, od ko-
jih je 11 ocijenjeno pozitivno, a 5 negativno. Ostala desetorica nisu pri-
putena ispitima zbog velikog broja izostanaka. U drugom razredu s ukupno
10 situacija je znatno povoljnija, pa svega jedna nije pri-
stupila ispitima. U III. i IV. razredu situacija je u III. razredu od 14,
odnosno 13 po 9 ih je pozitivno ocijenjeno.
Narednih kolskih godina stanje se bitno promijeniti.
1920.11921. godine je osoblje promijenjeno: za voditelja kole i
I. - II. razreda postavljenje Pasquale Guarino iz daleke Basilicate, a
za III. - IV. razreda Vittorio Tolusso iz Trsta. kola ima ukupno 54

Stanje ostati nepromijenjeno i u kolskoj godini.
dvije godine bit posebno obiljeene: u jesen 1922. Faisti-
partija Italije i slubeno preuzima vlast, a te jeseni i kola u Svet-
dobiva ime Edmondo de Amicis. Dosadanji Guarino i To-
lusso premjeteni su, a na njihovo mjesto postavljenje Giorgio Boban koji
vodi cijelu kolu u kombiniranim odjeljenjima I. - II. te III. - IV. Vjero-
je Giovanni a radova Elise Volpi.
Ujesen 1923. talijanski je parlament ozakonio Gentileovu kolsku re-
formu koja do kraja ukida i samo pravo na postojanje kole na narodnomje-
ziku za netalijansko stanovnitvo Italije. Ovim kolstvo Italije, Istre
posebno, ulazi u posebnu fazu svoje povijesti, karak-
teristike, a to sve izlazi iz okvira ove rasprave.
208
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
SUMMAR Y
THE PRIMARY SCHOOL SYSTEM IN THE AREA OF
TO THE END OF WORLD WAR I
The primary school system of Istria showed further development only after
the so called second Austrian occupation in 1813. The education was organised by
the Catholic church. Although preparations for the opening of schools had started
in 1814. first school were opened not earlier than 1817. The first school was
established in Faana. In this school, as well as throughout Istria, children were
taught in German and Italian language. Many researches of the Croatian Education
system were misled of whom were priests, were Croats by byrth. They came to
conclusion that those were the first Croatian schools. But such schools were
established much later in spite of the fact that the Croatian language was already
introduced in schools in minj and Lovran in 1821.
Series of schools were established in the 20's of the 19
th
c. mostly in south and
west Istria. Based on the fact that so many schools were established in many
similar places, on would expect that such school would be opened in
but it didn't happen, mainly for economic reasons.
First school documents date from the school year 1870171 wich can therefore
be considered as the foundation year of the school in In this
one-class school children were taught in Italian language. It become two-classes
school during 1903.
The school was attended mostly by Italian children since the teaching was
carried out in Italian language. Croatian children stayed at home. This problem
was solved by the Society of Saint Cyri11 and Method (Druba) established three
schools in the area of tokovci in 1902, Smolj anci 1906 and
in 1907.
All schools functioned regulary until the beginning of the World War L In
May, 1915 Italy decklared war on Austro-Hungarian Monarchy and the regular
functioning of the schools changed totally. The inhabitants of south Istria lived in
constant danger of being bombarded by the Italian army and were soon evacuated
to refugee camps in Austria, Czechia, Moravia and Slovakia.
Schools were closed down in south Istria along with the three schools
established by the Druba whereas the Italian school in remained
functioning during the whole period of war.
After the Italian occupation of Istria all schools established by the Druba
were closed down along with those in the area of The Italian school
was transformed into an educational institution of the new ruler and got the name
209
A. CUKROV, Osnovno kolstvo v e t v i n e n t i n e ...
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
"Edmondo de Amicis" wich meant futher extiction of Croatian national feeling in
Istria in accordance with the fascist policy of assimilation.
RIASSUNTO
L'ISTRUZIONE SCOLASTICA ELEMENTARE NEL
SANVINCENTINO DAI SUOI INIZI FINO ALLA FINE DELLA
PRIMA GUERRA MONDIALE
Gli inizi dell'istruzione scolastica elementare risalgono all'epoca della
seconda occupazione austriaca, avvenuta nel 1813. Inizialrnente l' organizzazione
dell'istruzione scolastica elementare venne affidata al clero cattolico. La prima
scuola, aperta nel 1817 estata quella di Fasana, con la lingua d'insegnamento
tedesca e italiana, come, del resto, e stato in tutta l 'Istria. Nella maggior parte delle
localita i stri ane i primi maestri sono stati i preti di origine croata, fatto che ha
indotto molti ricercatori all' errata conclusione che le prime scuole fossero croate.
Queste invece saranno aperte molto piu tardi, fatta eccezione per i luoghi di Lovran
e minj nelle cui scuole estata introdotta la lingua croata gia nel 1821.
Visto che nei primi vent'anni e stato fondato un grande numero di scuole nei
centri maggiori, si poteva giustamente attendere l' apertura della scuola elementare
anche a Sanvincenti, pero cio non e avvenuto, soprattutto per ragioni economiche.
I primi dati relativi alla scuola risalgono all' anno scolastico 1870171, che pua
essere considerato anno di apertura della stessa scuola elementare. E stata una
scuola monoclasse con lingua d'insegnamento italiana, nel 1903 trasformatasi in
biclasse.
Essendo stata l 'istruzione impartita in lingua italiana, la scuola era frequentata
da alunni italiani, mentre gli alunni croati, in genere, rimanevano senza l 'istruzione
scolastica. La questione venne risolta grazie all'impegno del Sodalizio dei SS.
Cirillo e Metodio con la fondazione di tre scuole nel Sanvincentino: nel 1902 a
tokovci, nel 1906 a Smoljanci e nel 1907 aSanvincenti.
In conseguenza al mutamento della situazione generale, causata dalI' entrata in
guerra dell 'Italia nel mese di maggio del 1915, anche l'istruzione scolastica ha
subito mutamenti . A causa della minaccia di bombardamenti dell 'Istria
meridionale da parte dell 'Italia, la popolazione di quel territorio venne evacuata e
inviata nei campi per i profughi e, di conseguenza pressoche tutte le scuole
dell 'Istria meridionale vennero chiuse, comprese quelle del Sodalizio, mentre e
rimasta in atttivita la scuola italiana di Sanvincenti durante tutta la guerra.
210
A. CUKROV, Osnovno kolstvo v e t v i n e n t i n e .. .
VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211
Con l'occupazione del1'Istria, da parte dell 'Italia, tutte le scuole del Sodalizio
sono state soppresse, comprese quelle del Sanvincentino, mentre la scuola italiana,
riaperta nel 1919, intitoiata "Edmondo de Amicis", ha proseguito con la
decroatizzazione della popolazione nel Sanvincentino, conformemente alla
politica di assimilazione e cancellazione delle tracce croate in Istria.
211

9 Cukrov

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

9 Cukrov

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A. CUKROV, Osnovno kolstvo ...

VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 173-211

You might also like