2

REDAKCIONI ODBOR
Mehmed Mahmut Dr Jusuf i Abdurahman
GLAVNI I ODGOVORNI UREONIK:
Abdurahman
urednik
Mehmed
Naslovna strana: Ismet
Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa
Osman biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblioteke I
Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Pari!ke komune 8
Ovaj je uz finansijsku
zajednice za rad SRBiH.
tamoa: NIP Sarajevo_ Za hampariju: graf . int. Petar Skert
t
ti
D.mal
GAZI HUSREVBEGOV HANEKAH U SARAJEVU
11 k.o sutje.ntar za tesavvufa - islamskog misticizma, od-
nosno IUfi - hostel u kojem su se dervii i teoretski obrazovali i tu fivjeli, ili kao
asocijacija dervila spremnih da ive zajedno -se izvjesnim regularna i
disciplini, razvija $t od XI-og vijeka u Horasanu (Iran) , da bi zatim kao ustanova
bio u Iraku, Siriji , Maloj Aziji j RumeIlji. od jednostavne ustanove i grupa-
cije dervila, se razvio u(organizovan i, u izvjesnom smislu, odgoj-
no-obrazovni zavod
21
, koji 'je irnao ' zlK:latak da udomi dervi!e j da ih uz-
digne i oplemeni. ".
U vrijeme kada je prihvaten klo asocijacija sufija i kada je imao razvijen oblik,
hanekah se pojavio j u nalim zemljama. Ka(1 organizaclja sufija i kao
vinski kompleks, ako tako moemo on je varirao od jednostavne ka
razvijenijoj i kom-pleksnijoj formi sutr.institucije s obzirom ne samo na organizaciju
nego i na teoretsko i usavriavanje i uzgoi dervia, tlo su bili
specifikum i i kvalifikativi :tao institucije koja se razvijala,
i u zemljama.
Posebna karakteristika lJanel:dtha kao organizacije dervib i kao sufi-centar, koji
se razvijao i njeQovao u Bosni i Hercegovini, jest njegov kongregacioni karakter, budu
da je on lJ svom djelovanju i praksi, zacijelo. bio vezan la izvjesnu varijan
tu, odnosno red. mi imamo, na primjer, "MevlevibAne!:c.Ah Ishakbega


utemeljen oko 1462. g'Odine u Sarajevu, "Nak!ibendi -bineI$Ah Koski
11 I;II,..ete-lh je arlbizir,,..1 izrn persijske sloten/ee " banegih", koj, .. sastoji od -
kuta, dom, i "ph" - mjesto, boravitte i dervita, Kod nas .. Izgovara
" hiniki h".
2) J. Spencer Trimi..,ham. The Sufi Orden in tslam. Oxford Univttrs/tv Press. 1971. str, 17 2J;
Ibn Knaldun, T"' nf, 195' str. 121, 279; Al lrbili, Madaris OimishQ, ed. Oehman, Damascus,
1366/ 1947, Itr. 15-16; Maqriz i, Kni,a" ed, lJ24/ 6. IV. , str, 27' 306; J . Asiat. I8r. IX. V
118951, khantQahs (str. 269-9.71, ribati Istr. J77-8l1, zaw/vlS htr. 3874OJ).
J ) MoUlI je dl.je takav postojao samo u prvo vrijeme.
3
osnovan prije 1612. godine na Maloj Tepi u Mostaru
41
,
medresa podignuta 1668. godine u Podhumu kod
ne damije u Mostaru
51
Ibrahimefendije Bistrigije", podignut u
Sarajevu 1599. godine.
61
Me<!utim, Gazi Husrevbegov z;auzima jedinstvenu poziciju me<!u nji
ma, koji je 5 njegovom damijom i Kurklmlijom - medresom arhitekton-
skourbanu .i estetsku ci.linu i centar starog Sarajeva, je do kraja 1591.
godine na sjevernoj strani, odnosno preko puta njegove damije, koja je podignuta u
centru najstarije sarajevske

Naime, damiju, imaret (javnu kuhi
nju) i musafirhanu (gostinjacl Gtlzi Husrevbeg je podigao do kraja 938/ 1531.godine,
da se sve one spominju u njegovoj vakutnami iz te godine, dok je medresa,
koja se zvala prvo "seldukija", cf zatim; "Kurumlija", podignuta 943/ 1537. godine,
kada je izdata druga Gazi Husrevbegova vakufnama
81
,
Gazi Husrevbegu sastojao se od centralnog uskog dvoriUa sa
nom u sredini, oko koga se, du obje strane, nizala 14 za dervi!e, a ispred njih
je jedan dio dvori!ta bio natkriv.en krovom koji je drhla kolonada vitkih kamenih
stubova. Lijeva strana od ulaza zavrIvala se semahanom (salom za der
viike obrede) , Trijem se nalazio ispred soba desnog i lijevog krita U
dnu peristila bile su smjeitene nuzgredne prostorije.
91
U svakoj sobi bime
stanovala su po dvojica derviI, koji su se hranili iz Gazi Husrev-begovog imare-
ta.
1
O)
Gazi Husrevbegova baneJ:<,iiha, kako vidimo iz njegove vakufname,
trebalo je da bude Halvetijske ikole. Tu se trai da !ejhovi nje-
gova hanekaha budu ljudi, poznati svojim iskrenim vladanjem, kojima je krijepost
vlastito svojstvo, koji su zaodjenuti Bojeg strahopoitovanja i pobonosti,
koji su istrajni na putu uzvilenog eriata <islamskog vjerozakona), koji idu stopama
ejhova i pobofnih ljudi, koji slijede ponalanje evlija, koji se dr!e islulaju teri-
atske zapovijedi, obavljaju namaz u dematu, poste, zikr, Kur'an, savladava
ju strasti i ostalo ito dolikuje vladanju oi)brih derviI (saHkl i ho obiljefava
ljude, koji na pravi PUL"I
41 Vidi: vakufnama Koski Mehmed'pMe, knjiga I. Sir. 179-181 u GH biblioteci; Hlvzijl H .. n-
dedit. Turbeta u Mostaru, "OSVIf', br. 29 od 8. prosin(JI 1943 tr. ID; H,
Kulturnoistorijskl spomenici u Mostaru. iz turskog doba, "Preporod", bf". 16 od 15. luguuI
1973. godine, str. 13.
51 Vid. H. Islamske kulturnoprosvjetne ustanove u Mostaru, GI nik VIS,
XXXIII . br. ' 2 i 7-8, 1970, Sir. 341; H. Kulturnoistorlj.ki lpomenici u Mortlfu
Iz turskog doba, "PreporOd", br. 17 od 1. septembra 1973. godine. str. 13.
6) Pogledell: Satir Sarajevske tekije, "Narodna stafINI", sv. 14. knl . I, Z-slreb l-XII
1927. god ine, SIr. 79. U vile dokumenata se tekija Ibrahim efen(hje BIsIrigije navodi izrazom

71 Vid. Hazlm Teritorijalno lIfenje i r3.tVoj Sarajeva u XVI .. Radovi " ,
knj . XXVI , Odjeljenje IStorijsko-fllolmkih nauka knj . 9. Sarajevo, 1965. Sir. 32.
81 Vid. H. Teritorijalno lirenie i razvoj Sarajeva, Str. 32; Hamdija Kretevlja-
kovit. Spomenica Gazi Husrevbegove 1932. 'U. 57, FetlOm Spahe,
Spomenica, Sir. XI I XXXI; Alija Nametak, Islamski kulturni spomenici turskog perioda u
Bosni i HercegOVini, Sar.jevo, 1939. Sir. 18 i 19.
91 Vidi optima: Truh!llka. GazI Husrevbeg. niegov ivot I nlegovo dOba, GZM. januar.juni,
1912,11r. 176-178
IDI Vid Sat" Sar.,evske tekije "Narodna st.nna - 14", nr. 78.
III Spaho Fehim, Prevod Gazi Hu.revbegove vakufname IZ 1531 . godine, "Spomenie1l", Saf/tje-
vo, 1932, str. XVIII i XIX.
4
-
Svojom zakladnicom, Husrev-beg je odredio da u njegovu slui jedan
od najboljih i halvetijskih asketa i halifa, kojemu se iz prihoda spomenu-
tog vakufa davati 20 dirhema (srebreni novac) dnevno, to se isplativati u
nim obrocima, a derviima, koji stanuju u njemu, davate se 10 dirhema

Motive i razloge, kojima se rukovodio Gazi Husrev-beg da je svojom vakufna-
mom traio da u njegovu hanekahu bude Halvetijskog dervikog reda,
a ne pripadnik nekog drugog tarikata. svakako treba traiti u to je ova mis-
kojoj je i Gazi Husrev-beg pripadao, bila veoma popularna i rairena u
Anadoliji i Rumeliji u njegovo v,ijeme i !to je ovaj red bio veoma dosljedan istriktan
u odgoju dervib, a i uveliko je. bar tada, respektirao lidere na vlasti. kasni -
je, zbog snanih pobo2no-asketskih tendencija imelameti bekgraunda i ovog
reda. predstavnici Halveti tarikata u naim zemljama su u sukob s no-
siocima osmanske vlasti i feudalnog drutvenog poretka, ho je bio svakako jedan od
motiva i razloga, ma;da ne glavni. da je polovinom XI X-og na Husrev-
begova hanekaha dobo ejh Nakibendijskog tarikata, kojem su, naravno, pripadali i
njegovi nasljednici.
131
Osim toga. moemo pretpostaviti i to da tada ili nije bilo spo
sobnog Halvetitarikata, kako se trai lo, pa iz nude se pribjeglo odstupanju od
spomenute odredbe vakufname. iti je stoga su Nakibendije u to vrijeme zadobile
utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Druga tendencija. a svakako i promjena. koja se veoma snano osjetila u XI Xom
i u prvoj polovini XX.og jest postepeno prerastanje Husrevbegova
1J1Inekaha od institucije gdje se ta$3vvuf i vrili derviki obredi u ustanovu
prosvjetnog karaktera - medresu. Naime. postojala je tendencija objedinjavanja bane
kAha i medrese. Tako je nestalo u njemu stalnih dervib. a medrese su obavlja-
li dervike obrede dok oni nisu postali sporedni.
14
)
i pored toga to su prevladavale tenden
cije u Gazi Husrlj!vbegovu to na osnovu izvjesnih dokume-
nata u GaZi Husrevbegovoj biblioteci,lS) smatramo da je ova institucija ostala da
slui svojoj svrsi - da se u njoj tasavvuf i vrili dervi!ki obredi i da je takva
ostala sve do u XIXti vijek, dok je samostalno postojala. Istina, i kasnije, kada je
do!lo do stapanja i ujedinjavanja i medrese, on je, do izvjesne mjere, i dalje
figurirao kao sufiinstitucija, ako ne .sutinski a ono formalno, da bi se udovoljilo
zahtjevu vakufname i vakifa. I dalje se u medresi obavljala mukabela petka i po-
nedjeljka i predavala se djela karaktera, kao !to su: Ihyil al 'ulum aldin
od Gazalije i alMul:'ldmmadiyah od Sirgivije. ' 61
Gazi Husrev-begov je vie puta stradao od poara. Izgorio je 1697. i
1755. godine, a obnovljen je 1769., zatim je stradao 1831. i 1B52. godine. Poslije po
ara od 1831. godine utroena je svota od 10.860 grob, budetom od
121 Spaho FehIm, Prevod Gazi Husrevbegove vakufname il: 1531., "SpomenIca", str. XIX.
13) Sjetimo se samo duela halvetijskog l ejha Muhameda iz UJ:lca i njegove korespondencije i pisa-
ma uputenih beogradskom namjl5niku MuhamedpMi. VIdI: Omer PolJanIca lejha
Muhameda beogradskom \la/iji Muhamedpatl. PQF, II, 1951 . SarajllYO 1952,
SIr. 184194.
14) Vid, o lome lot I HamdIja Spomenica, SIr. 58.
15) Vidjeti Mehmed Povodom Cllirislagociitnjice GUI Husrevbegove medrese u
Sarajevu. "Narodne uzdanIce". kalendar za , 937/ 13551356, V. Sarajevo 1936, str 40.
161 M HandJ: .t, ISIO, 'sIr. 40.
5
23. safera 1248 (22. VII 1832) i fermanom od 19. rebi"ul-evvela 1249. godine, da bi
se podiglo novo zdanje Nakon pofara od 1163 (1749/50) godine po-
dignuta je nova zgrada koja je imala 12 soba za simahanu, sobu
za odnosno mudcrisa inuzgradne prostorije.
1
Sl
Ijinelslh Gazi Husrev-bega je tokom svoga opstojanja i djelovanja, kako smo to
naprijed istakli, bio institucija 'karaktera u kojoj su se smjenjivali iejhovi
postavljani dekretom direktno od strane imperijalne osmanske administracije, !to mu
je davalo oficijelan karakter, zavod gdje su se odgajale generacije vjerske uleme i
!ejhova. Iako su se tu ta$avufska djela, se nikada nije razvio u
to sufi-koledl, kako je to vakIijom je, koju ne treba gubiti iz
vida kad se raspravlja o ovim stvarima, da l:Ialveti Jkole su se regruti-
rati iz reda uleme, te da $u se po nekoj tradiciji u t;jalveti tekijama predavali tehir
(komentar Kur'ana), hadis (tradicija poslanika Muhameda) i tesavufska djela.
To je bio stil rada tekije Jejh - Muslihuddina i njegovih sinova u
Ulicu j Ibrahim-paJinog u Travniku. Ali, i pored svega ho smo rekli,
istina je da je u Gazi Husrevbegovu ortodoksna ulema imala glavnu i
u duhu Husrev-begove vakutname, ipak, odrfavala i gajila, koliko toliko, tesavuhku
t.-adiciju, obrede zikra (mukabelul iza ikindije namaza, odnosno
petka i ponedjeljka
I profili kadrova, koji su slulili kao Jejhovi Husrev-begova prulaju
nam do izvjesne mjere sliku,njegov smjer i orijentaciju u vrijeme dok je aktivno i neo-
visno djelovao, negdje do 1934. godine. Nabiost, taj pregled biti nepotpun, jer
pored svih nastojanja i koji smo uloili, nismo mogli saznati ko su bili prvi !ej-
hovi Hanekaha. Mi raspolaemo izvorima koji se odnose na XVII-og
Dakle, Husrev-begova smjenjivali . $u se redom:
Bonjak Alija, sin Mustafin (um.1050/ 16401.
Cjh Muhamed (do 2. zilhidleta 115H126. decembra 17451,
Sojh Ahmed (u. - l.
Sabit-efendija (wm. 1178/ 1765).
Hadi Ahmed-efendija, sin Mustafin (um. 1227/ 1812),
Had!i Mehmed-efendija "Razi" (um. 1200/ 17661,
Muhamed-efendija, zvani Muhamed" (um. 1269/ 18521.
17) Vidi : Sidtll, br. 73 o GH-bibl .
lSI M. Kronika, VI, Itr. 167 1,1 H. Spomenica, str. 58 ISg. Prvo-.
bill'O, kako smo rekli, l;:Iinel!.ih je imao 14 soba za dervi!e, simahantJ I nuzgredne prostorije.
191 Blogr.fski I drugi podaci o navedenim Gazi HUlrevhegova h.nikah. mogu se n.
tl II sliiedetim redovima: Safvet-beg Bolniaci I Hercegcwc l u islam.koj knli!evnosti .
Sarajevo 1912; lit i, Znameniti Hrvati , i Heragovci o tu'lkoj carevini, Zagreb 1931;
Mehmed Knjitevni red Muslim,ma, Sarajevo 1933; Hazim
KnJ,!evno.t Muslimana BiH na orijent.lnim jezicima Ibioblbllografljll, "Svjetlost" ,
Sarajevo, 1973; S. Kemura - V. Serbokroetif(:he Oichtungen bo.nieher MolIirni,
Sarajevo 1912; Mula Mustaf. Ba!eskij., Ljetopis (1748-1S04I, prevod. turskog, uvod i ko-
mentar napiS*) Mehmed "VH8lin MHtell", Sar.jevo 1968; SIr. 86, OO, 24S,
246. Radovi H'mdije II Spomenici Gazi Husrevbegove t.tlfinogodilnjice,
Sarajevo. 1932; SIr. 144-165; Tridesetogoditnji izvjHtaj Ikoll u Sarajevu,
"Sarajevski lill". 9 april 1915, IIr. 49. 51 - Nekrologe napisao Muh.med Emin Dizdar;
M. Kronik . SV. IV, str. 234, I sv, VI , su. 106 u GHbibl .; Sid!iIi br. 25, SIr. 94, 107,
Sid!lI bc 2S, iH. 247. Sidtil br_ 47, IH. 63, 64; Hamd ija Novi behar. Vill i
11934- 1935, br. 3- 4, str. 67; iSl i, Glasnik VIS-a, V1/19S5. br. 11 -12, SIr. 348-353.
6
Mustafa (um. 1864).
Muharnedefendija (um. 1294/ 1878).
Arifefendija Kurt (um. 1890).
Hadfi Hasanefendija Spaho (um. 1915).
Hadi Omer-efendija (um. 1912) ,
Abdullah'efendija (um. 1923),
Hadfi Ahmed-efendija sin Muharnedef.
(um. 1931),
Hafiz Hamdi -efendija (um. jula 1934),
Hadi hafiz O1emaludin efendija (um. 1955).MSS 19) MSS 19)
1

~
,. ,
SUMMARY
GAZI HUSREVBEYS HANIKAH IN SARAJEVO
On the basis of historical sources and literature the author exposes all available
data about this institution (its foundation, development and mission) and discu$ses
its importance in terms of history. religion and culture. He also mentions other Hani-
kahs in Bosnia and Herzegovina.
After the general explanations about the institution of hanikah the author pre-
sents some of its historical phenomena and especially its congregational characteris-
tics as a suH-center that developped in Bosnia and Herzegovina after the 16th centu-
ry. Gazi Husrev-bey's Hanikah, founded before the end of 938/ 1531 as can be seen
from the Waqfnama then issued. together with the mosque and Kuriumli -Medres
(also founded by Gazi Husrevbey) was the urban center Qf the old part of Sarajevo.
As an educational and sufi-centre the Hanikah was an institution where, during the
five centuries, many sheiks and scholars were educated. Some of them were very
prominent people in the political and cultural life of Bosnia and Herzegovina.
It' s interest ing to note that. although it had been regulated by Waqfnama that
the chiefs of Hanikah would be sheiks of Halvetian dervish order, in the middle of
19 th century the chiefs were sheiks of Nakshibendian myst ic school.
B
E
Kasim
KASIDEI BURDEI BOSNEVI
(Kasidei Burda na "bosanskom" jeziku)
orijentalnim rukopisi.ma knjinog fonda u Gazi Husrevbegovoj biblioteci
pronalli smo jedan rukopis pod gornjim naslovom (v. br. 4563). To je doslovan pre
vod s arapskog na nal jezik poznate kaside (ode) koju je spjevao el Busiri u slavu
Muhameda alejhisselama. Prevod je dat u stihovima.
Da bismo u jednom kratkom prikazu istaknuli smisao i prevo-
da, da se treba osvrnuti na originalni spjev i ukazati na njegov i ulo-
gu u vjerskom ivotu muslimana.
Kasiderul-burde, ili prema turskom izgovora Kasidei-burda. popularni
je naslov originalnog spjeva na arapskom jeziku, o se prevodu ovdje radi. Djelo
je spjevao poznati arapski pjesnik Abu Abdullah Muhamed b. Seid, zvani
al Busiri , koji je ivio i radio u Egiptu, u sedmom po Hidr i, odnosno u tri -
naestom polsau. ga je u 72. godini ivota (680/ 1281) , a umro je u
Aleksandriji 694 / 1294. Po zanimanju bio je pisar (katib) divana, a neko vrijeme bio
je visoki upravni slubenik. Kasnije se odao pobonom ivotu i mistici. Narod i danas
njegov grob. Podaci o njegovom ivotu su oskudni, a biografa o
,
datumu i mjestu njegove smrti su Prema nekima on je umro u Kairu 6961
11296. i sahranjen u blizini turbeta Imama !;afiije.
Naslov, koj i je on dao svom spjevu, glasi: al-Kellakib ad-durriyye fi medhi
hayril-beriyye (Vijenac bisernih zvijezda u slavu To nije
hvalospjev, nastao iz malte i navike. ili elje pjesnika da pjeva i slavi .
iz njegove potrebe da iskazuje svoja i svoje sposobnosti. To je spjev, koji je
nastao pod utjecajem izvanredno telkih historijskih okolnosti, koje su pjesnika pot-
resle j potakle da ga spje'la.
Naime, u kojemu je nastao spjev, bilo je doba kada je islamski svijet,
posebno onaj na prostoru 81iskog istoka, dakle u kulturnom centru islamskih naroda,
jo! tdko bolovao i podrhtavao od velikih udara, koje su mu nanijeli Mongoli s Istoka,
9
(pad i Bagdada 1258), i prije toga krstaki ratovi sa Zapada. Koliko su to bili
strahoviti udarci i ha su za ivot i opstanak islamskog svijeta i njegove kultu-
re, malda nam najbolje ukazuju poznatog orijentaliste Brockelmanna, koji ka-
e da se islamski svijet, ni do danas nije oporavio od tih udaraca. (V. Geschichte der
arabischen Litteratur, 11-3). Uz to su, u tim vremenima, vladale kuge i glad.
(Sam pjesnik alBusiri bio je teko bolestan od uzetosti) . Tada je islamski svijet, po.-
sebno arapski narod, bio slomljen ne samo materijalno i nego isto tako i
duhovno i moralno. se da taj svijet ide u susret sv6joj neumitnoj propasti.
U takvom stanju i prilikama, kad teki udarci zbunjuju i umove, kad
pojedinci i zaiednice snagu i kad je u i u drutvu sve uzdrmano
i pokolebano, k.,d $u drutveni poredak, red i moral razbijeni, a duhovna slabost i
pad sve prijete, - osjetljiva dua pjesnika Busirije bolno je zacvilila i krvave suze
prolila nad svim se toda zbivola u is.amskom svijetu, nakon nekadanje slove
i reda koji su u tom svijetu vladali. U tim prilikama, kad hvata duho-
ve, pjesnik, kroz bol i suze, gaji nadu i trai oivljenje i preporod duhovnih snaga na
pajanjem na vrelu islama u Medini, na Bojeg poslanika Muhammeda, ob-
navljanjem njegova duha u razbijenim i zamrlim srcima vjernika, kako bi se, ugleda
njem na njega, oteli bolesti i propasti. Zato on, odmah na spjeva, u svom
bolnom priziva dah iz Medine 'i trai osvjeenje na povjetarcu, koji dolazi od
njene strane i od strane velikog Medinelije Muhammeda, koji u njoj Njemu u
slavu, a svojoj bolnoj dui kao lijek, on nie ovaj spjev kao nisku bisera, u koju je e-
lio da nanie zvijezde s neba.
Autor spjeva bio je vrstan poznavalac arapskog jezika i knjievnosti i veliki
pjesnik. Po svom daru i ljepoti svojih kasida, on se uzdie u prvi red pjes
nika svoga vremena, a ponekad ih nadmauje i dostie arapske klasike. Poseb-
no mjesto u njegovu obilnom opusu pripada ovoj kasidi , kako po ljepoti
izraza tako i po dubini psiholoko-filozofskog razmiljanja i do
ivljavanja. Kroz sve to je data idejno-moralna pouka i duhovno ohrabrenje i
na jedan vjeh pedagoki
Busirija je bio due vremena pjesnik vladara i drugih velikodostojnika, kojima
je, po starom i za dobru nagradu, kitio hvalospjeve. Ali svoj pravi
i stvaranje ispoljavao je i dao u slobodno odabranim temama i spje-
vovima, - kao je ova kasida. je sadraj Iako je ovo
hvalospjev osobi Bojeg poslanika. sadraj mu je i raznolik.
Spjev broji 161 dvostih (bejt). Na (prvih 12 stihova) je uvod u pjeva
nje (matia'). Tu pjesnik, po ugledu na stare arapske klasike, govori o svojoj ljubavi,
koja ga je sada ponijela, a to je ovdje ljubav prema velikom kojem on eli da
pristupi i da mu podnese svoj hvalospjev. Velika ljubav i vezani za to
prouzrokovali $u da poteku suze iz njegovih ("Da nije velike ljubavi i tuge, ne
bi ti prolio suze nad starim uspomenama ... "). To je sve plemenita Ijub.av, ljubav pre-
ma velikoj osobi, prema velikom ljudskom liku, prema uzoru morala, ljudskog dosto-
janstva i prema velikom i njegovoj nauci. Takvu ljubav pjesnik i
zagovara kao ljubav, koja je vrijedna da jO} se preda. To je ljubav, koja
ka duhovno uzdie i odrava u svim prilikama, koja mu ne da da se izgubi ili padne, -
ljubav, koja se protivi onom drugom niskom tjelesne poude, prema moral -
noj slabosti i koja treba da ogradi od njih. prijekorna pitanja sam
sebi, on svoj spjev
10
-
"Zaho krvave suze iz Je li zbog na mile susjede u
mjestu Zi Selem, Meke i Medine? lli zato !to je puhnuo povjetarac od Medi-
ne, i je sinula svjetlica u tamnoj i ledenoj iza brda Idam, u blizini Medine? "
Njegove "krvave suze" su suze bola i 'tuge, i suze radosti i nade u isto vrijeme,
jer je, u svoj svojoj tegobi j mahu, vrelo snage i tivota, koje ga napaja jakom
nadom u spas. To je djeteta, koje se na rukama i kri-
lu, nakon ho je bilo palo u triku' opasnost i strah: od straha, koji tra-
je, j od radosti, ho se utjeha j spas.
Potom pjesnik u pletivo ove kaside razne motive o mnogim pita-
njima duhovnog tivota i preporoda, ho je sve profeto dubokim i
ljanjem, - svakom pitanju nekoliko stihova. Sve je to ipak vjeho po-
vezano u jednu skladnu cjelinu, jedan grozd ili vijenac "bisernih zvijezda" ..
Poslije uvoda. sadraj njegove kaside pitanja:
Svakojake strasti i prohtjevi u koje ga vuku na stramputnicu, daleko
od Muhamedova puta (16 stihova) .
Slava i hvala Bofjem poslaniku i njegovoj moralnoj (30).
i Poslanika (19),
O sretnoj molitvi (dovi) njegova imena (10).
i Kur'ana (171.
Poslanikov poseban doivljaj pribliavanja Bogu (Mi'radt - 13) .
Borba (dfihad) Bojeg poslanika (22),
Pokajanje i traenje oprosta od Boga iistigraf. 14).
Memoriranje i tiha molitva (mu nad fat, 9) ,
Kasida je uz to protkana elementima tesavvufskog i ta
ko da je neki smatraju kasidom sufijskog srnjera. Neka mjesta u njoj podvrgnuta su
ozbiljnoj kritici od strane ortodoksnih islamskih sljedbenika sunnijskog
pravca. To su ona mjesta, gdje pjesnik dopuha sebi ne samo umjerene hi-
perbole, nego i dublja presezanja i pretjeranosti. U takva kritikovana mjesta spadaju,
na primjer, stihovi, u kojima on. Muhammeda, kae:
"Sva ranijih Bojih poslanika samo su dio (zraka) njegova svjetlal" - lli:
"O ti najplemenitiji stvore! Ja nemam nikog, pod bih se zahitu sklonio,
osim tebe, kad nastupi veti ki Sudnjeg dana", - ili:
"Ov8j i Onaj drugi svijet samo je dio tvoje dareljivosti; a znanje, napisano na
Bojoj (Levh), i ho ga je Boje pero Zapisalo (Kalem), samo je dio tvoga zna-
nja".
Neki njegovi takve pretjeranosti, koje nisu u skladu ni svjerodostoj
nom tradicijom Muhammedova nastoje opravdati njegovim tesavvufskim shva-
tanjima. No, pored svega toga, njegova kasida, u svim slojevima muslimanskog
va, imala je veliki odjek i je na vanredan prijem. Knjievni i krugovi
primili su je kao briljantno knjievno i djelo; i pedagozi kao vanred
no lijepo spjev; a oni svi, i slojevi s njima zajedno, kao pjesmu
duboke i do zanosa prefinjene pobonosti - pjesmu koja zdrave duhove uzdi-
e i prua im posebno duhovno uivanje, a slabe j bolesne kao kakav
ni melem. Tako je ona uskoro postala himna svih, himna ljepote i lijepog izraavanja,
himna pobofnosti, himna duhovnog j moralnog preporoda. uzviJenog sadraia. Mno-
gi se grijao toplinom njenih izraza i misli, mnogi se njenim blagotvornim pou-
. 11
kama i savjetima. Kao takva, tako i primljena, - ho je i sam pjesnik elio,-
ona je imala svoju ulogu i svoj pravi utjecaj. Ubrzo se pronijela i stekla sebi
mjesto u cijelom islamskom svijetu, arapskom i nearapskom. Nije vie bilo vjerske
proslave Mevluda (Muhamedova a da se i nieni odre-
stihovi nisu citirali i pjevali. To citiranje izvodili su pojedini (solo) lIJe-
pog glasa, ili njih zajedno, u skladnom horu. Ona je postala sastavni dio
nih vjerskih priredaba i mani festacija u Cijelom islamskom svijetu. Tako je, preko
Turaka, dola i do nas.
Uskoro su se, u irokim slojevima islamskog svijeta, pojavile, i vremenom sve
vie plesti, oko ove kaside, mnoge legende. Njoj a njenim pojedi-
nim dijelovima i stihovima posebno, pripisivala sei se taianst-
\oenim djelovanjem postitu i ostvaruju ciljevi i elje, koje na drugi ne mogu biti
postignute, pa je ta ' kasida, u neku ruku, postala talisman i hamajlija za i
obranu od raznih nevolja, bolesti i drugog. Time je, razumije se, sve vie gubila od
svog pravog religiozno-moralnog utjecaja i svrhe.
Oko samog gore navedenog popularnog naziva (KasideiBurda) isplela se
koja je mogla biti i istinita. Naime, se, da je bolesni pjesnik, kad je dovrio spjev,
usnio MUhammeda da mu je ovaj stavio na pieta svoj kao nagradu za spjev, a
se arapski kae "burda" (dakle: Spjev - kasida tj . koji je dobio za na
gradu - burdu). Isto tako se, da je pjesnik te sanjao, da ga je
Muhammed dodirnuo rukom i da je na to ozdravio od svoje bolesti. Ozdravljenje, ka-
se arapski "bur'a", pa su neki ovu kasidu prozvali i Kasidei - bur'a, - "kasida
oztJravljenja", U nekim krajevima su je recitirati prilikom sahrana (pred de
nazoml. pred damijama i u damijama, na pobonim skupovima, kao i pojedinci sa
mi , prilikom svoje intimne pobonosti i pobonog memoriranja. Ona je postala izraz
i ogledalo vjerovanja i pobotnosti irokih slojeva. Otuda je postala interesant-
na za i religioznog tivota islamskih naroda u srednjem vijeku,
pa je poodavno postala predmet i obrade od strane mnogih nemusIi-
manskih Tako nalazimo njene prevode i na mnogim evropskim jezicima:
latinskom, engleskom i francuskom.
Prevodi i komentari ove kaside na arapskom jeziku i jezicima drugih islamskih
naroda mnogobrojni su. Hadi Halifa (Kai' azzunun II, 1331 j 1332) navodi preko
njenih komentara samo na arapskom jeziku. Poznati su komentari i prevodi
na perzijskom i turskom jeziku. Razni prepisi i dopune ove kaside su mno-
gobrojni .
NA$ PREVOD
Razumljivo je onda, to se i kod nas ova kasida mnogo proirila, i
recitirala u raznim pobonim prilikama. Ona se i po mnogim naim medresama, bar
i Svi kolovani ljudi i kod nas, koji su
se u svoje vrijeme kolovali u medresama, znali su napamet bar neke njene dijelove i
pojedine stihove, koje su citirali, pjevali ili pjevuiti sami za sebe ili za svoju dje-
cu, radi pouke i zabave. Tomu i stihovi Safvet-bega u koji -
ma on, u svojim starim danima,obnavljasjetanje i uspomene na svoje djetinjstvo i na
svoga dobrog i oca Ibrahim-bega, sam sebi ovako pitanje:
12
Sjeta! /i se jolte, Mirza,
Kad si bio d'iete malo,
Kako bi ti mirno srce
Od miline zaigra/o,
Kad s' iz usta svoga oca
Kasidei - Burde sluo?
Isto tako. na to ukazuje i ho se nalaze mnogobrojni rukopisni pri
mjerci ove kaside u Gazi Husrevbegovoj biblioteci i drugim centrima islamskih ruko
pisa kod nas, kao su se nalazili i u posjedu mnogih pojedinaca. Pogotovo su je kod
nas usvojili i njom se sluili sljedbenici \esavvufa (dervii) svih redova.
No. njen cjelovit prevod na ndem jeziku, i to jo u stihovima, medu starijim
radovima ljudi nije nam poznat, osim ovog, koji se pred nama nalaz1.
'1
Ko je od ljudi, i kada, obavio ovaj prevod nije nam potpuno izvjesno, jer
o tome nemamo sigurnih podataka. Sve Mo nam moe posluiti kao osnova i poda
tak za razmgljanje i u tom pogledu jesu dvije kratke i nejasne
biljeke na kraju rukopisa, napisane - da tako kaemo - na turskoarapskom jeziku.
U prvoj se kae: "Hvala Allahu na uspjenom zavr!etku ove "bosanske" kasidei-
8urde ..... , a u drugoj: "Sastav Kasidei-Burde. Hali! sin Alijin mjeseca
safera, godine 1285". (1868).
je, da se, u ovakim naved.e, pored naslova djela. ime au
tora, datum prepisa i ime Ovdje od toga nije jasno ni
no. Na osnovu slabog sastava ovih biljeaka, u stilskom pogledu, moe se
da je ovo prepis nekog koji nije autor prevoda, jer drimo da je prevo
dilac mnogo bolje poznavao i turski i arapski jezik. Sa sigurnoM;u se moe reti samo
to, da je prevod postojao 1868. godine. No, nije da je on izvren j prije
tog datuma, a da je ovaj prepis iz te godine. Iz biljeke se moe razumjeti, i mi stoji
mo na tom stanovi hu, da je prevodilac neki Halil , sin Alijin iz Stoca, nam je bio-
grafija, naialou, nepoznata; a koji nam je to zabiljeio, kao i datum svog
prepisa, nije u biljeki naveo svoje ime. No, prema nejasnom stilu biljeke, moglo bi
se razumjeti, da je .avedeno ime (Haiii b. Ali) ime a da ime prevodiQC4
nije zabiljeeno. Ovako isto ime (Hali! b. Ali) nalazimo na jednom drugom rukopisu
(v. br. 4523) ranijeg datuma, iz godine 1212/ 1797. Ono je tu navedeno jasno kao
ime Istina, ako se radi u oba rukopisa o istoj osobi, i to kao
onda zbunjuje dosta velika razlika u datumima (1797 i 1868). Ali, ako je
Hali l b. Ali autor ovog ndeg prevoda, onda navedeni datum (1868) datum
prepisa ovog rUkopisa, a to onda da je prevod obavljen prije toga datuma, tj .
negdje krajem XVIII ili XIX - drimo najvjerojatnijim. Oa se
ovdje radi o istoj osobi, ukazuje okolnost. ho je i ovaj drugi rukopis (gdje je jasno az
ime iz Hercegovine (Mostar ili njegova okolina, jer je i
naden u priv. biblio(eci mostarske porodice
Cinjenica le, da je ovaj prevod, koji je najmanje prlje 107 godina, bio
dosad nepoznat . Iako prevod, ipak je ovaj rad knjievni doprinos
kulturnoj baJtini, i obzirom na njegov datum, on nak! panju i zasluuje
da mu se spomen, bar u jednom prikazu. Ovo t im prije, to je ovo pre
11 I ,?ve kas.de izradiO. je i izdao Hifzlja imlm IZ Zvornika, 1973.god.
Mjerod3llna kr-Ilka joi o lom r.c:tu nije dira $\loju
13
vod, jer su prevodi rijetkost u ranijim radovima ljudi. Naime, mnogi
ljudi, koji su poodavno pisali jezikom, od. XV pa preko XVII i XVIII stol je-
kao su Ajvaz-dedo (kasida), Hadi Jusuf, sin Muhamedov iz Livna, Hevaija,
Kaimija, Aazija, Sirrija i dr., - davali su svoje originalne radove, mada
po uzoru drugih pisaca, ali, doslovnim manje su se bavili.
Prevodilac, kao ho vidimo, svome prevodu daje naslov; Kasidei-Burdei-bosnevi
(Kasidei Burda na bosanskom jeziku) ne da je to prevod,
Prevod je napisan arapskim pismom, koje je, unekoliko, iz-
govoru. Abeceda pisma je, velikim dijelom, onoj, !to ju je prilagodio naem je-
ziku i ju je upotrebljavao Omer-efendija Huma, poznati prosvjetni radnik iz
XI X (1820-1880). To je arapska abeceda, ne tako
naem jeziku, - koja se kasnije dok je dobila onaj oblik i znakove, su
se XX vijeka (u pisanju Demaluddina Muhame-
da Seida i dr). prevodilac bi, bar jednim dijelom svog ivota, mogao
biti Humin suvremenik.
Istina, u pisanju ima dosta odstupanja od Humine grafije, samo nije jasno, da li
je to namjerno i svjesno na osnovu toga, to je, moda, prevodilac imao svo
ju grafiju, ili je ta razlika nastala grdkom U svakom u pisanju
ima dosta nedosljednosti i i u J:lisanju jedne te iste Tako,
primjerice, molim i ne molim ( r L.:. - r l, jedna do
druge na istom mjestu, napisane su prva sa dugim vokalima
( o i ..s -J), ho je pravilnije, a druga bez tih vokala. Takvih primjera redom
ima dosta. Ta mnoga kolebanja i nedosljednosti u pisanju, svakako ukazuju j na to,
da ova abeceda, zvana arebiC8 (arapska pismena na!im glasovima), nije
jo bila ustaljena. Isto tako, u pisanju su dvije spojene i napisane kao jed-
na Cijeli tekst prevoda je vokaliziran kratkim arapskim vokalima (hareke),kao
i arapski originalni tekst.
Vrsta pisma je neshi (nesh), pisan vjetom rukom. U pisanju osnovnog teksta
(originala) ima neto greaka, ho ukazuje da nije prevodilac.
Ispod naslova su navedene stope metra (vezn), po kome je prevodilac
svoj prevod. To je metar (vezn ili bahr) i stopa, koji su uzeti iz arapske metri ke
(ilmularud), se pravilima i okvirima prevodilac sluio pri gradnji svojih sti-
hova prevoda. No, on se pri tom dosta slobodno ponaao, pa bi se moglo da je
sam sebi uzeo ili izgradio metar, po uzoru arapskih metrova, ali se nije strogo pridr-
avao ni jednog poznatog metra od esnaest metara arapske metrike. Nave
dene stope su mu: Fsilarun puta) , faifun (jedamput), !to izraeno znakovima
za zatvorene i otvorene slogove izgleda ovako:
' -u- ( --u- ( --u- ( --u- ( --u-
To bi onda bio devetnaesterac, a takav metar, kao i navedene stope tako ponovljene,
arapska metrika ne poznaje. Po svojoj kompoziciji pak, stihovi prevoda su iz
po uzoru kompozicije originala.Metar,po kome je original spjevan, je elbesit.
Stope ovog metra su: mustef'ilun fai/un puta). Zaha je prevodilac ili prepisi.
uzeo gornje stope, a ne ove, prema kojima je izgraden original, nije nam jasno,
kad je po svom komponiranju prevod blizak originalu ili izvorniku. Prevodilac je, po
svoj priliCi, najprije sklopio svoje stihove u okvirima koji mu odgovaraju, a onda ih je
14
rastavio na slogove i od sebe dao potrebni broj stopa, kako bi naJao i metar
svojih stihova, koji su skovani. Upravo kao kad bi odrezao struku platna,
pa onda upotrijebio metar, da mu izmjeri duinu i
Jezik, kojim se prevodilac ,lui, je za ono vrijeme, u kome on
radi. Tu ima dosta arhaizama, ali i turcizama i arabizama. Turske, a arapske
(dosta puta one iz originala koje prevodi) upotrebljava, ne iz elje ili potrebe
da njima izrazi n:'ku misao, za koju ne nalazi svoju - nego samo s namjerom da
ispuni, formu (metar) nlha, je misao izrazio Moda,
je najbolji primler, za to njegov stih odmah u prevoda:
"Krvi suze pomitane teku zenicama bi demi"
(bi demi, prijedlOQ i imenica, !to krvlju, a to je prevodilac. rekao svojim rio
samo mu je ovdje ta arapska iz originala trebala da njom izgradi metar
stiha). Nekada opet takvom postie formu stiha i izraz misli I pojma.
Mnogi stihovi su razumljivi, zbog arhaizama i stranih Za pojam musliman
- muslimam, on skoro redovno upotrebljava izraze: - turci, kako je to i bio u
narodu i usvojen naziv, a zapravo da pojam nije
u narodu imao nego vjersko
Pada u .... anje izgovaranje) nekih konsonanata u mnogim
upravo onako, kako se izgovaraju u arapskom jeziku kon $Onan ti, jz
nad kojih se stavi znak tedid .... . Taj isti znak f"'tl s.tavlja iznad nekih
u npr.
- nikkome,
- naUe,
- takko,
- missec,
- daUD,
- pollo,
nikom
nale
tako
mjesec
dotao
poJao itd.
se da se je tako govorilo u Bosni (okolina Rogatice) u naro
du prije pedeset godina, a .... jerovatno se i danas govori. da je vokal
pred teklidom, u rukopisu, kratak.
u prevodu je, uglavnom, ikavsko.
Prije pre .... oda prevodilac je dao u .... od na naem jeziku, ustiho
vima i u istom metru. Na uvoda on izraava zah .... alnost Bogu na mnogim
Njegovim blagodatima, ih je podario ljudima. U te ubraja s .... aki udisaj i izdisaj
zraka, to dihanje koga ivimo. "Prohesabi" - kae on,
koliko puta dahne samo u jednom danu i jednoj pa da koliki to broj
blagodati.
Zatim kae da se on moli samo Bogu, a drugom nikom, jer je On jedan,
j uvijek Bog je stvoritelj. a mi smo stvoreni . On nas je de jesmo. Ovaj
cijeli svijet nije postojao, i kroz kratko vrijeme ga opet biti, kao i nas .

Poslije Bojeg on Mu se molbom za ili, kako on
kae, "pomo!enje", a od Muhameda eli zagovor (fefa'at) Sudnjeg dana. Bog je, kae
dalje, Muhameda na ovom svijetu, pa mu i on, u znak poltovanja,
15
priziva Boji blagoslov (salavat). muslimani uvijek treba da Tako on prepo-
prizivanje Bojeg blagoslova i Muhamedovu rodu, drutvu i svima onima koji
slijede njegov put.
Mi smo ljudi, koji smo zaboravni, ne kajemo se, nego kaemo da smo mi net9.
Na kraju uvoda kae, da ovu "Burdu" (naziv spjeva) Boj im imenom i
i menom naleg Muhameda. Rad daje na " Bosanskom jeziku" da bi ga bilo lako i
da bi zadovoljstvo i j " Ja jezi -
kom bosnev.jem, neka im je lasno veselo").
Vjerovatno da je tako i bilo za ; ovog prevoda, u vrijeme nje.
gova nasta,lka. prije viJe od stot inu godina. No, za savremenog ili
sluanje ovog prevoda nije viJe ni "lasno" ni "veselo". Da bi ga vremena
mogao razumjeti, treba da mu se ovaj prevod prevede na cuvremeni jezik. Ako
neko bude i izdavao cijeli ovai prevod, i to
Mi pak ovdje donosimo u cijelosti samo uvod i mali, dio prevoda, s.
kratkim arapskih i turskih izraza u njima:
16
Bogu l) i pofala, robovati Njemu valja bi nami
N ije kada(
2
) od robova Bogu Jukkur ko no biva
Salte
4
) jednom kad i iz sebe kad dihnuti
i danak prohesabi
5
) kad vidiJ ti koliko bi niami.
6
)
Ja se Bogu mome molim, ne molim se ja drugome nikome.
Jer je jedan od vavijek do vavijek vazda golemi.
Bog je halik7) , mi smo mahluk,81 mi ne bivli nas bismo mi.
Nije ovi bio dun'ja,g) do malo bit dun'ja, ko i mi .
U UVODU I DATOM PREVODU
11lukkur
2) kadar
3J niami
4) sa1te (tur.)
5) prohesabi
6111 , 15, 28, nlaml
7) halik
8) mahlu k
9) dun'ja
- na dobru, hvala
- u
- blagodati
- samo, tek
-
- blagodati
- stvoritelj
- stvoreni
- ovaj svijet
Nek je nama od natega jakog Boga jednoga,
Od Muhameda O) kad bude nam, natema mi niami.
11
)
Bog Muhameda na svitovim najvi!i bi od svega
Ja donijeh nat salavat 121 .azda turci m donosit valja nami
Ko je njemu bio tabi,131 u koga je virovanje njegovo
Na Muhameda donosi ti $&18'18t.
14
) jer nlami, 15)
Na njegov 81
16
) i na ashabe 17) donosit nami valja vavijek
I na one koji su im uisali.'SI donosit valja nami
Kako nam je na srdahcu ko no zena 19) u sunahcu malka bi.
Mi smo lnsan,20) bismo nisjan,2l) nismo pi!man.
22
) vet velimo da smo mi,
Mi molimo BO!ll nateg, i t.ko ti sveca Mustafe,
I tako ti Arb,23) KjurS3,241 pokloni nam grijehe na!e T i nami.
Ja imenom Boga Burde ove bi nami
I na!ega Muhameda koji no je najhajirni
25
) keremi.
2S
)
Ja jezikom bosnevijem, 271 neka im je lasno veselo,
Koj i da mi du'i misto da ufatim niami.
28
)
Poslije gornjeg uvoda, prevodilac daje neposredno svoj prevod originala, navo-
po jedan stih istog, a ispod toga daje njegov doslovan prevod u dva stiha. U svom
pokuaju doslovnog prevoda ne uspijeva uvijek, pa onda dosta slobodnim postupkom
daje samo smisao teksta.
Da navedemo koj i primjer i njegova prevoda:
E min teukkuri df: iranin bi Zi Selemi ...
" Je l' ti na hatoru
29
) naJ Muhamed golem sahi b
30
) Selemi
31l
101
Jefa'at
121 na' t salavat
131 tabi '
141 salavat
161 .1
171
ashab;
181 nisali
191 zerra
201 insan
211 nisjan
221 (tur)
zagovor
blagoslov, blagoslova
sljedbenik
blagoslOV
rod, rodbina
druJtvo
slijedili ih
trunka
ljudi
zaborav, zaboravni
pokajnik
231
241
Ad, Kjurs
vlast, carstvo (Boje)' stvorenja iznad
nama poznatog Kosmosa
251 najhajirni
261 kerem i
271 bosnevijem
291 hatar
301 sahib
311 Selem (Zi Selem)
2 -
Anali
najbolji
plemenitost (po plemenitosti)
bosanskim
misao
drug, prijatelj, stanovnik
mjesto blizu Medine
17
Krvi suze pomi!ane !eku zenicama, bi -demi".32)
(A prevod, po njegoyom uzoru, je:
Je li ti dobo u Muhamed, veliki stanovnik mjesta
Zi Selem kod Medine,
Pa ti zato teku krvave SU1P iz
Em hebbetirrihu min tilka'i Kjazimetin ...
"Iz Mekka al puhnu vitar prve na svitovim 3fal a
Crne ali si nu od Medine brda onog Idami ? .. 3)
(Ili je iz Mekke - zapravo iz Medine - puhnuo vjetar slave
prvaka
lli je mrkle sinula svjetlica iza onog brda Idam kod Medine? ).
Na naslovnoj stranici rukopisa nalazi se kratka na arapskom jeziku, u
kojoj je raniji vlasnik zabiljeio svoje ime: "Vlasnik ove knjige Hromizade
Salih Sidki, sin Ibrahimefendije,
SUMMAR'
KASIDEI BURDEI BOSNEVI .
is a literal translation from Arabic language to SerboCroatian (Bosnian) of famous
Kasida (ode) composed in praise of Mohammed. The or iginal poem in Arabic langu-
age was composed by renowned Arabic poet Ebu Abdullah Muhammed
b. Seid called EI-Busiri, who lived and worked in Egypt (died in Alexandria in 1294
or according to some data in Kairo, 1296)_ His verse is full of deep and pure religious
feeling and adorned with beautiful expressions_ For this reason in early became wide-
and accepted by all Islamic people (Arabs and Non-Arabs as well). The poem
soon became an everybody's hymn of piety and of spiritual and moraJ renaissanee.
lt wass partly studied and interpreted in many of our religious schools (Medressas).
There isn't any entire translation in Serbo-Croatian ()f 'fTIentioned Kasida except this
one that was found (under the upper title) among the ()rienta' manuscripts in Gazi
Husrevbey's Library (number 4563). There are not any available data about the aut-
hor of this translation. According to some vague records, at the end of the manusc-'
ript, it is possible to say only that the translation dal(tS from 1868. However it is
possible. that there were other transl<'tions before that year. JudairlJ) bv thp same no
tes, it can be said. and in our point of view, the translator was a cena in Halil,son of
Ah from Stolac, wkose biography is unfortunately unknown to us. The transcriber nf
32) bideml
krvlju
33) Idam
brdo u okolini Medine
lB
the poem did not sign himself. It is a fact. however that this translation was unknown'
tili now, though it is a contribution of a native man to our cultural inheritance. and
for this reason it is worth mention ing, at least in a shorter essay. The translator titi ed
the translation: "Kasidei Burdei Bosnevi" i. e. Kasidei Burda in Bosnian language, as
all Bosnian and Herzegovinian Muslim writers (and also people of Bosnia) always in
the past called their language: "Bosnian". The translator uses Arabic alphabet adap-
~ in II cenain degree to SerboCroatian pronunciation. Conseouently, this is also a
contribution to the Alhamiado literature in our country. Language which is used by
translator is a characteristic of that time. There are some beautiful old Slavonic
expressions, but there are also some archaisms, Arabian and Turkish words. The
introductory part was written in Serbo-Croatian yerse. This introduction is presented
and analysed in this article. Afterwards the translator gives his translation of original
text. citing one verse followed by exact translations of .two verses.
2' 19
Oo
" o
20
1
Mehmed
NEKOLIKO RUKOPISA
PREPISANIH U GAZI HUSREV-BEGOVOJ MEDRESI U SARAJEVU
U vrijeme dok se knjiga umnoaval a i irila prepisivanjem, u isl amskom svijetu,
centri djelatnosti bijahu i medrese. Pojedini medresa
izdvajali su i posebna sredstva za nabavku knjiga koje se koristiti u tim kolama, a
ujedno se iz njih vriti prepisivanje. Tako se, na primjer, u Gazi Husrev-begovoj
vakufnami od B. januara 1537. godine, o podizanju njegove poznate Kurumlije med-
rese u Sarajevu, ostalog, kae i
.. ... to od za gradnju medrese, neka se za to kupi vrijednih
knjiga, koje se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko ih bu-
de i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom".
Na pojedinim rukopisima nailazimo i na biljeke da su dje-
la prepisana u medresama. Tako ima podataka da su knjige prepisivane u
sarajevskim medresama: Gazi Husrev-begovoi. Firuzbegovoj. Kemal -begovoj i Almei -
dan medresi, zat im u Husrev-begovu hanikahu kao i hanikahu u Bistriku. Nadal je,
ima rukopisa, prepisanih u Karadoz-begovoj med resi u Mostaru.
skoj medresi, medresi u Travni ku i dr .
Prepisivali knjiga skoro redovno biljele i datume kada su knjigu prepisali. Me-
rukopisima koje ovdje najstariji rukopis je iz 16 17. godine. Karak te-
ristilno je da su skoro sve biljeke prepisivala stilizirane na arapskom jeziku. Neke
od njih su sasvim kratke. samo ime prepisivala i datum prepisa. dok ima
biljelaka sa dulim tekstovima, a ovi. tekstovi nam opet pokazuju da su ulenici ove
medrese jo u toku svog naukovanja bili sposobni da piu, a prema tome evenruaIno i
da govore arapski m jezikom. Izvjesni prepisivali oznalili su i mjesto odakle su doIli
/J Gazi Husrevbegovu medresu, odnosno odakle su rodom. Tako se u naznatenim bi-
Ijelkama spominju mjesta: Kostajnica, Konjic, Fojnica, Trebinje, Fala, Ljubinje,
Uskopje, Taslidla (P/evIja), Onogol i Sarajevo. Dakle, u Gazi Husrevbegovu
medresu dolazili su ul enici iz raznih mjesra Bosne i Hercegovine. Kako su, opet u
21
mnogim od spomenutih mjesta postojale i mjesne medrese, tO pretpostavljamo da su
ovi prerhodno medrese u svojim mjesrima, a poslije nastavljali nau-
kovanje u Husrev-begovoj medresi kao medresi vileg ranga. Ovi podaci o mjestu ro-
pojedinih ulenilai ukazuju na to da sll to domBti. nali ljudi iz raznih krajeva
Bosne i Hercegovine. Prema romu rukopis; nastali na na/em podrutju imaju za nas
vilestruki znataj.
Slijedetih dvadeset rukopisa, prepisanih u Gazi Husrev-begovoj med resi. a koje.
ovde prezentiramo, pokazuju nam da su knjige prepisivali kako tako i pojedi
ni muderisi. Nadalje, vidimo da se djela, prepisivana u medresama, uglavnom odnose
na knjige koje su sluile kao udbenici i nabrojanim rukopisima nai-
lazimo na djela iz disciplina: eriatskog prava, islamske tradicije, gramatike,
sintakse i stilistike arapskog jezika, islamske moralke, logike i tesavufa.
Spomenute rukopise, prepisane u Gazi Husrev-begovoj med resi, donosimo kro-
to jest po datumu njihova nastanka, jer tih dvadeset manuskripata
njih sedamnaest imaju datume kada su prepisani. Dva nedatirana rukopisa dali smo
na kraju. evo tih rukopisa:
1.
- Djelo s sintakse arapskog jezika, od Ebu Amr Osman
ibn Omera, poznatog pod imenom Ibn Hidib (umr. 646/ 1248.g.).
Ovaj manuskript i ma 66 lista, 14 x 20 cm. Prvih nekoliko strana obrub-
ljene su crvenom linijom, a i naslovi poglavlja ispisani crvenom tintom. Povez karton-
ski s konim hrptom. Pismo nesh.
Iza teksta rukopisa nalazi se biljeka na arapskom jeziku:
"Prepisivanje ovog djela dovreno je u medresi Husrev-begovoj, neka je na njeg
obilna Boja milosti Prepisao slabani rob Bot ji, kojemu je potrebna Njegova milost,
Musli, sin Memije, neka im Alah oprosti grijehe i pokrije nedostatke, kao i onima koji
budu ovu knjigu i budu obradovali Fatihe. Godine hiljadu
dvadeset i este" (1617).
Na prvom praznom tistu je zabiljeka o uvakufljenju rukopisa od strane Had!i
Abdul -Kadir-efendije, za medresu, godine 1206. (1791). Rukopis se danas
natazi u Husrev-begovoj biblioteci (inv. broj 2377).
2.
_ Komentar diela VIKA.JE (Vikaietur-riv!je fj mesliilil-hidaje, od autora
Mahmuda ibn SadruHeriaI. a odnosi se na eriatsko pravo.
Rukopis ima 227 lista, formata 14 x 20 cm, pisan dosta sitnim neshom, povez
koni. Prepisao Mustafa, sin Muhameda, 1026. (1617) godine.
Intere$8ntno je napomenuti da je ovaj rukopis uvakufio Hafiz Hasanefendija,
poznat u Sarajevu kao Sari Hafiz (tuti Hafiz) , a o kojem Baeskija u svom Ljetopisu
iznosi nekoliko zanimljivih podataka (Vid. Ljetopis u prijevodu M.
Sarajevo 1968. str. 226-227). Na rukooisu se nalazi i otisak Sari Hafizova u
22
D


, ...
." I'
,


Posljednja stranica prepisa djela "EAFJJE" sa zabiljeIkom Musli, sina
Memije, da je njegovo prepisivanje dovrio 7617. godine u Gazi Husrell-begolloj me-
dresi.
23
kojem piJe: "Rabbi igfir li ve limen semman; hasenen, sene 1182". (1768). Rukopis
u GHb biblioteci pod inv. br. 2381 .
3.
- Poznato djelo s gramatike arapskog jezika pod naslovom EL
EMSI LETUL-MUHTE LI FE.
Ovaj primjerak prepisao je softa Husrevbegove medrese Musli, sin Alije, iz
Kostajnice 1043. (1633) godine. Rukopis se danas u Dvorskoj bib-
lioteci u Vid. Dr Gustav FlOgel, Die arabischen, persischen und tCrkischen
Handschriften der Hofbibliothek zu Wien, sv. l, str. 182 i
F. Spaho, Gazi Husrevbegova knjinica, Spomenica Gazi Husrev-begove
godiJnjice, Sarajevo 1932., str. 74.
4.
- Poznato leriatskopravno djelo MULTEKALEBHUR od autora Ibrahima
Halebije (umr. 956/ 15491.
Rukopis je prepisao Ju,uf Vidadi i dovdio ga mjeseca rebiulevela
1069/ 1658. godine.
Na listu l . nalazi se iz koje se vidi da je knjiga bila u vlasnitvu nekog
Saliha Nurije. kadijskog naiba u Konjicu. Rukopis u GHbbiblioteci,inv br. 2838.
5.
- Djelo EJJUHELVELED, moralno sadraja od poznatog
ka Ebu-HamidMuhamed Gazalije (umr. 505/ 1 l II l.
Rukopis u Husrev-begovu hanikahu u Sarajevu 1136. (1723) godine.
Vid. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke,
sv. I, str. 401, rkp. br. 610/2 (R333a).
6.
- EL EsAHU VENNEZAlR FIL FURU' od Delaludin Abdurahmana ibn
Ebu Bekr Sujutije (umr. 911 / 1505).
Ovaj primjerak je prepisao Muhamed, sin Ahmedov, poznat pod imenom
garib, koji je stanovao u Gazi Husrevbegovoj medres;' Prepisivanje dovdeno 27.
ramazana 1137. (lO. juni 1725) g. GHb biblioteka, inv. br 32.
7.
- Djelo pod naslovom DEZZABUL-KULUB ILA TARJKILMAHBUB,
tesavufskog sadraja, od Abdulhak Dihlevi, umro 1051 . (1641) .
24
=
Rukopis prepisan rukom Osmana (iz i dovrlen mjeseca red e
ba 1141. 31.1 I 1.111 1729) godine. Vid. Katalog GHb biblioteke, sv. I, str.
6768, rukop. br. 115. Ovaj primjerak je u povezu s jol nekoliko drugih
manjih rukopisnih djela.
B.
ELVESILETULAHMEDIJJE ALAT-TARIKATIL MUHAMMEDIJJE, ko
mentar na poznato djelo Tarikatul -muhammedijje. Osnovno djelo napisao Bergivi
(um. 1573. god l. a ovaj komentar, puni naslov glasi: ELVESILETUL-AHMEDI -
JJE VEZZERIATUSSERMEDIJJE FI ERHI TARIKATlL-MUHAMMEDIJJE, pot-
od Me\lla Redeba, bin Ahmeda, kojeg je dovrlio 10S7. (1676) godine.
Prepis ovog komentara dovrlen je od strane Ahmeda za vrijeme
njegova naukovanja u grauu Sarajevu, u medresi Husreviji, godine 1156 (1743) . Ru
kopis u konom povezu, 12 x 20 cm, ima 473 lista, pisan lijepim neshom.
Djelo se danas nalazi u GHb biblioteci i zaveden je pod br. R4694.
9.
- Zbirka vjerodostojnih had isa pod naslovom MEARIKUL.ENVAR, od
Redijjudin Hasan ibn Muhameda Saganije (umr. 650/ 12521-
Djelo prepisao Husejin, sin Ibrahimov, ti dOlnlio ga mjeseca redeba 1162.
(1748). Vid. Katalog rukopisa GHb biblioteke, sv. I, str. 314, rukop. br. 512.
IR '9721.
'O.
Komentar Nevevijine zbirke hadisa pod naslovom ELMUsiNULMUiN LI
FEHMI L ERBEIN.
Primjerak je prepisao Ahmedefendija elAkhisari 1163. (1749) go-
dine. Vid. Katalog GHb biblioteke sv. I, str . 337338, ruk. br. 550.
11 .
ETTARIKATULMUHAMMEOIJJE, djelo o propovijedi, a napisao ga je
Bergivi (um. 1573).
glasi:
Prepis, formata 21 x 15 cm, danas se u GHb biblioteci pod br. R-4698.
Na L 169-a nalazi se biljeka tekst na arapskom jeziku
25
.Lcl "-'\.S';JI .JJ.J->...ll
J----..J."":,,,l..:-5-1
11

... r .... J I <Li..,.,....J I I 0-t I .r'J I t ......
t b .,......JI ;;... """'.,J....,
..... I L........:: -"cl..) d-Ll1 w..Y"-1 c..u........J I
01... ..............
u-' t..........:, d...J..J r ..)..... L.r"-' d
r'J. J I .. ';l.oJ I .a..,...l< -'-"-'u...l< l 14 ...
o J---> 1 6....:..- L-:)' I .J...H.,.,.:-:..JI t ..... .>..)....I.>
0- V- l...J I r r ...... -i..J I .. d.! L..>:ft-' W ..
l5'..r d.....:.....",.l.... LJ lA- ..)
.J Jo..r-\.r..J.> JJ I ..rl.> d.J d.J.J I ;-ll- d....". .>
,-I I ..... JI .,b-
l"
ho u prevodu
" Hvala Alahu koji nas je uputio na pravi put i mi prepisi-
vanja ovog djela. Prepisivanje ovog primjerka djela TarikatulMuhamedijje, ko-
je djelo od iskrivljenja i novotarija (u vjeri). pot bojom iz pera
Saliha, $in" Osman-efendije, iz Trebinje. Neka je hvala Alahu i blagoslov na
vjerovjesnika Muhameda. Djelo je 5. ramadana 11 Bl . (25. I 1766) godine. u
gradu Sarajevu, u medresi Husreviji. Neka Alah oprosti grijehe njegovim
roditeljima i onima koji budu ovo djelo kao i svim vjernicima. Molimo Tvoju
milost onajmilostiviji".
12.
- MULTEKALEBHUR od Ibrahimibn MuhamedHalebi lum. 956/ 1549).
Rukopis ima 201 list, 21,5 x 13,5 cm. Pismo: lijep nesh. Na
unvan u bojama. Stranice obrubljene crvenim linijama.
Iz biljdke na kraju rukopisa vidi se da je djelo prepisao Jahja,sin Had!i Ahmed
efendije, iz Ljubinja. Prepisivanje u Sarajevu u Husrevbegovoj medresi. a
prepis dovr!io u kasabi Novo Brdo u Rumeliji (na Kosovu). 6. rebiul-evela 1183. (10.
jula 1769) god. GHb biblioteka, inv. br. 732.
13.
- Djelo TELHisUL.MIFTAH, s arapske stilistike, od D!eliludi
na KalYinije (umr. 739/ 1338).
Prepisivanje ovog primjerka dovdeno je 4. d!umaclelevela 1186. (3. VIII
1772) godine od strane Osmana, sina Nezirov8. GHb biblioteka. inv. br. 511.
26
-
Prva l posljednja stranica manusk.rlpra MUL TEKA LEBHUR. od kojih je prva ukraIe-
na unvanom, a na posljednjoj je biljelka prepisivala Jahja, sina hadli Ahmedefemilje
iz Ljubinia. iz ' 1769. godine kada je prepisivanje djela dovrlio u kasabi Novo Brdo,
dok je prepisivanJe njegovo poleo u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu.
14.
- MUL TEKAl-E8HUR.
Rukopis sadri 146 lista, a prepisao ga je Ibrahim. sin Ibrahima Skopjevi (iz
Uskopija) u medresi Hanikah u Sarajevu godine 1194. (1780), Vid. GHb biblioteka
inv. br. 1094.
27
15.
- Glosa na Ibn Hader el-Askalanijino djelo NUHBETUL-FIKER, o teoriji ha-
disa, koje je napisao Muhamed.Herev[ (u mr. 1014/ 1605) a ova glosa nosi naslov
HASIJE ALA TEVoiHI NUHBETULFIKER.
Posljednja stranica rukopisa ,.(ASIJE ALA TEVoiHI NUHBETULFIKR, Ito ga je
1782. godine prepisao muderis i Iejh Husrevbegova hanikaha Hac/Ji Muhamed Veli-
hodiit.
28
Ovaj primjerak je prepisao muder is Hadi Muhamed. sin Velijudina. i pisanje
10. safera 1196. (25. II 1782) godine. Ovdje se radi o muderisu i
Husrevbegova hanikaha. o kojem nam podataka prua Baeskija u svom Ljetopi
su. On. ostalog. kae da je Hadi Mehmed Razi imao sasvim lijep
i dopadljiv rukopis i da je svojom rukom prepisao Vankulin l I Vid. Katalog
rukopisa GHb biblioteke sv. I. str. 243, i Baeskija, Lj etopis, str . 246.
16.
- Djelo pod naslovom FETHUL.ESRAR, s logike. koje je napisao
muftija i muderis medrese u Sarajevu hadi Muhamed ef . (umr.
1206/ 17911.
Rukopis je prepisan rukom Ibrahima, sina Mehmedova,
Husrevbegove medrese i prepis 1197. (1782) godine. I ljetopisac
sarajevskog muftiju i muderisa kae za njeg da je bio dobar
poznavalac logike i lijepe knjievnosti. Vid. Ljetopi s, str. 247.
Ovaj rukopis je u ostavini umrlog Safveta u Visokom.
17.
- E'IFA BI TARIFI HUKUKIL MUSTAFA (Zbirka had isa o ivotu Bojeg
vjerovjesnika Muhameda i dunostima muslimana da ga potuju), koje djelo je napi
sao Ebu Ijad esSebti {umro 544/11491.
Ovai primjerak je prepisao Mustafa, sin Mustafe Skopl jaka, godine 121 1.
(1796). Vid. Katalog GHb biblioteke sv. I, str. 299. rukop. br. 488 (R 1231).
18.
- MURIDUL-MUTEEHHl (Uputa za oenjenog o valjanom ivotu i postup
ku u braku). Djelo je napisao, na arapskom jeziku, ejh Muhamed Kutbuddin, iz
Iznika (um. 821 / 1418) .
Na manuskript ovog djela pripisan je u Gazi Husrevbegovoj med resi 1823.
godine od strane Alije. sina Sulejmana, rodom iz sela
11 U Gazi Husrev-begovoJ biblioteci ralaz; se jedan primjerak Vankulijina rjetnika u rukopi.
su i tO je jedini primjerak manuskrpta ovog djela koji 58 tuva u ovoj bibliotecI. a kojem,
na alost. nedostaje nekoliko zaclnjh strar"uca, gdje je, moda, biJo zabiljeeno Ime prepisi-
i datum prepIsa. otzirom na spomenutu 8a'eski jinu zabiljriku smatramo
da jo upravo ovaj VanIoIijin .. prepisao jer jo cpomonutl
pnmjerak zaista prepisan lijepim idopaclljivim rukopIsom. OSim toga, prepisivanje ovog
ogromnog iZIskivalo je mlOgo vremena i truda. PB njegovo prepisivanje i Baleski .
ja spominje kao kuriozitet . I z popna ostavine vidimo da je on Iza sebe ostavio
biblioteku sa fondom od 188 knj i!3. kojima se spominje i Vankulijin U to-
me popisu je na prvom mjestu upi5l'l upravo Vankuli (Iugat VankuiiI i tom prlli .
kom procijenjen na visoku SVOtu od 16.806 Vid, SId!11 25. str. 100102 u GHb biblio.
teci .
29
Jedna stranica manuskripta Vankuhjina rjetnika koji se nalazI u (jazi Husrev-begovoj
biblioteci, a za kojeg se pretpostavlja da ga je prepisao Hadii Mehmed Razi Veliho-
dlk!.
Rukopis se danas u Orijentalnom institutu u Sarajevu gdje je zaveden pod
br, 556.
2
)
19.
- Djelo EL.UNMOZED FIN-NAHV, od Ebul -Kasim-Mahmud-ibn Omera
(um. 538/1 143)
2) U pro"oJ svesci ovog J"Ana!!", knj. II-III 1974, str. 163-1581 objavljen je
pod naslovom "O jednom seksolotkom djelu u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu",
u kojem su autOri tlanka dr Atif Abu Salija I dr AiSe dali krao
tak prikaz sadr.taja dJela "MurSidulmuteehll" NjllT1a je kao podloga ZI p,sanle rada slu -
.tIO upr .... o ovaj primjerak "Muriidul-muteehhila" prepisanog u Gazi HUlrel/-begovoj med-
resi. kOJI sa lIa nelazi u Onjenlalnom Inslitulu,
30
O,elo "Murildul -muleehhll", kako je spomenulo, napiuno je na arapskom jeZiku.
tim. ned .... no smo u Pruscu jeden primjerak ovog dJela prevedenog na turski iezlk.
Vlasn,k ja ovaj rukopIS pokloniO Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje se sada nalaz,
7
j.e prepisao Salih,sin Sejfije, iz Taslide (Pljevlja) u Mir Husrev.
medresI u Sarajevu kao muderisa Lugavije fLugavi.za:de). Kod ovog
rukopisa nema datuma prepi sa. Djelo se nalazi u GHb biblioteci





- ..


'... 4"
--

Manuskript djela EIUNMUZEOI FINNAHV. je Salih, sin Sejfije, 8
prepisao ga je u Mir Husrevbegovoj medresi u Sarajevu kao ulenik muderisa Lugavije.
31
II
20.
_ MULTEKALEBHUR.
Rukopis prepisao Husejin.efendija OnogoHevj (iz Ni ovaj rukopis ne -
ma datuma prepisa, a nalazi se u GHb biblioteci jR1677).
I na kraju napominjemo da na temu, u naslovu ovog priloga,
nisu vrena posebna istraivanja. jer smatramo da ima jo! rukopisa sa labitje!kama o
njihovom nastanku u Gazi Husrev-begovoj medresi, pa zato ovo treba i tretirati samo
kao prilog temi.
SUMMARY
ln this paper, as iu title indicates. 20 manuseripts transcribed in Gazi Husrev-
beys Medressa in Sarajevo are presented. The manuscripts are given in chronological
order i. e. according to the date of their transcription. The author points aut that in
the times when the transcription was the only mean of myltiplying and spreading of
books the important centres of this activity in the Islamic world were Medressas.
That was the reason why the founders of Mcdressas formed special funds for the
purchase of books which would be used astextbooksand handbooks and whichwould
be also transcribed.
32
Zejnil
FRAGMENTI IZ KRONIKE
HA021 HUSEJNEFENDIJE MUZAFERIJE
Najpoznatiji jedne od malobrojnih sarajevskih porodica iz XVI
potomci jot uvijek ive, bio je hadi Husejn-efendija Muzaferija. On je rodona-
kasnijih Muzaferija i u Sarajevu, koj i su oko tri stoti-
ne godina uslugu Gazi Husrev-begovu vakufu i islamu. Sin je Muzafera. unuk
spahije Oru a praunuk spahije Kurd-Alije.
Rodio se u Sarajevu 1056/ 1646 godine. gdje je stekao osnovno obrazovanje, a
zatim je nastavio i zavrtio vise,,"e tkole u istanbulU, odakle se vratio u rodno mjesto.
Poznato je da je prije 1681 . godine imenovan muderisom Gazi Husrev-begove medre-
se i veli se da je on bio prvi Sarajlija koji je zasjeo na ovo mjesto. Na tom polo-
!aju nalazio se preko godina, sve do smrti. Godine 1683. stanovao je u
Sejh.Ferruh mahali (danas Abdesthana i Zije i tamo postao mutevelija
jednog vakufa za u toj mahali. Bio je propovjednik u raznim sarajevskim da-
mijama, a u jednom popisu vaiza, koji je izvr!en poslije pofara Sarajeva 1697. godine,
upisan je kao vaiz dfamije BuzadiHadi-Hasana na Logavinu sokaku. Javlja se me-
prvim Sarajeva u oktobru 1697. godine kao supotpisnik
mahzara u kojem prvi i funkcioneri Sarajeva i Bosne obavje!tavaju Portu da
su, kada je austrijska soldateska provalila dolinom Bosne prema Sarajevu, a ve<: je
bio umro bosanski valija Mehmed-paa, ostali bez glave, te na svoju ruku izvadili
vezira Daltabana iz u gdje je bio i odredili
ga da preuzme zapovjednihvo u obrani zemlje, pa mole cara da oprosti i njemu i
i predlau da se taj paa postavi bosanskim valijom. Hadi Husejnefen-
dija Muzaferija jaVlja se I poslije, nekoliko puta, kao supotpisnik memorijala
porti. 1 I
Godine 1121 / 1709. postavljen je beratom deni amom u Carevoj damiji, s
petnaest dnevno (5.400 koja se je svota iz ciganske dizje.
11 Ahi_ BejtH!; Pjesnik Sabit Alauddln kw laraj .vski kadija i bolanski mulla. AnalI
GIZI HUlrwbegOVtt b iblioteka, knjiga U-III , Sarajevo, 1974.
33
Godine 1128/1716. zastupao je, pred sarajevskim sudom, Hadi Ismail agu,
sina Husejnova. medre;;e na Atmejdanu u Sarajevu, koji je bio nastanjen u
Misiru. i u njegovo ime za tu medresu uvakufio hiljadu esedi"!lroa. odnosno
240.000

Umro je 15. dumadelahira 1133. 113. IV 1721) godine i sahranjen je u hare-
mu BuzadiHadiHasanove damije na Logavinu sokaku (danas ulica Svetozara
Na nianima mu nema natpisa, ali je u zidu harema, naprama njegovu
grobu, bila uzidana kamena na kojoj se nalazio epitaf s kronogramom njegove
smrti. Sada se ta 80 )( 50 cm) nalazi u zidu trijema, lijevo od ulaza u
dtamiju. Epitaf je napisan arapskim jezikom, u dva stiha, a navodi se da je
vrijednost slova izraava godinu njegove smrti, izrekao sam hadi Husejn
efendija, se da iz samog kronograma koji glasi:
L.. r 0-' r u---> l..:.'i .>- Lo
J '":"'.J
r.;--Jr .
.w
\ \ rr c. \ o
Umro je Mwlana Husejn, sin MuzaferB,
"Bole, oSlI/j'etll moj grob svjer/om i smiluj se mojoj
starostil"
Ovo je rekao pr ije smrti, kao radosnu vijest onima, koji ga fale. smo kao
kronogram poziv: u rajJ"
15. dumadelahira 1133. (13. IV 1721) 3)
Sam hadi Huseinefendija Muzaferija imao je sedam sinova: Ebu Jahja Muha
med Seid, Ahmed Rdid. AbQullah, Omer, Salih, Ismail i Sulejman i sve ih spominje
i hvali autor jedne anonimne pjesme o Sarajevu. Najstariji, Muhamed Seid, bio je
imam i hatib Gazi Husrevbegove damije. Umro je u Jabanu 1155 (1742) godine.
Kronogram njegove smrti, napisan na arapskom jeziku, Zabiljeio je M. E. u
svom Zborniku. Spomenuti Muhamed Seid bio je a imao je i dobru na
rav.
Muzaferija je bio vrlo obrazovan; posjedovao je veliku biblioteku, jer se i danas
pokoji rukopis koji je pripadao toj biblioteci. Pored muderiske i vaiske dunosti,
bavio se, ostalog, i astronomijom. On je biljeio vanije svo-
ga vremena. nije poznato gdje se nalazi njegova kronika (medmual. Neko-
liko biljeaka iz te kronike zabiljeio je M. E. u svoj Zbornik.Tako je. na pri
mjer, zabiljeio tri pisma Gaibije Mustafe (IV, 29-31/2) i nekoliko kronograma smrti
uglednih Sarajeva (IV, 5812 i 5912).
21 Or HaZlm Knjievnost muslimana BOlne I HarCBgovine na orijentalnim jezici .
ma, Sarajevo, 1973.
31 Mehmed Islamska ep.graf'ka u BiH. knjiga I . Sarajevo, 1974
':4
medutim, prenosi iz te kronike i neke koji su se dogodili pos
lije smrti Husejna Muzaferije. Npr. poare u Sarajevu iz 1143/1730. i 1145/ 1732
(V, 8612 i 92/21. dakle, deset odnosno dvanaest godina poslije Husejnove smrti.
da je neko njegove nastavio, a moda je kronika djelo
nekog drugog Muzaferije, je malo vjerovatno. O tome nam nije ostavio bilo kakve
napomene. M. E. je, prilikom prepisa ovih biljeaka, bio u
ti to ustanoviti.
U jednom rukopisu (medmui) Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu (br.
2649, L. 5062 j 73
b
.74
a
) nalaze se dva pisma hadi.Husejnefendije Muzaferije na
arapskom jeziku, nekom Demaluddinu u Medinu. Nakon ho iznesemo sa.
draj ovih pisama, redom prijevod njegovih biljeaka koje
su u Zborniku.
U prvom pismu, koje je poslao 1111 / 1699. godine spomenutom Demaluddi
nu u Medinu, a koje je pisao u izbjeglitvu, Husejnefendija izraava osobito poHova
nje adresatu, ga svojim j obavjdtava ga da je primio njegov
pozdrav j vijesti, poslate po nekom prijatelju hadiHasanu. Zatim se mu
kasno odgovara i kae da je bio preprekama j
prilika koje su propasti svijeta. "jer smo napadnuti (1109 i 1110'" 1697. i
1698) od nevjernika, zvanih "Benuasfer", tj. Austrijanaca, koje je predvodio princ
Evgen Savojski, a kojeg zb-:>g njihova neprijateljstva i djelovanja naziva
"Benuasfer" - ljudi bijele, odnosno blijedobijele boje - kako su Arapi u
islama nazivali Bizantince, neprijatelje islama. Poslije se taj naziv upotrebljavao za
sve inovjerce, koji su bili bijele koe, pa tako j za pojedine evropske narode. Opisuju
djelovanje u pismu se kae da su "kao skakavci po zemlji nered:
gradove, palili i naselja, pobili starije osobe, a odveli u ropstvo".
Zatim kae da je on s nekim izbjegao iz Sarajeva nekud "na jug" i opisuje svoje
rane na srcu zbog svega se je dogodilo. Po mira s neprijateljem
mir 1699. godine), povratili su se u i spaljeno Sarajevo i
ga obnavljati . U prvi mah, kako kae, obnovili su i popravili oko dvije hiljade
i damije i mesdida i oko hiljadu j prodavaonica. Na kraju
Husejnefendija kae da i njegovi sinovi Muhamed Seid, Ahmed Reid i Abdullah
selam i ljube ruke adresatu.
Godine 1123/ 1711. poslao je po hadijama u Medinu drugo pismo spomenu
tom Demaluddinu. I u ovom p.smu, adresant izraava veliko potovanje prema adre
satu, pozdravlja njegovu djecu, i prijatelje. ga da je od njega primio
dar (hurrne) i pismo (magalla), puno savjeta, mudrosti i znanja .. Husejn
efendija se i u ovom pismu to je zakasnio s odgovorom na tu poslanicu,
jer je, kae, bio po potrebi na selu izvan Sarajeva, kada su hadije odlazile.
ga da mu tri madarije, a njegovi sinovi: Ebu Jahja, Muhamed Seid, Ahmed
Rdid, Abdullah, Omer, Salih, Ismail i Sulejman mu izraze pohovanja" ("ljube
mu skute i ruke"), S molbom da ih U ovom pismu Husejnefendija se ne
ali na stanje, nego kae "da su on i njegovi Sinovi dobro". Na kraju dodaje da su te
godine, zbog otvorenog neprijateljstva Rusa, na Rusiju iz Bosne: vojska.
zaim; i age. Ispod toga pisma nalazi se tekst pisma, koje je, kako se iz sadraja razumj
je, poslao isti alim iz Medine hadiHusejnu Muzaferiji .
41
4) Kasim: Katalog 8repskih, turskih i perZIIskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblio-
teke uSara,evu. $Vez8k II tu rukopISU)
3* 35
izno!enje sadraja ovih dvaju pisama, prelazimo na fragmente iz
Kronike. Tu su prvo navedena tri pisma Mustafa-efendije Ge;bije, e onda slijede zapi
si o
Prvo Gaibijino pismo u prijevodu glasi:
PREPIS PISMA KOJE JE NAPISAO GAIBI MUSTAFAEFENDIJA, NASTA-
NJEN U BANJOJ LUCI. KADIJI DAVUDEFENDIJI
51
Ja sam neuk tovjek, nita ne znam. Jedan tovjek je rekao u poglavlju o abdestu
(kada se tovjek konfrontira sa lenom), tada nema ni sabiranja, ni dijeljenja, ni kvadri
ranja. Ako se to odnosi na dijeljenje, ja to ne znam, niti (znam) Jta on govori. Ne
poznajem ni to ni to. Znate li vi? Ja niSJm utio feraiz, osim poglavlja Avli.
to se pak tite slavljenja lenskog svijeta, izuzimajuti brigu O brojnoj porodici,
ja ni o tome niJta ne znam. ta mogu, zar ne?
Primio sam tvoj "Multekal-ebhur" koji je u dobrom stanju i tvoja pisma. ta
tefI OrliJ li se Beograda ili banjolui!kog saraja to je isto. Ako tamo nelto ne mole,
Beograd i Banja Luka nisu podesni za neki posao. Istanbul je nelto drugo, Ali on i va-
Ji nevaljalci narediJe ubojstvo nekih sultana. ta ut/niJe sa sultanom Ibrahimom?
lli, pak, Ita utiniJe od sultana Osmana? Jli kakve ljude pobie poput Abdurrahima ili
Mahmuda. Oni su ta djela potimh' SIlajim rijetima. (ta li te biti) kada livo zakopa-
no lensko dijete bude upitana, zbog kojeg je grijeha ubijeno.
Jedno vrijeme su govorili, da si ri poharao Ulice. I dobro si utinio. Da re vidim
(pokali se), Jta tef SIle utiniti Banjoj Luci. Moja je briga to. Na titavom svijetu ne
mogu da neto lime bih se oduevio. Mnogo tota sam htio, a mnogo (oga je
bilo potrebno (odgovaralo je). Ne znam, ta bih. Znate li vi?
Svima ponaosob, i tebi posebno, od nas vama svima, bezbroj iskrenih dova
(molitvi). Ali, koja je (O dova, koju bi Bog usliao od jednog odmetnika.
ako baI insistirate, neka bude tako. Nemoj nas sakrij pismo, a mi smo (tvoji)
dobrolelitelji pred Bogom. A dove Bogu za vas, DavuiJefencilja, i za
na/ba Mustafa-efeMliju_ Ne Mam ime vaJeg zastupnika ovdje. Mi Mamo vat, i to je
dovoljno. Iskalite ljubav i pa/nju.
Drugo Gaibijino pismo u prijevodu glas;:
I OVO JE PREPIS PISMA GAIBI MUSTAFA-EFENDIJE KOJE JE UPUTIO
VELIKOM VEZIRU SULEJMAN-PAI U BEOGRAD.
Poshi'e toga (a zatim), u ovom varljivom livatu mi'e nijedan sumrak, koji
nije imao svoga druga.
Usjekao sam 197 kola drva, poslao ih na pazar, niko nije kupio ni za jednu ak-
tu. Ako bi to bilo natovareno (tovarima), bi se cijenII.
Veoma se radujem, da su pokloni uputeni na svoje mjesto, i da se nisu pojavile
nikakve zapreke.
Za pojavu ovoga stanja ja sam veoma veseo, a zato nisu vesela ostala stvorenja
(narod) svijeta, rekoh.
Ima vremena, a kad postavih pitanje: "Zar nije doJIo? .. - odgovorio je: "DoJ-
Io je!" Ako nagovorim drugog da pitB, on lleli: "Uredu!"
5) Kako :se yldl, ovo I slijedeea dva pisma su Galbl .MuslafaefendIJe. ()Ya su pl5ma pinna na
nama nerazumljIV j nlltm. Ona yrve 5 laj nama , rijeeima prenesenog
znllten,8. Kao !IO M kae, pisma je laiko do)lovno preYe5Ir, pa Ih unekoliko,
bar po ImlSlu
36
A kada se rekne, da i mi napravimo jedan park za pojavu ovog stanja.
Vrijeme te pobijediti. Sadi' je Ila Kuprekoj visoravni podignut bajrak.
Mi smo putnici. Pod ovom obavezom naiJo nas je koji je poslao pismo. Dvo-
peei su pripremljeni, konji su isukani, strijela jedna, luk
ne zna ko pita. Dok ne neko ko sve zna i ko niIta ne zna, nema niUa. Toga je
mnogo, nema nita. Ti zna, sve zna, a ipak ne zna. Oni nilta ne znaju. Izvoli se nas-
loniti na znak, godine 1097/ 1685.
SiromaIni Gaibi,
na Kupresu
Prijevod Gaibijina pisma glasi:
I OVO JE PREPIS PISMA KOJE
JE POSLA TO VELIKOM VEZIRU
Potovani moj sine Sulejmanbele, molio si na blagoslov. Ne znam. Kod mene
je tako, da te atiti neko s ovoga svijeta bez vjere, ko moli jednog silnika za svoje cilje-
ve. U histoniama koje ja ne znam zabiljelena je o 8auru. u Osman-
skom carstvu nema ni jedne vjere a da nije puna nasilja. U pogledu mita, to ste
toliko javnim, da se samo njega svrava posao.
Kada je Svevinji naredio, da iz blagoslovenog Nila bude hazreti-
.Jusufova tije/o, i kada je putu/uti u mramornom sanduku, kada je, smatrajuti
da je to sanduk,njegovo prelijepo tlielo ukrasila mjesto gdje je pristalo, kada je prosu-
ta mrlnja na hazreti Musa-a i one koji su ga domieli, su se flitXi da je to u
to sretno vrijeme iedna lena prolila kiselog mliieka, ali niegovo uho nije
lenino pomaganje, da to ne bi ostalo od ovoga svijeta za onaj svijet. U ovoj blagoslo-
venoi godini, poto u BudImskom poljU Ima veoma mnogo krla, le tetrdeset
vesala i tri kobile. Moj sine Sulejman-bele, dugo mi livio i neka je ullliek sreta uza te/
Napisano 19. zu/-hidleta 1097/ 1685. godine.
KRONOLO$KI ZAPISI KOJE JE PRENIO IZ MUZAFERljiNE
KRONIKE GLASE:
26. labana 1100/ 1688. godine u Saraievu je umro Evrenizade Salih-aga. Isto
tako u spomenutom gradu umro je muezin ejh Ferruhove dlamlj'e Mehmed
14. dlumadel-ahira Vudlulazade Mustafa, a 26. zu/-kadeta 1101/1689. godine um-
ro je Kucub Husejnefemili'a .
... spomenutog H. Muzafera, Hadli Dervi, sin umrlog Abdurrahma-
na, sin spahije Kurd-Alije, umro je 1101/1689. godine i ostao njegov sin Mustafa
a 6. muharrema 1102(1690. godine umro je, u spomenutom gradu, Isbe'i
Husejnefendija.
U srijedu 25. safera 1109/1691. godine sultan Mustafa-han dolivio je veliki
poraz islamske vojske u Senti, na rijeci Tisi, koja se nalazi u blizini Temivara. Oni,
koji su tamo herojski izginuli, su ovi: Veliki vezir A/mas Mehmed-paia, vallia
Misir-oglu Ibrahim-paa, Temivara, stariji Dlafer-paa, valtj'a Adane
Fazli-pala, zapovjednik Mahmudpaa. Ovo je prst vezira.
37
Miri-miran Dijari-Bekra Ibrahim-paa, miri-miran Rumelije D/afer-pala,
miri-miran Zul.kaderije Junus-paa, miri-miran Alonlfe mutesarrif Kap/anpaIa, miri-
-miran Janjanm Bekra-paa, mutesaffif Hodavendi Kara Mevlud-paa, mutesarrif
Tekije HaS<1npaJa, valija biveg Sokola Sulejman-paJa,mutesarrif Amasije Mahmud-
paa, Kocuroglu Mehmed-paa, miri-miran Dlaferpala,
nin Murtez-paa. Ovi su $8 dva tuga (znak painog dostojanstva, a dobivali su ga
begler-bezi). Spomenutih je bilo trinaest.
Aga pandurske grupe Sarajlija Fadlullah-aga, tehaja odreda Aba.s-aga, lef lovat-
kog odreda Ahmed-aga, starjelina pomotne sudske slu/be Mustafaaga, glavn; oru/ar
Mahmud-aga, glavni tobdllfa Alijaga. Ovo su age sejmena (pandura), a njih je bilo
est.
Iz AnadolIJe dvanaest pukOVnika, IZ Rumelije tetmaest, IZ Adane tetIri, iz
DljariBekra ,edan, trideset i tetiri torbadlife, a vile od dvadeset hiljada sej-
mena i juruka herojski je izginulo.
Poslije ove biljelke, Kadit navodi da je bosanski pjesnik Fidaija spjevao pjesmu
rugalicu za bosanske spahije i vojsku, koji su se spasill i pobjegli $8 ovog bojnog polja
i donosi tu pjesmu, a onda se, na drugom mjestu. opet nastavljaju citat; iz Muzsferiji
ne kronike, i to:
U mjesecu zilkaderu 114311730_ godine u Sarajevu se pojavila vatra iz duta-
na pulkara i za jedan sat izgorjele su sve kute u kazandlijskoj i bojadlijskoj tarIiji i
njihovoj okolini. Vatra se pojavila u poslijepodnevna m/eme.
U mjesecu ramazanu 174511732_ godine. poslije akama, u Sarajevu se pojavi-
la vatra iz jednoga dutana u kazandll/skoj i izgorjele su kute u spomenutoj
atlarima isaratima.
38
SUMMARY
ln this article the author presents some fragments from the ehronicle of Haji
Husein-effendi Muzaferija (in translation from Turkish) and the contents of tvo let-
ters written inArabic. These fragments are preserved in the Codex of M. E. K a d i .
Unfortunately. it is still unknoun where the ehron;cle is kept although it IS certain
that it existed. The fragments preserved in K a d i s Chronicle deal with the following
themes: three letters of Gajbi Mustafa-effendi, some chronograms regarding the
death of distinguished citizens of Sarajevo, the heroie death of vizien, pashas, valis,
"mutesarrifs" (governers) and others who were under the command of suhan Musta-
fa-khan in Senta at the river Tisa (near Temi!varl and the fires in Sarajevo in 1730.
and 1732.
39
I
r
l
I
' I
'I
"
, ,
Kasim
VAKUFNAME U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
Pored mnogobrojnih kulturnih i historijskih vrijednosti i dokumenata koji se
u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, posebno mjesto i imaju 'Iakufname
vakfiJie. To su isprave ili dokument; o zavjetanju nekog dobra, njegovu darovanju na
od strane vlasnika, II plemenite, ute ili svrhe.
o ovim dokumentima, koji se u nawj Biblioteci, drimo da
treba, O vakufu i vakufskim ispravama.
Naziv vakufnama, koj i je poznat u turskoj i naoj upotrebi, dolazi od arapske
- infinitiva vakf i perzijskog nastavka name. vakf, ili kako mi izgovaramo
vakuf, ovdje zavjdtanje i zavjdtati . Otuda se u ovom smislu, kao
arabizam, u nas upotrebljavaju vakuf ljenje, vakufiti, uvakufljenje, uvakufi -
ti. Vakuf se isto n naziva i dobro, imetak, koji je zavjdtan, kao i sama zadubma.
U arapskom jeziku Infinitiv ponekad ima pasivnog participa.
Vakf ili vakuf je zavjdtanje i zadubina, zasnovani po propisima islamskog pra
va, kome je izvor Kur'an i Muhamedova tradicija (sunnet, hadisl .
U Kur'anu je osnov vakuf sadr1an u principima o a ne u
njegovu propisu.
dok ne podijelite dio imetka ho ga sami volite"
(Ali Imran, 92) .
dobro da budete sretni i spaseni" (el-Had, 77) .
"Ko kOliko trunku dobra, ga" (ez Zilzal, 7) itd.
U tradiciji (sunnetu) vakuf je jasno i ustanovljen, a je nazivom
"trajnO lsadakatun d1arije. - Kad umre, njegova djelatnost
prestaje, osim iz tri izvora: trajnog nauk'e kojom se ljudi koriste i dob-
rog djeteta koje se za njega moli - hadis) . Zna se i to, da su najugledniji Muhamedo
vi ashabi, kojima i prve halife, osnivali vakufe (zadubine) za njegova
ivota i po njegovim uputama.
Kakva je bila svrha j ciljevi, radi kojih su ljudi vakufili i kojima je vakuf slui07
Ti ciljevi bijahu mnogobrojni i veoma od vjerskih, do krajnje druhve
41
nosocijalnih. Zavjehati se, dakle, moe u razne korisne svrhe, a vakuf je uvijek bio
jedan oblik posebno dobrotvorne djelatnosti. Tako su se 'laku ti osnivali za podizanje
i odravanje damija. mekteba i medresa, za podizanje i odravanje biblioteka, banja,
svratilta i kuhinja za putnike, ljude i za izgrad
nju i odravanje mostova i puteva itd. Onaj koji osnuje v'kuf i uvakufi neko dobro,
zove se vaki' - dobrotvor.
da ova djelatnost ima kao cilj trajnost i stalnost dobrotvornog djela i
kako je ona ja'-ll1og i to joj je potrebna zakonska i pravna podlo
ga i forma. Zato je vakutljenje po proceduri i o njemu se izdavala
isprava. Ta isprava je imala formu i sadrinu i nju je legatizirao i
poslije postupka, sud - kadija. Takva punovana is-
prava o uvakufljenju naziva se vakufnama. !to je i u nas usvojeno, ili arapski vakfijja.
vakutnSme pisane su na turskom, iti u manjem broju na arapskom jezi
ku.
Ovakav oblik dobrotvorne djelatnosti. vakufom, ili uvakufljavanjem bio je uo
i mnogo ra!iren u cijelom islamskom svijetu, pa i kod nas, Prvi vakuf! kod nas
osnivaju se u XV vijeku. Zavjehati se moglo samo ono dobro koje vlasnik ima u svom
punom vlasniUvu (muikI.
Da navedemo samo neke vakufname i izvode iz njih. kao primjer njihova
sastava i forme.
Isabeg bio je turski vojvoda, takozvanih zapadnih strana i drugi bo
sanski sandakbeg, koji je u malom mjestu, naselju Vrhbosna, odnosno uz to mjesto,
udario temelje Sarajeva. U periodu od trideset godina, od 1440. do 1470.
godine. Isabeg je podigao u Vrhbosni, odnosno u Sarajevu, niz 'leti
nom u dobrotvorne svrhe. On je podigao damiju 1457. god. u Mehmeda
kojoj je dao naziv Careva (Hunkarijja). koji ona i danas nosi . Podigao je u
njezinoj blizini i banju, preko Miljacke, han Kolobaru, bezistan, musafirhanu,
tekiju na Bendbali. devet vodenica na Miljacki i najzad dvor. saraj - konak. O svojim
zadudbinama sastavio je vakufnamu na arapskom jE!ziku. u kojoj se ostalog
kae:
" Neka je svaka hvala Allahu na obilju Njegovih blagodati.. . Veliki vojvoda, za
povjednik i dobrotvor Isabeg, sin umrlog Jshakbegal izjavljuje da je u selu Brodac, u
Sarajeva, sagradio jedan dom u stilu tekije, koja se sastoji iz tri jedne
staje, jednog dvorilta i ostalog !to treba. i za ivota uvakufio, s tim da slu
i kao tekija i U njoj se kuhati meso, i hljeb. koliko bude dovolj
no, a se koliko bude potrebno. Gosti imaju pravo na besplatno jelo i
boravak tri dana, i ne mogu vie tu stanol/ati od tri dana ... Na imaju prav'o i
slubenici tekije, a vibk hrane koji preostane kad se podmire gosti i slubenici. dava
se nejakoj koja stanuje u ovoj kasabi.
Dobrotvor je podigao most na rijeci Miljacki i uvakufio ga za one, koji
preko njega prelaZiti, kao pravovoljan, na zasnovan vakuf, koji dovijeka
trajati.
Za odraavanje svojih zadubina uvakufio je od svojih pravih mul kovnih posje-
da sve mlinove koji se nalaze pod jednim krovom, jednu njivu koja se nalazi
iza navedenih mlinova u spomenutom selu, banju i vodu za njene potrebe i han i du
...
42
!
I
I
7
hto tako je uvakufio mlinove na rijeci eljeznici, u nahiji Visoko. i jednu njivu
ubltzini ljubogohe, koja se zove luka. i onu njivu koju je kupio od Balabana. sina
a koja se zove Brus. zajedno sa njenim gajem.
Vakufnama se zavr$ava "Ovo se dogodi I zapisa mjeseca dumadelula
866. po Hidri" !februar ili mart 1462. godine).
Original ove vakufname bio je u rukama Mustajbega On ga je posu-
dio Kosti Hermanu. i sada mu se, natalost, ne zna za sudbinu. Vakutnama je
na u prepisi ma. od kojih je najvaniji onaj u zapisniku sidilla !;eriatskog suda. ito se
u na!;oj Biblioteci.
Ova je vakufnama veoma vaan izvor za poznavanje teritorijalnih i drugih prili
ka prvobitnog Sarajeva.
Ajasbeg, sin AbdulHajjev. treti bosanski sandakbeg, ostavio je zadubine- u
Sarajevu i Visokom i o njima vakufnamu iz 1477. godine.
"Neka je slava Allahu ... Kad je zapovjednik plemenitih zapovjednika i ugledni
upravitelj Bosanskog sandtaka Ajasbeg. sin AbdulHajjev, spoznao da je ovaj niltavni
svijet prolazan ... i isto tako da nijedan silnik. i pored sve svoje sile. nije ostao ....
on je uvakufio svoja dobra. koja su njegovo puno vlasniltvo. od tih dobara
on je na prvom mjestu uvakufio kupatilo u varoli Sarajevu. i svoju donju i du
ito su pred njom. i svoje u mahali koja nosi njegovo ime, kao sve
nekretnine i spomenutog vaki ta. koji se nalaze u Sarajevu. a koje nije
potrebno blie Dalje je uvakufio kupatilo. j vrt, koji se nalazi u
selu Visokom".
I ova vakufnama je samo u prepisima, a veoma je vatna za upoznava
nje prvih dana nastanka i razvitka Sarajeva i Visokog.
Kad je Gazi Husrevbeg u Sarajevo (152)). ono je moglo tada imati oko
sedam do osam hiljada stanovnika. Njegovim dolaskom drugi period izgrad
nje i razvitka Sarajeva. je ono od kasabe postalo grad - O svojim mnogo-
brojnim ustanovama i on je napravio tri vakufname. koie su u
prepisima.
U vakufnami damije kae se:
"Za umna i razborita nije nikakva tajna da je ovaj svijet prolazan. Ko-
nstl pak i plodove vakufa ne prestaju dok je svijeta i vijeka. i njegovo djelovanje je
trajno. da je shvatio sadrtaj ovih vrstan po znanju i razumijevanju. ko
ga je Bog odlikovao duiom. ljudskim savdenstv;ma, svojstvima, ve-
likim i dobrim djelima. velmoa, putokaz junacima. sunce emira. emir Husrevbeg
elGazi. sadanji .... alija u Bosni. podie damiju u lijepom Sarajevu. koja je po ljepoti
najbolja
U .... akufnami medrese. Gazi Husrevbeg izjavljuje i zavje!ta gradnju medrese i
osnivanje biblioteke.
"Da se sagradi i medresa. koja biti uvaena. i to na zem
Ijiitu prema vratima df:amije, ito ju je ovaj vakif sagradio. Medresa neka obuhvata
dvanaest soba. u kojima stanovati dobri a ne nevaljale neznalice.
43
od za gradnju, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje
se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste koji lel e I da iz njih pre-
pisuju oni koji se bave naukom".
Vakufnama je datirana 1537. godine.
Uloga vakufa u privrednom i kulturnom ivotu i razvitku pojedinih mjesta
u bila je velika. Vakufname, kao historijski dokumenti, daju nam dragocjene
podatke za raznih pitanja iz mnogih grana nauke. One sadre mnogo po
dataka za historiografiju gradova, za migraciju za topografiju, za eko-
nomsku i kulturnu historiju Pruaju nam da se upozna nastajanje
naselja, kvartova i mahala, kao i problemi koncentracije raznih zanatskih I
djelatnosti. Vakufname nas dalje upoznaju s unutarnjom strukturom
druhva u krajevima, s ekonomskim uvjetima klasa, s pravnim i soci
jalnim odnosima unutar klasa i izmedu klasa, zatim novca, prirodom
poreza i s visinom zakupa i kirija. U vakufnamama i vakufskim
nalazimo dosta podataka iz kojih se moemo obavijestiti i saznati kako su ivjeli
ni ljudi. zanatlije, mali trgovci i seljaci, o ne nalazimo mnogo
podataka na drugim mjestima (npr. u kronikama).
Ali, vakufname nam, pored svega navedenog, kazuju o posebnoj i veoma va
noj strani jednog vremena i njegovih ljudi, mnogi zanemaruju istaknuti. To je ka
zivanje o visokoj duhovnoj kulturi, o prefinjenoj produhovljenosti, onajplemenitijim
i humanosti, o jednom duboko ljudskom i duboko filozof
skom gledanju na ivot i svijet, na ljude i ljudsku zajednicu - po kome se moe pro-
postojana vrijednost, plemenita i datost, za koje se moe vezati
kova misao i njegova aktivnost . Vakufname su dokumenti i svega toga. Kad se istrau
je j historija ljudske kulture i kulturnih djelatnosti, onda se takve
ne mogu
Ima vakuf nama. koje su, pored svega navedenog, o njihovom kao isto
rijskih dokumenata, bogato isrunjene lijepim sadrajem, sastavljene lijepim i biranim
knjievnim stilom, vanrednom kaligrafijom i ornamentikom.
Takve su, naprimjer, Sinanbegova vakufnama iz iz Mostara
i vakufnama. O njima i drugim pojedinim vakufnamama
ovom prilikom ne moemo posebno govoriti, jer nam to ne dopuha prostor, a to nije
ni svrha ovog Da samo ovdje napomenemo, da su, dakle, mnoge od njih
dokumenti, koji nose pravu poruku lijepe misli i lijepog poruku o umjet-
(estetici). plemenitom ljudskom ivotu (etici) i dobrim djelima.
Svoj procvat i zamah vakuf i su u nas doivjeli u periodu od XVI do
XVIII stoljeCa. U proteklom periodu u Bosni i Hercegovini osnovano je oko dvije hi
Ijade vakufa. Brojne vakufname ostale su u samim mjestima ili kod samih
dobrotvora, pa su tako u izgubljene.
Krajem XIX se s popisa vakufa, pa su na taj
najvaniji podaci o njima. Jedan manji broj vakufnama je u
arhivama Najveta kolekcija, ndto preko hiljadu i dvjesta vakufnama, nalazi se i
u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Ove vakufname su, uglavnom, u ovjerov.
ljenom prepisu, dok se originalnih nalazi vrlo mali broj . Sve one, i originalne i prepi
sane, Imaju veliki istorijski su u tri velike zbirke (sidIlla) Naj
starije od njih. koje imaju vanost originala, se na posebnom mjestu.
44
Sav taj ogromni i vani historijski materijal nije obra
Obrada vakufnama je dunost i potreba koja svoje rjdenje, U toj obradi,
pored najvanijih podataka o i njegovu vakufu, treba dati bar iz
vatke ;z njihova sadraja. To bi bio poseban katalog vakufnama. Takav katalog oma
bi nam uvid u vakufname kao historijske dokumente i u sve one raznovrsne kul o
turne ciljeve i poduhvate na kojima su naii preci radili i u koje su svoja imanja ulagali.
A tO bi sve olakalo pristup do vane historijske
Pored toga, valja uzeti u obzir da vakufi imaju i svoj savremeni Naime,
iako su vakufski posjedi (zgrade i zemljita koji donose prihode) kod nas, poslije os
nacionalizirani, vakuf tim ipak nije prestao postojati. On je i danas i
va ustanova,jer se odrava u damijskim i nekim drugim najnunijim vjerskim objekti
ma, koji su u posjedu islamske zajednice da joj slue za vjerske potrebe.
Osim toga ima da se i danas zasnivaju novi vakufi, ia"l<o skromni,
zavjdtanjcm parcele zemlji!ta za gradl:lju damije, i davanjem izvjesnih nov'
ea za damijske potrebe ili za potrebe Medrese, odnosno Islamskog fakulteta - jer je
podizanje i odravanje vjerskih ustanova i objekata te!ko i zamisliti bez
zasnivanja novih vakufa, koje uglavnom prilozi vjernika.
Zato poznavanje i ove ustanove ima za nas kako
tako i za Muslimane i Islamsku zajednicu. No, ne samo za
njih nego i za sudove i druge dravne organe, koji se ponekad mogu u situaciji
da budu pozvani (nadleni) da raspravljaju neka pitanja u vezi s ustanovom va ku fa.
Na kraju bih napomenuo, da ovaj skromni ima kao cilj da istakne
i zabiljei postojanje znatnog broja vakufnama u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, da
napomene njihov da u vezi s tim Objasni neke pojmove, iznese neka mi!ljenja
j podatke na najjednostavniji da bi sve to posluilo kao' podsjetnik, naporne
na i podstrek za pristupanje temeljitom i studioznoj obradi tako vane
ustanove iz na!eg kulturnog kao je ustanova vakufa i sve ono je kroz
nju ostvareno,
korak i vaan doprinos u tom poqlf>du moe se svakako smatrati
poduhvat Orijentalnog instituta u Sarajevu, da u svoJoJ obradi izda ho broj va
kufnama. Tu je, uglavnom, o obradi zbirke vakulnama iz ove Biblioteke. Taj po-
sao, na kome radi ekipa vrijednih orijentalista iz Instituta, uvelikoje u toku. Njihova
obrada obuhvatiti izdavanje teksta sa prevodom po ulusima takvog pos
la, u svakako spada davanje potrebnih biljeaka i pojmova. Prva knjiga,
koja obradu nalih vakufnama iz XVI je spremljena, a poduze
te su i daljnje pripreme za davanje vakufnama ij[ XVII i XVI II
Radi olak!ice onima koji nisu u probleme vakufa, a eljeli bi da se s
tom materijom dublje i svestranije upoznaju usudu jem se ovdje na
dati jol neke napomene i podatke.
U islamskoj pravnoj naucI razvila se posebna disciplina ili posebna gra
na islamskog prava o vakufu . Ona ima i svoju na arapskom
i turskom jeziku. Svako pravno djelo (kutub al fiQh) sadri posebno poglavlje ili knji
gu o vakufu. Ima dosta i posebnih djela samo o toj temi .
Na na!em jeziku imamo takoder lijep broj vanih radova o vakufu. Mi
ovdje navesti nekoliko najvanijih njih (od kojih su nam prva i pod
broj 12 posluili kao literatura za ovaj
45
l'
1) Mehmed Ati O vakufu (eriatska vakufsko pravo),prdtampano iz
Glasnika tVZ - Sarajevo 1935. - Vakuf (nekoliko vanih napomena prehampano iz
Glasnika IVZ) Sarajevo 1941 .
2) Mehmed Vakufi u Jugoslavij i (posebna izdanja, Srpska akademija
nauka!. Beograd 1963.
3) Dr. Hasan Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom
jeziku, Pri!tina 1972.
4) Hazim Dvije najstarije vakufname u Bosni, Sarajevo 1952.
5) Abdusselam Batagija: Uloga vakufa u vjerskom I svjetovnom
muslimana, Beograd 1935.
6) Hasan O vakufu, Glasnik IVZ, IX 1941 , str. 18l.
7) A. L. O vakufu i upravi sa njim, Hikjmet , god. I, 1929, str. 12.
8) Dr. Hazim O ulozi vakufa, Narodna uzdanica, kalendar. 1944,
str. 19.
9) Alija Uloga vakufa u izgradnji i razvitku gradova, Narodna uz
danica, kalendar, 1944, str. 153.
10) Dr. Jusuf Vakuf kao institucija, Spomenica Gazi Husrevbegove
Sarajevo. 1932, str. 85.
11) Dr . Truhelka: Gazi Husrev-lieg (Vakuf nama damije i medrese), Sara
jeva 1912, str, 114.
12) Spomenica Gazi Husrev-begove Vakufname (na kraju
knjige). I-XLV
13) Hamdija Damija ivakufnama Muslihuddina
(prdtampano iz Glasnika IVZ), Sarajevo 1938.
14) Hamdija Turalibegov vakuf u Tuzli, Sarajevo 1941
SUMMARY
WAQFNAMAS IN GAZI HUSREVBEY'S LIBRARAY
They are documents about the bequeathai 01 some property by its owner to a
certain noble and religious purposes. Bosnian and Herzegovinian Muslims were often
bequeathing for such purposes in the past. The act of bequeathaI is called Waqf (Ara
bic word) and thus is also called the property as well as the endowment.
The term Waqf is usually pronounced Vakuf in Bosnia. The basis of this institution
in Islam is Our'an and Muhammad's tradition (hadis) . Purposes which inspired peop-
le to invest a property were various and numerous, from the very religious to social
anes. Waql has always been a form of a special charitable activity. The man who
in'lests a property i. 8_ founds OJ Waqf is called Waqif -benefactor. The act 01 bequeat-
hat was legalized by Sheriyat law-qadi. The first Waqf institutions in Bosnia were
founded in the 15th century. $everal oldest Waqfnamas from the 15th and 16lh
century together with the extracts from them are here presented. Those are
Waqfnamas of: Isabey the founder of present-day Sarajevo, from 1462;
Ayasbey, son of Abdulha,ii the third Bosnian Sandhk-bey), from 1477; and Waqfna
46
mas of Gazi HUSfev-bey. the greats benefactor of Bosnia. from 1537. The role of
Waqfs in the economic and cultural life. then in development of some QUr places was
great in the past. As a historical documents these Waqfnamas offer a valuable data
about this. In addition, they point to high spiritual culture, sublime feelings of huma-
nity of a large number of our men in the past. The greates number of Waqfs in Bosnia
is founded during the 16th century and 19th c. Approximately two thousand (major
and minor) Wakf institutions were founded in that period The documents about them
are partly preserved, but in copies. The greatest collection, however, which counts
over 1200 waqfnamas is kept in G. H_ bey's Library. In closing, some works in
Serbocroatian regarding these Waqfs are cited, too
47
,
I:
,
li
II
III
II
II
I,
Darko
ONOMASTICON ARABICUM
PROJEKAT BUOUCNOSTI ARABISTIKE
Informatika, sa svojim savremenim metodima i sredstvima za prikupljanje, sreo
odabiranje i obradu podataka, nametnula se kao neminovnost u vreme brzog
napretka nauke i nezaustavljivog umnoavanja broja relevantnih li irelevantnihl infor
macija koje prete da dovedu do komunikacionih kanala i do haosa u svim
oblastima saznanja i sistemima vrednosti. Potreba za pronalaenjem adekvatnog od-
govora na izazov "informacione inflacije" osetila se snano i brzo u tzv.
"prirodnim naukama", gdje je dinamika napredovanja i smenjivanja novih
izu7f!Inn 'iva, " rmrocia nhla!ioli i7u{:avanja oo vitalnog 7a $vakortnpvni
ivot i opstanak U svetu su stvorene brojne, dobro opremljene instltUCI'
je Je osnovni zadatak niza teorijskih i pitanja i postavljanje
baze za stvaranje univerzalnih informacionih sistema za pojedine oblasti ljudskog
znanja i delatnosti. U tom procesu zapaenu ulogu imaju velike organi.
zacije, pre svega OUN i UNESCO. komunikacija u dananjem svetu ne moe
se odvijati bez razvijene i sveobuhvatne mree centara za obradu podataka, koji, rao
na osnovu izvesnog broja univerzalno principa, slue kao neka vrsta
transformatora u kolu jedinstvenog i napora
U prvo vreme, moderni metodi i tehnike bili su privilegija "prirodnih" i "eg
zaktnih" znanosti, ali su postepeno i "drutvene" nauke, pre svih ekonomija,
da se koriste prednostima savremenih da bi ona ubrzo na!la punu prime-
nu i u bibliotekarstvu, upravnim poslovima i u drugim oblastima gde se sa ye
likim podataka koji treba da budu OPtimalno sredeni i upotrebljivi.
Lingvistika je odavno "kompjuterizovana", a da pri tome nije dehumanizovana,
to je primer za ostale, tradicionalno nepoverljive i donekle konzervativ
ne lu ovom pogledu) tzv. discipline. One takode putem
osavremeniivanja svoje metodologije, oprezno, ali moda ba zato temeljnije I bez za
letanja, bez zastranjivanja i naputanja svojih osnovnih, proverenih metoda u korist
zaslepljenog predavanja varljivim obeeanjima "tehnika", je pri prvim
4 - Anali
49
spoznajama kibernetike bilo u meri. Srazmerno u odnosu
na prirodne nauke, u koje se po pravilu ulae, discipline
nemaju ni materijalnu bazu koja bi ih dovela u poloaj izloenosti izazovima
raznih (evolucija,'l
Orijentalisti ka je donedavno bila tako zatvorena za sva sredstva
koja u kvalitetnom smislu prevazilaze vet tradicionalne reprografske tehnike i zadiru
u sam proces rada, mada se ne moe reti da nije osocala potrebu za njima.
Ogromne poduhvate, koje su nekada mogli da preduzimaju izuzetno sposob-
ni i samopregorni pojedinci ili manje grupe na savremenom stepenu razvo-
ja nauke, u uslovima stalne trke sa vremenom, ne mogu ostvariti ni
ekipe bez tehnike, zahtevi su danas znatno
stroi, a obim ljudskih znanja uvetan, tako da se moe reti da je u
nom smislu vreme Brockelmann-a, Flugel-a, Storeya, Ceatani-ja, Grohmann-a,
Wensinck-a, Creswella i drugih usamljenih velikana se ne iz-
vanredni doprinosi pojedinaca i u daljem razvoju h pisci plina,
Nije nimalo da je jedan od pomenutih italijanski isla
mist Leone Caetani (1869,1935), su magistralna dela s veka
(Annali dell'lslam, Chronographia is/amica, Studi di stada orientale) s mnogo razloga
mogla da obeshrabre svakog shvatio potrebu da se u arapsko-
islamsku istoriografiju unese vie reda, stvaranjem koji bi u vidu alfabet
skog registra obuhvatao "sve antroponime i toponime sadrane u glavnim
i rukopisnim istorijskim, biografskim i geografskim delima koja imaju veze sa isla
mom". Tom "imeniku", dao je naziv ONOMASTICON ARABICUM, ali sticajem
okolnosti nije mu bilo da zajedno sa svojim vrednim saradnikom, poznatim
orijentatinom i bibliografom Giuseppe-om Gabrielijem 11872-19421. objavi viJe od
uvodnog toma I prve sveske koja je samo jedan deo slova AI
3
1 Caetani i
Gabrieli sa saradnicima ostavili su iza sebe oko 250000 kartica sa biografskim poda-
11 L.teraturll u oblasti k.bernetlke. ookume!'ltaeije i mformlltlkll Izuzetno Je obimna. SVllkim d.
nom 18 obogatuji Iznotenjem noVih iskustllVa i njegovim teorijskim uop!t8Yenjem, U filozof
ikom pogledu idenas j. veoma knjiga Norben. Viner., tvorca moderne ki_
bernet.ke, KIbernetIk' I drU'lvo - Ljudska upotreba ljudskih !p!'IIV. s enilI. Beograd,
1964). Odelovanju .. narodnlh organizacija na ovom polju cf, UNESCO: Guidelines for
the Est8blishment Ind of MonolingulIl Scientific and Technical Thesauri for
InformasIon Retrieval, Paris, 1970; UNISIST: Study Report on the Feasibility of. World
Scl8nce Information System, Paris, 1971, O informacionim sisIain ima cf. B. C. Vickery,
Information Systems, London, 197J (daje obimnu b.bliografiju). Veoma iII kOrisna i knjiga
R, S. Giljarovskog Informatikll i bibliotekovedenie, Moskv., 1974. a podaci o primem savre-
menih meloda u dominima mogu II u zborniku Revolutions
Inlormallques, Peris, 1971 .
2) Vid. M, Aodinson, Bilan des &tudes mohemmadiennes. Revue Historique, B7, 229, 1963,
169; osilIVnom 118lljanskom orijenlalisti cf. J. Fuck, 018 ar8b.sche Stud.en in Europi!, Leip-
zig, 1955, 297299; L, Bouvet, LI PrinclI Caetanl et son OIuvre, Revue du monde musu Iman,
27, 1914, 5384; C, A. N.tlino, Leone Cael8n; - islamista, Oriente Moderno, 16, 1936,
4852; F, Gabr .. li, Leone Cael8n! in Storia e civilli mu:wlmana, Napoli, 1947, 301 305;
Nag.b IIt.'Aqiqt AImustMriqUn l, Kairo. 1964. J72J73; G Levi Dilila Vide, F.nlasmi
fItrovIlIi. VeneZia, 1966. 21-72.
JI ONOMASTICON ARABICUM ossie Reperiorio elfebelico dili noml dl persone e dl 11.1090
comenuti niIIII prtncipilli Operi stonehe, biografiche e geograliche. stampa" e mlInoscnIte,
relatlv, all'liJam. vo . I: IntrodUlione, vol. II' A'abil- 'Abdallah, Roma. 1914-1915; u OkVI'
ru predgovor. G. G.brlell j. objavIO r.spravu o .rapsklm imenima III nome proprIO
arabo mUS4.1lmanol, koja je do danas u Oblasti arapske onomastlk. (.zd.1I je i
lasebno, iSle godinel. O pokretanju QNQMASTICQN. cf U Rinitllno, Gli studl di SIorIII
ilraba in Gli studi S4.11 VICiflO O,.ente in IlIlia dal 1921 .1 1970 II, AOmll, 1971 , 32; kao
50
cima. to nikako nije malo. Radi sticanja jasnije slike o obimu prikupljene reci-
mo samo da je prvi i jedini objavljeni tom ONOMASTICONA sadr2ao svega 15000
odrednica. istorija nastanka tog fonda biti u svim pojedi-
nostima poznata sve dok se ne Caetani-jeva pismena zaostavtina. posebno
njegova prepiska sa saradnicima, pohranjena danas u biblioteci italijanske Akademije
"Dei Lineei" u Rimu.
41
Razvoj orijentalistike, pronalaenje novih istorijskih izvora, izdavanje
brojnih stranih dela, su da projekat italijanskih orijentalista ponovo postane
aktualan, zapravo on aktualnost nije ni bio izgubio, ali je napredak nauke tek danas
stvorio njegove realizacije, kroz sa-
radnju i moderne tehnike za obradu podataka, elektronskih
tavu stvar je s mrtve pokrenuo uvaeni francuski orijentalist Georges Vajda ko-
ji je na i Kongresu u Ravellu 1966. godine pozvao kolege
da razmisle o vaskrsavanju ONOMASTICONA, izvanredne zamisli koja je u vreme
svog nadilazila konkretne materijalne i vremenske
G. Vajda je svoju inicijativu neho kasnije razradio i kao temeljno obrazloe-
ni projekat,SI je jedna korisna akcija sjedinjavanja
snaga i potencijala na ostvarivanju kontinuiteta ljudske misli i dela, akcija koja se us-
razvija i kojoj pripada izgledna
obimne poslove na oivljavanju ONOMASTICONA nije bilo jedno
stavno. Trebalo je pre svega zainteresovati javnost za projekat i stvoriti jezgro
ekipe, oko koga vremenom treba da se okupi ho vie saradnika iz sveta.
Accademia dei Lince; iz Rima i Institut za istraivanje i istoriju tekstova (Institut de
Recherche et des Textes) iz Pariza preuzeli su na sebe organizaciju posla,
a je ustanovljeno u glavnom gradu Francuske, gdje je j obrazovan tim
njaka - orijentalista pod vodstvom G. Vajda-e. Ovaj tim su preteno Fran-
cuzi, a kasnije su se u broju ita1ijanski radnici. Uskoro je,
1971. godine objavljena prva publikacija koja je imala za cilj da objasni projekat
i pozove na ho liru saradnju.
61
U uvodu je istaknuto da "svako istra-
ivanje istorije arapsko islamskih zemalja podrazumeva dug rad na identifikaciji
nosti - vladara, itd., se imena pominju u izvori -
Nk B. Scarcla-Amoreni, L'Onoma5ticon Arabicum: Un esempio dl coll&bora:[lone interna
zionale u istoj knjizi. 291 -306. na koji se osvrtati.
Sam naziv ONOMASTICON je porekla i doslovno tj. pop.s Imena ,Ii
Iz slarine ja poznal Onomastikon relora i leksikografa Julija
Poluk51 III v. n. e.l vatan izvor za poznavanje iltorije, pozoriita. To
kom srednjeg veka i u novija vremena su brojni prozopograhki zbornici tipa ono-
mastikona. za iSlol'iju. Onomastikoni lU sastavljani i za druge oblaIti
vanja, npr. za staru rusku knji!evllOst IVeseloV1kil, biblijska studija i sl. J . N6meth saopIlava
da je prof. G. MoravCSlk pripremio Onomastikon "koji vet godinama stoil spreman za Itampu,
a sadr!1 turska imena iz vizantijskih Izvors", cf. J. N., Die Orientalistik in Ungarn 1938,
ln The Muslim Ealt - Stud IH in Honour of JuliUS GermanUl, Budapest, 1974. t8.
4) VICI . B. SearCla - Amoretti. op. cit . 297.
S) VICI . G. Vajda, Une entrepnse fr.nco-italienne de prosopogr.phi. musuimane: l'Onom.tlcon
Arabicum. Ac:adem18 dH Inscrlptionl et BellesLettres, comptH-renduel dH seances de I'annee
51 VICI . G. Vajda. Une entreprise franco-italienne de prosopographie musulmane: ,'OnomIStIcOn
Arablcum,Academie des I nscriptions et Belles-LettrH.comptH-rendues des SP'lCes de l'annee
1967. 223-227.
S) Documents sur la mIse en ordlnateur dH donnees btOgraph.ques. S4rle Onornasticon Arabi-
cum l , IAHT, CNRS, Paris, 1971.
4'
51
ma. Taj rad je prepreka za redigovanje teza i dela fundametalnog Obim,
gotovo nepreglednost izvora koji prubju biografske podatke nalae stvaranje jedinst-
venog registra, koji bi "istovremeno bio centrahzovan i dostupan sva-
kom i koji bi mu biografske podatke o
koje su ivele pre XI veka po hidri, tj . XVII veka po Hristu". Posle etape
pripremnih radova, stvoren je sistem pogodan za elektronsku obradu biografskih po.
dataka koji je do 1971. god. dao prve rezultate. To je ujedno bio i
ji uspeh mlade ekipe, posle snimanja iznova kartoteke Caetanija i Gabrieli ja
i fotokopija u pariski centar, je na samom Tokom ra
da na izvorima i u plodnim diskusijama, metod obrade podataka je stalno usavrbvan,
tako da je danas veoma blizu oblika. 71 Suhina je bila u tome da se pro-
najpogodniji kod prihvatljiv za koji bi istovremeno na adekvatan
iskazivao realije arapsko-islamske prozopografije. Usvojen je posebno sis
tem transkripcije i (za pojedine delove imena, npr. ISM - ar. 'ism, IBN ..
ar. 'ism al-'ab, GAD - ar. 'ism KUN '" ar. kunVa, LAQ "" ar. laqab itd., zatim
vie rubrika za vrste "nisbi", prema poreklu, zanimanju, mestu i sl l,
kao i konvencionalne sigle za ostale podatke, datum rodenja i smrti, uzrok smrti, pro
fesiju, tokom ivota i dr. Na taj je obiikolIan ulazni formular Ifr.
bordereu) za koji pored navedenih rubrika ima i polje za bibliografske naz-
nake, tj. za podatke o tome gde se odnosna pominje u izvorima i literaturi.
Na ovakav formular upisuju se krajnje formalizovanim jezikom
transkripcije Sili relellantni podaci o kao i bibliografska saznanja, i u tom ob-
liku se "stokiraju" u memoriji maine, kao svojevrsna "banka podataka" o ljudima
koji su stvarali arapsko-islamsku istoriju, a samim tim i o toj istoriji. Na
formulisana pitanja u skladu sa brojem programa, moe da prui
najraznovrsnije odgovore, od nepogreive identifikacije neke do toga koliko
je npr. ljudi umrlo od kuge u Meki traene godine ili pak koliko je boravilo
u Bagdadu u jedno vreme. Za takve podatke bile bi potrebne decenije indi
vidualnog rada, sa velikom da oni opet budu manje iscrp'
ni i pouzdani. NaralIno, ni ONOMASTICON za sada ne moe pretendallati na potpu-
nost niti to ikada jer za nju bi bili potrebni idealni uslovi svih
fondova istorijskih izvora u lIezi sa arapsko-islamskim svetom kod
uvek treba imati na umu da su mnogi od njih nepollratno izgubljeni, pa i nepoznati .
Brzo znanja o pojedinim i epohama arapskoilamske istorije
prvenstveno od toga u kolikoj se meri orijentalisti zainteresuju za ONOMAS
TICON i svoja istraivanja u taj jedinstlIeni sistem prozopografskih
I u tom pogledu postoji idealna situacija, a ona se sastoji u tome da, rade
i izvore (biografije, istorijska dela, knjievna ostvarenja, gramatike, antolo
gije i dr), slIaki pojedini orijentalist ne upisuje podatke o
na sopstvene simultano i na jedan ulazni formular ONOMASTICONA. Na
ravno, i taj je cilj daleko od stvarnosti, j nego prethodni, saradnike
ONOMASnCONA ne obeshrabruje, jer i svako relativno prOirenje kruga saradnika
71 Vid. Nouveaux documents sur la mIse en ordinateur des donnees btOgraptuqu85, Sane Ono-
mastICon ArabIcum 4, IRHT, CNRS, Pans, 1973. Detaljne podatke o automatskoj
obradi u prua publikacija P 8Ichard 8 reaud. Tratl ement llutomatlque des donnees
blograptllques, analvse et programmation, Sene Onomast.eon ArabIcum 5, tRHT, CNRS.
Paro s. 1973
52
za njih je, i za orijentalistiku apsolutno korisno. Oanas pored francuske i italijan
ske ekipe, na projektu fade i belgijski, portugalski i libanski orijentalisti, a nedavno je
doprinos I od mladog poljskog arabiste, za onomastiku i
toponomastiku, Boguslaw-a Zagorskog, je izlaganje ukazalo na dotle
slabosti formalizovanog jezika ONOMASTICONA (neopravdano izostavljanje
nog "al"). Broj zainteresovanih se pa bi trebalo da ovaj tako
zanimljiv i kOristan projekat na odjek i jugoslovenskim orijentalistima.
8
)
lako se iz perspektive krajnjeg cilja "novi ivot" ONOMASTI
CONA moe samo kao faza, valja da je i tokom proteklih ne-
koliko godina obavljen posao, pored organizacionog i propagand
nog. Saradnici su vet obradili broj izvora, a objaviti su i vi!e samostalnih na-
radova koji stoje u vezi sa akcijom ONOMASTICON ARABICUM i islamskom
prozopegrafijom u celini.
91
Tako je 1971. god. Arlette OOU)( u okviru serije
ONOMASTICON ARABICUM objavila indeks za delo AnnOr as-safir ' an ab-bar
alqarn (XVI I v.), zbornik biografija jemenskih velikodostojnika
i koji u bagdadskom izdanju nije snabde'len alfabetskim kazalom (izd. M.
as-Saffar, 19341. tako da ga je konsultovati.
10
) Jean-Paul Pescual je, sa
svoje strane, pripremio indeks za poznatu IB0riju Bagdada al-l::!atTba al.Bagdadi-ja
(XI '1.1, je olakano tim izvorom, jer originalan autorov
indeks je sastavljen prema komplikovanom trostrukom principu klasifikacije
(kairsko izdanje, 1931).11) Poseban ima pubhkovanje prvih obimnijih rezulta
ta kompjuterske obrade biografskih podataka iz dela &d=s!ahab fi aObar man
dahab Ibn al-flmada (prema kairskom jzrlanju 19311933). Ovo obimna delo (osam
tomoval ie odabrano zbog toga !to sadr!, 7000 biografija vanih islamske IS-
8) Podatke o saradniCima dUle publikacija Nouveaux documenu $Uf la mise en ordlOuteur oe5
donnees blOgraptuque5, VII VIII. Pored G. VaJda-e. I rukovodiOca ONOMASTI-
CONa. zapa2ene rezultale i veliki doprinos prOjektu dala je Jacqueline Sublet koja
oJIalog u okVirU IV SekCije ('Slonjske I nauke) na pariskoj Ecoll PrauquI dH HaulK
Elucies Vodi poseban kurs u arapsku onomasliku (lnll.allon a I'onomesllque arabe),
koji je u l85noj vez. NI ONOMASTICONom (d. EXI, .. its des rapports sur les conferences -
InilIation I'onomastlque .rabe. Annuaire 1973/ 1974, EPHE, Pans. 1974,199203) Pored
nje, od na ONOMASTICONu 5&radUJe francuski arabllt Lakhdar Souami. Francuski
deo ekipe wnilske biografije Bliskog Istoka. od ilaJij&nsklh Onj8nlaJiS!a. najstariji
tian ekipe. od prvih koraka, ,e Biancamaria Seareia-Amorettl kojasa grupom sarad
mka le Iranske '''Iske biografije, a odnedavn') I Renato Traiani, znal9C jemenskih
lekstOva. kao I Aoalgl5& de Simone koja sa profes.oroll Un!llerZllela u Palermu. Umberlom
RllZllenom radi na ponovnom izdavanju tuvene Amadjeve kolekCije tekSlova BIblioteca
AraboSicula ILips,a, 18571, u kOJOJ le sadrian ogroman matenjal za uspostavljanj, p,ozopo
grafije ,slamske Sicilije. Profesor Univerzilela u Gandu (Belglia) Merc Plancke sa
saradnICima Izvore za oblast Magreba, a ponugalski nalll\l!iulu svoj doprinos
kao I Llbanct t TumIani Navedenim ,menima IIeb8 dodell I slrutnu ekipu
I program"a, bez saradnje ONOMA$TICQN ne bl bilo n. zamiSlili.
9) Blbhografske podaike o radoVIma saradnika, kao lodelIma kOla se u okvtru prOjekta Irenut
no dalU Documents sur Ja mise en Ordln81eur des donnees b,ographtques, 25-28;
B. Scarcl.Amorettl. op cII.29B300 Prilikom XXIX kongresa Ofrj8nlallsla
u Pamu 11622 VII 1973) organizovan je poseban semtnar posveten ONOMASTICONu. a jz
vriena Je I demonstracija automatske obrade podataka 'etunara
10) Vid. Arlette Doux, Index du Nur.8sSafir. Ser,e Onoma5licon Arabicum 3, IRHT. CNRS,
Parts, 1971. o autoru. fAbd alQil:ltr-u aVAydarusi.ju 11570-16281 d. El:.!. 1.781782 leno
,zd)
11) Vid J - Paul P,scual. Index schemaltque du Tirib Ba9dad, Sime Onomasllcon Arabi:ufTl 2,
IRHT, CNRS, Parti, 1971; o autoru ISlorije Bagdada. al-,:,a(.h.u al8agdidt.ju 110021071)
cf Ell , 11,981 Ur izd)
53
torije, preminulih prve i hiljadite godine po hidri, a tO je upravo period koji
ONOMASTICON treba da obuhvati.
121
Materijal je prezentiran u obliku umnoenih
(offsettehnika) izlaznih formulara (eng. listing), koji su zapravo ftampani oblik od
govora koji daje na pitanje ili program. Za sada su
t i Imena konsanantima "hemza" ili "ayn", vokalizovanim kratkim ili
ougim "a", it koje su umrle prve i 200. godine po hidri. Pored podataka
crpljenih iz osnovnih izvora, uz svaku jedinicu dat je i izvestan broj bibliografskih
naznaka prema drugim delima. Imena nisu svrstana alfabetskim redom
istro 152). su izvdena i grupisana prema nekim rubrikama (str.
5386) ili drugim karakteristikama istr.87122). Takvim postupkom je
ukazano na kombinatorne koje prua materijal "stokiran" u me-
moriji prema principima ONOMASTICONA, je istovremeno najbolja
potvrda opravdanosti oivljavanja i ostvarivanja zamisli velikog italijanskog orijenta
liste s veka, savremene kibernetike i informatike, uz
pune svrsishodnosti pothvata sa glediUa.
Biografska literatura je u arapskoislamskoj istoriografiji veoma bogato zastup
ljena i ne obuhvata samo biografske izvore (biografije i autobiografije), i
dobar deo istorijskih tekstova, hronika i letopisa. Tenja da se svako
nje potkrep; pozivanjem na verodostojne izvore obavdtenja, stvaranje nizova pouz
danih prenosilaca saznanja, nije osobina samo kanonske knjievnosti had isa, zasno
vane na principu "isnJda" ("lanca i ire, moe se tradi
cionalne arapskoislamske nauke i knjievnosti. Pisci iskazuju svoju
u tome da o svakoj iole iznesu to vie zanimljivih podataka, od
kojih se mnogi, razumljivo, moraju primati s rezervom. Arapsko ime je samo
po sebi to stvara reive problemIl jer ono se u
tekstovima retko kada u integralnom vidu, autori po pravilu navode onaj
deo imena pojedine koji je njihovom vremenu ili njima
najpoznatiji. Stvaranje jednog doslednog metoda klasifikacije biografskih informacija,
koji njiho\lu kompjutersku obradu, doista je jedini da se stvore us
lovi za brzu i identifikaciju pominjanih u brojnim izvorima, kao i da
se racionalno iskoristi bogata dokumentacija sadrana u starim tekstovima.
'41
ONOMASTICON ARABICUM, pored ima i jedan i iri
kao pri mer izvanredne saradnje orijentalista, bez koje je u vreo
me pokretati zamanije projekte i fundamentalna istraivanja, Takav pri
mer zasluuje univerzalnu jer ona je sama po sebi preduslov potpune realiza
cije ideje ONOMASTICONA, te sinteZI! kontinuiteta misli, internacionalnog
razumevanja i savremenih niza disciplina. ONOMASTICON
121
131
141
54
o Ibn al'lm8du 11623-1679) cf. EI
2
, 111,807 (engl. Izd). Autor u EI
2
, FRosenthal,
da se delo veoma cItIra u literaturi, te da II ba! zbog toga " za veliko hljenje" 110
kairsko ildanje nije opremljeno indeksom.
o strukturI Islamskog imena cf. E12. S.V. Ism. IV, 179, '81 (engl. izd) ,
Sire o ovome vid. ExtraIts dn rapportS $Ur les confirences lnlltattOn a I'ooomasuque arabe;
H. A. R. Gibb, Islamic Biographical literalure, tn HIstorian. of the MIddle EaR, Lo ndon,
'964,5458.
ARABICUM obeldava epohu u kojoj se orijentalistika sve ire i radoznalije otvara ka
modernim metodama; usavdenim tehnikama istraivanja. se njima na
koji najbolje odgovara njenoj misiji u slubi istine i napretka l St

15t U orIJentajistIci se primena najsavremenIjIh elektronskIh postepeno Na to uka
lUjU npr. CI. Cahen I Ch. Pellat, posebno ONOMASnCQN ARABICUM, kao i
primenu kompjutera u obradI tekstoya, koju sproyodi ekIpa P,olI..-
Roman u Bejrutu (cf. Les eludes arabe, el Islamlques, Journal Asiatlque, CCLXI, 14,
1973, Numero special' Cinquante ans d'orienlalisme en France, 19221972", 9394t Pozna,
II semitISI David Cohen dos..o Je do zanlmlj,Ylh rezuitala savremenIh tehnIka za
obradu podalaka u l$tra.2lvanja. V,d. i R D. BathurSI. AUlomatic Alphabellzallon
of ArabIC Words, A Problem of GraphIC Morphology and Comb,natafIai LogIC m The Compu
ter ln LIterary and LlnguI.tlC Research, ef. bV R. A. Wlsbey, Cambridge, 1971, 185-190. Ame
lingvIst Joseph Raben le u svom referalU Computers and Ihe HumanIIles for DevelopIng
Nallons (Internalional Congress of Ihe Federation Internalional Documenlal'Cln, Budapest,
september 1972) dao pregl!ld brojnIh u human nau
kama, pored ostalog la programirani metod nastave arapskog p,sma, lekSIkografIjU AIIreme-
nog turskog lezIka, an.lizu s.rpskohrvalskog jeZIka, Iskor.nJivanje nepIsmenosti
ltd. Francuska Andree Tretllkoff uspmno korisll najsavremenlj' sredstva
u sludijama, cl. npr. A. T., Transcnption aUlomallque des lelllH tures et persans
ecriu en arabe!;, XXIX Congrh InlernatlOnal des OrIentalISI", Resum6 des com,
mUnicatIons, SecIIons 6-7. Pans, 1973,43 Navedeno le samo nekolIko pnm8f"a Sigurno Je
da ih bIII sve
55
SUMMARY
ONOMASTICON ARABICUM
Up to the recent times the Orientalism was, so to say. closed for all technical
innovations surpassing the traditional reprographicat techniques. Acting under the
time pressure the Italian Islamist Leone Caetani (1869-1935) introduced a neu and
systematic approach into Arab - Islamic historiography by the publication of hand-
books which in form of atphabetic registers include all anthroponyms and toponyms
contained in the principal historical, biographical and geographical works (the prino
ted anes and the manuscripts) connected with Islam. This index was titled Onosticon
Arabicum. The article by the esteemed OrientalIst Darko discusses the
fate of this important project and the scientific meetings related to it because of the
need for the processing of the data contained in their index by using a computer.
56
Hivzija
DJELA MUSTAFE EJUBOVICA (SEJH JUJE)
I IBRAHIM EFENDIJE OPIJACA
KOJA SE NALAZE U ARHIVU HERCEGOVINE U MOSTARU
U zbirci orijentalnih rukopisa koja se u Arhivu Hercegovine u Mostaru
ima djela dvojice Mustafe Ejubovica - ejh Juje i Ibrahim efendije
koja su ill sami napisali ili su ih oni za svoje potrebe prepisali. Uz to po ru-
bovima rukopisa ili na praznim listovima ima viJe biljeaka samih autora ili vlasnika
rukopisa, a koje za kulturnu historiju imaju velikog Radi toga, pored
opisa svakog rukopisa, dat je i sadrhj ovih biljeaka onim redom kako su u tekstu za-
biljeene
o mostarskom muftiji i muderisu Mustafa efendiji (Sejh Juji) pisano
je mnogo. Najpotpuniji prikaz njegovog ivota i rada dao je Dr Hazim u
djelu Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima gdje je, uglavnom, navede-
na i sva literatura o ejh Juji.
1
) Jedinstvena je ocjena svih pisaca da je ejh Juj o bio
najkompletnija intelektualna i najplodniji pisac Bosne I Hercegovine koncem
17.
Sejh Jujo je u Mostaru 1061. (1651) godine i iz bogate porodice
koja je, pored njega, dala jo ljudi. Ocu mu je ime Jusuf, a djedu Murat. Mek
teb i med resu je u rodnom mjestu. Po zavretku ovih otiao je na nauke
u Istambul gdje je studirao punih 15 godina. Po povratku u Mostar 1692. godine pos-
tavljen je za muftiju koju je dunost sve do smrti vdio. On je jo! bio glavnI muderis
medrese i autor djela. Umro ie u Mostaru 15. Rebi's
tl 1119. (16. jula 1707) godine i sahranjen u haremu spram dhmije na Luci. :.'1
Or Huim KnjlllYnoSl MuslImana BIH na orijentalnim jezicima, SilraJlIYo,
1973. str, 390-410.
2. Isto, str. 390- 398,
57
Godine 1831. podigao je Ali-paa turbe nM njegovim grobom koje i
danas postoji.
31
Sejh Jujo je pisao komentare, glose i supcfglose na razna djela iz isl .. mistike:
iSlamskog prava, stilistike i sintakse arapskog jezika, nauke p pojmovima Iradl. logi-
ke, disputacije, dogmatike, islamskog nasljednog prava, leksikografije i propovjednit-
va. Napisao je, kako tvrdi Hazim 27 djela. je nekoliko djela koje
je Jujo prepisao.
Ovdje govoriti o djelima koje je Jujo napisao i prepisao a koja se l1a-
laze u orijentalnoj zbirci Arhiva Hercegovine. U nekim rukopisima ima citata iz njego-
vih djela koje spomenuti ,
RUKOPIS 30. NV. BROJ 301
U Klltlllogu
41
pod gornjim brojem upisan je jedan rukopIS koji sadri tri ras-
prave iz islamske dogmatike lakaidI.
1 L. 2 - 57. SARf;I Al-NUNtJJA U-Al-MAVlA AL-t:tAJAli.
Komentar al-NunUja, spjevu o vjerovanju. Osnovno djelo je napisao
Mevlana b. GaiaIuddin. umro 863. (1458) a ovaj komentar Al;lmad b. Musa
al-ljaja", autora kaside, umro oko 863. (1459) godine.
bJ
Laka alhamd ja man Jariha sudOraniI.
2. L. 58 - 101. ALAMAL! LI ALMAVLA HU
SAIN BIN IBRAHiM. '
. prerada halb is) Bad' al-amal i, spjeva o isl amskoj dogmatici. Osnovno
djelo je napisao Siraguddln 'Ali b. 'Usman al-Oti al-Fargini, umro 575. (1179)
godine,SI a ovaj komentar t4usain b. b. b. Ijalil tiz UVoda).
Inna arta a makamin va anfa' amalcalin.
3. L. 102-124. DAV' AL-MA'AlI U BAD' AL-AMALi U AL-MAVLA A.U

Komentar prethodnoj kasidi Bad' alamalT, kojeg je napisao 'Ali b. Sultan
Muhammad umro 1014. 0605) godine. n
AI-hamcl li Allah altaIJi vagaba vuguduhu
3 HII/zlja Hasandedit. KulturnO-IStorijski spomeniCI u Monaru IZ turskOil dob Preporod,
1973. broj 21 (76), m. 13.
4. HII/zij. HasanOed.t. Katalog arapskih. turskIh I perzIjskIh' rukopIsa Arhiv. HercegovIne
lu rukopISU),
5. KaSim Dobrata, Katalog arapskih, lurlkih i perzijskih n.okopisa Hazi H1,Isrev-begovI bIbhoteke,
SMiljevo, 1963, S1r. 187 i 450.
6 Illo,nr.67.
7. Isto, str. 115.
58
Ova magmu aZbirka (tako je naziva ejh Jujo) ima 128 lista 20 x 13
cm, pismo tat lik nevokalizovan. Osnovni tekst je crvenom linijom. Na mar-
ginama nekih listOlIa ima glosa (citati iz raznih djelal koje tekst. Papir bijel.
povez papirni, dotrajao. Na arapskom jeziku.
Na L. 1 a: Vlasnihvo Mustafe, sina Jusufova iz Mostara, Zatim dolo u
posjed Ibrahima, sina Ismailova slabo
Na L. 1 b: Sultan Sulejman, sin Ibrahimov sjeo na prijesto u subotu ujutro
2. muharema 1099. (1687) godine.
Na L. 57 b: Prepisao (kitabat) Mustafa, sin Jusufov iz Mostara u pred
izlazak Sunca 3. muharema 1098. (1686) godine.
Na l. 101 a: Dovdeno hamma) u petak 12. muharema 1098 (1686) godine.
Na L. 125 b: Prepisano hamma alkitab) u 17. muharema
1098. (1686) godine. Mustafa, sin Jusufov, sin Muratov, (kiitib) ovog djeo
la umro je kao mostarski muftija 1119. (1707) godine (drugi rukopis).
Na L. 126 b: Spisak lica, drava, gradova, rijeka i drugog i prikaz u se oni
iznad ostalih u svijetu. Po mostu (Starom) Mostar i po njemu je poz-
nat u cijelom svijetu.
RUKOPIS 212 INV. BROJ 334
Ovaj rukopis sadri dvije rasprave iz islamske dogmatike.
l . L. 2-26. ARH AlAMAli II FAOll
Komentar 8ad al-amali o islamskoj dogmatici kojeg je napisao
umro 942. (1535) godine.
aJ
AI-hamd li Allah al-kad im.
_ 2. l . 27-67. I;IAIJA rALA ARI;I Al-'>ASToA AL-LAMIJJA LI AL-I$ARA-
BAGI.
Glosa na komentar gornje kaside koju je sastavio (te'lit) Sejh Jujo.g)
all;lamdu li Allah.
Ovaj rukopis ima 67 + 4 lista 19,5 x 14 cm, pismo ta"lik nevokalizovan.
Osnovni tekst je crvenom linijom. Na marginama nekih listova ima biljea-
ka koje tekst. Papir bijel, pOllez platneni. Na arapskom jeziku.
Na L. 1 a: Vlasnitvo Mustafe, sina Jusufova.
Na L. 26 b: Prepisano (tamma alkitab) gumada II 1100. (1689) g.
Na L. 27 a: Ovu glasu je sastavio (mu 'all if) Mustafa efem.lija, sin Jusuf efendije,
muftija. Pisac je ovo djelo zavjdtao (vakuf) sa drugim svojim djelima i odredio da se
ono nikome ne smije osim uz zalog (rahn) ili uz jamstvo svjedoka UahidL
Na L. 67 b: Sastavio ha"lif) Mustafa, sin Jusufov iz Mostara u 21 . re
depa 1100. (1689) godine.
a. H. n. d. ur. 408,
9. Jedan prepls oye glose nalazi se u Ofllentalnom Insthutu br. 57 / 50 fol, 30 b-74 b. ill novi
br. 237.2 koji dama iz 1100 (1688/agl godine (H. n. d. str. 408).
59
Na rubovima viie listova napisana je "vakuf" ho da je pisac ovo djeo
lo zavjdtao za svoju biblioteku.
RUKOPIS 298 INV. BROJ 376
UNMUQAG LI AL.MOSTAR;
Komentar djelu Kifilb al unmu<!ag iz gramatike arapskog jezika, Osnovni tekst
je napisao Abu al Kasim Mabmud b rUrnar alZamahiari, umro 538. (11431
godine,' OI a ovaj komentar Mustafa (ejh Jujo). Puni naslov djela Je
"alFavaid al-tabdijja iBrI) ' ala az-ZamaMari fi al-nal)v" se autograf na-
lazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (broj 38831. Ovo nije samo komentar na Kitab
nego i drugu kOlu je komentator uzeo iz diela:
al-Mufanal allubb, alMift31;1 i drugih. ejh Jujo je pisati ovo djelo u istam-
bulu u drugoj dekadi rebi' a I 1094. (1683) a zavdio ga u utorak 18. redfepa 1094.
(13, jula 1683) godine. Napisao ga je na molbu svog "Abdulah-bega, sina
' Abdurahman-paie i po njemu ga nazvao al-Favaid al 'abdijja, kako kafe u uvodu dje-
la. posebno ovo djelo svog profesora koje spada rao
dove naJih pisaca iz ove oblasti.
Po jedan prepis ovog djela posjeduju: Orijentalni institut u Sarajevu, Univerzi-
tetska biblioteka "Svetozar u 8eogradu i biblioleka Provincijalata herce
franjevaca u Mostaru. ' 11
Primjerak koji posjeduje Arhiv Hercegovine poslije besmele: AI-I)amdu
li Allahi lehu alkalimatu al1'ulja.
L. 117; 20 x 14,5. Nashi ta- ,ik nevokalizovan. Osnovni tekst je crve
nom linijom i stranice obrubljene s dvije crvene linije. Na rubovima nekih listova ima
biljeaka koje tekst. Papir bijel, povez papirni. Na arapskom jeziku.
Na L. 1 a: Vlasnik djela je Mehmed, sin Saliho\!. (Mehmed!.
Na l . 115 b: Prepisao (katabahu) Mehmed, sin Salihov,
medrese uramazanu 1149. (1736) godine.
Na L. 116 i 117: Nalazi se viie stihova na perzijskom jeziku.
RUKOPIS 3491NV, BROJ 718
. -

Komentar djelu Kitab almuntal)ab f i usui almadl)ab, iz u$uli fikha. Napisao ga
je Muhammad b. Muhammad b. Umar alAhsikati l:Iusamuddrn, umro 644. (1247)
godine, pa je djelo poznato i pod imenom "alHusami", Ovaj komentar napisao je
:ejh Jujo.'21
AIl)amd li Allah allaqi avc,lal)a ma' alim addin bi zavahir va
alma'kOI
10 KaSim n. d. str. 144.
" . H. n. d , str, 4011402.
12. AutOQflf oyog djela natui se u GazI Husrevbegovoj biblioteci !brat 38581 kot, Je ovdJe prene-
.. n IZ biblioteke u Mostaru (H. n. d. str. 4001.
60
RukopIS ima 149 + 2 l ista 26 x 15 cm, pismo nash! nevokal izovan. Os
novni tekst je crvenom linijom. Na rubovima nekih listova ima bitjeaka
koje tekst. Papir bijel, povez polukoni $ vanjskih strana lijepim or
namentima. Na arapskom jeziku.
Na L. 1 a: Vlasnik djela je Mulla ef. Moi profesor Abdurahman Fevzi
efendija umro je u Meki prije nego je had! obavio. Dervii Jusuf
Na L. 142 a: Ovaj komentar je napisao Mustafa, sin Jusufov iz Mostara. Djelo
je pisati u utorak 1 rebi'a 11109. (16971 a dovriio 98 u nedelju 13. gumada I
1110 (16981 godine
Na L. 142 b: Ovo djelo Mustafe, sina Jusufova iz Mostara prepisao je Ibrahim,
sin Sejh Hadi Ismailov u II 11 l 9. (1707) godine Ovdje se nalaze I
dva kronograma o smrti ejh Juje.
RUKOPIS 634 INV. BROJ 610
Na listu 475 b do 481 b ovog rukopisa nalazi se Sejh Jujina rasprava:
ARH Di SAGAT AL.MAtANI LI ALMAVLA ALMOSTAR!.
Ovo je komentar na uvodni dio djela alMuhtasar fi Pilm almarani iz stilistike arapskog
jezika to ga je napisao Sa"duddin MasfUd (Mahmud) b. ' Umar alTaftazani, umro
792. (1390) godine.
131
djela poslije besmele: Nahmaduka ja man ah kama bi hikmatihl ku Uu
mavgud.
Djelo je pisano sitnim ta lik pismom i osnovni tekst je crvenom lini
jom. Na marginama listova i redaka ima glosa koje tekst. Na arapskom
jeziku.
H. spominje ovo djelo, po pod naslovom rala dTbigat
fi almatani i da ono do danas nije

M. kae
da se ovo djelo nalazilo u biblioteci. l 5)
Na temelju izloenog moe se da je prepis spomenutog Sejh Jujinog
djela, kojeg Arhiv posjeduje, jedini poznati primjerak koji nam se, naalost, samo u
prijepisu
RUKOPIS 31 INV. BROJ 240
Na listu 3 b i 4 a ovog rukopisa nalazi se jedan citat u kome se o razmi
moilaenj ima Hanefine i arine pravne kole. Ispod ovog t eksta
je napisao: "Ovo sam naiao napisano rukom Mustafa efendi je, sina Jusufova iz Mos
tara" .
RUKOPIS 99 INV. BROJ 260
Na listu 49 b do 54 b ovog rukopisa nalazi se vie hutbi (propovjed koju dri
imam 5 minbere u damiji petkom i bajramimal poredanih po mjesecima koje je, ka
13. Dobrata, n. d. Sir. 151
14 H. n. d. SIr_ 401 .
15. M. KnjiJ:evni rad muslimana na knjlJ:evnom pottU, Sarajevo,
1934. str. 24.
61
ko kae anonimni sastavio Jujo. Rukopis je dobro i nedosta
ju dijelovi svih listova s obje strane uglova.
RUKOPI S 156 INV. BROJ 436
Na listu 15 b i 16 a ovog rukopisa nalazi se jedan citat u kome se govori mogu
li se skupno (dematile) obavljati namazi koji su natila (regaib, berat, kadar). Na krao
ju ovog citata je napisao da je ovo prenio iz jedne zbirke (magmu'a) koju
je napisao Mustafa, mostarski muftija, poznat pod imenom Jujizade.
RUKOPIS 345 INV. BROJ 697.
Ne listu 4 o ovog rukopisa nalazi sc ista biljdka kao i na listu 3 b i 4 a u ruko-
pisu 31, inv. broj 240 koju smo ranije spomenuli. Ispod teksta stoji da ju je sastavio
Mustafa, sin Jusu fov iz Mostara.
RUKOPIS 3691NV. BROJ 259
Na listu 18 a ovog rukopisa nalazi se kratak izvadak iz jedno!! dogmatskog djeo
l a u kome se govori o Bogu kao nunom (vagib alvugudJ. Ispod teksta stoji napi
sano da je 0110 sastavio Mustafa Juji.
RUKOPIS 547 INV. BROJ 570
Na listu 201 b i 202 a ovog rukopisa nalazi se jedna kratka risala !traktat) u ko
joj se govori ta je po islamskim propisima doz'toljeno (halaU a ta zabranjeno (haram) .
Za duhan se kate da ga ljudi. po gradovima i selima, upotrebljavaju (jasta'
miluhu) i po!to se nije davno pojavio niko mu se tpu!enju) od mud!tehida nije su-
prostavio, Kako opet kau da u njemu ima mnogo koristi , onda se moe
da je dozvoljeno pu!iti". Na kraju je napisao da je ovu risalu
sastallio Mustafa efendija, sin Jusufov, muftija u Mostaru i da ga je smrt pa
ju nije
RUKOPIS 593 INV. BROJ 600
Na listu 9 a Ollog rukopisa nalazi se spisak knjiga biblioteke Abdulaha Hasan
iz Mostara. U spisku ostalih,upisan jedan svezak zbirke (magmuca)
koju je napisao lbanile) Sej h Jujo i jedan svezak djela alFallaid al- abdijja kojeg je
sastallio (tasnif) Mustafa efendija JujO.16) knjigama Olle biblioteke nalazi se
jo! jedan Sejh Juj;n mushaf i jedna risala iz apologetike (eilm al kail m) koju je
tala (lIakuf) Stjh Jujina ena.
U rukopisima 47 inll. broj 626; 51 inv. broj 603; 73 inv. broj 508; 279 jnll. broj
183 i 747 inv broj 741 nala7i se vie Jujinih fetvi (pravnih decizijal.
16. Optirm,e o ovom djelu llldi : H. n. d. SU. 401 .
62
II
se ubrajaju starije muslimanske porodice grada Mostara. Oni su
ovdje, po svoj prilici. nekad davno doselili iz kraja i nastanili se na Luci, vi-
dbmije. Iz izvora 5aznajemo da se ovaj dio Mostara. sve do konca turske vla-
davine. zvao
Porodica dala je vile ljudi i vaki la. Najstariji poznati
ove porodice su Ali-efendija i sin mu Salih. Ovaj je imao sinove hadiAhmeda i
hadi Ismaila, koji su u svoje vrijeme vaiti kao ljudi i bili muderisi
begove medrese.
Hadilsmail efendija je 1079. (1668) godine sagradio hanikah medresu u
Dervi$-paSinoj mahali u Mostaru.
1
) Umro je 1095. (1684' gOdine i sahranjen u po-
sebnom turbetu u groblju ehovin; darnije.
21
Turbe i nilani su davno
uniheni. Danas se ne zna ni gdje su se nalazili.
31
Ibrahimefendija je roden 27. ramazana 1089. !l2. oktobra 16781 godine. Ocu
mu je ime had!ilsmail, djedu Salih, a pradjedu Alija. je u med
resi pred Sejh.Jujom i sve obrazovanje stekao je u Mostaru. Poslije Sejh.Jujine smrti
1707. godine postao je profesor medrese na kojoj je do smrti preda
vao i pisao djela. On je predavao i na drugim mostarskim medresama. Umro
je oko 1726.godine i sahranjen u porod groblju dhmije.
41
Iz izvora dalje saznajemo d .. su nasljednici umrlog Ibrahimbega
sina Mustafina, prodali 1172. (17581 godine had!iMahmudu s
dvorihem i u Luci za 4.000

Od ove godine se
ovdje ne spominju, moe da su oni do 1758. godine po lozi
izumrli ili se negdje raselili.
Sulejman'beg osnovao je nepoznate godine jedan vakuf u Mosta,ru i za
njegovo izdrfavanje zavjdtao dva na Tepi. U godinama 1240-1242. (1824-
1826) bio je mutevelija ovog vakufa neki Mahmud.
61
Ovdje smo obradili djela Ibrahima koja se nalaze u Arhivu Herce
govine i od kojih su dva duplikati. Donosimo ih po redu kako su u Katalogu
7
} upi
sani.
11 Hlvzija Nekoliko zapi5a IZ orijentalnih rukopisa Arhiva Hercegovine u Mostaru,
Prilozi Orijentalnog Instituta XVI-XVII, (1966-67), Sarajevo, 1970, SIr. 118 i 119.
2} HivZlja Kulturno"storljskl spomenici u Mostaru iz turskog doba, Preporod,
Sarajevo, 1973, broj 221771.
3) Uspomena na dovu, kalendar Meanf za 1312. 118941 godinu, etf. 1-4,
4) Omer Ibrahim Mostarac, Pnlozl Onjentalnog insIlIula. X-XI (1960-611.
Sarajevo, 1961. Itr 31
SI Acta \Urcarum ArhIVa HercegoVine 7/ 339.
61 Acta turcarum PrlY,nc,jalata franjevaca AT Xll/nOO, AT A VIII/867; Ori-
jentalni zbirka ArhIVa Hercegovine, rukopis broj lO, mv. broj 549, ltr. 116 b.
7) HlVzlja Katalog arapskih, turskih I perzijskih rukopisa Arhiva HercegoVine lu ru
kopisu!.
63
.,'
RUKOPIS 143 INV. BROJ 425
U Katalogu pod gornjim brojem upisan je jedan rukopis u kome se nalaze dvi-
je rasprave i to:
1. L. 1-24. AlMUHTASAR FI ALNAHV
Repetitorij arapske sintakse Iz uvodnog teksta saznajemo da je ovu raspravu na
PisaO (fa ai'abd al-fakir ila al-mavla al-ganijj albari) Ibrahim, sin Seih.had};-
Ismailov, sin Salihav, sin Alijin (OpijatI iz Mostara.
poslije besmele: Laka al-hamd va al-minnat.
2. L. 25-37. Jedna rasprava iz hadisa - tfadicije (prijevodi hadisa na turski je-
zik) od nepoznatog pisc:!. Ova je rasprava pisana drugim pismom i rastavljena je od
prve sa prazna lista. Ona je, se, kasnije dodata uz ovo djelo i s
njim uvezana tankim utim koncem.
Rukopis ima 37 + 15 nepaginiranih listova 20 x 14 cm, na svakoj stra-
nici po 17 redaka. Papir bijel, pismo nash ta'lik nevokaliwan, poveza nema. U Opija-
raspravi ima mnogo marginalnih i interlinearnih biljeaka koje tekst.
Prva rasprava je na arapskom, a druga na turskom jeziku.
U djelu nema nikakve bibliografske pa se ne zna ko ga je kada pre-
pisao. Djelo nije aUlograf se moe utvrditi po pismu (usporedi pismo
ovog rukopisa s pismom rukopisa 349 lnv. broj 718 koji je prepisao).
su nam se prepisa ovog djela: dva u Gazi Husrev-
begovoj bibliotedci
--begovoj biblioteci (br :W06 i 3629) i dva u Orijentalnoj zbirci Jugoslovenske akade-
mije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (1547-111 i 1184- 111) . Ovi rukopisi su prenese-
ni u ove zbirke iz biblioteke u Mostaru a prepisali su ih spo-
menute medrese Ovo je djelo sluilo decenija poslije autorove smrti, kao udbe-
nik u mostarskim medresama.
8
) ,
RUKOPIS 239 INV. BROJ 461
U ovom rukopisu se nalaze dvije rasprave i to:
1. L. 1-121. alMubammadijjah - knjiga vjerskih pouka, propovije-
di koju je napisao Muhammad bin Pir Ali 8ergivi, umro 1573. godine.
91
i
2. L. 122- 130. AISALATUN FI AL-SAJH JUJA MUSTAFA
IBNI JUSUF A L_MOS1ART.101
Biografija Sejh-Juj e Mustafe, sina Jusufova, iz Mostara koju je napisao
mu Ibrahim
8) Omir Mu!lt : n d. Sir 32-34; Hazlm KnjltevnoSt Muslimana BIH na orijentalnim
.eZlClma. Saralevo. 1973, IIr 443
91 Kasim Katalog aravsklh. turlk,h I perzllsklh rukopisa Gazi HuSt'l'Ybegolle biblioteke.
SatIlevo, 1963, S1r 268
IOITekS1 ove biografije u c.jelos1I Je $ tekstom kOli Je .zvorno IZ pIleeva 8ol.llografa
javio Omer Mulit (nd IIr 38-491 samo II preplSlva-t: IfoI)US1I0 I'\Ml0v djela ZalO smo 0110,
biografiji 5IIIYIII n"lov kao $toJ' u spomenutom radu O
64
poslije besmele: AI-I)amdu li Allah al.lulama'a bi faf;tHhi ka
alarlam.
Rukopis i ma 131 + 1 paginirani h listova (do 121 Hstal
20 )( 13,5 cm, na svtkoj stranici po 21 redak. Papir bijel. pismo nevokaliziran,
povez papirni. Poglavljft i neke druge pisani su crvenom tintom. Na marginama
nekih listova ima glosa !:oje tekst. Na arapskom jeziku.
Na L. l a: Vlasnik djela je Mehmed Bali. sin Mustafin, (Mehmed Emin).
Na L. 121 a: Prepisao (katabahu) Mehmed iz Mostara u zoru 18. muharema
1161 (1748) qodine.
Na L. 129 a: Djelo ji! sastavljeno (ta'1if) u 17. 1119. (l707) go-
dine.
Na L. 130 b i 131 a: biljeaka o iz 1281. do 1284. (1864. do
18671 godine.
se autograf i dva prijepisa ovog djela. Autograf i jedan prije
pis nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (I 3858 i I 3558) a drugi prijepis u ori
jentalnom institutu u Sarajevu Ibr. 81 / 53) .111
Muhamed preveo je ovu biografiju na srpsko-hrvatski jezik.121
RUKOPIS 2831NV. BROJ 213
LI AL.MUTARRIZi
Komentar djelu iz sintakse arapskog jezika. Osnovno djelo je napisao
Nasir b. "AbdusSajjid alMutarrizi, umro 610. (1213) godine
131
a ovaj komentar
Ibrahim sin Hadi hmailov iz Mostara.
poslije besmele: AI-bamd li Allah allacji la jad bulu tahta
alihp' i.
Rukopis ima 108 + 4 nepaginiranih listova 20 )( 14.5 cm, na svakoj
stranici po 19 redaka. Papir bijel. pismo nashi nevokalizovan, povez polukofni
Osnovni tekst je crvenom linijom. Na marginama nekih listova ima
biljeaka koje tekst. Na arapskom jeziku.
Na L. 1 a: Vlasnik djela je Mustafa. sin Alijin, zatim u posjed Hadi
Halila, sina Salihova.
Na L. 107 b: Djelo je napisano u petak pred podne 12. zulhideta 1120. 12.
marta 1709) godine.
Autograf ovog djela nalazi se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (I
39411 .
141
11)Om.r n. d SIr 37: H n. d I1r 445
12)Muhlimed Mujtt: BIografi" Mustafe I$eih JUJel GllSnlk VIS-" SerOJevo, 1956.
broj 1- 3, SIr. 2-22
lJ) Oobral:a: n d. Itr 245; O n d. $u 34-36: H n d. lU. 442.
14)0. n. d. str 34
5 - Anali 65
RUKOPIS 303 INV. BROJ 384
AL-MUTARRIZI FI ALNAI;iV
Komentar Mutarrizijeve arapske sintakse (v. broj 283).
Ovaj rukopis irT1a 116 nepaginiranih listova 21 x 14 cm, na svakoj stra-
nici po 19 redaka. Papir bijel, pismo tatlik nevokaliziran, povez papirni. dotrajao.
Osnovni tekst je crvenom linijom i stranice obrubljene debelom crvenom
linijom. Na marginama ima glosa koje tekst. Na arapskom jeziku.
Ova dva prijepisa spomenutog djela (283 i 303) potpuno su
na i kompletna su.
Na L. 1 a: Vlasnihvo Huseina, sina Ahmedova.
Na L. 114 a: Pisac je dovdio pisanje djela u petak pred podne 12. zulhideta
'120. (1708), a prepisao ga je Husein, sin Ahmedov, u pred podne 12. rama-
zana 1169. (1755) godine.
Na L. 115 a i b: Stihovi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
RUKOPIS 371 INV. BROJ 337
U ovom rUkopisu nalaze se rasprave iz disputacije. Prvu i drugu napisao je
Ahmad bin Mustafa Takopruzade, umro 968. (1560),'5) Ibrahim i
vrtu Sejjid Ahmad bin Hadi Hamid Kufevi. Opija rasprava je napisana na lislovi
ma 51 a - 69 a i nosi naslov:
RISALAH ALKAMALIJJAH FI AL-ADAB,
Komentar raspravi alKamaliiia o disputaciji. Osnovni tekst je napisao emsu-
ddin Ahmad bin Sulajman bin Ken.al-pail, umro 940. (1533),'61 a ovaj komentar
Ibrahim
poslije besmele: AI-bamd li Allah AllaIji la mani"'a lima amarah,
Rukopis ima 71 + 13 nepaginiranih listova 20,5 x 14 cm, nejednak
broj redaka (kod rasprave 19 redaka) na stranici. Papir bijel, pismo nash i,
nevokalizirano, povez papirni, dotrajao. Stranice su obrubljene dvjema crvenim lini-
jama a poglavlja pisana crvenom tintom. U rukopisu ima mnogo marginalnih i inter
lineainih biljeaka. Pismo je usljed vlage na vie mjesta ali je ipak
Na arapskom jeziku.
Na L. 2 a: Vlasnik djela je Mustafa, sin Salihov, (abduhu Sal ih).
Na L. 43 a: Prepisivanje djela dovreno je polovinom abana 1169. (1755) go
dine.
Na L. 69a: Pi sac je napisao ovo djelo u u rebiju II 1121. (1 707)godine.
Hazim da je Ibrahim prema vlastitom popisu, napisao
radova i da su sva do danas osim njegova djela o disputaciji, koji je ne-
poznat.
'7
) Ovai primjerak djela koji smo ovdje obradili i koji se nalazi u
15)K. n. d Sir. 7
IGI K. n. d Sir 55
17) H. n d sir 442- 444
66
Arhivu Hercegovine, unikat je i zato ima za nauku posebnu vrijednost. Silda istom
moemo konstatirati da su nam se sva djela koje je I brahim napisao,
od kojih se unikat nalazi u Arhivu Hercegovine.
RUKOPIS 747 INV. BROJ 741
RISALATUN FI ALAJH JUJA MUSTAFA IBNI JUSUF AL
MOSTARI.
Biografija ejh Juje Mustafe. sina Jusufova, iz Mostara (v . broJ 239
21
Ovaj je
rad nepotpun i s kraja mu dio nedostaje. Tekst dijela ovog djela je potpuno
s tekstom koji se nalazi u rukopisu 239.
21
RukopiS ima 4 nepaginirana lista 28,5 x 18 cm, na svakoj str(l nici po
19 redaka. Papir tamnobijel, pismo nash ta'lIk, nevokaliziran, poveza nema. Na dlap
skom jeziku.
Na L. 1 a: Jedan citat iz l:!jh Jujina djela.
Na L. 3 a, II I 4 a: Deset fetava (decizija) most;)(skog muftije Mustafe, sina
Jusufova (ejh Juje).
3 G7
SUMMARY
literary works of Mustafa (Sheik Yuyo) and Ibrahim which
ar. kept in the Archive of Herzegovina in Mostar.
Mustafa - Sheik Yuyo (1651 -1707) was one of the mostremarkabi\!
intellectuals in Bosnia and Herzegovina in the 17 th century. Being teacher by profes-
sion, his main activity was the teac::hing at the Karac!1oz-bey's Medressa in Mostar.
He was also the mu fti of Mostar. He educated several generations of students. In ad-
dition, he also wrote numerous works. According to the information available at the
present time, he wrote 27 works some of which are preserved and others are known
only by title. His interest included different branches of science $Uch as: Islamic law
stylistics and sintax of Arabic language, logic, dogmatics, preachament and lexicogra-
phy. The transcripts of his works as well as some of his autogrephs are housed in a
consider\lble number Of !)Ur arx:! forign libraries and other institutions. Thecollection
of Oriental manuscripts in the Archiveof Herzegovina contains 14 works (of diHerent
scope) the author of which is Sheik Yuyo. Some of these works are the only copies
known tili the present time.
Ibrahim-effendi is also a native of Mostar (1678-17261. He was astu-
dent of Sheik Yuyo after whose death he became lecturer, of the Karadfoz-bey's
Madressa. He is the author of a number of works among which is the monograph
about his professor Mustafa This work has been translated into Serbo
Croatiang. The Archive of Herzegovina possesses 6 works of two of which
are the unique items. The author of the article also included all the notes written in
the margin of the manuscripts. These notes are important for the study of the cultu-
ral history of Muslims in Bosnia and Hercegovina. The notes can often be a use-
ful quide to the circulation of the manuscripts because they contain the names of all
the owners of the manuscripts.
68
Dr Hasan
PLATONOVA DR2AVA
ALFARABIJEVA ALMADINA ALFADILA
Marksizam se zalagao i zalafe za stav da se svakom misliocu osigura pravo mjes-
to u kulturnoj historiji nezavisno kada i u kojoj sredini je stvarao. U tom pogledu
misaona praksa je nekim misliocima i ve-
liku nepravdu, pa Deussen. s pravom da u tom smislu Evropa mora da se
oduli Istoku mu veliki dug. Ova nepravda je izrazita kada je
o arapskoislamskoj filozofiji. Nekoliko svijetlih primjera orijentalista koji su na ob-
jektivan i nepristran istraivali i ocjenjivali tekovine tog kulturnog podneblja
nisu uspjeli eliminirati pogubnost eurocentrizma koji i danas (doduJe s
manje agresivnosti nego ranije) pokale kako je u stvari Evropa izvor i
utoka cjelokupne kulture i civilizacije doprine>
se ostvarene u drugim regijama svijeta.
Nekoliko primjera izrazitog eurocentrizma sigurno potpuno jasno izraziti
ovog fenomena koji je u pravom smislu filozofije i ideologije.
Ni tako veliki mislioci kao ho je Hegel nisu mogli ostati po strani od ove predrasude.
filozofiju iz historije filozofije Hegel je snahn utjecaj na
dalji razvoj eurocentrizm{l. se ovog stava Kirhner kae: "O filozofiji Istoka ne
mole biti ni II Karl Forlender u svojoj historiji filozofije tvrdi da narodi Afri
ke, Amerike, Australije i Azije nisu uspjeli da se razviju stupnja spoznaje i
umjetnosti i "potpuno nemaju svoje kulture". Vamberi ide dalje pa tvrdi da "Aziji ti
mogu postati kulturni samo pod direktnim utjecajem Evrope". Kirhnera i
Hajdeger smatra filozofskim praiskonom kulturu, pa mu je Evropa tako isklju-
jzvoriUe .filozofije. Ne treba gubiti iz vida da je na primjer Atari (znameniti arap"
ski filozof) ustvrdio kako upravo s miiljenja prestaje sVlka
istinska filozofiji .
U nae vrijeme eurocP.ltrizam dobija nove oblike, ali uvijek live i stare ocje
ne po kojima se arapsko-islamski mislioci (Ibn Sina, Ibn RuJd, AIFarabi
69
i drugi) prikazuju kao sljedbenici i komentatori djela misaone tradi-
cije.
Upravo zbog toga marksizam danas insistira na zadatku da se dublje
i upoznaju s tokovima i arapsko-islamske kulture, ne samo zato da bi se evropska
umiiljenost svela na pravu mjeru. da bismo postali bogatiji pa i da uvidimo
kako su neka rjelenja prije ili pet vjekova bila "lJ1odernija" i od
Kontovih, Dirkemovih. Tardovih i dr. Primjera radi - da li bi evropska znanost o
toliko lutala da je blagovremeno upoznala Ibn i njegovo djelo? Da
je njegova Muqaddima bila u Evropi sredinom vijeka, sigurno bi
nauka o druhvu imala pa moda i plodnije tokove.
S obzirom da je savremeni svijet integriran vge nego ikad ranije on na tom ni
vou integrirQnoui morQ dQ izgrQdi i filozofija u svim dijalovima svijeta,
stav koji da svaki mislilac dobije svoje pravo mjesto. Za naiu
i znanost ovo ima izvanredno veliki s obzirom na odnose s neangao-
vanim svijetom i daljim razvojem pol itike neangaovanosti na koju se reflekti-
ra eurocentrizam s obzirom da su to zemlje i narodi koji se nalaze izvan
Evrope.
AI-Farab1jevo djelo je plat ilo i danas danak curocentrizmu. Jer,
uvijek se na evropskim jr. 'icima pojavljuju djela iz oblasti metafizike, socijalne i
filozofije, a da se i.lIe ovog mislioca katkad nl ufus-noti moe pri
mijetiti a kamoli da se vrle obimnije i dublje analize. izuzetak su orijentalisti
koji su o alFarabiju napisali nekoliko studija. nuno je
jednu pa da oni rezultati do kojih su orijentalisti postanu svoji
na i ostalih nauka, prvenstveno filozofije, sociologije, znanosti i dr. Sve
dotle nuna upozorenja o tome da Evropa nije joi uvijek oduila svoj veliki dug.
Sam naziv teme "Platonova Dll.dVa i al.Farabljeva AI-madina AIFaQila" na iz-
vjestan put analize. Takav postupak zahtijeva da se izna
karakteristike, pa da se iz takvog razmatranja izvedu o zna-
jednog ili drugog mislioca ili njihovih djela posebno. U ovoj anal izi
obratnim putem, pa prvo pokuati da ukaemo na razlike ovih dvaju
misl ilaca. Prvo razlike upravo zbog toga kako bi ono im je i
ih, na izvjestan vee do pravog izraaja.
Prvo ho moramo imati na umu jesu vremenska i prostorna udaljenost. Doba u
kojemu je ivio Platon postavljalo je druga pitanja na koja je trebalo dati odgovore.
Pri svojim Platon je imao sliku stvarnog stanja drbva koje su
u odnosu na arapsku imperiju bile drbvice u pravom smislu te
Podsjetimo samo da je ati nska drli:ava brojala jedva stotine hiljada stanov
nika, ito je neuporedivo s populacijom gradova na vrhuncu arapske Stoga
madina o kojoj govori al-Farabi nije prostorno onako determinirana kao Platonova
drbva. Zato al.F3dib1' mora da granice razmatranja grada (madine) pa da do-
do onog do Platon nije - tj. do toga da izvr!i distinkciju dra-
ve i druhva. Dodufe, to jof nije ona razlika, kako kasnije, na primjer u Ibn Haldu
70
na do izraaja. ali je svakako. kada je o odnosu Platona i al.Farabl"ja veoma
upravo od nunosti udruivanja i saradnje alFarabl prije nego
govori o madini razmatra karakteristikedrUlava koja je podijelio u tri grupe:
velika, srednja I mala.

.:; . u Jr--1I"""'; u L;':l1 CP 1.>-1 . -..5 1 j.,..J J
...J.. l5.J 1 L;._...... ........ L...)' 1 lc 1 L,...... J)' 1
JJ...-b-' .:.'I-,.1..l.5.J1 J ' ;.J_l5.J1 -"".<.l,.->
I \ ) ........! I l,.LS .:. lc l . .. , .J lL I -.r"J......J L, , ...s J
druttvom, dakle, AIFarabi smatra cjelokupnu svjetsku populaciju;
to je za nas vrlo jer ovdje;e o u tj . svjetskim razmje
rama. Pored toga zanimljiva je i skala o:pstrahiranja i Polis, od
nosno m(ldina u alFarabija smatra se ::amo jednim dijelom nacije i la onim najma.
njim njenim sastavnim elemenlOm:
Kao to je madina dio narodne cjel ne t<lko je i narod dio cjelokupne svjetske
populaCije:.

d. __ JI jAl .. J
Ir),
AljFirabi govori o udruivan I 'Iradova u narodnu cjelinu, a narodnih cje
lina u svjetsku zajedniCU.
Treba imati na umu da i pored ralti<- tog drlave odnosno dru!tva za
obadvojicu mislilaca vai stav da njiho\>" politi! ke filozofije integralan
dio njihovih filozofskih sistema. NezavisI ) Kt to' a da li je o dravi ili o drultvu
u cjelini i Platon i alF:trabi \u u svijetu ideja, eg istentnosti Idealnog, Optenitog, tj.
ideje Dobra koja sabire i istinu, Pravednost, Li('potu, jer njena spoznaja za
oboJ mislioca predstal/lja vrhunac
Za njih dvojicu Pravednost predstavYa ideju lobra primijenjenu na
kod Platona drave a kod alF:tra'Jija T OJ je uvjet da se sreta dosegne.
Nuno je pri razmatranju odnosa izmedu Platona I al.Farabija imati u vidu da
je alFarabl pred sobom imao djelo Platona u verziji, pa i da
nije tako utjecaj neoplatonizma na arapske mislioce bio tako snalan - i studij
Platona gotovo uvijek su neoplaton;zma. U svojoj gorljil/osti da pomi
re neoplatonizam i islam arapski misliOCI su nastojali iZl/esti. naravno svaki na svoj na
sistem kategorija. Za razliku od Platona kod koga je Dobro
samostalno, ovdJ! je na djelu proizlatenje i isijavanje.
Upravo razlike u ove dl/ojice mislilaca ukazuju na diferenci
je, prvenstveno na i spoznajne pretpostal/ke koje su uvjetovale ova dva na
mi!ljenja. Platon polazi od ideje Pravednosti, dakle od jedne ideje koja svoju
71
realizaciju nalazi u funkcionalnom struktuira nju slojeva u dravi u kojoj
svaki sloj i svaki pojedinac unutar sloja strogo ispunjavati svoje dunosti. AIFirabl
polazi od ustrojstva. On polazi od Tvorca !Bari) iz koga proizlazi sve ka
ko u ivoj tako i u neivoj prirodi. Otuda nas i ne je najveti
dio djela posveten upravo razmatranjima od egzistencije
Prvog, do dijelova razumske pa do poslanstva. Tek poslije toga on prelazi na ana
lizu uzroka ljudskog udruivanja. Zato nije Uo je mnogo manji dio iz
razito problemima. Jer, nije samo o idealnom gradu oshva
tanjima stanovnika uzornog grada. Takav je originalni naslov ovog djela o kome je
Zato se s pravom moe da alFarab' ide od teologije filozofiji, a Platon ob
ratno.
okvir u kome moraju i i drava i grad svoje
mjesto alFa:ribi dolazi do da sve egzistira mora imati svoju funkciju,
pa je tako i funkcija svakog pojedinca i pojedinog sloja strogo unutar drut
va. se, dakle, od i filozofske pozadine vet u arapskom
kulturno'poyijesnom podneblju. Iz takve koncepcije alFlarabi
je izveo svoje Zato je bio i obavezan na strogu filozofsku iz-
vedbu i strukturu djela.
Koliko je arapsko-islamski temelj alFaribijevih ukazu
je i da u njegovu djelu nema ni govora o bilo kakvom obliku komunizma, a
posebno o zajedniUvu ena. Ustrojstvo al.FJrabijeva grada je takvo da se ne postavlja
pitanje komunizma, pa makar to bio i aristokratski kakav razvija Platon. To nije slu
jer je alFlirab1 imao pred sobom sistem vrijednosti i odnosa razvijenih u
arapsko islamskom svijetu, sistem koji je na izvjestan cio j polaziUe al.Farab1je-
vih razmatranja. Zato on u svojoj kritici druhva ne polazi od konkretnih oblika via
darske vlasti kao Platon od oblika koji se pojavljuju unutar vet jednog definira'
nog nanja. Stoga oblici koje on razmatra nisu vezani za razmatranja o nosiocima vlas
ti o ponalanju svih stanovnika jednog grada.
Dublje istraivanje sigurno bi pokazalo da postoji niz razlika
Platonove Drave i al.Farab'jeve MadIne. ali je ipak nuno spomenuti samo jednu.
je, naime, o tome da je alFarab1 za razliku od Platona pred sobom imao vet
historijski realiziranu sliku idealnog vladara. To su tzv. bulefio Za mnoge
arapsko islamske mislioce prva halifa predstavljali su i predstavljaju nedosti -
an uzor. To se najbolje pokazuje upravo onda kada alFarabl govori o tome kakva
svojstva mora da ima vladar. Te karakteristike u cjelini se podudaraju s onim kakve
su u islamu. Halifa je u biti vladalac - filozof. Zato alFlIrabi nije morao
razvijati i tragati dugo za svojom koncepcijom uzorne drfave. Jer, veliki dio
njegovih razmatranja imao je sna1ne pretpostavke u razvoju ari'ata,
islamske filozofije, teOlogije i
Vezano za ovu distinkciju je napomenuti da se kod ne izd-
vaja tako oJtro sloj filozofa kao kod Platona. Uz to treba da je pozi
cija jedinke u arapskom svijetu bila znatno nego u Platonova doba.
U odnosu spram Grka Arapi su 'imah izvanredno i pravno regulisane slobode
i prava Hatifa, koji je tJ stvari filozof - mislilac nije Boji zastupnik na zem
Iji. On je samo poslanikov zamjenik, ali mora pripadati onom krugu kome $U Dobro,
Ljepota, Istina i Sreta naJ(Jostupniji.
72
II
To su bile samo neke raztike isticanje je i malo za cilj da pokate one ele-
mente koji nam al-FlIrllblja ocrtavaju kao mislioca koji je pripadao po-
sebnoj duhovnoj graclieij; i osebujnom kulturnom podneblju i povijesnom sklopu.
Takvo podneblje moglo je i da porodi takav blistav intelektualni profil.
razlike nam ujedno ukazuju na to da je al-Farab'l ral vio jedno svoje vlastito mgljenje
duboko ukorijenjeno u islamsku duhovnu tradiciju. Da je bio samo puki sljedbenik
Platona, kako se to katkad ishitreno i neodgovorno misti, ostao bi zaboravljen a nje-
gova djela bila bi plijen "glodarske kritike mireva".
Kada je o onda se mora imati u vidu da ta razmatranja ne smi-
ju biti usmjerena ka smanjivanju bilo kojeg mislioca koji je predmet upored
nih Ova razmatranja, naime, treba da pokau koliko i u razlici i u
nosti ima u svakog mislioca ponaosob.
Osnovni rezultat uporednih istraivanja Platonove Drave i alFiHlIbljeve Madi-
ne pokazuje se upravo u onom univerzalnom, je za tvorce
ova dva djela. Njihovo insistiranje na je insistiranje na bitnom za razli
ku od koje ima karakter da pokaiemo kako je
upravo to formirano i postavljeno u konkretnim i okol
nostima.
Prva karakteristika koja se kao nit kroz djela svih velikih
socijalnih jest da su traili odgovore na pitanja koja je postavljala
vlastita e-poha. I Platon i alFirabi su duboko krizu svojih i to svaki
na svoj te su nastojali da prue koncepcije koje dati odgovore na dio
pitanja, te tako ukazati ljudima koji $o to pravi za postizanje i pravednos
ti. nove poglede na oni su na izvanredno dubok kritiku
stanja. Im<imo utisak da je ta kritika u al.Farabija radikalnija i porazni ja.
Ni o jednom anatiziranom obliku vlasti Platon ne govori tako kao !to alFarab'i
na primjer pri analizi madine dahilije. Mada je obadvojici mislilaca bilo jasno da
njihove koncepcije o dravi ne mogu biti realizirane u Zbilji, da imaju prvenstven
zadatak da odstrane anarhiju u ljudi, ipak je svojevrstan reformizam u
Platonovu djelu. U nizu oblika koje mu je prualo iskustvo Platon
se opredjeljuje za kraljevstvo. Taj mu se oblik najpogodnijim. U al-F';rablja- nema
opredjeljenja. Jer, on polazi od takvog reda stvari u kome je nutno da na
drave bude vladar . Zanimljivo je da je i ovdje o vladaru filozofu. Obadvoji-
ca dopu!taju da funkciju vladl:lld moe vrliti vite ljudi ukoliko se u jed-
noj nisu sabrali svi kvaliteti neophodni za tu funkciju.
Obadva mislioca detaljne- raspravljaju o pretpostavkama koje moraju biti zado-
voljene da bi neko mogao pretendirati na funkciju vladara. kod aJ.Farablja
je potpuno jasno do izraaja ustaljena predstava o halifi kao najmudrijem,
najhrabrijem, najpravednijem itd. Kvaliteti na kojima je al-Farab1 insistirao temeljito
su ranije u i arapskoj tradiciji. Da bi drtava mogla
imati na svom kormilu najmudrije, i najsposobnije Platon predlae
jedan sistem odgoja za i filozofe. O tome u al-Farab'ija nema ni govora, jer se
da je on bio zadovoljan sistemom, ali je smatrao da taj sistem treba
da osigura da svaki sloj u dravi mora poslove za koje je Tako se, kae
on, postie i realizira
73
Kategorija je u izvjesnom smislu od kategorije Ona po-
red ostalog u sebe jer onako kako je Platon
ne mora uvijek da osigura i najviu SreCu. Zato nam se da za razliku od Platona
al-Farabl ne u potpunosti pojedinca sistemu. je da al Farabl insistira
na jednom sistemu, ali isticanjem kategorije SreCe ipak
pojedincu pokuava da osigura mjesto u sistemu koje mu pripada. Dakle. al Firabi
eli maksimalno da uskladi ciljeve drave sa pojedinca.
Isticanjem razlika i izmedu Platona i al -Farabija nastojali smo pokaza
ti da ono to je ovoj dvojici mislilaca ne limanjuje al FArab1ja, jer
su njihove karakteristike upravo ono ho (jlikuje mi.slioce svijeta.
Isticanje pak razlika nije ilo za tim da poto poto isf orsira nezavisnost u
odnosu na da pokaemo kako je arapsko-islamski svijet
zbog svojih vlastitih karakteristika, pitanja koja je postavljao i problema koje je mo-
rao traio i posebne vrste mislilaca koje su se morale razlikovati od mislilaca
drugih kulturnih podneblja. Insistiranje na razlici, dakle, ima cilj da pokae da je up-
ravo miljenje iz vlastite zbilje ono ho garantira njegovu i osigurava trajnost
njegovu djelu. Zato nije to je u arapskom sV 'jetu na izvanredan obilje
en jubilej - jedanaest vijekova od alFarabija. I ne samo u arapskom svijetu,
i u Moskvi, Alma All i drugim kulturnim centrima nizom sku-
pova i novih izdanja al -Farab"ijevlh djela' jO jednom je ukazano na trajnost i
onog to je stvorio ovaj mislilac.
74
1
SUMMARY
Basic results which we achieved in the research of relations between Platon',
"State" and AI-F5rllb1's "AI madina al fadila" could be summarized in several fallo
wing items:
- temporal and surface distance imposed various questions to all thinkers so
that they had differently answer on them.
- the outstanding progress of Arabic state as well as the greatness of the ter-
ritory conquered by the Arabs caused AI Farab' to establish a clear distinction betwe-
en state and society while Platon stayed at the level of identification of these two, in
essence various phenomena,
- it is interesting that both thinkers develop their pollt lcalideasinaceordance
with their philosophie systems, not creating a separate scope from these contents
but ingeniously incorporating the iueas in lhe entirely uf their philosuphic cOIlcepti-
ons,
- Platon starts with the idea of justice, while AI FlIrabl's starting point is
Creator from whom, bV a method of Neoplatonism, originates all existing. Consequ-
entlv. Platon. in contrast to AI Farabl, moves from the philosophy to theology.
- The organisation of AI Fanilbl'stown state is such that the question of Com-
munism i5O't asked at all, even if an aristocratic Communism like Platon's one, is
discussed.
- ln addition, AI Farabi had not developed the conception of standard state
in detail because a considerable part of his discussions had alreadv strong hvpotheses
in the development of Sharriyat law, Islamic philosophy. theologv and political
opinion of that time, in general.
- These differences which occur on the occasion of comparison these two sig-
nificant works clearly char'acterize AI Farabi as an authentic thinker vrho lJelonged to
a and outstanding cultural and historical climate. AI Fiirllb1 developed
hts very opinion deeplv rooted in Islamic spiritual tradition.
However. in addition to these differences there are also some similarities that
show the greatness of the both thinkers.
75
- Initial common characteristic which keeps recurring in the works of all
great social analysts is their seeking for an answer to urgent questions of their epoch.
Inaddition, by their expo:: ng of new views on the society they deeply critiz
existing situation. W. got an impression that the criticism of the society was more
radical and crushing in Farabi .
- Among the series of political forms which offers Greek experience Plat9n
chose the kingdom. This form seemed to be a most suitable one. In contrast, AI Fa
rab, didn't follow his example, because he proceeded from a such cosmic system of
things in which the head of state must be occupied by the ruler. It is interesting that
Farabl as well as Platon means a ruler to be a philosopher. Both of them agree that
the function of ruler can perform more men if one person has not such qualities ne
cessary for that duty.
- By stressing of diffprences and resemblences between Platon and AI Farabi
we tried to show that comm)n traits of these two thinkers don 't decrease the impor
tance of AI FArlIbi nor we wanted to stress AIFlIrab1's independence in relation with
Greek way of thinking, but to show in which way, Arab Islamic world because of
their own characteristics, questions which it asked and problems which had to solve,
seeked a special kinds of thinkers who had to differentiale from the philosophers in
other cultural climates. Therefore the investing on the differences has the aim of
showing that just an opinion from our reality guarantees the greatness of an thinker
and supply the eternity of his work. Such is, u.ndoubtedly, AIFArabi. He is a real son
of Arab Islamic culture and civilization. For this reason his contribution to world
culture and civilization is immense but insufficiently explored and adequatelyesti
mated tili now.
76
Mr Rusmir
IBRAHIM VEHBI
kadija, pjesni k i
Knjievno stvaralahvo bosanskih Muslimana na turskom, arapskom iperzijskom
jeziku i zanimljiv je sudionik u kulturno-povijesnom mozaiku Jugos
lavije. joi uvijek je taj dio naieg kulturnog pretelno neistraen i s
dosta i od ustanovljavanja potaziinih kriterija za vred
novanje i pisaca i njihovih djela, poloaja j uzajamnosti u
odnosu na druge jugoslavenske knjievnosti, pa do niza nerazjainjenih pitanja u vezi
s djelima i ivotopisima ITInogih od tih pisaca. Sadainje i generacije uz tu
knjievnost baltinit i dug da se ona i uz koriitenje suvremenih znan
stvenih postupaka i tako dostupnijom nawj i svjetskoj javnosti .
Namjera nam je, ovaj put, ukazati na izvjesne u ivotopisu nalag
pjesnika Vehbije, autora vrijednih i malo knjievnih djela na turskom je-
ziku, a na osnovu podataka iz njegovih djela i dva izvorna sudska dokumenta u koji
ma se on pojavljuje kao sudski slubenik.
Dr Hazim biobibliografiju pjesnika VehbiAhmeda Zeki -
kae: "O ovom darovitom pjesniku, martjivom izaslunom ljetopiscu bosanskom,
jo! uvijek nema dovolj no podataka. Njegove pjesme i kronika nisu 1)
- tako implicitno i na nesporazuma u d058danjem tretiranju
ove knjievne
Prema u, ovaj pjesnik je u Stocu, a nakon zavrJetka Sludijl:l slu-
io je kao kadija u mnogim bosanskim mjestima;umro je u Travniku kao sitte-kadija
21
poslije hidretske godine 1216. (1801 / 18021. Uz obavljanje kad ijske dunosti pisao
je pjesme i kroniku u Bosni od 1187. (1773) do 1211 . (1796/ 1797). Pjes-
11 Dr HlIZim KNJiEVNOST MUSLIMANA BiH NA ORIJENTALNIM JEZICIMA
Ibiobibllogr.llj.l : "SvjIlIOIt", Slir.jevo, 1973. Itf. 51a.
2J SIII.k.cj ij. - 1,1 N.rodnoj biblioteci 80lne i Hercegovine. br. 2.
Slue-kadlla r.og !eri.ts.kog lUca,
71
me, natpisi i kroniku da je bio darovit i plodan pisac, obrazovan i

djela Vehbijina:
1. Divani Wahbi
31
; 2. Ljetopis Bosne i Hercegovine
41
Osim navedenih diela je Vehbijinih pjesama i kronograma na ni
u Sarajevu I damijama u Stocu.

., ....
. . . .
fl u'v
r:.a:..r.

J..u.ajA'..I\:.,;'_1
"-'..-'..al.;" rj.
': ... Lbn,...u,-+'.:.........:.
J-':6\: ... ..r .... .":';;'Ut;
.; J .... J J" ...... -""".
.,:..J";' ......... V' . .:.G ;.;to.
.... ,;
.. 'C,.!
Fatihu za duu pokojnika.
Drugog bojansrva osim Boga nema, i on mi
je dostatan.
Ne prolazi prazan pored groba
Recituj i za vrli sure, Bog je jedan'.
Ova blagoslovena grobnica je osvijetljena
se napajaju ljudi.
vjetnost preselio se na drugi mj"et.
Boje, zato neka ga opslu/uju rajske djevice i

Vehbija za umrlim jedan lijep
kronogram
U dievher slovima pokojniku:
dieneta Firdevs uistinu
U vrtove Firdevsa MehmedEmine
.
Godina 1232." (18161 17)
Faksimil I
Natpis na nib nu Mehmed Emina !iz knjige "Islamska epigrafika Bosne i
Hercegovine", str. 106'07).
Pored pjesnika Vehbiju spominju i: Mehmed Mehmed
D' 3"fvetbeg Muhamed i Davut Fatin.
la 16. stranici, poglavlja Pjesnici na turskom jeziku, u tabelarnom
prcglCOU - koji sadrti imcna i prezimena pjesnika, mjesta datumc smrti I po
3) Rukoolsl : U OrIlentainoj zbirCI Jugoslavenske akademile znanosti i UmJetnOsti, Zasreb,
br. 10. I U Narodnoj biblioteci Bosne I HerC890lIme, Sarajevo, br. Mu 2.
4 ) Ruko!)lIl" I U OrljentalooJ zbirCI JU\JOsJovenske akarl"m',e znaoosti I umJctnostl. Zagreb.
br. 10
78
I
,
i
pise djela - pod rednim brojem 100 navodi "Vehbi - kadija,
u Stocu, umro 1216. n802) godine u Travniku.
SI
Na kraju istog djela, pod naslovom
Nekoliko i dopuna, stoji: "7) U istom broju, pod brojem 100, spomenut
je pjesni k Vehbi . Ime mu je Ahmed a prezime a ne kako sam to prije
spomenuo."S)
se na Davuta Fatina, je u Stocu, a zvao se
Gdje je nije mi poznato, ali da je bio veoma mu pjesme.
Po svdetku nauka stupio je u kadije i kao takav zbog pravednosti i nepristranosti
ostavio lijep glas posvuda.
Kao sine kadija umro u Travniku 1216. (1801) . Iza njega je ostalo dosta pjesa
ma. U mojoj zbirci rukopisa imade nekoliko njegovih kasida, pisanih talikom - po
svoj prilici njegovom vlastitom rukom.,,7)
pozivanje na DavutFatin Tezkiresi
81
ne odnosi se na prezime
kod Fatina je zabiljeeno samo ime Vehbi, bez prezimena
koje daje a poslije i
U Zborniku Muhameda Enveriie postoji zapis o Vehbiji: "Sto
Ahmed Vehbi ivio je u Travniku gdje je i umro. Spomenuti Vehbiefen
dija je u kasabi Stolac u ajalelu. Sluio je kao kadija i naib u
mjesta, dok nije umro 1216. hidretske godine u Travniku. Iza sebe je
ostavio izvjestan broj pjesama. Spominju ga knjievni kao Davut Fatin u
svojoj Tezkiresi Hatimat ala'ar .,,91
Iz gornjih navoda je vidljiva njihova izvorna vezanost za podatke !to ih daje
Davut Fatin. Vidljive su i razlike u imenu: Vehbi, Vehbi i Ahmed Vehbi
U svim navodima istu godinu pjesnikove smrti 1216. n 801 / 1802) .
Od spomenutog podatka o godini Vehbijine smrti raZlikuje se onaj koji iznosi
Mehmed u Stari Alifakovac u Sarajevu, 10) Epigrafika i kalj
grafija pjesnika Mejlije 11) Nt'I .. "ll ko kronograma pjesnika AhmedVehbi
121 i u knjizi Islamska epigrafika 80sne i Hercegovine 131. On nil os
51 Mehmed RAO BOSANSKO HERCEGOVAtKIH MUSLIMANA NA KNJIZEV
NOM POLJU; "GlaSnik Vrh. slarjlttinstva I.V.Z .... Beograd, novembar 1933. orOI II SIr 16.
61 ISlo. juni 1934 br 6. SIr 345
71 Or SafYel beg BOSNJACI I HERCEGOVCI U ISLAMSKOJ {pIS-
mena radnja za doktoral IZ filozofije I; "GlasnIk Zemaljskog muzeja u Bosn. i HercegoVini ".
Sarajevo 1912. str. 359.
81 Oavul Falln Tezklfeti. HATIMAT AL-A$'AR {dopuna I nastavak I8zk"a od Salima ISafaile),
litografIJa. 1271. Sir. 446.
9) Muhamed Enver! ZBORNIK. knjIga XV (rukopIS u Gaz. HusrevbegovOJ knjin'CI .
str. 370371
101 Mehmed STARI ALIFAKOVAC U SA.RAJEVU. s: ar.1\6". Sarajevo.
1962. bl VIII , Sir. 134
111 Mehmed EPIGRAFIKA I KALIGRAFIJA PJESNIKA MEJLIJE " NMe slanne".
Sarajevo. 1957, br . IV. str . 135
121 Mehmed NEKOLIKO KRONOGRAMA PJESNIKA EPIGRAFltARA AHMED
VEHBI rukop.s neobJavlJimog rada
13) Mehmed ISLAMSKA EPIGRAFIKA BOSNE I HERCEGOVINE; "Veselin M.s-
lria" Saral ..... O. 1974. m. 541.
79
novu natpisa na nianu Mehmeda Emina u groblju na Alifa
kovcu da je Vehbija mogao umrijeti najprije 1232. (1816/1817) godine,
kada je spjevao spomenuti nianski kronogram. U neobjavljenom radu, navedenom u
biljeki 12, dalje pripominje: "Ako imamo u vidu da je prvi datirani
Vehbijin kronogram, koliko nam je danas poznato, iz 1189. (1779) godine, tada mo
temo da je Vehbija roden negdje sredinom XVIII
Razlike u ovdje danim navodima jasno pitanja: koje je pravo pjesnikovo
ime? Koji su izvori ovih razlika?
Djela Vehbijina - Divani Wahbi i Ljetopis Bosne i Hercegovine 15) - i dva sud
ska dokumenta iz StOC&!, je potpisnik, a vjerojatno i Vehbija, koji dosa -
da nisu i, daju nam no\l'e podatke o pjesnikovu imenu i vremenu njegova ro

1. U Divanj Wahbi. koji ima 83 stranice, ostalih nalaze se pjes-
me: Pjesma o Sesmei;, Hvalospjev' vjerovjesniku, Miradti ja, Pjesma Otelaluddinu
Rumiji, Hvalospjev 8jh Bali-efe'ndiji iz Sofije, Hvalospjev Ferhad-begu i Tarih ejh-
Isau. ovim datiranim pjesmama nema ni jedne od onih dvadeset i dvije koliko
ih je pronaao s potpisom Vehbi. (Popis pjesama Vehbijinih izvan Diva-
na dajemo na kraju ovog a prema spomenutom neobjavljenom radu Mehmeda

Sve pjesme u Divanu imaju u potpisu samo autorovo ime _ VehbL 16)
2. U " Ljetopisu" Vehbijinu ne motemo nati potvrdu i opravdanje ni za ime '
Vehbi ni za ime AhmedVehbi Na prvoj stranici " Ljetopisa" nalazimo
da je ime autora IBRAH IM VEHBI Bonjak.
'7
) (Naziv " Ljetopis" treba prihvatiti
uvjetno, jer i nepotpuni uvid u ovo djelo Vehbijino pokazuje da se ne radi o ljetopisu
u smislu; to je ustvari filozofskopoetsko razmatranje u prozi O pjesniko-
voj suvremenosti, dijalektici povijesnih Zbivanja. Kroz djelo su dati i mnogi
kojima je pjesnik bio suvremenik, pa odatle j naziv " Ljetopis" koji prvi put susrete-
mo kod
3.1. Prvi dokument iz Stoca lB) - ugovor o kupoprodaji timara u selu Bat ja (7 )
koji kupuju Mahmut i Omer iz mahale - nosi da-
tum iz hidtretske godine 1237 . .11724/1725) i potpis Ibrahim Vehbije kao sudskog
slubenika.
3.2. Drugi dokument iz Stoca 19) je sudske naravi;to je sudski ovjeren za-
pisnik o zaostavtini i dugovima Ahmed-bega sina Mustafe-kapetana,
koji je poginuo u vojni, a iza kojeg su kao nasljednici ostali supruga Alijja
hanuma, sinovi Rizvanaga, Mula-Abdulfetah Alija i Sulejman i Safija. Na do-
kumentu je upisan 1. d!umadel'ula 1203. (28. januara 1789) kao datum sastavljanja.
Dokument je potpisao, a vjerovatno i sastavio Ibrahim Vehbi - kadija u kadituku Sto-
lac i Gabela.
14) Isto. str. 106107, faksimil prepiSi kronograma i prijevod dati su na kraju rada - f.ksimil I
15) Prve i posljednje stranice Divana ' ''LjetOpiSi'' kao fakSImili dati lU na kraju reda.
lS) FakSImili II. III, IV I V
17) FakSimil VI.
lB) FakSimil VIII
19) Faksimil IX
80
L
Kako izvorni dokumenti iz Stoca i rukopisi djela Vehbijinih glede oznake auto-
ra sadre samo IBRAHI M VEHBI, prednji podaci nam s dostatnom daju pra
vo da ime AHMED VEHBI, koje kod
i smatramo odnosno glede navedenog Divana i
"Ljetopisa".
Vehbiju moemo pratiti u godinama:
a) Prema kronogramima i datiranim pjesmama izvan Divana;
1189. (1775/ 1776) - dva puta, 1198. (1783/ 1784) - jednom, 1199.
(1784/ 1785) - jednom, 1202. (178711786) - jednom, 1203. (1788/89)-
pet puta, 1204. (1789/1790) - jednom, 1206 (1791 / 1792) - jednom,
1212. (179711798) - dva puta, 1213. (1798/ 1799) - tri puta, 1214.
(1799/1800) - dva puta, 1227. (1812) - jednom, 1232. (1816/1817)-
jednom;
b) Prema dokumentima iz Stoca;
1137 (1724/1727) 1. demadel'ul 1203. (28. januar 1789);
c) Prema Divanu;
Prva datirana pjesma je iz godine 1187. (1773/ 1774), a zadnja iz godine
1211. 117961;
d) Prema "Ljetopisu";
Prvi datum u ovome djelu je iz godine 1187. (1773/ 1774) a zabiljeen je u
povodu sultana Mustafe; djelo je zavdeno 1. ramazana 1212. (17. februa
ra 1797), a ista godina jedana u ebdedu GARIS,20) gdje zbrajanjem
vrIjednostI slova dobivamo istu hidretsku godinu.
datuma na prvom dokumentu iz Stoca s pjesnikovim imenom i datuma
na u groblju, od 1232. su devedeset i jedna godina.
Ukoliko se prvi dokument iz Stoca pouzdano odnosi na pjesnika Ibrahim Vehbiju,
onda je da je ivio preko sto godina. odnosno da je ne sredinom
XVIII kako to pretpostavlja nego XVII I
Izvedeni o pjesnikovu imenu i vremenu ostaju otvoreni za no-
ve i dalju objektivizaciju. Moda nova to bi ih dalo Sludioznije
i pjesnikovih djela doprinijeti razjanjenju i zagonetke o pre-
zimenu pjesnikovom: ili o sada nita pouzdanije ne moemo
tvrditi. za sada ne moemo nita ni o izvoru ove zagonetke.
I povran uvid u knjievnu ostavtinu Vehbije ukazuje na potrebu da se ona izu
i priredi za iru jugoslavensku javnost.
201 FakSimil VII
6 - Anal,
81
..... b::.;.1)":'}J\
- .

" .. I' 'I'


. . . - -
lJ \..1.';)
..
0\:\. , Ila
. ..;Jl ..r::' 'JJ.r
.
. .
. ...
.
..
._ r .

. -')'

. ,'
,
. .
.
.. .
I,;..\U\;.,,\..I;'J.AJ.): i...
"': . J "" .
{C...
.... .. '

.. ! .
Faksimil II
Prva straf'lrr:1 Divan-i Wahbi (rukopis u Orijentalnoj zbirci JAZu Zagreb, br. 10).
82
I



U, l.
. ""-" , ,t.! .... ....,.,...
/r.!;,i.k
../Ifl
. c.:r

- - ;.- /. &
"'"

: ,_.

, ..

\
..;." .....
(
.. y
AJ: JI;]r..1

- ';t,.,JJ!;;.jv.:.(,.'
---"'" .. ...
, _" 4...,J'N.,.-"t.:r ;;." .
.. . r- .. ... -.
, . '.',:,: .. ,
, .
_ ... :., :... .. "o .... J oo

Faksimil lit
Posljednja stranica Divan-j Wahbi (rukopis u Orijentalnoj zbIrci JAZU - Zagreb, br, 101
G'
83

.





, \ t

, .
,." ...---1
:'7J
,
I
.. C_ 1\.', \ ,
. .... or.,>y.) ,
.\ll' . \ . . ,\.;.s-(. I
.. .. .;,.>",,-, ) gl.' l.


.. .u:.\ ...

!
.... ,,1>

Faksimil IV
Prva stranica Divan j Wahbi (rukopis u Narodnoj biblioteci Bosne i HercegovinI:.
br. 21
84
, " .
. ,!?") "'J'''j
.. ~ "'v
I

b
I
,




= __ "" ......... ' ~ . u . ~ ~ .- __
Faksimil V
Posljednja stranica Divan-i Wahbi (rukopis u Narodnoj biblioteci Bosne iHercegovi.
ne, br. 2)
85
f ......... '1 \II
P ..... do,jo .. ,..,ico .. Lio.""' .. (rulo._ u O ... j4ntalnoj .1I"ei JAZU. Z.IIII.I>r. 101

I
I
I
,
I
I
I
,
F.kllm,1 YU
Paoljo<lnie d,it- ot,""," "lI.' OS>""
..
L
. ~ . : : . "',, ,"
wr ) J I .
,
,
,

..
,
... .. .
"


,
.
'"


,
,
. '
,
..
,
,

,
'cc
,-
,
,
,
-

,

,
,
. "
,
.
..

,

"
,
..
'.
,
"
,

" ,

~ .

,

,


,

,
,
,
,
,
,
-
, / ,

,
,
..
,

,
-
, .
,
,
,
,

..


,
Faksimil VIII
Sudski dokument $ potpisom IBRAHI M VEHBI iz godine 1137. (1724/ 1725)
90
i
t

>

I
,
l
,

, l
l
:":';"1/


.. '"


-
'"
'"

,
'"
'"

oi
o
N

e
"
o
'"
"
"'
X
:c
w
>
E
:;;
'"
I
-,
'"


a:
'"
"
o
o
'o.

o
"-
o
e

Eo
,

o
'o
:;;
o
"
,
v>
91
NATPISI VEHBIJINIIZVAN DIVANA DANI KRDNOLO$KIM REDOM
1. Dobrodoilica povodom njegova dolaska za namjesnika u Bosnu
1189. (1775/76J godine u 108 polustihova. KYonogram u prijepisu nalazi se u Zbor
niku sv. IX. str . 38-41 u Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu.
2. Kronogram u 8 polustihova to ga je spjevao Mehmedu Mejliji 1195. (1781)
godine. a koji se nalazi na nadgrobnom spomeniku Mejlije u Docu kod Travnika.
Faksimil, prijepis i prijevod natpisa u starinama IV (1957), str, 135,
3. Bdliji Hadi Mustafi. iz Sarajeva, povodom njegova sina
Hasana 1198 (1783/84) u 22 polustiha. Prepis kronograma u Zborniku sv.
XI, str, 285.
4. Pjesma u kojoj Vehbija kritikuje bosanskog namjesnika Defterdar Abdulah
pa!u u 48 polustihova. iz 1199. (1784/85) godine, a nalazi se u Zborniku sv.
XI, str. 298.
5. povodom nekog Smail. Ismeta godine 1202. (1787/88) u
10 polustihova. Prepi s u Zborniku sv. XII, st r. 280.
6, Dobrodolica senurnad!iji Jusufu pril1k'-' m njegova dolaska u Sarajevo
1203. (1788/891. ima 54 polustiha, a prepis u Zborniku sv. XII, str. 376,
37B.
7. Dobrodolica nekom emsibegu prilikom njegova dolaska u Sarajevo 1203,
(1788/89) u 42 stiha. Prepis u Zborni.ku sv. XII, str. 381 382.
8. Natpis o opravci Careve damije u Stocu godine 1203. (1788/891. Natpis
ima 16 polustihova, a i danas se nalazi nad ulazom u ovu damiju.
9. MehmedDudiji povodom njegova postavljanja za ka
diju u Mostaru 1203. (1788/89) godine, ima 20 polustihova, a nalazi se u
Zborniku sv. XII, str. 377.
10, Kronogram O gradnji tophane u Travniku 1203. (1788/89) u 32 polustiha,
nalazi se u Zborniku sv. XII, str. 379380.
11 . Pjesma uz pohvalu iz 1204. (1789 / 90) tj Zborniku
sv. XIII, str. 119-121.
12. Kronogram o opravci Smailkapetanove damije u Stocu iz 1206. (1791 / 92)
u 8 polustihova, koji je tuem napisan nad ulazom u ovu damiju gdje se i
danas nalazi .
13. Natpis na Nefise, umrle 1212. (1797/98) j sahranjene u groblju uz
Carevu dhmiju u Sarajevu, gdje joj se i danas nalazi spomenik s ovim natpisom.
14. Natpis o opravci na Atmejdanu u Sarajevu godine 1212. (1797198)
u 16 polustihova. Prepis natpisa i prijevod objavio je Hamdija Vodo-
vodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu (1939), str. 35-36.
lS. Natpis na "Pod Lipom" u Travniku iz 1213. (1798/99) godine u
osam polustihova, koji se i danas nalazi na spomenutoj
16. Natpis na nadgrobnom spomeniku Fatime 1.213. (1798/99)
sahranjene u groblju na Alifakovcu u Sarajevu. Natpis se i danas nalazi na
spomeniku, a ima 8 polustihova,
92
17. Natpis na nibnu Muhameda, sina Abdulahova, umro 1213. (1798/ 99) , sa-
hranjen u groblju Careve damije u Sarajevu, u 6 polustihova. Prijepis natpisa u Kadi
Zborniku sv. XV, str. 146.
18. Natpis na nadgrobnom spomeniku Murada, sina Abdulahova, umro 1213.
( 1798/ 99). sahranjenog u haremu Careve damije u Sarajevu. Prijepis natpisa u Kadi -
Zborni ku sv. XV, str. 93.
19. Natpis na nadgrobnom spomeniku Atije, Abdulahove, umrla 1214 .
(1799/ 18001. sahranjene u groblju Careve damije u Sarajevu u 6 polustihova, gdje
se i danas spomenik nalazi.
20. Kemali -zade Rdidu prilikom njegova postavljanja
za kadiju u Travniku 1214. (1799/ 1800) , u 14 polustihova. Prepis u Zbor-
niku sv. XV, str . 118.
21 . Natpis o opravei damije u Stocu godine 1227. (1812) u 12
polustiholIa, koj i se i danas nalazi nad ulazom u ovu damiju.
22. Natpis na nadgrobnom spomeniku Muhamed Emina umro 1232.
(1816 / 17). sahranjenog u groblju na Alifakovcu, gdje mu se i danas nalazi spomenik
s ovim natpisom.
93
SUMMARY
IBRAHIM VEHBI - QADI, POET AND EPIGRAPHIST
The author gives new data about the birthtime and the proper name of a
Bosnian vriter who wrote in Turkish. S. assumes that his name was Vehbi
and M. E. M. H. and M. suppose it was
Ahmed Vehbi Their views are confirmed by two Vehbija's manuscripts from
the oriental collection of Yugoslav Academy of Sciences and Arts in Zagreb and two
courteous documents from Stolac.
The real name of the author of 22 chronograms, given at the end of the work,
Divan and philosophie-poetica I discussion in prose was Ibrahim Vehbi. He was born
at Stolac. at the beginning of the 18th century as can be concluded on the basis of an
alder document of the court in Stolac. He was qadi ni many Bosnian towns and died
in TralJnik after 1232 (18161. Althongh his works present him as an important poet,
they are not sufficiently explored.
94
Fejzulah
RISALA SEJHMUSTAFE GAl BIJE
Prije pet-est godina doba je u Sarajevo hadi Alief. vajni imam u
penziji iz Banja luke, i donio sa sobom knjiicu (risalul na turskom jeziku koju je
uzeo sebi na iz Gaibinog turbeta u Staroj Gradilkoi. kad je turbe ekshamira
no I p;eneseno u Bosansku Gradiku. je odsjeo kod prof. Mustafe Ajanovi
svog zeta, a pozvao je na razgovor mene i svog prof. dr. Hamdiju Kapidi
elio je da ja ri$alu prevedem a Hamdija objavi. Naslov knjiice je "Risalei
ejh Mustafa efendi Gaibi". Na margini prve stranice bile su dvije biljdke na
turskom jeziku, jedna o uvakufljenju, a druga, da se knjiga kao vakuf, ako bi
se pojavila opasnost da propadne. Imam je bio prisutan ekshumaciji turbeta
i Galbina tijelo nije a on je biljeke i zadrao knjigu za prvo vrijeme
kod sebe. sa eljom da se prevede. Za hater obadvojici koji su Sada rahmet
lije, i iz tarikatske obaveze prema ejhu Gaibi primiO sam se zadatka da knjiicu s
turskog prevedem na srpskohrvatski jezik.
O ejh. Mustafi Gaibi pisali su : Lovorike, Zagreb, 1874., Mita
u Narodnoj Starini, Zagreb, i Rad. Kroz polje, Politika (1.
septembra 1936) vie informativno, te knjievnosti MUslimana BiH na ori
jentall'\im jezicima: i studiozno. Rodio se negdje u
Sandaku, Ivio je vie u XVII i turbe mu je bilo u Staroj Gradiki .
U narodu ivi jo i danas kao j evlija.
Risalu je uvakufio naib kadiluka Gradike Sulejman Nedati, sin Hamdibega.
10. muharrema 1312. hidretske godine (15. jula 18941.
Naslov "Risalei erife" tj. broura, ni po rasporedu a ni po sadraju ne
odgovara imenu. To je prije Medmua Zbirka nego Risala nema nikak
ve invokacije. Mislim. da se naslovom ellela ukazati (autorul
Sejh.Gaibiji.
PodnaslOVI su:
1. Topuz-Babino pismo,
2. Pismo Sulejman-begzade
3. Pjesma alopojka za sudbinu Bosne,
95
4. Broura (risala otarikatu),
5. Pismo sinu u stihovima,
6. Pismo SUltanu Mehmedu III i
7. Posmrtna opOruka sinu.
Prije nego donesemo prijevode potrebno je dati ovo objanjenje:
U govorima i pismima ima vrlo aluzija i alegorija. Iarat,
Rumuzat, Zahir i Batin, Hakikat i Medaz. to su sve vrste alegorija, kojima se slue
Taj metod primjenjuje i ejh Gaibija. Nakis.<fervi (manjkavi dervii vrlo
to oponaa govor kamil dervia (potpunog dervia). Isti je i kod ejhova. Ima
kad se dervi ili pokazuje kao naivna osoba. To zavisi od sugovornika.
Postoje i derviki signali i znakovi. koji se saznaju tokom sohbeta (tarikatskog razga
vora).
U tekijskoj kniievnosti postoji i izrafavanja zvani To su
izrazi sufija u ekstazi. Ponegdje je athijjat kao skok u stranu ili izlazak iz nor
malnog stanja. Vidjeeemo, da i u Risalu Gaibije ima athijjata. Topuz.
Babino pismo. Pismo alopojka za Bosnom i Pismo Sultanu Mehmedu,
pripadaju grupi athijjat, dok Tarikatnama, Savjeti sinu i Oporuka sinu spadaju u
iriad (tarikatsku metodiku) . I u imenu TopuzBaba krije se !athijjat, Iz savjeta i opo-
ruke sinu se da otac i sin nisu ivjeli zajedno.
Prijevod Topuz-Babina pisma:
UKRASU SVJETOVA, EJH.ZADI DEDESULEJMAN IZ SARAJEVA
Cijenjeni, moj olni vidu, moj care, nek Te sluli i nek dugo i sretno livil .
Nek Ti u livo tu ne bude greki. Amin!
Ako pital za me, hodam po zemlji a dajem svjetlo zvijezdama. Na sam
stepenu (derviiki stadij zvani "FENAFILLAW', kada se baca svjetlo na okolinu. Ali,
svjetlo pada i na rulu i na brabonjke. Meni to nijedno ne treba.
U vrijeme kad sam priseban, sa suncem zalazim a s mjeseCom se pojavljujem, a
kad nisam priseban, lijepim se za zemlju kao kolpica lu te Iljive, Uz priziv 8oga, kad
se osjetim kao sultan, s oblacima krulim oko sVijeta. Nekad sam na konju a nekad na
magarcu. Nekad sam samo jedna kapljica izvorske vode a nekad sam svih sedam mo-
ra. Nekad sam toliko ledan da bih popio svih sedam oceana. Kad pomislim na pra
msjku (Evu, Havvu) veselim se, a kad pomislim na praoca (Adem. Adam) ronim
krvave suze. Evliji se ponekad pokale isjelak slike sli ga nazovu
OV8 godine imam mnogo posla. Tralim jednog vezira da mu predam svoje pos
love, ali ga nema. U naleg imama neliste su a djemat je pijan. Mnogo vole IndiiI
Svijet misli: se tekbiri a to samo brbljanje. su date Istanbulu,
cifranje Moskvi a zlato kraljici. Kod sa kraljicom na mene se za
boravilo. Kad se stavi jedna noga na Franke (Evropa) a druga na Moskvu, nslupljinu
tog raskoraka treba zaklati 53.{)()() ovnova - kurbana.
Na polju postavljena su letiri stola i na njih postavljena letiri
ba. Tamo biti velika borba. Dobio sam od Feniks-sultana zapo VI/ed, od zmIjskog
cara potvrdu I od fetvu. Sultan Ismail je !ehid (poginuo). Popeo
sam se na !Ijivu da berem i jedem groide. U Mostar djevojka prekrasno odje-
vena i sVijet dolaziti da je gleda. Selam.
Alsuddin Topuz- 8aba
96
Prijevod pisma
Pos/ije uvoda i iskazivanja palnje i priznanja, kale:
"Primio sam pismo i razumio ta se dogodilo. Po pitanju da li je stariji horoz
(pijevac) ili koko temelj je koko. Ako je jarac lo, jare biti Sramota je da
gradski vaiz (propovjednik) ne govori Dananji dervii zabacili su propisa-
na pravila a prihvatili nazovi-pobolnost. Pokvarili su jedinstvo u vjerovanju i sebe su
spriiIi. Ribolovac mi'e isto to i lovac. Nismo ispili leter iz lerbeta pa ne znamo /ta
je stvarnost (hakikBt). Treba poznavati perzIjsku knjigu i zasititi se spletki i varki.
TurCin se zaljubio u TaIl/anku. Vjerske obaveze nisi izvrfavao, raspodjelu nisi znao,
Kale da je pijevac sada 300 a koko 150 akti (turski srebreni novac). Iz ovog izvuci
primjer - pouku). Nisi svima valjano slulio. Gaibi."
Prijevod Pjesne alopojke
talosti moja Ito sam mislio da se u ovozemaljskom livo tu ispunjavaju data
obetanja. Neprijatelj je sa svih strana nahrlio na granice Bosne i Hercegovine. Kad
do borbi, nek je dragi Bog na pomoci i Sarajevu. Muslimani se jf!"
dan drugom a neprijatelj navalio k-ao oblak. Neprijateljska vojska je na Du
navu. Evlije su se sakrile, a dovama se ne mole prisiliti. Kad u okolici Edrene nasta
ne borba, Islamu je Bajram a nevjerniku teka briga. Kad se pojavi prvi, drugi i treti
min (f) nastaju osvajanja. I kad stupe Olim i Kjef (t i.,}j) Islamu biti dobro. Pla-
moje oko, shvati moje srce, u doba Mima i Olima lijeka za srca.
Na svim stranama osvajanja. ZloCinac, varalica i pokvarenjak poste ogor-
Stare zakone 'je pokvarila grupica prezrenih prokletnika, neka ih prati UVijek
prokletstvo.
Prijevod Gai!Jijine broIure otarikatu (Tarikat-name)
Poslije uobitajene i nvokacije se: UVli'ek U sebi sjetati
.se Boga, preko dan postiti, osim toga jo postiti u danima: ponedjeljak, tetvrtak,
{Mtak i subota, 13, 14 i '5ti dan u svakom hidlretskom mjesecu, mjesece redleb,
laban i ramazan, 10 dana zilhidldleta i 10 dana muharrema. Mole se postiti i SIIaki
dan (savmi dehr). Spavati ljeti tri a zimi pet sati, pred zoru moliti oprost grijeha
(isti graf) a iza sabaha stotinu salavata. Prije podne na dva sata klanjati
tehedldlud namaz (4 reka ta) a poslije aUama klanjati po rekata, svakog dana
iza svakog od pet namaza naklanjati po jedan namaz. Pet vakiIta klanjati u diematu
(zajednitki u dlamljij, zapostiti /to blile zori a omrsit; se (if tar) prije ntfgO klanja-
ti. zube misvakom, petkom se obavezno kupati, pravovrerMnO doluit; u dia-
miju i klanjati u prvom safu (redu). Raditi svaki dobar posao, ne biti ns
poslu biti ustrajan, izbjegavati svirku. se sumnji i sumnjit!enja, S8vlad.-v.ti_,
malo govoriti. Uvijek biti okupan (nikad ne biti dlunup) I Ito vi/e biti s abcintom.
Ne biti poh/epan, ne gledati lene. Biti oprezan da ne padne! u haram. U hodu
gledati preda se. O hadb/ama a i o svakom lijepo misliti. Budi iskren i svakom" prij.
relji Prisustvovati i hadJija da ti dovu Voljeti sirotinju i bor-
ce (gazije) a jo vie Druliti se s dobrim ljudima. Voljeti u ime Boga i mrz;-
7 - Anali
97
ti u ime Boga (ono Ito je zabranjeno). dobro i uzvratati dobrim. Human postu
pak i prema liva,rinjama. Ne mane. Opralraj a nemoj se osvt!tivati.
Ne prevari, ne budi ohol i umilIjen, ne sluJi se sihirom (magijom), ne budi Ikrr, udo-
volii lelji, voli Meku i Medinu, mnogo Kuranl Prema budi blag
i poltuj stariie! Budi od bolesnom i slljepcul Budi pravedan i Ne
budi nikome na teretul U susretu budi nasmijan/Izbjegavaj da ti nekome kald nepo-
lefjnu viiest. Budi stidan, uskladi livoi sa leriatom i Cuvaj se vjerskih novotarijal Orli
Pejgamberova (Muhame<iova) pravca i sve Ito nek je u ime Boga.
Sadrlaj Gaibljina pisma sinu u stihovima
Niz preporuka, a, ostalog, da arapski i perzij
ski jezik, da razmiilja o onome Ito ub i naub, da ie najbolji drug nauka i posao i sl.
Prijevod Gaibijina pisma Sultanu Mehmedu III
PoCetak iz ovog sastava nije Gaibljin, nego, vjerojatno, nekog ili
malda, onog lica. Ito je odgonetnuo pismo. Taj tak glasi:
"Kada ie turski car Mehmed //I (1595-1603) godine stigao u Beograd, saznao
ie da se u narodu mnogo prila o Gaibiji koji livi u Banjoj Luci. Uputio mu ie carsko
pismo preko svoga posebnog dvorjanika i pozvao ga u Beograd. Gaiblja mje dolao,
ali je poslao caru pismo ludnog sadrIaja. Ima 12 i to:
l . Na poljani ljudskog livora mje se vidjela koja mje imala svoj dan.
2, Usjekao sam 197 kola drva i dotjerao na prodaju. Niko nije uzeo ni jednu
aklu (srebreni novac).
3. Skupocjeni darovi su stigli do mjesta, ali se nisu pojavili na svom mjestu.
4. Vrlo sam zadovoljan pojavom ovog imetka.
5. Na putu su hajduci digli bajrak.
6. Poslati lovjek je stigao i u ovoj vjeri nas nalao.
7. Svega (dovoljno), ali jednog nema.
8. Ima mnogo kola ali jedne nema.
9. Ako ti znal, svak znati.
10. Ti kad ne znal niko ne zna.
11. Na znakove treba paziti.
12. I niko ne zna, samo sve zna.
Car i carevi ljudi nisu razumjeli smisao pisma pa je traleno ko ga odgonet-
nuti. Nalao se iedan ulenjak i pismo odgonetnuo ovako:
l. Poslije svake tegobe ima last. Stoga kod neuspjeha ne treba pasti u olajanje.
2. Raja je bila pokorna, ali sloj nije odrlaa zadatu T/j'el, pa su palala-
ji izgubljeni i pretrpljen veliki mateT/jalni gubitak. Izgubljeno je nekoliko puta po
197 kola vojnog mateT/jala.
3. Sve ima svoje vT/jeme. Srva'; su zalolene za svoje vTljeme. Treba se truditi
i paziti da Ji je dollo njegovo vrijeme, jer ako nije, trud je izgubljen.
4. od srnne istinitog 80ga kad se ukale znak to je veselje i sreta, ali
liroke mase ne mogu to da predosjere i predvide.
5. Grupa nevaljalaca na granici nanosi ftetu jer napada i otima. To ugrolavi)
i remeti sigurnost.
98
6. Ratnici te se pokajati od svojih grijeha i dozvati. Ukazate im se i pru-
liti prilika za pobjedu, konji te im biri brzi, sablje onre a strllele te daleko plKiati.
7. Tirule i nazivi. sastanci; ulirci. nakir i s/ilno, svega ima u izobilju ali feriata
i pravde nema.
8. Na podrulju careve zemlje obiluje nasilje, lal, raska/atenost, pokvarenost i
druge opaline. To je sve krivi put. Ne drJe se pravog puta, njega nema.
9. Ako se car drl; propisa i zabranjenog j do toga drli, tO!J8 te se dr
lati i narod. Releno je, da je narod na stazi svojih vladara. Narod u njih gleda i u njih
se ugleda.
10. Ako se ti care u svom livalU ne drtif zakona, onda se zakona drlati
ni narod. Za fro ti da znaf. ni rl8ro.:1.
71. Ovih savjeta; alUZIja fifareta) treba sc drlat;.
12. Dok lovjek u neIto ne bude umijean ili nelim to i ne zna. Stoga,
kad kasnije sazna, dozna mu i vrijednosti ili nedostatke.
Gaibijina posmrtna oporuka sinu
U lasu kad budem umro nek moj sin AAehmed stupi na mjesto fejha. Kako je
vidio da ja postupam nek i on rako postupa Nek obule moj fejhovski tadl i hrku
(ejhovsku kapu; ogrtal). Nek UVijek prati nauku i brine se o odgojul Nek se luva
djela; loeg drutva. Nek voli ulenjake i pobotnjake i druli se s njima. Nek je
u svemu dobronamjeran! Nek se luva umiljenosti i oholosti! Nek se luva strasti,
ejtana i prohtjeva! Nek svoj Iivot uskladi sa sunnetom a luva se bkt'8ta (novotarija
u vjeri). Nek umrle ne zaboravi hajrom, sadakom i ulenjem Kur-ana! Neka obilazi
grobove umrlih! Neka mene ne zaboravil Nek dovu lini za zdravlje, mir i spas ostalim
svojim i svima sljedbenicima Muhameda a.s.1 Neka ga Allah uputuje i luva na pravom
purul
Neka striktno i redovno obavlja Stloja dnevna zadu/enja i ulenja (vird) i pazi
na 12 tarikatskih zikrova, kako mi ih je predao uskudari Mahmud-efendi.
Na zavrtetku ove "Risa/ei-erife" nema imena prepisivala a ni datuma. Knjili-
cu i dva primjerka prijevoda predao sam prof. dr. Hamdiji Kapidlitu. a primje-
rak zadr/aa za sebe, najvie radi Tarikatname.
U Oporuci sinu, ostalog. Gajbija nofenje fejhovskog tadla i
hrke, da pazi na 12 tarikarskih Zikrova, i navodi ime svoga eiha Mahmud-efendi
uskudari. TadI i hrka su spoljanji znaci zvanja "ejhut- Tarikati" - vodil i poznava-
lac tarikata. Dozvolu za nofenje ovih znakova mole izdati samo fejh.
12 tarikatskih zikrova je karakteristika Dlilvetiiskog tarika ta. To su: 7. La
ilahe illellah (Ke/imei Tevhid), 2. Allah (lsmi DIelaJ), 3. Huu (lsm; Hu), 4. Ja-Hakk
(lsmi HakkJ, 5. Ja-Haji (lsm; Hajj), 6. JaKaJj"um (lsmi KaJj"um), 7. Ja-Kahhar (lsmi
Kahhar). Ovih 7 zikrova i ovim redom zove se "UsuliEsma" (temelji Imena). Njima
se dodaje iaI 5 zik rova, kao "Furu-i-Esma" (stubovi Imena) i to: B. JlJ- VMhMu,
9. JaFettllhu, 10. Ja-Vlhidu, 11. Ja-Ehadu, 72. Ja-Sameciu. Ovo w LIielM Bolj.
imena (atributi) koja se izgovaraju (opewju) po uputi lejha. H. Mehmed Handlit
preveo je svih 99 Lijepih Boljih imena fEsmaul-Husna) ; ovdje tema uzeti njegove
prijevode: Allah je onaj osim koga drugog boga nema (Nema boga osim Allaha, Allah,
7'
99
On-Allah}, (lJ. 4. Vrhovna Istina (52), 5. koji livi (63). 6. koji sve obdr/ava (64),
7. koji savladava (16). 8. koji mnogo poklanja (17). 9. koji rjeIava i otvara (79),
70. JedIn! (67), 12. na kog se svak obrata (68). Prva tri zikra i jedanaesti, od dvanaest.
na koje misli Gaibl/B, nisu u sastavu EI-Esmaul-Husna, ali su spomenuta na drugim
mjestima. (H. M. Handlit, Zbirka izabranih dova iz Kur-ana j Hadisa, Sarajevo, 1944).
Gaibi kale da mu je 72 zikrova predao Uskudari Mahmud efendi. da je
on njegov lejh i da je Gaibija bio u Carigradu_
Uskudari Mahmud-efendi, je ime (mahlas) Hudaji, pripada viso-
kom sloju turske tekijske knjilevnosti, a u tarika tu se smatra kao obnav/jat tarikata
(Piri-sani) kod Dlilvetlja. Dlilvetije su ogranak Bajramijskog tarikata. Nosi
naslov "Kutbul-arifin" - Prvak gnostika. je u Sivri-Hisaru u Anadofu
95011543. godine. U 28. godini livo ta postavljen je la muderisa (profesora) Sultan-
Selimove medrese u Edreni. Dvije godine kasnije je i postavljen za mude-
risa i kadiju u Bursi. Kao kadija bio je s jednim vrlo kompliciranim pitanjem
iz leriatskog prava (munakehat). To pitanje dovelo ga je do $ejh-Mehmeda
Muhiddina Uf tade. Preko ovog je dolao u vezu sa Eskidli Mehmed-Dedom_ Napustio
je slulbe i primio tarikat od lejha Uf tade. Tada je Mahmud efendiji bilo 36 godina.
Poslije tri godine postao je lejh Bajramljskog tarikata. Preselio se u Istanbul i nastanio
u Uskudaru, pa je prozvan Uskudari. Postavljen je za vaiza petkom u Sultan-Fatiho-
voj diarniji, a onda za muzekkira (Iejh) i muderrisa u istoj dlamiji. Cetvrtkom je bio
vail i muzekkir u Mihrimah diamlji u Uskudaru. U Uskudaru mu je i tekija
gdje je bio lejh. Umro je 103811628 godine u 88. godini livota i ukopan je u svojoj
mkiji u Uskudaru. (KuttJ.ul-arifin, Seyyid Aziz Mahmud Hudayi, Hayetl - Menakibi
Eurlflri. Kemaleddin $enocak. Istanbul NeIriyati. Istanbul, 1970).
$ejh Selim Sami efem1i iz (Kosovo) u "Tuh!ei-SlJm!" (rukopis) kale,
da u Dlilvetijskom tarikatu ima 12 mekama (duhovnih faza). dok kod svih drugih
t.rikatll imll 7 mekamll_Svaki zikir ima svoju dlilvu ti. dar i otkrovenje. Kurbi feraiz-
Obavezno priblilavanje ima 7 mekama, a Kurbi nevaIiI - Neobavezno priblilavanje
imll 5 mekama. Po dlilvama oni su nazvani Dlilveti. Ovo su finese osjeta djelovanja
svakog Lijepog Boljeg Imena, posebno i u zajednitvu, u svemiru i u nama samim.
Zikir po redu od l do 12, a rako se pojavljuju i dlilve.
O tajanstvenosti $ejh-Mustale Gaiblje pojavila nam se jal jedna tajna, kada je
Gaibija bio u Uskudaru kod Mahmud Hudaji efendije. 2)
100
SUMMARY
Sheik Mustafa Gaibi belongs to the group of Muslim writers who wrote in
Odental languages and whose works were not a subject to the thorough research. He
was born at Klgki Sandak (Dalmatia) in the second half of the 16 th century. He
died (was killed) at Stara Gradiika (near Sava) where his turbeh (burial chamber),
was later buih. The collection of 7 essays called' the Risaliah' was kept in this turbeh.
ln some of the essays (letters) he uses an ocid language. Words are intelligible but they
are allegorical and have a mysterious meaning. In general this is very unsensible way
of writing. Different from 'the RisalIah' the Brochure on Dervish Seen (Tarikatnama)
and the Advices to the Son are written very clearly and concisely and that shows that
their author is an expen for the problems of Islamic mysticism (tesavvuf) and dervish
saets (tarikat) . In the Advices he referes to his sheik Mahmud Hudaji effendi Uskuda-
ri, the remarkable character of dervish literature in Ottoman Empire. In his Letters
Gaibi criticizes the rule of his time. Among common people in Bosnia Gaibi still
"lives" ,as "the saint".
101
102
I
I
,
I
'I
"
I
7
Fehim Nametak
DOPRINOS OMERA MUSICA
IZUCAVANJU NASEG KULTURNOG
Radom o Hadi Mustafi MuhHsiju - na kome je posljednje biljdke IS'
pisao posljednje u svom ivotu prof. Omer zavrJio je svoj ne toliko obi
man koliko koristan rad na kulturnog
Omer je roden u Sarajevu 23. jltna 1903. godine. je osnovnu
lu, razreda okru!ne medrese i Seriatsku u Sarajevu. Po odslue
nju vojnog roka postavljen je privremenim predmetnim na eriatskoj gim
naziji 16.XI 1926. godine, a od 26. oktobra 1929. rjdenjem Ministarstva prosvjete
postavljen je za stalnog predmetnog je predavao na toj sve dok
nije ukinuta 1945. godine. Poslije rata radio je na II realnoj gimnaziji u Sara
jevu. Po osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i osnivanju katedre za orijentalis
tiku upisuje studij na grupi arapskiturskiperzijski jezik i prvi je diplomirani
student na toj katedri. Odmah le primljen za asistenta na toj katedri na kojoj je dip-
lomirao, gdje je kao saradnik ostao do smrt i. Godine 1950. osnovan je i
Orijental ni institut u Sarajevu, a jedan od prvih njegovih suradnika bio je i Omer
Oko 15 godina proveo je u ovoj ustanovi i ostavio iza sebe vidne plodove svo
ga rada. Niz godi na radio je na obradi arapskih, turskih i perzijskih rukopi.
sa Or ijental nog instituta u Sarajevu i svojim radom na tom polju, za ho je
bio preduvjet vladanje .arapskim, turskim i perzijskim jezikom zaduio je
saradni ke Instituta koji se koriste plodovima njegova rada. U toku svoga rada u
Institutu obradio je 2950 rukopisnih kodeksa.
I svoje glavne radove, a oni naalost nisu toliko brojni koliko su
je objavio u Prilozima za orijental nu fi lologiju. u Orijentalnog institu
ta. Koliko nam je poznato, je u Iri prije rata u EIHidaji i po.
slije rala u Radovima Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Glasniku VIS.
je kasno da njegova aktivnost na tom polju
dolaskom u Orijentalni institut. Za to je imao razloge prije svega u tome tlo je kao
profesor i pedagog r,adio svoj radni vijek i mu je pripremanje metodskih je
103
dinica oduzimalo dragocjeno vrijeme koje bi posvetio znanstvenim istraivanjima.
To se pogotovu moe shvatiti kad se zna kakav je bio kao profesor i pedagog, koliko
je unosio sebe cijelog u posao kojim se bavio i kako je pomagao i
studentima j u svoje slobodno vrijeme. Omer je umro 10. aprila 1972. godine u
Sarajevu.
Ovdje pokuati ukazati na rada na kultur
nog blaga kod nas, pionirskom poslu kome je prilazio vrlo ozbiljno i predano
i na kom polju je dao rezultate. je objavio nekoliko vrlo
Izvora za nakJ kulturnu historiju, a svi ti izvori su studioznim komentari
ma i nov su doprinos upoznavanju or1Jentalne kulturne bahine. No prije "ego to
pristupimo prikazu njegova rada na izdavanju izvora i pisanju studija na osnovu te
izvorne moramo spomenuti "njegov rad na korektur i prijevoda Kur'ana. Zamo
ljen od " Stvarnost" iz Zagreba da Izvri redakciju
prijevoda Kur'ana, se tog posla prihvatio vrlo iskreno i stvarno napravio goto
vo nov prijevod i to s arapskog originala, se rasporedom sura ranijeg prijevo
da i zadrlav!i dio biljeaka i komentara koji su i Panda 11
1. fidinilislam od Muhameda Prozorca.
21
onima ko
ji su se bavili druhvenih prilika u XVIII st . i uzroka koji su doprinijeli
opadanju Osmanske imperije MUhamed Prozorae i njegovo djelo ostali su goto
vo nepoznati do objavljivanja ovog rada Omera "Temelje mudrosti o
nju svijeta" Hasana Kafi je ranije proveo S. djelo
nastalo je mnogo kasnije nego Kafijevo i odraava stanje u Osmanskoj carevini goto
vo dva kasnije. Napisano je 1802. godine, zauzima 86 strana rukopisnog ko--
deksa.
31
Autor, Muhamed Prozorae bio je kadija i muftija. Svoje djelo napisao je na
arapskom jeziku, a predao ga je Selimu III i Omeru Hulusiju. Djelo je
sastavljeno od predgovora koji je preveo u Cijelosti, zatim, uvoda o funkciji
ljudske volje (a) , prvog poglavlja o islamskom vjerovanju podijeljenog na est odsjeka
(bl. drugog poglavlja o islamskom moralu podijeljenog na devet dijelova (cl.
poglavlja o pravednosti s tri odsjeka (d) i pogovora o drave (e).
Mada bi vrijedilo ovo djelo prevesti in extenso, kratak sadraj svakog od ovih
poglavlja, citatima iz originalnog djela koje nam daje ovaj rad
zanimljivim i vrijednim. Posebno je vrijedan panje rada gdje je q.
uporedio Muhameda Prozorea sa Hasanom Kafi prethodnikom
Prozorca. na koga se on, kao na poznatog autoriteta u toj oblasti, poziva.
prilike koje su dovele do opadanja Osmanskog carstva i
i Prozorac nalaze da su uzroci slabosti drutva nepravda j slaba
uprava, ho je posljedica povjeravanja dravnih poslova onima koji za to nisu sprem
ni, ignoriranje savjeta i dogovaranja, slaba vojna organizacija, a ovome je opet uzrok
korupcija i naklonost prema enama. I i Prozorae ukazuju na kojim
se najbre i najsigurnije do poboljanja prilika u dravi. Obojica su svoja djeo
11 Mada je rok koj i Je dobIO od da ranije prijevod Kur'ana
korigira bio \Irio krIlIk, on je tlj posao obavio savjesno slulet i se . rapskim ori
ginalom Kur 'ana i novijIm le,.inma prvenstveno na arapskom jezikU.
21 Prilozi za orijantalnu filologiju i I5toriju jugosllWenskih I\IrOOa pod turskom \I ladIVInom
V, IPOF) Sarajevo, 1955. Itl. 181 198.
31 Kodeks 18 nalaz. u Onjentalnom insthutu u Sarajevu, br. 402/ 51.
104
la namijenila dravnicima i uputili ih sultanima, a Prazarac i Jejhulislamu, najvi
Jem vjerskom predstavniku. Obojica su svoja djela napisala na arapskom jeziku. jezi
ku kojim su se i pisala djela, a je svoje djelo preveo i na tur
ski kako bi bilo i onima koji su znali samo turski. a ne i arapski jezik.
Mada je djelo dobrim dijelom svoj uzor imalo u Prozo
rac ima i nekih originalnih stavova kao i koji su proizvod prili
ka obzirom da su se mnoge stvari uveliko izmijenile u dva koja razdvajaju
stvaralahvo ovih dvaju autora. doprinos u upoznavanju Prozorca je u prvom
redu u njegovu realnom sagledavanju djela. smjeltena u socijal
nohistorijske okvire, a zatim u prijevodu uvoda njegova djela te u kompa-
raciji s istorodnim djelom koje je uzor svim kasnijim osman
skog perioda koji su se bavili drutvenih i prilika Osmanske
imperije, pa je poslufilo kao uzor i Prozorcu.
2. glavna fivotna preokupacija bila je predavanje arapskog jezika i to
je sa toliko volje i ljubavi da uspjeh njegova rada nije izostajao. Zato je njegovu
pafnju privuklo djelo jednog drugog Bqnjaka. Ismaila AbdulKemala, sin Hadfi Veli
je iz Travnika, En.nemiliyye fi izharilqawaidi ' ssarfiyye we n.nahwiyye
4
) je
ustvari gramatika arapskog jezikA pisana arapskim jezikom i zavrJena 1642. godine.
Rad je na osnovu tri rukopisa od kojih su dva sada u rukopisnoj zbirci
Orijentalnog instituta. a jedan se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (1/3441).
Ovaj rukopis iz Gazi Husrevbegove bibliote.ke dobijen je iz med
rese u Travniku i po svemu izgleda da je najstariji. pa pretpostavlja da bi taj ru
kopis mogao biti i autograf. Stoga je ovaj rad baziran na rukopisu iz Gazi
Husrevbegove biblioteke. je u uvodnoj studiji o ovom radu Travnjaka podije
lio materiju onako kako je to i sam Ismail AbdulKemal, a to je kojim
su se slulili arapski Ta podjela je: poglavlje o imenima (al. pog-
lavlje o glagolima (bl. poglavlje o (e).
U poglavlju o i meni ma su. kako nas upoznaje O. imenice.
upotreba i glagolske imenice, pridjevi, glagolski pridjevi, deminutiv. upotre-
ba komparativa i superlativa, imenice mjesta, vremena i zatim su data upozo-
renja na grdke koje autor ispravlja u nova pogrena izlaganja.
U poglavlju o glagolima navedeni su: nepravilni glagoli s najnufnijim primjeri
ma, osnovna vremena u arapskom jeziku - perfekat i prezent, funkcija pokaz
nih, upitnih i odnosnih zamjenica kao subjekta i objekta u glagol skoj poseb-
no je konjunktiv ijusiv.
O. da je rad pisan se na pouzdane izvore. ali da su
se autoru potkrale brojne grdke. Ipak, dodaje, da se Travnjaku ne moe odre
jer se vidi da je. vjerojatno kao nastavnik arapskog jezika, dobro poznavao
svoj predmet. posebno da je uz materiju koja je u predgovoru
dato nekoliko savjeta i uputa kojima se upozorava na upotrebu
shvatanja i pamtenja, na duhovnu pripremu za korist od konsuttiranja
ljudi i uvjeti uspjdnog radil. na kraju da je djelo potrebno
od zaborava jer je ono "plod obrazovanog ( ... ) tim prije je vrlo ma
4) POF VI/VU, 1958
105
len broj ljudi koji su se bavili ovakvim radom kao ho je rad Ismaila Abdul
Kemala".
3. Interes za djela orijentalnih knjievnika kod nas Mu!it je poseb
no ispaljio pjesnike i pisce dvaju gradova: Sarajeva i Mostara. Objavio je
i nekoliko pjesama anonimnih pjesnika o Mostaru i Sarajevu, ali je obradio i nekoliko
knjievnih imena iz ovih dvaju gradova. Prvi kome je posvetio paniu je
Ibrahim Mostarac.
5
) Do objavljivanja ovog rada znalo se o pis
cu samo toliko da je napisao biografiju svoga profesora Mustafe -
.Juje iz Mostara. Ovaj, nakon rada poznati pisac, 'je solidno i
kod ali uglavnom prema rezultatima do kojih je do!ao u svome radu
Omer je ivio u Mostaru koncem XVII i XVIII
Svoje obrazovanje je i pred koga je i naslijedio kao pro
fesor medrese u Mostaru. Predavao je arapski jezik i islamske zna-
nosti. Bio je profesor i u medresi koju je osnovao njegov otac Hadi Ismail.
Ibrahim je napisao djela: al AImubta$ar fi nnal:lV (djelo se nalazi u
Gazi Husrevbegovoj biblioteci, I 2006). nam daje prijevod prvih desetak reda
ka, a onda ukratko sadrhj preostalog teksta. Ovaj rukopis koji se nalazi u
GaziHusrevbegovoj biblioteci pr.epis je iz autografa. U orijentalnoj zbirci JAZU u
Zagrebu dva rukopisa ovog djela (1547111 i 1184111) .
sud o nauci i koji kae da "nauka ljude korisnim svojoj za
jednici, anevaljalee !tetnim u tolikoj mjeri da im se i izbjegavaju ih ne samo
ljudi nego i neznalice".
b) Drugo djelo s kojim nas je upoznao je Iii
Mutarrizi. Rukopis i ovog djela je u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (I 3941) .
Ovo djelo je komentar Mutarrizijeve arapske sintakse Misbah. Ono je u radu O. Mu!i
prezentirano samo sa dvadesetak redaka i to u arapskom originalu.
cl dibagati-lBeidawi je komentar Kur'ana. I ovai rukopis. se u
Gazi Husrevbegovoj biblioteci (1, 4006). nam donosi ovog djela u
arapskom originalu.
d) Lugaz zawiyati Blagay. Ovaj rad;e traktat ,u kome razrjeia
va zagonetku ispisanu na tekiji u Blagaju. Ovaj trakat se nalazi u jednoj medmui u
GaziHusrevbegovoj biblioteci II, 3342). .
e) Jedino od djela za koje se znalo i prije ov.og rada je
RIsaietun fi manaQibiBaih Yuya Mustafa ibn Yusuf al Mostari. To je poznata bio
grafija koja se nalazi na kraju prepisa jednog djela. Osim ovog,
postoje dva rukopisa SejhJujine biografije u GaziHusrevbegovoj biblioteci
(I 3558 i I 3858) i jeCfan u Orijentalnom institutu u Sarajevu. donosi komple
tan izdat tekst b10grafije $ejh.Juje na arapskom jeziku prema au
tografu. Kako se iz rada vidi, Ibrahim Mostarac, bio je
svoga vremena koji smatra da je u njegovu vremenu "malo ljudi, da je vrlina
gotovo i da je nestalo pohol/anja prema nauci, i knjizi".
O da je malo koji ele naobrazbu kod tak
5) POF X XI, 1960-61. Sarajevo, 1961. str. 31 53.
61 Hazlm KnJlJ:evnoS1 Muslimana BiH na orlientalnim jezicima, Sarajevo, 1973.
Str. 439-446
106
vog kao !to je SejhJujo. Vrlo je prema ljudima svog vremena,
da je moral opao i da ljudi vi!e vole d3 uivaju nego da i rade.
Moemo za ovaj rad da je koristan mada je kojom se koris
tio i u kojoj se sU'lremeno kretao, pruala dosta materijala za vi!e o ovoj
interesantnoj kulturnog ivota Mostara s prelaza XVII na XVIII
hti ovakav mogao bi se donijeti j za njegov neho kasniji rad o
Huseinefendiji Mostarcu) koji je objavio u Glasniku VISa (XlVI
11963, str. 44531-
4. Anonimni pjesnik Sarajlija o stanju u Bosni 1057/ 1647. godine?1 U mno-
gobrojnim rukopIsnim zbirkama (medmuama) raznolikog sadraja su i broj
ne pjesme - destani koje opisuju pojedine krajeve i tako pruaju
dragocjen historijski materijal. im ne znamo autora, ali ima i takvih odje je au
tor utkao svoj mahlas pseudonim) u stih pjesme, a ponegdje ostavio jo!
poneki dragocjen podatak o sebi. Ovoj pjesmi koju je prof. O. obradio ne zna
mo autora, ho ne umanjuje potrebu da se obradi. Zabiljeena je u Kronici Muhamed
Enverief. (G HB, Kronika M. E. knjiga IVll, str. 119), a govori o
prilikama u Bosni 1647. godine. Poseban kuriozitet ove pjesme sastoji se u tome da
je pored interesantnog sadraja i s formalne strane pjesma zadovoljavala sve
zahtjeve, a sastavljena je na jezika i to na da je prvi stih svake strofe na
arapskom, drugi na perzijskom, na turskom, a na natem jeziku.
nam prezentira original i prijevod ove pjesme sa svim potrebnim bilje!ka
ma i komentarima za bolje razumijevanje pjesme. Mada je ovaj rad vrlo kratak smatra
mo ga jednim od najuspjelijih radova.
5. I rad
81
je dvjema pjesmama u kojima je opisano Sarajevo i
njegovi "divni, prijazhi i prostodutni" stanovnici. Autor jedne od ovih pjesama je
Sulejman Sarajlija, a druge Medazi Mostarac. Oba ova pjesnika manirom Evlije
bije hvale Sarajevo i njegove ljepote. Pjesme su izdate u turskom originalu i prijevodu
s i komentarima, a u uvodnoj studiji nas upoznaje sa rado-
vima te vrste kojima po posebno mjesto zauzimaju upravo nje
govi radovi o Sarajevu i Mostaru u turskoj pjesmi.
op!irniji rad sa tematikom, s tom razlikom je ovaj put pred
mel panje bio Mostar, objavljen je u POFu XIV XV (str. 73100). I ovaj
rad zasluuje sve epitete ozbiljne obrade materije koju je sakupio i s ljubavlju
obradio profesor Omer
6. Tri rada profesora govore o !ejhu Muhamedu, jednoj inte
resantnoj kulturnog i ;tivota XVI II

U prvom je izdan
traktat !ajha Muhameda beogradskom valiji u kome kritikuje
valiju zbog nametanja protuzakonitih poreza i postupaka koji su suprotni islamskom
a valija ih je ili ili odobravao. Kako je poslije ovoga bio proganjan,
on je uputio Jo dvije poslanice svoje i ponovo pos
tupke beogradskog valije. Posljednji rad o !ejhu tretira ranije dokumente o
ovoj do kojih je naknadno Uz nekoliko radova drugih orijenta
71 Radovi Filozofskog fakulte11 u Sarajevu I, Sarajevo, 1963. str. 349-355
8) Dv'jl turske pjesme o Sarajevu, Glasnik VIS XIII, 1962 Str 362368.
91 Poslanica Beogradskom valiji Muh8medpaii PQF II, Sarajevo,
1952,str. 185-194.
10)
lista i o I4!jhu Muhamedu iz Uica ovi radovi su dobra za
monografiju o ovoj
7. Posljednji objavljeni rad profesora je Hadi Mustafa
Muhlisi.
10
) Rad o ovom pjesnikuputopiscu autor je neposredno pred smrt.
Mustafa MuhUsi je u Gornjem Vakufu, ivio je u XVII) obavljao du-
nost kadije u Agribozu nakon obavljenog hada vratio se u rodno
mjesto, Gornji Vakuf i tu umro. Svoj put na had opisao je u pjesmi od 880 stihova
na turskom jeziku. Pored ovoga poznat je njegov hvalospjev Hekimoglu po.
vodom njegove pobjede nad Austrijancima 1737. Ovaj hvalospjev je spjevan na arap-
skom, turskom i perzijskom jeziku. Zatim, je jedna njegova ljubavna pjas
ma, pjesma okadijama, kronogram djevojci Fatimi i pjesma o duhanu. Sve
ove pjesme, je u ovom radu izdao u originalu i prijevodu s potrebnim biIjeJka
ma i komentarima. dok je putopis na had dao samo u prijevodu.
Posebno je interesantna ljubavna pjesma od 19 bejtova (distiha) koju je uvrstio
i dr Muhamed u antologiju starije knjievnosti.'
1
) Na2:alost je
objavio "prvu verziju" prijevoda koju mu je dao u rukopisu, a u ko
joj su se potkrale neke greke koje su kasnije, prilikom hampanja u POFu, ispravlje-
ne.
rukopisima koji su u ostavhini profesora nalazi se i
zavrlen rad koji se objavljuje u ovoj svesci Anala. Rad pod naslovom Medmua knji
evnika Mula Muhameda Mestvice s posebnim osvrtom na popis hadija prezentira
uz popis hadija iz godina 1281 (186465) -1287118701871) i njihova zanimanja
i socijalno porijeklo.
Na kraju uz konstataciju da je Omer relativno kasno pisati, u svo-
jim zrelijim godinama, slobodni smo ustvrditi da je ono lto je uradio na
naeg kulturnog blaga krupan doprinos naloj nauci.
SUMMARY
The author of the article writes about the Omer contribution to the
study of Oriental manuscripts from the Oriental Institute and Gazi Husrevbey's
library in Sarajevo. Omer has written a few very important and interesting
articles. Especially interesting are his works about the Turkish poems about Saraje-
vo and Mostar,Sheik Mohammed from Uice and Mustafa Muhlisija Bolnjak, the poet
and writer of travels, work on editorial of translation of
Our'an, the work on the catalogue of Arabic, Turkish and Penian manuscripts in the
Odenul Institute in Sarajevo and his pedagog ic work in the secondary schools and
the faculty are mentioned too.
101 POF XVIIIXIX, Sarajevo, 1913. str. 89-119.
11) knjl8\lna hrestomatija. Starija knjii:8\loolt. llYod za Izd8Vanje
udbenika, Sarajevo, 1914. str 262263
108
Omer
MED2MUA MULA MUHAMEDA MESTVICE
S POSEBNIM OSVRTOM NA POPIS HAD21JA
Orijentalni institut u Sarajevu posjeduje medfmuu br. M. T. 1248/ 8211.
koja je autograf MulaMuhameda Mestvice, zvanogVrcanija.
lI
Rukopis medfmue ima
126 nepaginiranih listova, je 29,5 x 14 cm, papir bijel j plavkast, pismo naiz
nesh, tslik j rika, povez od mekog papira. Na listu 1 je biljdka:
sam od do kraja ja siromah MulaMuhamed, sin hadiAhmeda Sumbul, ima
ma u Sarajevu, katib u mehkemi u Zvorniku, 1245. godine u ramazanu (februar
1830). Ispod ovog teksta je biljeika: sluga leriata Muhamed Naziv Vrcani, sin
hadliAhmeda Sumbulimama, sina Mustafe, sina sina Nezira; sina Hal ila, sina
Osmana. Kapudije. rodom Budimlija.
Sadraj med!mue je kao i raznolik: na listovima 159 arapsko-
turski od Abdullati fa, perzijsko-turski i arapskoturski od nenazo
ih autora. Na listovima 60 do kraja 126 je uputstvo za sastavljanje slubenih i
privatnih pisama (inla'a mergub) s uzorcima pojedinih vrsta pisama. Posebno na po.
jedinim listovima se nalazi : na 66. listu je spisak bosanskih valija od 1067. do 1207.
(1656-17921. na 88. listu je prepis potvrde o primitku plata pjeladije i konjanika u
za 1228. mali godinu (1813). na 98. listu je popis hacUija iz Sara
jeva za 1287. hid!ri-godinu (1870-1871). Na 99. i 100. listu je prepis dviju potvrda
{ternessuki o sakupljenoj dizji u livi za 1201. 11786-871 godinu a koja
je iznosila 2100 grob i za 1212. (1797-98) godinu 380 grota. Na listu 106-107 je
prepis dviju izjava o robinje Mahbube i roba Omera (datum 1227. H. -
1812). Na listovima 112. do 115. su popisi hadija iz godina 1281 . do 1286. (1865
do 1870) . Iz bilje!ke na prvom listu i sadraja ovog rukopisa. vidi se da je ovo auto-
graf Muhameda Nazifefendije Mestvice, zvanoQ Vrca nija iz Sarajeva.
1) Rize ef. 8 iografija Mula MestviCi! i korespondencija Mur.d-Kapetan.
Gr.taJt:evit. iz 1818-1819. god. Seperatni otisak jz "Glasnika ZemaliskOG muzeja u
Bosni i HercegovIni", XLIV, 1932,2, str. 69-84.
109
U medmui, kako je nalazi se popis hadija iz Sarajeva od 1281 .
do 1287. hid1retske godine.
21
Popis je napisao nepoznati pisar rukopisom
po praznim listovima medmue iza njegove smrti. Popis je interesantan
po podacima koje nam prub o broju hadija, imenima hadija i onih koj i su jedamput
il i puta obavljali tu islamsku dunost . Nekoliko imena hadija je napisa
no.
2al
Podaci su u s podacima Mula-Mustafe Bareskije oskudn1.
31
Prezime-
na su raznoliko pisana, neka su pisana s turskim sufiksom " ude" ili "ogli,,41. druga
su pisana s nastavkom il i a neka nemaju nikakva nastavka. Uz imena je
stavljao JX)negdje "aga" a bez te oznake. Pred ime ili iza imena svakog
hadije stavljena je arapski "blnnefs,,51 ili turski "kendi malHe,,61 da
je hadija obavio had kao svoju osobnu dunost . Kod ostalih hadija stav-
ljen je turski izraz "bedel-ile" ili arapski "bedelen,,7) ho da je had obavljen
za drugu osobu, ali njenim imetkom. je napisano i ime osobe za koju se
obavlja had!; nema te oznake. Uz ime nekoliko hadija iz 1281. i 1282. go-
dine stavljena je "fevt,,81 ho da je taj hadija umro, uz tu stavljeno
je i ime mjesta gdje je umro. Za ostale godine (1283-1287) nema podataka o umrli-
ma, da tih godina nije niko umro. Smrt 9 hadija u Mekki godine 1281.
na zarazne bolesti te godine.
Odnos hadija " binnefs" i hadija "bedel" po pojedinim godinama prikazan je
ovako:
21
2.1
31
41
51
61
71
81
110
Godina Hadije Svega Umrli
8""oefs
8edet
1281. 11864- 651 17 8 25
1282. 11865-661 12 6 18
1283. 11866-671 19 11 30
1284. 11867-681 8 15 23
1285. 11868-691 4 5 9
1286. 11869-701 15 14 29
1287. 11870- 711 10 4 14
Ukupno : 85 63 148
Godina
'281. H. Iraje od 6.VI ,864. do 26.V 1865., Bajram je 6.V
1282. H. traje od 27.V lB6S. do lS.V 1866 .. Bajram le 26.IV
1283. H. traje od 16.V 1866. do 4.V 1867., Bajram je 15.IV
1284. H. traje od S.V 1867. do 23.IV 1868., Bajram je 3.IV
1285. H. traje od 24.IV 1868. do 12.IV 1869., 8ajram je 24.111
1286. H. traje od ,b,IV '869. do 2.IV 1870., Bajram Je 13.111
1287. H. traje od J.IV 1870. do 22.111 1871.. Bajram je 3.111
imena su LJ
9
10
Mula MUllafa Brieskija, sar.jevski dao je u svojoj Kronici zanimljive i dragocje-
oe podaike o sarajevskim hadlijama za period od 50 godina lod 1757. do 1803. god)
Mehmed Mujezino\llc, Sarajevske hadlije druge poJovlOe XVIII vijeka, Glasnik VIS-a.
godina XXVII / I964., broj 1- 9 str.
"Zade" particip pasivoI od perzijskog glagol. zaden. ogul sin,
"8innll5" osobno,
" Kendl mahle" Illoj im Imetkom
" Bedetile-bedelen" zamjenom -
" Fevt" umnjell, neslatl
Svih 10 umrlih su hadije-binnefs_ U Mekki je umrlo 9 a u Medini 1 hadija.
Nedostatak popisa je tO !to nije dan polaska i povratka hadija, iako je to
uvijek bio, kao i danas, poseban muslimanima svakog mjesta. Ni put
odlaska i povratka nije smrt dvojice hadija u Sjenici i Solunu uputuje da
je put bio preko Sredozemnog mora. Iznad popisa hadija za svaku godinu stoji nas-
lov, da je to "spisak hadija koji su krenuli na put u Hid!az".
Popis po godinama s naslovom glasi:
l>6J":"';""'.JL.:. A\ 0.
l
Il.A.1 d.....:.-r, !".SI.;-
J_ J""! . t..T. I
I) "Hadije-muslimani, stanovnici Sarajeva, koji su "binnefs" ili "bedelen",
krenul i prema Hid!azu (12) 81. godine su navedeni kako slijedi": 9)
1. Binnefs, Kestendi hadi Husejn, umro u Sjenici,
2. hadi Muhamedaga, umro u Mekki ,
3. Gacko hadi Hasan, sand2aktar, umro u Mekki,
4. Arnaut hadi Halil , umro uSelaniku,
5. Tutundi.kethodasi
9a
) hadi Abdullah,
6. hadi Ibrahim,
7. Kujumdi hadi Hamid, umro u Mekki ,
8. Binnefs, hadi Abdi,
9. Zvonar hadi Ibrahim,
10. Kabadagi hadi Muhammed, umro u Mekki,
11 . Samsari hadi umro u blizini Medine,
12. Samsari hadi Ibrahi m,
13. hadi Avdi,
14. hadi Ahmed,
15. Tutundi ... hadi Mustafa.
16 .... hadi Hasan, umro u Mekki.
17. Semiz-zade hadi Muhammed, umro u Mekki
lB. Bedelen. Salata hadi Salih
19. Trampa hadi Hafiz.
20. Parali hadI Mulo,
21. Lojo hadI Salih 101
22. Pita hadi
23. Kanaz hadi Abdi,
24. Hadi -Fettah-ogli hadi Sadullah,
25. Hallad hadi Abdi
S
v
ega:25
91 Muh.mmed Enver' Kldot u IYOJOJ Kronoci - knjiga XXVI SI . 63 -
'P,nk hadlij. "bonne!," z. 1281 . H. godinu' kate da su hadlije la godona potle na hlt
prija ramaz.o . Imen. bedelhed.tlja nije spomenuo nego je reklO da Ih Je bilo a .
9.) teh.j. - SIarjelin. "nlf. duhlndlljl.
10) Lojo hadli-S.llh u Sarajevu 1834. godone, je u dizanju
ullank. pr01N S" .. 1Je 1878. godine. N.kon okupacije Bosne j., na 5 godi-
na zatllor., mtkon izdrline klzne odselio s porodIcom uH,d!u gdje j. um.o 2887.godl -
ne tHamd'JI KreieYljako"ot, SerljIVO u doba okupacIje 1878. godIne. SaraJevo, 1937., Itr
104- 1131
'"
d'; 4--> o..;-.:. 4- LJ,),-... r LA I A.....:.- j-I' LS I y- d J":'-!......t..J l:.. A l
..J- .,J d;- J ..J"""1 ..JJ.:.......J r 'i.)......,o d..,s J u--i-:..J
II) "Stanovnici Sarajeva koji su "binnefs" ili "bederen" krenuli prema Hid!azu
1282. godine su navedeni kako slijedi": 111
l. Binnefs Hamamdizade hadi Nuri.
2. Hadizade hadi Muhammed,
3. Kislakzade hadi Salih,
4. hadi Salih,
5. Bedelen. S!!:limAtemdarzade hadi Muhammed,
6. hadi Mustafa,
7. BaHat hadi Adem.
8. Binnefs Kazandi hadi Raid,
9. Tojsuz-ogli hadi ....
10. Binnefs Prelo hadi Abdi, umro u Mekki,
11. Kolar {tekrar} Hadi Ibrahim,
12. Bedelen, Lojo Hadi Salih,
13. Lutfultah Vejsilefendi. za Fadilpainu sestru Aji!e hanumu
je krenuo,
14. Bedeten, Stupar hadi-Abdullah 12) za ... Mulagu je otputovao
15. Binnefs. Lazogli hadilbrahimaga,
16. hadiAli, b.akkal,
17. Krpo-ogli hadi Mustafa,
18. Bakkal ... hadi Agan
Svega: 18

.,..., '-4-J l- CS
III) "Hadije stanovnici Sarajeva koji su svojim imetkom krenuli prema Hida
zu (12)83. godine":
ll)
12)
13)
112
1. Binnefs. Tutundi hadiMuharem,
2. Kesri zade hadi.Edhem,lJ)
3. Puhalo-zade hadiAbdiaga,
4. Puhalo-zade hadfiSalih-aga,
5. Hasekizade hadi Mustafaaga,
M, E. Kronika XXVI/66. donosi Imena h.dlija "biMeh" koji su pnJe ramazana
1282. godine krenuli na hadt preko Selanika. Ni u ovom popisu nema imena btdeJhadtija.
hadliAbduJJah efendija Stupar, muaJlim i murlid u Naklibenchjskom tarikalu. umro
je lJl1 / 1893. godine. Ukopan je u Sarajevu na p.jama uz dbmiju Hitri Sulejman. Pred
njim j. marhum Iajh.Sejfuddin.Fehml Kemura, koji mu je napis.o kronogram smrti
u slIhu. (Mehmed Sejh.SejfuddmFehmiefendije Kemura kao
Glasnik VISa IX/ 19SS, broj 6-8 std.
hadl,Edhemaga poglnuo.na 8akijama u prolIV 1878. godine i ondje
poltopan. (H. Sarajevo u doba okupacije 1878. g., Str. 115).
\
6. hadi-Arifaga,
7. Tomrukdi hadiAli,
B. Murzade hadAgija,14)
9. Bedeten, Salata hadiSalih za Jenipazartije,
10. Pita hadi Bekir za Salihagu,
11. hadiMuhammed,
12. Kazaz hadi-Abdi,za enu Talir-zadea,
13. Tuzlozade hadiAhmed za Saburu,
14. Binnefs, Kujumdi hadiAbdi,
15. hadiAhmedaga,
16. hadi ... za hadiBekirogli Saliha,
17. 8innefs, hadiMuhammedaga,
lB. Bedelen. Kumbar hadi.Mustafa. za Topal .Hasana.
19. Binnefs, Sloboda hadiSalih
20 .... hadiAhmed, mulazim,
21. Bedelen, Setim Alemdarogli hadiMuhammed, za Hadi Emin Abdiagu,
22. Stupar .hadiAbdullah,
23. Binnefs, hadiMuhammed,
24. hadiMuhammed,
25. hadiSalihaga,
26. Spaho hadi Mustafa,
27. Bedelen, hadiSalih za hadiHamida,
2B. Binnefs. Prepoljac hadiSulejman,
29. Bedelen. Tiro hadiAbdi,
30. Sejh.hadiAti
JJ.,.,..J- .J..r--' L.-r- '> I. At
IVI "(12184. godine krenuli $U u Hidaz hadije-muslimani". 15)
1. Binnefs, Abadiogli hadiSalih,
2 .... hadiMustafa,
3. Arnaut hadiJusuf
4. Jakro hadiAhmed,17)
5. Bedeten, hadi Mustafa za Muhammed-agu,
6. Hadi Fettahogli hadiSadullah za Uzuni zade HafizReda;efendiju,
8. Stupar hadi Abdi za Uzunizade Abdullahefendiju,
9. Pita hadiBekir,
10. Kazzaz hadiAbdi,
11. Lojo hadiSalih za Biogradliju Aliagu,
12. Binnefs, Suduka hadiAbdi,
13. hadiSalih,
141 had.tiHas&n (Hadtagij81. poginuo u na u borbi prOlIVSIlabe
1878 god. IH. Krrievljakollit, Sarajevo u doba okupacije 1878. god., str. 119).
15) M. E. Kronika XXVI/l13 daje nepotpune podatke za 1284. godinu.
16) M. E. prle 8e;dit.
17) M. E. Kadit prle Pakro.
8 - Anali
113
14. Mando HadiMustafa,
15. Binnefs, Mufti-ogli hadiMuharem-efendi,
16. Bedelen, Tuzlo hadi-Hafiz za Merhemiogli Muhammed-agu,
17, hadi-Hafiz za hadiJunu5 Ibrahim-agu,
18. hadiAbdi za Salih-bega,
19. hadi-Hafiz za Muzaferije
20. Kumbar hadiMustafa za Mustafu,
21. hadiSalih za Prepoli Osman-agu,
22. hadiSelim za svoju majku,
23. Slino hadiBajram za enu Hrasnice Hadi. ..
J..L-.5 ..;..........,..;.c d....i4-> )..0
J -'-' l"...., .u.. I J .J "-.".-ll.
V) "Spisak (hadija) koji su svojim imetkom i kao bedel krenuli prema Hidazu
(12)85. godine".18)
1. Binnefs, hadi-Muhammed-aga,
2. Kurevi hadiNuman,
3. Bedelen, Salata hadi-Salih za Bakariju Muhammedagu,
4. hadiHafiz za enu Imaretlije,
5. Stupar hadiAbdl za Skopljaka
6. Binnefs. hadiMustafa,
7. Bedelen. Hadi Fettahogli hadiSadi za Denneti-zade Ali -bega,
8. Selim-Alemdar-ogli hadiMuhammed za hadi -Muhammeda.
9. Binne's, Samsari-ogli hadi-Jamak,
...s) S LJ .l---.1LAI..;'..r- d .J-_':-- A1
J -' -,...L.. J .J- "---r )' -'--' .J ......LrJ l.
VI) "Sarajlije koji su svojim imetkom i kao bedel krenuli prema Hidazu (12)86.
godine";
1. Binnefs, MutevelIi hadi Asim-beg,2)
2. &:eta hadiMuhammedaga,
18) M. E. ne daje ntkakve podatke o hadIjama ugodinam. 1285, 1286. 11287.
19) Osm.n Mahral-pab Skopljak. sin v81ira je u Veseloj
kod BugOJna, 1275. (1858) godtne je za vellra u Bosnu. Umro je u red2epu 1277.
!janu.r 1661 . god.1 na 5IIOm imanju pokraj Skoplja. \Salvetbeg znamen tt t Hrvatt .
BolnjK' i Hercegovci u turskoj carevint, Zagreb 1931 , Itr 601.
20) Mutevellt hacl2tAhmed A5imbeg Je uSaraJellu lB24 god. Imenovan je mutevellijom
1856. godtne. JzgrMi.o je ono 'tO ntJe btlo I poprDIIIJeno tza pobra 1852
godine. ZI njegove uprDlle osnOVIno je stalno mjesto mud.tevvida, osnovana muvekktth&-
na, zgrada za boln.cu i btblloteku, dozldana munara I lIhllkuJa, prebojena
d2amtJI, u Trinlu kupljen jedan bostanluk I u Sarajevu Vite .. i magUD Za ,unMtvo
u borbi protiV Crne Gore odlikovan je ordenom Medtd'll V i IV stepena U danima oku
pacije bio le Narodne vlade. Nakon velikog po2ara Sarajeva 1879. god. gd,. 11.1 strad3-
ti neki vakufski objekti, hacl2iA"mbeg se baVIO istim poslom oko obnavl janja vakuhklh
objekata kao i pro nastupu SIIoje muteveltjske slube. Umro je 130211885 godme I poko
pan na Hemzanjtnu grebiju u Sarajevu. (Hamd'Ja SpomenICa GlztHusrev
Begove MuteveliJe Husrevbeqova vakufa. Sarajevo, 1932, str. 135.
114
3. Tellal hadi.Muhammed,
4. Binnefs, Burek hadilbrahim-aga.
5. Dokara hadi-Mustafa.
6. Pinjo hadi-Muhammedaga.
7. Sedelen. Trampa hadi-Hafiz za enu.
B. 8innefs. Andelib hadi.Mustafa ...
9. Kre!talica hadi-Mustafa.
10. hadi.Mustafa,
11 . 8edelen. Salata hadi-Salih za Hadi-Kapetana,
12. Kanaz hadiAbdi za Uzunizade Mehmed-efendiju.
13. Kujumdi hadiHafiz za Ahmed-agu,
14. ... imam hadi Mustafa za majku ...
15. Debbag-damije hadi-muezzin za sestru Merhemizadeta
16. Stupar hadi-Abdi za sestru Merhemi-zadeta
17. Binnefs. Mutevelii hadf:iAsimbega sluga ...
18. Sedelen. hadiSalih za Suzadi Jamaklbrahima.
19. Gojadi Hadi za majstora,
20. Binnefs. Mandra hadilbrahim.
21. Pinjo terzija hadilbrahim.
22. hadiMuhammed.
23. hadi Mustafa.
24. Bedelen. Sohta hadiOsman za Ahmedagu.
25. Hadi-Sadi za Salihage.
26. Selim Alemdar-ogli hadiMuhammed za enu HadiKapetana,
27. hadiMustafa za ...
28. 8innefs, Tutundi Oertlija hadiMuhammed,
29. hadiMustafa
if- e I ..........:l.:.oi o.; .:JL:. AY
rl--,.,-'
VII) U( 12)87. krenuli su prema Hidazu hadije muslimani":
1. Binnefs. Hasib-zade hadi-Salihaga
2. hadf:iAbdi.
3. hadiSalih.
4. Tutundi Zildo hadi-Muhammed.
5. Tuzlo hadiHafiz.
6. Mumdi hadi Mustafa,
7. Kajmak hadiAhmedaga.
8. hadiSalih.
9. hadi Hasan,
10. hadiZulfo.
11 . Bedelen. Stupar hadi-Abdi za enu
12. Iz bolnice HadiSohta za Javerim-ogli,
13. hadiSalih za Kajmak MulaSaliha.
14. hadi-Salih za ... Salihagu
85 "binnefs" hadija bilo je: 15 aga (trgovci ili posjednici), 1 beg, 1 voj -
nik (mulazim) i 1 sluga; ostalo su zanatlije ili manji posjednici. 63 "bedel -ile"
hadija bilo je po zanimanju: Jejhova 4, hafiza 3 i sohta medresa) , _
Ostali su zanatlije ili posjednici. Nekoliko "bedel -ile" hadija obavili su
had! viJe puta. Stupar hadi-Abdullah je obavio had 6 puta, Salata hadi-Salih 5 pu
ta, Kazzaz hadiAbdi 4 puta, Hadi-Fenah-ogli hadi-Sadullah 4 puta, Selim Alem
darzade hadiMuhammed 4 puta, Lojo hadiSalih 3 puta, hadiSalih 3 pu
ta; po dva puta obavili su had : Trampa hadi Hafiz, Pita hadi 8ekir, Hallad hadi-
Abdi, hadi-Salih, Kumbar hadi-Mustafa i hadi-Hafiz.
Nekoliko prezimena su slavenskog podrijetla i pokazuju zanimanje
hadije ili zanimanje. Ta prezimena i ona kod imena nema
"aga" daju naslutiti da su to bili zanatlije, a imena s "aga" da su bili trgovci,
ili age. Prezimena koja pokazuju zanimanje su: Abadi, Bakkal,
Bojadi, DebbagcW, Hallad, Hamamdi. Kazzaz, Kestendi, Kujundi,
Kolar, Tellal, Tutundi, Stupar, Zvonar,
ovih prezimena su kasnije dobila nastavak ili -
turski nastavak "zade" ili "ogli" ukoliko su ranije imala npr.

Neka prezimena su imala i tada
nastavak npr.
Prezimena: Zvonar, Kolar, Stupar, Salata,
Trampa, Lojo, Pita, Sloboda, Mandra. Kajmak. Pinjo, Krehalica.
Andelib, Dokara, Burek, Slino, Mando, Tiro, Krpo, Puhalo. Tujsuz, Kumbar,
Kislak, Suduka, Jakro. pokazuju posebna zanimanja ili osobine
pojedinaca, Uo im je vjerovatno, kasnije zbog upotrebe zamijenilo ili postalo pre
zime. Mnoga od ovih prezimena danas se ne zbog izumiranja porodica ili tih za-
nimanja npr. Tutundi, Lojo, Jakro. Dokara. Andelib, Kurev, Tojsuz,
Kumbar, Zvonar,
SUMMARY
MULA MOHAMMED MESTVICA'S MEDMUA WITH A SPECIAL REVIEW
TO ITS REGISTER OF PllGRIMS
Mula Mohammed Mestvica (died in 1864), poet and ca1tigrapher from SarajelIo,
left among other of his works one Medmua (notebook) of various contents. The
Medmua is kept in Oriental Institute in Sarajevo. At some blank pages of it somebo
dy recorded later the names of pilgrims from Sarajevo in the years 1281-1287
(1865-1871 l. The author of this article presented this reginer of pilgrims, separate-
ly of those who had gone to pilgrimage for themselves, then of those ones who had
gone for somebody else (and apart for evely indicated year) . The index is interesting
for more reasons: number of pilgrims from Sarajevo in the indicated years is presen
ted, their social structure and profession is cited too. It is especially interesting that
many of them are cited by their surnames which poinu. among other things. to the
families which died out tili now.
116
Hivzija
DJELA I KRACI LITERARNI SASTAVI
MUSLIMANA BOSNE I HERCEGOVINE
KOJI SU NAPISANI NA ORIJENTALNIM JEZICIMA
KOJI SE NALAZE U ARHIVU HERCEGOVINE U MOSTARU
Ovdje smo detaljno, s formalne i aadrlajne strane, obradili osam rukopisa
(manuscripta) na orijentalnim jezicima koje $U napisali Muslimani BiH i koji se nala-
ze u orijentalnoj zbirci Arhiva Hercegovine. dalje na
literarnih sastava na orijentalnim jezicima koji iz pera Muslimana BiH i koji
se nalaze u rukopisima (15) ovog Arhiva. Ovim prezentiramo javnosti niz
podataka o nekim dosada nepoznatim knjievnicima i njihovim opusima ili pruamo
podatke o novim i dosada nepoznatim djelima nekih poznatih pisaca.
Ranije smo posebno obradili djela Mustafe Juje), mostarskog
muftije i muderisa, i djela Ibrahima mostarskog muderisa, koja se nalaze u
ovom arhivu.
'
) Djela i literarne sastave donosimo onim redom kojim su ruko-
pisi, u kojima se oni nalaze, upisani u Katalogu arapskih, turskih i perzijskih rukopisa
Arhiva Hercegovine.
2
)
RUKOPIS 1.INV. BROJ 138
KITAB ALASRAR IsMOili
Komentar djelu (Eisagoge) iz logike (manti k) . Osnovni tekst je napisao
Mufa<;iQal, b. "Umar al-Abharl, umro 663. (1265) godine,JI a ovaj kamen
1) Hlvzl,' 0,11. Mustafe Uejh JUlel ko,l se fllllZe u ArhIVU Hef"CegOVloe,
l$ti, oj.11 Ibrih,m .fendlll Opijati koji se nalaze u ArhIVU Hllf"cegovloe. Anah Gall HuSl"lV'
begov. bIblioteke, knjl9lllV lu
2) HlVzija Katalog .rapskih. IUrlkih i perzijskih rukop,sa Arhiva H,rcegov,ne (u ru-
koplsul
JI Kesim Dobrat., KlIllog arapskih, tUflk.h i perzijSkih rukopIsa GazI Hun .... begov. bibllo,.
ke, 1'1. I, Saralevo, 196J. godine, str. 244.
117
tar Muhammad, b. Mustafa umro 25. redeba 1206.
(prvi dan proljeta 1792) godine.
4
poslije Besmele: li Allahi allag! abda'a altalami va
al-yuOud."
Rukopis ima 86 + 1 nepaginiranih lista 17 x 11 cm, na svakoj strani-
ci po 15 redaka. Pismo nashi. nevokaliziran. Osnovni tekst je. s gornje strane, podvu-
crvenom linijom. Papir bijel. povez papirni. Na arapskom jeziku.
Na listu S6b: Pisac (muallif) Muhammad b. Mustafa
je pisanje ovog djela 23. rebi'a II 1196. (1782) godine. Prepisao g8 je Jusuf,
medrese, na Bendbali u Sarajevu .126. godine. Mi smo ovu godinu deSifrirali
sa , 260. (1844) jer, ako bi je sa 1126, kao to bi bilo pravilno, izalo bi da
je djelo prepisano 1714 godine, dakle 68 godina prije nego je napisano, a to je nemo

Dr Hazim koji se koristio svim poznatim izvorima i literaturom, ne
daje u svom djelu nikakvih podataka o ivotu i radu ovog knji2:evnika.
S
) O au-
toru ovog djela znamo samo da je roden u da je bio dobar poznavalac filo
zofske prepedeutike i logike i da je umro 25. redeba 1206. (5.111 1792) godi.
ne. Rukopis je otkupljen od nasljednika Ahmed ef. iz Mostara.
RUKOPIS 29, INV. BROJ 375

Monografija Hadi Mustafa-Sidki efendije Karabega, sina Hadi
Ahmedova, a ovaj sin Ibrahimov, mostarskog muftije od 1274. (1857) do 1295.
(1878) godine. Napisao ju je mu Hadi Abdullah ef. sin Hadi
mostarski muftija od 1 .. 318. (1900) do smrti 1336. (1917) godine.
poslije Besmele: AI-I:-amdu li Allahi amarana bi a!!ukri 'ala
-ala ih ...
Rukopis ima 37 + 1 nepaginiranih lista 201 lC 16 cm, na svakoj stranici
po 25 redaka. Na marginama nekih listova ima biljeaka koje idopunju
ju tekst. Papir sVijetlout, povez papirni. Na arapskom
Na listu 35b: Pisanje (te'lif) ovog djela dovr!eno je u nedj.'ju 3. safera 1296.
(1879) godine.
Na listovima 35b do 37b: Elegija (martJja) od 54 stiha koju je, povodom tra-
smrti muftije Karabega, spjevao na turskom jeziku Hamu Sulejman ef.
(Hiimijal. mostarski muderis i posljednji Mostara (umro 1941. godine).61
4) Ibrahimbeg Muhamed efendija Salnama 19odl'njakl. Saraievo. 1303.
(18861 godine, diO II, su. 9; Smail Kultura Bo!njak., Wien. 1973 , Sir. 74: Mehmed
Mujezlnov.t, Islamska epigrahka, knj. I, Sarajevo 1973. s. 522-523.
5) Or Hazlm Sabanov!. KnJi!evnolt Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973.
godme; M. Hend!! u IVom radu "Knji!evni rad MusJlmana" Istr.
105) spominje da se u njegovoj biblioteci (sada u Gazi HU$fevbegovoj biblioteci) nalazi jedan
lijep primjerak "Felhulesrara" od O su Plillti: Sejfu'ah Kemur.: -
Sara.evlke muhije. SaralWO 1916, BMeskija: LjelOptl, SIr. 247 i 391. Mehmed
Islamlkl."tgraflka. knj. I, Sarajevo 1973.
6) H. Mehmed Nekoliko fetvi muftija iz turske dobe, Kalendar Galrll za 1939.
godmu. Sarajevo, 1938, Sir. 206-217. Ovdje je doneseno u originalu; prijevodu 15 stihova
iz ove elegije, osam I poteIka suh je 15pU!tenJI sedam S kraja.
11 B
l
Vrijednost ove monografije je posebno u tome to nam ona prua podatke o
svim djelima koje je Karabeg napisao. Njegov biograf dao je na listovima 6b i 7a krat-
ke podatke o Karabegovim djelima:
1. Risala koju je napisao povodom jednog apokrifnog had isa koji su mostarski
imami u hutbama petkom u podne. Opirnije o sadraju ove rasprave vidi
kasnije, rukopis broj 340, inv. broj 726 koja je napisana na listovima lb do 4a.
2. Glosa (haija) na ovu raspravu koju je napisao kao odgovor mostarskoj ule-
mi koja mu se bila suprostavila. Karabeg je u ovoj glosi detaljno obradio svrhu i zna-
hutbe i ponovo dokazao apokrifnost hadisa. Rukopis nepoznat.
3. Risala od oko lista u kojoj je sa eriatskog stanovita detaljno objasnio
ulogu u rjeavanju nekih eriatsko-pravnih pitanja. Ovo je napisao kao odgo
vor mostar:lkoj ulemi koji su od njeg traili fetvu, da li je valjan ugovor sklopljen s
kiridijom da dotjera pri nu za gradnju kuce i on ju dotjera iz oblinjeg potoka.
Karabeg je, na temelju koji odavnina u gradu postoji, dokazao da je taj ugo-
vor valjan. Rukopis nepoznat.
4. Povijest Neretve (Tarl!}i Neretva). U ovoj kratkoj raspravi pisac j e obradio
nekoliko interesantnih koji su se u Mostaru zbi l i 1287. (l87U) godine.
U vremenu od pet dana dogodilo se Sunca, padanje velikih snije-
ga u toplim krajevima, naglo topljenje snijega. padanje velikih kie i porast
temperature u zimsko doba. Svi ovi dosegli su kulminacije u svojim Zbivanji-
ma pa je zbog toga Neretva u Mostaru nabujala kako se ne pamti posljednjih .godina.
U nekim zbirkama (magmura) spominje se da je Neretva bila tako nabujala jo 1125.
(1713) godine i da je te godine prvi dan Bajrama bio u Mostaru na 3. evala. Rukopis
nepoznat.
5. Karabeg je dalje napisao neke biljeke (ta"likatl na poglavlje opramateriji
(hejulal u djelu $arh Hidajat al-hikmat od I$ad'i MTra, umro 910. (15041 godine. Ovo
djelo autor je predavao medrese. Rukopis nije
6. I:\idad haija Mir' at ar!:l Mirkat Opirnije o sadraju
ovog djela vidi kasnije, rukopis broj 340, inv. broj 726 koji je napisan na listovima
4b do 224a.
Ako se ovome jo doda da je Karabeg napisao pohvalu uz l imihai koji
je napisao Omer Hazim e. Huma, onda je prvi put nabrojeno sve to je on napisao.
7l
Ovu monografiju prepisao je iz autografa hadi Ali-Riza ef. Karabeg,
mostarski muderis, umro 1944. godine. Rukopis je otkupljen od njegovih nasljedni-
ka.
SI
RUKOPIS 32, INV. BROJ 268
U ovom rukopisu nalazi se prepis jedne rasprave bez naslova koju je napi-
sao (fa .. .) Mustafa Sidki al-Mostari (Mostarac). Iz uvoda saznajemo da
71 Ibrahim Kemura, Prva hampana knjiga arebicom na jeziku ef. Humo i njegov
prosvjetni rad). Glasnik Vrhovnog islamskog starjclinstva u SFRJ (GV1S1. Sarajevo. 1969_
IXXXlll,JJroj 5-6. str. 211. -
8) o sadraju ove monografije vidi: Hivzija Muslafa-Sidki efendija Kara-
beg, mostarski muftija od 1857. do 1878. godine i okupacija Mostara. Sarajevo. 1944.
ni otisak iz EIHidaje, strana 30.
119
je on ovu raspravu napisao po nalogu Abdurrahim a "povodom poznatog doga
(fr
Rasprava je podijeljena na !est poglavlja (bab) i zaglavak i to: o nauci
i njenoj koristi; o upravljanju dravom, dunostima vladara (imam, sultan) i po-
kornosti podanika; o borbi za vjeru (dihad) i njenim vrlinama; o dunosti upotrebe
oruja u rata, ratnih i drugih; O postupku s bun
tovnicima (ahli bagi) i njihovim o rekviziciji (g8"l) imetka (mal) od mus
limana za koji se, ako se isprazni dravna blagajna, kupiti hrana i potrebno oruje
za VOjsku i o blagosti, oprostu i milosti Ihilmtafv va marhamat). Svi navodi u raspravi
potkrijepljeni su citatima iz Kur'ana, hadisa i citatima iz djela islamskih pravnika.
poslije Sesmele: li Allahi hadana almusta
kIm ...
Rukopis ima 15 + 2 nepaginiranih lista 20 x 13 cm, na svakoj stranici
po 17 redaka. Pismo nash i , nevokalizirano. Na rubu lista lOb nalazi se jedna
koja tekst. Papir bijel, poveza nema. Na arapskom jeziku.
Na listu 1a: Vlasnik djela je Hasan, sin Mehmedov iz Mostara.
Na listu 1b: Pisac ovog djela bio je mostarski muftija. Umro je u Gnojnicama u
rebi'u I 1263. (1847) godine. Njegov ponizni Hasan, sin Mehmedov.
Na listu 15a: Ovo je prepisano iz autografa (min a,1
Pisac ove rasprave je Hadi MustafaSidki, efendija sin Huseinov, koji
je u Stocu u drugoj polovini 1 S. Nakon zavr!etka mekteba i medrese
otiao je na nauke u Istambul, gdje je studirao nekoliko godina. Po povratku sa studio
ja bio je najprije kadija u a kasnije muftija i muderis u Mostaru. Umro je
na svom imanju u Gnojnicama Iselo 6 km od Mostara) u februaru 1847.
godine i sahranjen u malom haremu prema damiji, gdje mu se grob
s i sada nalazi.
Muhija bio je dokazuje rasprava koju smo ovdje detalj
no opisali. To i da mu je Abdurrahimpda naredio da "povodom
poznatog obradi gornje teme s islamskog stanovita. t OI Nije poznato daje
muftija, pored ove rasprave, napisao. Djelo ja otkupljeno od dra Boidara
advokata iz Mostara,
RUKOPIS 69, INV. BROJ 510
Na listu 53b i 54a ovog rukopisa nalazi se kopija jedne fetve, sastavljena u obli
ku rasprave, koju je napisao Bistrigi Ibrahimefendija Sarajlija povodom pojave
velike kuge u kasabi Modun 1059. (1649) godine i bjeanja njenih stanovnika koje su
toga nazvali nevjernicima (kafir).") Ovo saznajemo iz jedne na tur
skom jeziku koja je napisana iznad teksta fetve.
9) Ovdj, H, po svoj prilici, misl i na beogradskog valiju AbdurahmanpMu koji le bio !)osanski
valija od 1826.-do 1828. godine. On je i:rvriio velike persekucije nad buntQvnim i
"isjekao bate"
101HIVllja Hasandedit, Mostarske muftije, prilog kulturnoj povlJHti Mostarl, GVISI, SlIraJevo.
1975. broj 9-10, stn 442.
11)Ovaj Biltrigi"ih Ibrahim efendija bio je muftija u Sarajevu gdje je i umro 1075 11664) !lOdi
ne ISejfuddin Kemura, Sarajevske 'muft ije od 926. 11519) do 1334. (1916). godIne, $arajevo,
1916. !lod. str. 9.
120
Fetva I:<ala Allahu ta'ala ieJa gaa agaluhum la
safatan va la jastal:<dimlln ...
Fetva je napisana na arapskom jeziku nashi nevokaliziranim pismom I Ima
teksta 41 redak (dvije stranice). je na temelju ajeta iz Kur'ana u kojima se g0-
vori o smrtnom (edte!), hadisa i citata iz djela istaknutih imama.
Na listu 77b nalazi se jedan gazelodpet stihova na turskom jeziku koji je spje
vao mostarski pjesnik Zijai.
'2
)
RUKOPIS 74, INV. BROJ 495
u ovoj zbirci koja je i nekompletna, nalazi se nekoliko
rasprava, citata iz raznih djela, hutbi, pjesama i pjesnika,
kronograma, dova, zapisa, fetvi i uzoraka kako treba sastavljati razne pravne akte. Iz-
ovdje sve detalje iz ove zbirke za koje mislimo da su im autori ljudi iz
krajeva.
Na listu 3ab nalazi se jedan kronogram od tri stiha, sastavljen povodom smrti
mostarskog legatora 977. (1569170) godine; 131 jedan kronogram od
tri stiha, sastavljen povodom izgradnje Sejh.efendijine damije u Mostaru 1023.
(1614) godine i kronogram od sedam stihova, sastavljen povodom izgradnje Koski
Mehmedpaina karavansaraja u Mostaru 1017. (1608) godine. '4) Ne znamo ko su
autori ovih triju kronograma ali su, sigurno, oni bili Mostarci.
Na listu 47b nalazi se fetva sarajevskog muftije i kadije Ibrahima. I 5)
Na listu 4ab nalazi $e citat u kome se govori O Muhamedovoj majci Amini i nje-
nim roditeljima. Ispod teksta stoji napisano da je ovaj citat uzet iz "Risalat al-
-Vardarijjat". 16 1
Na li$tu 58a: Jedan stih mostarskog pjesnika Zijaije i dva sina mu "Ubatdiie.
'71
Na listu 64a: Jedan stih mostarskog pjesnika Zijaije.
Na listu 66a: Gazel od pet stihova iz Mostara.'8)
Na listu 70 a: Deset stihova mostarskog pjesnika Zijaije.
121Zij .. je ime Hasan ef. M051arca koji je bIO muderis u Mon8ru. gdje je i umro od
kUlle 992. tl584/851 tHlUlm Sabanovtt, n d. 5Ir. 72-761. Gazel je pjesma od pel
Slihova tSemwddin Sami, Kamusi lurski, Istambul, 1317. (18991 god ,"e. str. 966
131HIVzija Dva kronograma o smrt, moslarskog legalora kethode, Priloz,
Orijentalnog InstItuta, !POFI, Sarajevo, 1958. tVI-VIII. str. 279-280. Ovdje le donesen
izvorni !IkI! i prijevod kronograma.
141 Ing. arch. Olemal I Muhamed Jedn" nOVOOtkrIVena gr.cfev,"a stanJeg doba u
Mostaru. Nate Slar,"e. sv. III . Sarajevo. 1956, str 261-264. Ovdje je donesen izvorni lekst I
prijevod kronograma !UUI IZ drugog rukop,,,\.
151 Vidi bllje!ku broj l 1.
1610 ovoj nsali I njenom aulOru ne znamo.
171 Ubejdi je SIn naprijed spomenutog mostarskog pjesnika Zija,je od kojeg se vite pje-
sama u raznIm rlmk8m8. Dr S. tvrdi da je umro 1602. I 1612. godine
lDr. S. Znamenili Hrval i Bolnjaci I HercegoVCI u turskol carev,"i, Zagreb, 1935.
str. 17.
IBIOptlrn,je o .t!VOIU i radu DIIfV!tpaie VI(:I1: H. n. d. str 116-129, gdje je
I sva hteralura o n,emu.
121
Na listu 71b: Pet stihova mostarskog pjesnika Zijaije.
Na listu 72b: Gazelodsedam stihova 'Abdi efendije (Belgradi) . 19)
Na listu 73a: Sedam stihova HacUi Dervi! efendije i jedan Zija i iz
Mostara.
201
Na listu 76a: Dva gazela od ukupno dvadeset stihova od Dervi! pa!e i dva stiha
nekog Ahmedage iz Orahovice
Na listu 76b: Gazelodsedam stihova od Dervi!-pa!e iz Mostara.
Na listu 77a: Dva stiha Zija ije iz Mostara.
Na listu 80a: Gazelodsedam stihova mostarskog pjesnika Medazije.
221
Na listu 82a: Jedan stih hadi Dervi!-efendije iz Mostara.
Na listu 82b: Pet stihova pjesnika Mirije.
231
Na listu 85a: Devet stihova Mevlevi Dervi Sulejman efendije iz Mostara.
241
Na listu 85b: Deset stihova Dervia iz Mostara.
Na listu 86a: Pet stihova Sulejmana iz Mostara.
Na listu 86b: Devet stihova Mevlevi Sulejmana iz Mostara.
Na listu 8Ba: Jedan stih Zijaije iz Mostara.
Na listu 88b: Dva stiha kronogn!l' '':''!a o izgradnji Starog mosta u Mostaru.
251
Na listu 92a: Jedna Zija ina kasida od 32 stiha.
Na listu 95a: Deset stihova Zija ije jz Mostara.
Na listu 95b: Tri gazela od ukupno 22 stiha od Dervi!-pa!e iz Mostara.
Na listu 97b: (mufred) stihoyi 'Ubejdije i iz Mostara.
Na listu l00a : Tri kronograma: o smrti mostarskog legatora
977. (1570) godine, o smrti sultana Murata 1003, (1594/ 5) godine a koji je sastayio
pjesnik Muniri i jedan kronogram od Hukmije Mostarca.
261
Na Ilnu lOla: Gazel od pet stihova od Hukmlje Manarca.
19)0 ovom pjesniku nilta ne znamo jer mu neme spomena upoznalim izvorime.
2010 ovom hodli Oervil-efendlji, koji se preziv80 vidi : H. n. d. str. 260- 262
gdje je navedeni i tItIritura o njemu.
21)0 ovom Ahmedagi iz OrahOVIce ni!ta ne znamo. Na BOlne i Mercegovlne
nalazi le 12 Orahovica, jedna Donji i dvije Gornje Orehovice Umenik neseljenih mjesta NR
BiM, Sarajevo, 1955, tir. 376 i 377.
22)0 pjesniku MedtuiJi iz MOlIera vidi: M. n. d. str. 152.
231Pod ovim pseudonimom imamo dve pjesnika: Husein el. i Mehmedbege Bol
njeki, (H, n. d. str. 337 i 379-3821-
241 Mevtevl Derv Sulejmen efendije, muderis i pjesnik, liVIO le u Mostaru u prvoj potovini
17. gdje je i umro 1064. t 1653) godine. Ovo saznajemo iz kronogr&ml koji je povo-
dom njegove smrt; sastavio mu Satih-age (Feh.m Spaho, Nerodni n&zlvi mjeseci, Katen-
dar Napredak, 1935, Str, 43). ovog pjesnika ne 5pOminju J, Memmer ni BrusaU Mehmed
Tahir u IVojim historijeme osmanske knjllevno5ti.
2S)Ovaj kronogrem je sastavio naprijed spomenuti mo5terski pjesmk Zljaljl tM. n. d.
str. 76) .
261 Munlfl je knjilevno ime Ibrahima, SIna Iskenderova, IZ Bosne tM, n. d . Str.
193- 2011. Hukmi Mostarac lIVio je u prvoj polovini 17. tH. Se' n. d.
ltr. 206).
122
Na listu 101b: Dva stiha Munirije Mostarca.
Na listu 108b: Kronogram gradnje na u Sarajevu koju je sagra-
dio Alija Godina gradnje sadrana je ukronostihu: kudret memerri, pa
kad se ovo po "ebde-J sistemu" izlazi da je ova 994.
(1568) godine. Autor ovog kronograma je, sigurno, Sarajlija.
Na listovima 127b do 195a nalazi se fetvi mostarskih muftija Ahmeda i
Hasana, sarajevskih muftija Fadlullaha i Sinana, beogradskog muftije Mahmuda i
skopskog muftije Piri Muhamed efendije.
RUKOPIS 95. INV. BROJ 260
Na listu 30b ovog rukopisa nalaze se dvije pjesme o Mostaru; prvu je spjevao
Dervi-pa!! a drugu po uzoru na njega (nazira - paralela) hadi Dervi
efendija Mostarac. Obje imaju po devet stihova. Dr S. a po njemu i Mehmed
kae da se ovaj hadi efendija prezivao Ove dvije pjesme pre-
veo je s turskog na jezik Omer
Na listu 31a nalaze se dvije pjesme na turskom jeziku od ukupno 14 stihova ko-
je je, povodom zauzimanja Kandije grad otoka Krete) po Turcima
1080. (1669) godine spjevao Koski Ali-aga.
U Mostaru je ranije ivila porodica Koskija koja je izumrla pred vie od sto g0.-
dina. Koski Mehmed pa!!, sin Mustafin, (roznamedija) velikog vezira Lala
(1604-1606)281 sagradio je 1617, godine u Mostaru jednu
damiju pod kupolom i uz nju medresu. mu ejh Mahmud i Ahmed efendija bi-
Ii su ljudi i za ivota su vrili razne vjerske funkcije u Mostaru.
29
)
Pjesnik Koski Aliaga je, sigurno, potomak ili blii Koski Md1med-pae.
On u spomenute dvije pjesme slikovito opisuje zauzimanje kandije, na temelju
se moe da je u ovim borbama osobno Vrijednost ovih pjesa-
ma Je posebno u tome smo na temelju njih otkrili jednog novog i do sada nepoz
natog pjesnika iz Mostara koji je ivio u 17. i pjevao na turskom jeziku.
RUKOPIS 135. INV. BROJ 448
Na listovima 89a, 90a, 95a i 97b ovog rukopisa nalaze se pjesme sarajev-
skog pjesnika Mejlije sa ukupno 21 stihom.
30
) Pjesme su na turskom jeziku,
RUKOPIS 200. INV. BROJ 369
Na listu 23a ovog rukopisa nalaze se pjesme: dvije od ukupno osam sti-
hova Mailije Mostarca, 311 jedna od dva stiha Zijaije Mostarca, jedna od pet stihova
27)Omer MuSil!, Mostar u turskoj pjesmi iz 18. vijeka, POF, $V, XIV-XV, Sarajevo, 1969. str.
74-78.
28)Dr S. n. d. Str. 46.
29) Hivzija Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru IZ turskog doba, Preporod, Sara-
jevo, 1973. godine, broj 8 (S3), str. 13.
3O)Potpuno mu Je Ime OeNit Mehmed Gurani Mejli. je u Sarajevu '125, {,7131a umro u
Travniku 1195. 117811 godine. (H. n. d. str. 496-4991 i M. epigrafi-
ka i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejtije; starine IV. 1957, str. 131- 168.
311Potpuno Ime ovog Plesnlka)e Mustafa Krpo koji Je tlVIO u Mostaru u drugoj polOVini 17. i
prvoj polOVini 18 (H. n. d. str. 415- 416).
123
sarajevskog pjesnika Mejlije koju je spjevao povodom zauzimanja Ostrog u
Crnoj Gori 1182. t 17681 godine.
Na listu 27b nalazi se pjesma od pet stihova koju je spjevao Merami iz Mos-
tara.
321
Na zadnjoj korici rukopisa nalazi se kronogram od tri stiha koji je nepoznati
pjesnik, a svakako, Mostarac, sastavio povodom izgradnje Ismail efendiji.
na hanikaha u Mostaru 1079. {16681 godine.
JJI
Sve pjesme u ovom rukopisu su na
turskom jeziku.
RUKOPIS 215, INV, BROJ 340
Zbirka predavanja (mava-izl, savjeta zabrana (zayairJ i pitanja
(masa'iI) koju je sabrao (gamarahaI. rasporedio po poglavljima (ya rattabaha va
bayvabahai i napisao Ibrahim sin hadi Muhamedoy Iz Mostara
(list 2b i 146bl.
Djelo je podijeljeno na osam odsjeka (bab) i to: o da se ono
je dobro i i onog je runo i zabranjeno; o pokajanju ttevbe);
o molitvi o naud ('ilm); komentari hadisa i drugih vijesti (abbar); o kugi
Iti'un) i strpljyosti; o vrlinama (fadail) mjeseca redepa i o grobova
umrlih. Svi ovi odsjeci podijeljeni su opet na poglavlja (fasl).
poslije Besmele i Hamdele: Amma ba'd fa h!kjihi mavS'izun va
nai3ihun va zavagirun va masailun ...
Rukopis ima 147 + 2 paginiranih lista velieine 19)( 14 cm, na svakoj stranici
po 17 redaka. Pismo nashi neyokalizirano. Stranice su obrubljene crvenom linijom a
poglavlja I svi citati pisani su crvenom tintom. Na rubovima nekih listaya ima bilje-
faka koje tekst. Papir bijel, povez poluko!ni na sredini ornamen-
tom . Na arapskom jeziku.
Na listu 2a: Djelo je Muhameda sina Omerova, a ovaj je sin
Muhamedov. Vrijednost djela je 2.000 (nije napisana vrsta novca).
Porodica iz Mostara dala je vire ljudi i ubraja se starije
muslimanske porodice u Mostaru. Najstariji, nama poznati, je Ibrahim, sin
hadi Muhamedov, koji je 1210. (1795) godine prepisao jedno djelo iz had isa (Orijen.
talna zbirka Arhiya Hercegovine, rukopis 185 inv. broj 365). On je prepisao i jed
no djelo iz islamskog prava ali ne stoji koje godine (Orijentalna zbirka Arhiva Herce.
govine 68 iny. broj 485). Arhiv dalje posjeduje 33 rukopisa su vlasnici bili
hadi Muhamed, sin hadi Omera Nurije, a ovaj sin hadi Muhameda Bosnevije, Salih,
sin Ibrahimov, a ovaj sin Hasanov i hadi Salih Sabri, sin hadi Muhamedov. Ti ruko.
pisi upisani su u Katalogu i Inventaru pod brojevima: 6(609), 76(497),
173 15051. 182 13501. 183 13361. 191 12961. 195 16281. 197 13261. 203 13671.
209 14631. 21513401. 218 15091. 222 15461. 225 13971. 226 16531. 227 15251.
228 15211. 229 15521. 230 16311. 282 12241. 297 14121. 299 13831. 315 11821.
316 11571.351 13221.38711371.46511421.4821861.499 (7031. 511 17241.582
J210 ovom mo5tar$kom PJesntku ndta ne znamo ,er mu nema spomena u poln.lOm ,zvorIma.
JJ)HlVlIJa Nekoliko zap,sa 'l onjenlalnth rukop,sa ArhIVI Hefcego.",ne u Moslalu,
POF. XVI-XVII, Salajevo. 1970, Sir. 118. Ovdje je donesan ,zvarn, leksl 'P'"'Je-..od krono-
grama
124
(410) , 589 (557) i 614 (58). Posljednji alim iz ove porodice je hadi Muhamed ef.
koji je bio imam damije i koji je umro u Mostaru 1934. godine.
RUKOPIS 269, INV. BROJ 627
MUHADARAT AlAVA' l l VA MUSAMARAT AlAVAHIR
. . -
Predavanja o prvim i kazivanja o posljednjim Zbivanjima. U ovom
djelu su koji su se prvi put (ava'iI) zbili u historiji i koji
su se posljednji (av3I]ir) dogodili na svijetu. Pisac ovog djela je tAl i dede, b.
Mustafa alBosnav; alMostari (Mostaracl. umro 1007. (15981 godine.
Djelo je podijeljeno na dva dijela (kisml. Prvi dio je na temelju brojne li
terature iz historije, posebno Abdurahmana Sujutijevog djela Kitab ala\laril. Ovaj
dio je podijeljen na 37 poglavlja (fasl). Drugi dio ima poglavlja t autor ga je
samostalno i bez kori .henja izvora napisao.
341
poslije 8esmela: Ja avvalu bila bidajat va ja al)iru bila nihRjat...
Rukopis ima 70 + 3 nepagini rani h l ista 22 x 16,5 cm, na svakoj strani
ci po 27 redaka. Pismo sitan ta lik. nevokaliziran. Poglavlja i "ava' i!" pisani su
crvenom timom. Na marginama nekih listova ima glosa koje tekst. Papir bi
jel, povez papirni. Na arapskom jeziku.
Na listovima l b do 3b: ViJe kratkih citata iz djela "Ihj'" al.tulum", ho ga je
napisao Abu HNmid Muhammad alGazali, umro 505. (1111) godine.
351
Na listu 4a: Jedna pjesma od pet stihova na turskom jeziku koju je nepoznati
autor spjevao u pohvalu (dar madhi berberlini.
Na listu 67b I 68a: Jedna dova, koju je kad se kuga pojavi.
Na listu 69b: Jedna pjesma od 20 stihova na turskom jeziku koju je nepoznati
autor spjevao u slavu Bojeg poslanika Muhameda (na'ti rasOl).
Na listu 7Da: Izreke mudraca i citati iz raznih tefsirskih i hadiskih djela.
Jedan prijepis ovog djela nalazi se u Gazi HusrevbegovoJ biblioteci koji je ovdje
prenesen iz biblioteke u Mostaru. Ovo djelo Jtampano je dva puta u
Kairu: 1882. i 1893. godine, lto ukazuje na njegovu vrijednost i i visoko ob
razovanje njegova autora.
U rukopisu nema nikakve bibl iografske bil jeJke, pa se ne zna, ko ga je i kad ..
prepisao.
RUKOPIS 296. INV. BROJ 394
Na listu 2b ovog rukopisa nalazi se kratka biljeJka o (beni
Israil) koju je sastavio mostarski muftija Ahmed efendija. Bi ljeJka je napisana na tur
skom jeziku sitnim nashi pismom i ima teksta osam redaka. Ispod teksta stoji napisa
no: Ahmed, mostarski muftija.
Iz bibliografske biljeke na kraju rukopisa saznajemo da je ovo djelo prepisano
zulhidfeta 1021. (1613) godine kada je u Mostaru bio muftija i muderis
34)H o d Sir 96-101. M. Handit. Knpevno rlld musli
mana. SaraJevo, 1934. SIr. 46-47. 'Sl,. Nekoliko odlomakelz djele
35) K Dobraea. n. d. $If 68
125
Ahmed efendija, sin 90fi Velijin se ime nalazi POtpisnicima Koski Mehmed
zakladnice. smo da je autor ove spomenuti mostarski mufti
ja Ahmed efendija, sin Sofi Vel ijin.
RUKOPIS 311.INV. BROJ 706
FATAVA AHMAOIJJE IALMOSTARIJJE}
Zbirka tetvi (pravnih deeizijal koju je sastavio mostarski muftija hadi Ahmed,
b. Muhammad, b. Salim, b. Mustafa Bonjak (Bosnavii alMostari, umro oko 1184.
(1770)361 godine. Djelo je podijeljeno na 97 poglavlja i tretira pitanje iz Cjelokupnog
islamskog prava.
poslije Besmele: AIhamdu ... va al'akibatu li almuttakin ...
Rukopis ima 262 + 4 paginirana lista 24 x 15 cm, na svakoj stranici po
23 redka. Pismo lijep ta'lik nevokaliziran. Stranice su obrubljene sa dvije crvene lini-
je. Poglavlja i "mes"ete" i pisane su crvenom tintom. Unvan je
i prva stranica obrubljena s dvije debele l inije. Na marginama nekih listova
ima fetvi mostarskih, sarajevskih i btagaiskih muftija i citata iz raznih pravnih djela_
Papir bijel, povez papirni. Na turskom jeziku.
Na listu 262b: Prepisao Itahrir) Ahmed, sin hadi RecUepov, Mostarac (al-
-Mostaril 1200. '785/ 86) godine.
Ovu zbirku fetvi preveo je na na jezik Muhamed koji je u raznim biblio-
tekama oko 20 prepisa ovog djela rad u rukopisu).
RUKOPIS 340. INV. BROJ 726
U ovom rukopisu nalaze se dvije rasprave koje je napisao hadi Mustafa-Sidki
efendija Karabeg, mostarski mu)tija od 1857. do 1878. godine.
1. L. lb - 4a. MIN MUSTAFA BIN AHMAD AL-MUFTi BI MOSTAR MIN
INKIRADI AHL AL-'ILMI VA ALIKTIDAR ILA FEJDULLAH BIN MUSTAFA
BI MOSTAR MIN INKIDA' I QAvl AL-FAOL VA AL-I'TIBAR.
Odgovor Mustafa-efendije Karabega, mostarskog muftije, Fejzullahefendiji
mostarskom muderisu. Karabeg je uvjerljivim argumentima dokazao apo-
krifnost jednog had isa koji su mostarski imami u hutbama Retkom u pod
ne i u kome se govori da su meleki: Debrail, Mikaji, Azrail i Israfil, i sva stvorenja u
kosmosu, stvoreni od svjetla Inurl Muhameda. Iz uvoda saznajemo da je muftija bio
zabranio imamima da ovaj apokrifni hadis, se suprotstavio mostarski
muderis Fejzullah ef.


poslije Besmele: Nahmaduka ja man halaka al-halka bi kudratihi. ..
2. L. 4b - 224" HAOAD AN.NUSUL HA$IJAT MIR AT'ALUSUL $ARH
.. .' .'

36)Op!lrnlle o tiVOlU' radu ovog pisca v.d.: H n. d. str. 481-485
37)Ova rasprava Ima la Islam.Sllku posebnu VrijednosI Jer je ona jedin' poznal. pnmJerak ovog
KarabegoV09 djela koji se samo u prepisu
126
Glosa na Munla Husrefovo djelo iz uvoda u pravo Mirkat alvusu!. Rukopis je
manjkav u sredini. Ovo djelo je u Sarajevu 1316. (1898) godine
Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu.
JBI
poslije Sesmele: AIhamdu ... Muhammadin va ' ala alihi agma'in ...
RukopIs Ima 224 nepaginirana lista 24 x 18 cm, na svakoj stranici po
23 retka. Pismo nashl nevokalizjran. "kaviuhu" pisane su krupnim slovima. Na
rubovima nekih listova ima glosa koje tekst. Papir svijetlout, poveza nema.
Na arapskom jeziku.
Na listu 4a: Pisanje (prve rasprave) je 5. ramazana 1281. (1865) god.
Na listu 224a: Napisao hadi Mustafa Karabeg, sin Ahmedov, mostarski muftija.
RUKOPIS 361, INV. 8ROJ 288
Na listu 152a i lS2b ovog rukopisa nalazi se fetva I brahimefendije Sarajlije,
ji je tekst u cijelosti s tekstom fetve koju smo ranije spomenuli a koja je na
pisana na listovima S3b i 54a u rukopisu 69, inv. broj 510. Fetva je napisana na arap'
skom jeziku sitnim nashi pismom i ima teksta 35 redaka.
Ispod teksta je napisao: Napisao ponizni Ibrahim Sarajlija (katabahu
Ibrahim as.Saraji).
RUKOPIS 441,INV. BROJ 21
Na listu S3a ovog rukopisa nalazi se jedna od stihova koju je t;la
turskom jeziku spjevao Fevzi Mostarac, mostarski muftija i muderis, umro oko
1160. (1747) godine.
401
RUKOPIS 501, INV. BROJ 700
Na listu 196b ovog rukopisa napisana je pjesma od pet stihova u kojoj nepozna'
tl pjesnik. sigurno Mostar .. c. pjeva o ljepoti neke Fate (u tekstu stoji Fatal.
sestre Mustafabega, iz Mostara.
RUKOPIS 522, INV. BROJ 646
Na listovima 56b i S7b nalaze se dvije pjesme na turskom jeziku (prva ima 14 a
druga 7 stihova) koje je spjevao Muhamed efendija mostarski muftija, povo
dom velike poplave koja je pogodila Mostar 1206. ( 1791) godine.
41
)
RUKOPIS 547, INV. BROJ 570
Na listu 177b ovog rukopisa nalaze se dva kronograma o gradnji Starog mosta
u Mostaru, koji je 974. godine. H. tvrdi da je autor prvog
kronograma mostarski pjesnik Zijai. Kronogrami su sastavljeni na turskom jeziku.
J8)Optirnlie o Sl!drJ:lIU diela ... H SabanoviC n. d. su. 587
39)Sarklla le iansone od 6-B StIhovi koja se pjevala u;{ pratnju ml.wke
4010J:emel PJesme Fevzlje Mostaru tUI turskom, POF. XVIII-XIX, Sarajevo, 1973.
ur. 294- 304. Ovdje Je donesen izvornI tek$t I prlll\lod brk lJ!
41 I H,vzljl Hasandecht. n. d. SH. 120, 121. Ovdje je donesen Izvorn, Ilkst, pnJevod druge PIH-
me kOla Ima sedam stihova
127
RUKOPIS 593, INV. BROJ 600
Na listu 7a ovog rukopisa nalaze se dl/ije rubaije koje je spjevao Dervi!'paa


Rubaije su na turskom jeziku.
RUKOPIS 667, INV. BROJ 31
Na listovima 77a do 78a ovog rukopisa nalazi se gazel od pet stihova i jedna
arkija od !est stihova koje je na turskom jeziku spjevao !ejh Fevzi Mostarac, mostar
ski muftija i muderis, umro oko 1160. (1747) godine.
431
RUKOPIS 715,INV. BROJ 657
Na listu 7b nalazi se jedan stih (mufred) u kome se spominje Mostar, od ne
poznatog pjesnika ali sigurno Mostarca.
RUKOPIS 749, INV. BROJ 695
Fragmenat monografije (manakib) hadi Mustafa Sidkiefendije Karabega, mos
tarskog muftije od 1857. do 1878. godine, !to ju je napisao mu hadi Abdu
lah efendija
oVdje: ...... fa bi al fibrati. ..
Rukopis ima 25 nepaginiranih listova 25 x 17 cm, na cijelim stranica
ma po 21 redak. Pismo nash i nevokaliziran. Papir svijetlout, poveza nema. Na arap
skom jeziku.
Rukopis je i neki listovi nedostaju. Tekst ovog rukopisa je
potpuno s dijelom teksta rukopisa 29, inv. broj 375, koji smo ranije obra
dili.
RUKOPIS 751, INV. BROJ 685
Na listu 30b ovog rukopisa nalaze se dva kratka citata iz djela !ir4'at
al islam koji je napisao !ejh Ali efendija, blagajski, a prije mostarski muftija. Osnov
no djelo ;ir' at al islam (ustanol/e islama) napisao je Rukn al islam Muhammad b. Abu
Bakr I mamzade a!.;ergi alHanafi, umro 573. (1 177) godine.
441
Djelo pi.
tanja iz vjeronauke i moralke, a je na temelju tradicije (sunnet).
Prvi citat Hukm ali mani itnani, a drugi citat
IClam anna sababa aljmani ilnani ... Ispod oba teksta stoji napisano: Fi !arh !irfat
al islam li mavlana aHajh almuhl bi Mostar sabikan va bi Blagaj hal a afa "anhu.
Na temelju ova dva citata moe se utvrditi da je !ejh Ati efendija pri
je mostarski muftija, napisao komentar djelu Si""at alislam koji nam se, po svoj pri
lici, nije ni u prepisu Dalje se moe, kao sigurno, da je spomenuti
!ejh Ali efendija bio i da je u Mostaru ili u Blagaju.
421 Rubalja Je pjesma od polusllha odnosno dva stIha kOil se nmUIU aa ba.
4310fernal n. d. str 293-295. j 303-305. Ovdje je donesen IzvornI takst I pnjevod
OVIh pjesama
441 FehIm Spahe, Arapski, perzIjskI I turski rukopISi hrvatskih zemaljskIh muzeja u Sar81evU.
Sarljevo. 1942. Slr_ 41
128
-
OI/aj Ali efendija je, mislimo, s Ali efendijom sinom
koji je bio mostarski i blagaj ski muftija i koji je umro u Mostaru
.
1225. (1810) godine. On je 1803. godine prepisao prvi svezak pravnog djela Gami '
va lam le komentar djela Multak.a alahbur) i 1806. godme drugi
svezak istog djela (Arhiv Hercegol/ine SS, 101/, broj 572 I 60. inv. br. 564).
9 - Anali
129
SUMMARY
THE WARKS AND SOME SHORTER LITERARY ESSAYS WRITTEN IN
ORIENTAL LANGUAGES BY BOSNIAN AND HERZEGOVINIAN MUSLIMS
WHICH ARE KEPT IN HERZEGOVINA ARCHIVE IN MOSTAR
The writer of the article has analysed eight manuscripts which are written by
authors born in Bosnia and HerzegolIina and which are a part of the collection of
Oriental manuscripts of Herzegollina Archive in Mostar. The article also deals with 15
shorter essays written by Bosnian and Herzegovinian authors, many of whom were
unknown for the science until now. The date revaled are very helpful in making
complete our knowledge about some writers, rather forgonen in the recent past. This
work cOllers also all the notes found in the Herzegovina Archive which are supplying
us with new details about cultural and scientific history of Muslims in Bosnia and
Herzegovina.
While analysing the works of Sheik Yuyo and Ibrahim p i j a the author of the
article also dealt completely with the literary works of our national writers found
in the library of mIs instItution.
130
-
Salih Trako
DURARU'L-I;tUKKAM SA MARGINALIJAMA
BEOGRADSKOG MUFTIJE ALI EFENDIJE
U zbirci manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu srazmjerno broj
djela je iz !eriatskog pozitIvnog prava i pravne filozofije. na kataloi-
koj obradi ovih manuskripata naiu panju je privuklo djelo pod br. 3989. je o
ieriatskopravnom djelu Duraru'J.I;1Ukkam fr arl)i Gurari'/-ahkam ("8iseri sudaca",
komentar djela "Uzorci zakonskih propisa"). Oboje, i osnovno djelo i komentar, na-
pisao je na arapskom Mulla Husraw,poznati pravnik, po redu !ejhulislam osman-
ski iz doba vladavine sultana Mehmeda 11 (vladao 1451 -1481 " godi-
ne 877 i 883/1472 i 1478, kako je to poznato, a je i na kraju ov09, II i
ostalih primjeraka ovog djela koji se u Inst itutu
1
I
Puno ime autora je Mulla Muhammad b. Feramerz b. 'Ali, poznatiji kao Mulla
Husraw ili, kako navodi Mehmed Tahir, Husraw Muhammad efendi Siwasi-Mulla
Husraw. Prema jednoj verziji, on iz lurkmenskog plemena Varsak, a ro
je u selu Kargin Sivasa i Tokata u Anadoliji . Prema drugoj verziji,on je sin
jednog francuskog oficira koji je primio islam. verzija (Hoda Saduddina, pozna
tog osmanskog historiografa iz 16. kae da je sin jednog u islam.
Neko vrijeme bio je muderris medrese ah Melik u Edreni. Godine 832/ 1429. postao
je kazasker (vojni kadija) Rumelije. Poslije smrti Hidr.beya,21 glavnog kadije Istanbu-
11 U osmanskoj carevini "!eyhulislam" je bio visoki carski funkc ioner. drugi po rangu umlOlS'
larskom koru, odmah IZB "sad rl-a zama" (miniSIra predsjednikal, N8dlelnolt teyhulil8leme
bila je izdavanle pravnih mitljenj. (fIIVI, decizijal o najva2nijim pIIanjime u vj.rlkom i poli
!IVOIU zemlje. e uz 10 I vrhovni nadzor nad sudstvom i prOS\ljetom, dakle rHO' mi
nlstra I prosvJele u Osmanskoj carevini. IV Id. Sami, a.mu .. i lunu,
Istanbul 1317 110991, SH. 792.
21 1j iqrbev 11407-14591 je poznati i pjesnik osmanski. Potomak je u svijelu poznalog
duhOvIlog Nuruddinhod!e (Nasruddln-hod!a je tlvio u 13, u doba v'lIdav,
ne Tureka u Maloj Aziji, a umro je 1284. g. Na groblju u Akhhiru se nalezi nlego'
vo lurbe, a na kep'il se nalazi I jedna manja prostorija, spomen-muzej Nesruddi
nu na ZIdovime se nalaze eksponall slika i Nasruddlnovlh anegdotal. je po
naret'lenju sullana Mehmeda Fallhl doveden iz Slvrih.sara I poslavijen za prvog kadiju lslan
9'
131
la, Multa Husraw ga je zamijenio (863/1458), a uz to postao i muderris Aya Sofiya
medrese. Prilikom jedne proslave postavljen je MuHa Kuran; Ahmad ef.3J
da sjedi caru s desne, a Mulla Husraw s lijeve strane, pa se na to Mulla Husraw uvrijedi
i se u Bursu. Fatth za to saznade i, da bi ga udobrovoljio, pozva ga u Istan
bul i nakon smrti ejhulislama Mulla Fahruddina 'Agami, postavi ga na njegovo mjes
to 865/1460. g.41 Umro je 885/ 1480. g, u Istanbulu. Prenesen je u Bursu i sahranjen
u dvoritu medrese koju je sam podigao. Izaao je na glas kao vrstan Na nje-
govu nadgrobnom nianu zapisane su ove
..r--,.J , J-:'l'> '-' J I .>
.J/.J
1
.> ..J.J J..J I 1..-.0>-
.;-" -,.--ls
.r' I .; 7" Lo
"Izvor znanja i nasljednik znanja najboljeg (Poslanika Muhammeda) ;
kao sunce blagotvoran; pisac djela Durar i Gurar; na multa, kadija
Muhammad Husraw" .
Koliko je njegovu cijenio i sultan Mehmed Fatih govori i ovaj sud koji
je o njemu izrekao: "Zamanimizin Abu Hanifesidir". - On je Abu Hanifa naeg vre-
mena.
SI
U spomen na njega u Istanbulu je podignuta jedna damija.
61
Mulla Husraw je napisao mnogo djela. Postoji verzija da je pisao po dva lista na
dan, pa su iza njeqa ostala mnoga i vrijedna djela, a najpoznatija su:
1. Mlrqar wa Mir'Ar - djelo i komentar toga djela iz eriatskopravne
filozofije, napisano 875/ 14707 1. Posvetio ga je Mehmedu Fatihu. Autograf tog djeo
bula. Zbog mskog rasta prOZVin Je '''ilim tagarel(ll" torbica znanla. Njemu se pnplsuje Izum,
da se pomo<:u vrijednosti "ebded" slova obilleavaju datumi - tantu kod
IslamskIh naroda, a tO se smatra posebnom knjl2evnom vrstom za koju eutor, pored
mora posiedovali poseban dar i smisao za komb,nator,ku l;Iiqrbey je umro 863 / 1459. g.
Istanbulska Kadi.koy Je nazvana po njemu. o I;il11rbeyu Vid: Mehmed Tahir,
Osmanil muellifleri, I, 290 i Islam An siklopechsi. V. 471 . O Nasruddlnhod2i vid .
Enzyklopaedle des Islam, 111,9469481.
3) Ahmad Semluddm b. Ismail b.'U\.lTlan alKGriilll 1813893/ 1416 1488) Je Jedan od
iz doba vladavine osmanskih sullana Murata II Ivi. 14211451), Mehmeda II Fatiha
(vl . 1451148111 BajazIda lj IVi . 1481.1512) . Izmedu mnogih Visokih poloaja o"mgodina
Je bIO na dunosti od 14801488. g., kao po redu osmanski,
koji Je na taj pol02aj do'ao Iza smrt. Mulla Husrawa. Kada Je Fatih, prti' dolaska na prijesto,
boraVIO kao namjesnIk (vaIljaj uManisi. Kuranl mu Je bIO Napisao je diela iz
Kur'ana Itefslr), Islamske !radicIje (had,S), preva Hlkh), Umro
Je u Istanbulu 983/1488. g I pokopan u haremu dlmlje kOlU Je dao sagradIti u Yuksek
kaldlnm, sa lijeve strane stare tramvajske hnlje AksaraJTopkapl. O MuHa Kurani.ju v.djell
Ahmeda AIHa u Islam. anslklopedlsI VIII, 406408.
4J O drugom po redu osmanskom Mulla FatJruddlnu vICe vIdleti' dr A. AI
tunsu, OsmanIl wyhullslamlan, Ankara 1972. str. 4-5
5) Nu"min b. Sabit 80/ 699; umro 150/769. g.l, veliki prevnl hanefljske
pravne Skole. optenitO poznaj kao Imam Ar zam - u vjerskim pltanjlma.-
Opilrnlje o njemu vIdielI' Enzyklopead.e des Islam 1.96.
61 V,dleti Islam anSlklOpOOISI V, 605; Or A. Altunw. Osmanh tayhullllamlan, Ankara 1972.s.
6'
132
la se u biblioteci Yen i Camii u Istanbulu. O ovom djelu napisao je glosu
(haiyahl izmedu ostalih i Mustafa - ejh Jujo iz Mostara.
71
2. Duraru' lhukkl!l m fi arhi Gurari' l.al)kam
I ovo djelo je Mehmedu Fatihu. Autograf djela se u biblioteci
Koprulu u Istanbulu.
SI
Ovo djelo spada medu najpoznatija djela iz oblasti eriatsko-
pravne prakse i imalo je vrlo iroku primjenu u sudovanju u osmanskoj carevini, dak
le i u naim krajevima. Podijeljeno je na glave (kitab - knjiga), koje se dalje dijele na
poglavlja (babI. a poglavlja na odsjeke (fasl). Sadrhjem ono pokriva sve oblasti fikha
(e'riatskog prava). Da bismo dobili kakavtakav uvid u sadraj djela. ovdje donosimo
naslov glava:
Knjiga o i
Knjiga o islamskoj molitvi - namazu
Knjiga o vjerskom porezu
Knjiga o postu
Knjiga o Kabe u Meki
Knjiga o vjerskom prinoenju (kurbana)
Knjiga o lovu
Knjiga o klanju livotinja
Knjiga o rata
Knjiga o obradi zapuhenih zemljita
Knjiga o pokudenim djelima
Knjiga o braku
Knjiga o dojenju i srodstvu po mlijeku
Knjiga o razvodu braka
Knjiga o robova
Knjiga o
Knjiga o zakletvama
Knj iga o kaznama
Knj iga o
Knjiga o opojnim
Knjiga oprestupima
Knjiga okrvarinama
Knjiga o globama

d I ..... l:.... "
.: .,s. r ..... l..:..s
'-'""'..1 k. l.:.5
l.:..5
J....,.>-J "j I ..,..
>-, . ...J I l.:.5
c-' L..>-I I 1..:.5
o L.-...J I
.;...1 ,.,.....J1 '-:-' l...:...5
...5..11 l.:.5
J
e ' .. 50 .. ,-_11 l.-.5
t l.., .. J I " l.:.5
3J..b..! I " l.:..5
<.J I l.:.s
.)' )..11" l.:.s
o L....,.)' I " l.:.s
o ) o.o.J I L-...5
:w _.-..1 I l.::.5
d.... ..r-"j r ..... LS

_ l.:.s

71 o SelhJull kod nas je pisano u navr,,, ... Najiscrpn'le o njemu vIdIelI' dr H'ulm Sabaoovo<.
Mustali b. Ylisuf A,vub', alMoslirl. PriloZi za Orijentalnu Idolog'luVIJI IX. $aralevo 1960.
lt. 293S; I KnjitevnoSl MusiimanIl BIH nil oriJenlallllm jezICima. S",etlo5t, Sara,evo 197:1
$If 390410.
8) Bursah Mehmed T.h,r, Osmanh miiellillen I, 292293.
133
Knjiga o odbjeglom robu
Knjiga o nestaloj osobi
Knjiga
Knjiga o predmetu
Knjiga o zavjetanju imovine - vakufljenju
Knjiga o kupoprodaji
Knjiga o pravu prvokupa
Knjiga o poklonima
Knjiga o zakupnini
Knjiga o pozajmljivanju i
Knjiga o pohranjivanju stvari
Knjiga o davanju u zalog
Knjiga o uzurpiranju imovine
Knjiga o upotrebi sile
Knjiga o i lisvanju prava
Knjiga o davanju poslovne sposobnosti
Knjiga o davanju
Knjiga o
Knjiga o prenoenju prava na drugoga
Knjiga o trgovanju kapitalom
Knjiga o udruivanju u poslovanju
Knjiga o davanju zemlje u zakup
Knjiga o davanju i vinograda u zakup
Knjiga
Knjiga o priznavanju i dokazivanju
Knjiga o
Knjiga o nagodbi i izmirivanju
Knjiga o SUdovanju i
Knjiga o diobi
Knjiga ooprukama
J ... ;;; I _e loS
J y:;...;...J I '"' L::S
.h...-..9 .. J.J I '-' L.5
.. .
.'bJJJI .,..l:.5
...i..i J..J I '-:-' l.:..S
t L::.5

;;""""_1 I '"' l:.5

;;..,.. L, J I .,.. loS
.J.J I ":-' l..:...5
LJ .... .r1! ":-' W
I '-' l....:..5
I ..J5."':J I l...:..5
I '-' 1._:..5
"
LJ').i L-JI '-:-' G.5
:u l5 JJI .
c
L::.5
U li.5J I '"' L::.5
:Ul ..... ....JI '_." loS
..J lA.-J I '-:-' 1......:..5
, S .rJ I '"' l:.5
'-:-' L...:..S
"" L; L._..J I .,.. l:.5
cl..>" J...J I .,..loS
.J I .r1"':J I '-:-' l.:...5
'J L,-".J I '"' l: S
c:.J,.J I .,.. l:.5
, l.i....:iJ I '"' l:.5
d...-U r y L.::...5
l" la rl I .,.. 1--=.5
OVdje su navedeni samo naslovi glava iz ovog djela. Ukupan broj tema koje se
tretiraju, u vidu dalju podjelu na poglavlja i odsjeke, iznosi 212. Njegovo
djelo je bilo vrlo cijenjeno i imalo iroku primjenu i u naim krajevima. To moemo
iz ovih U Orijentalnom institutu u Sarajevu nalazi se 27 primje-
raka manuskripata ovoga djela. Svi ovi primjerci su vrlo briljivo prepisani, a 12 ovih
manuskripata predstavljaju krasne primjerke islamske kaligrafije i izrade
poveza. ukraeni naslovnim vinjetama i drugim ukrasima visoke vrijed-
134
nosti.
91
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu ima 21 primjerak ovoga
djela. Vjerovatno je da i u drugim zbirkama orijentalnih manuskripata u nawj zemlji
ima broj primjeraka ovoga djela. U vezi sa gore ,pomenutim lijepim kaligraf.
skim primjercima (djela Durar) napominjemo
Poznato je da se u islamskom svijetu knjiga i poslije izuma !;tampe, dobrim dijelom
prepisivanjem. Knjigu je prepisivao "hattat" - je zanimanje bilo
to. Likovnu opremu knjige je izvodio "rassam" - minijaturist, a uvezivao ju je knji
govezac - "mu!fa1lid" . Ovdje se podrazumIJeva opremana knjiga. I, ako
je elio da ima estetski lijepo opremljenu knjigu, u radu na njoj su uzimala
tri umjetnika: kaligraf. minijaturist i knjigovezac. Razumije se da je u tom slu
papir,tinta. kofa i sav drugi mnogobrojni pribor morao biti izvanredne kvalitete.
Cijena je morala biti najmanje vana. a bila je, razumije se, vrlo visoka. Naravno da su
takvu knjigu mogli imati samo bogati. Jeftinija knjiga, ona koja je prepisivana bez
pretenzija svakako je brojnija. da se u naJoj zemlji, uz sva stra
danja knjiga u ratnim prilikama. poarima i drugim potresima vremena.
cijenimo, oko 50.000 manuskripata. govori da je i u knjiga bila kul
turna potreba Pri tome treba imati u vidu osmanski sistem
nja koji je opismenjavanje u arapskom pismu j obrazovanje u smislu is-
lamske obrazovanosti i kulture, u je uzimao muslimanski dio
va ovih krajeva. Ostalo 5tanovniitvo. i jevrejsko. se u svojim
konfesionainim lkolama.
10
)
Nakon kratkih podataka o Mulla Husrawu i njegovu djelu Duraru'l-t)ukklm
prelazimo na opis manuskripta tog djela koji se nalazi u Orijentalnom institutu (br.
39891.
Manuskript je u konom originalnom povezu sa utisnutim na sre-
dini korica i preklopca (otrgnutog od korice), Papir potanak. gladak
dobrog kvaliteta. Naslovna strana rukopisa vinjetom u zlatnoj
boji sa upisanom "bismillom". Listova 351, 20,5 x 14 cm. sa originalnom
folijacijom. Na stranici 27 redaka, vel. 16,5 x 8,2 cm. Pismo "nestali k". positan,
tak. Tinta crna, II u naslovima crvena. Tekst uokviren tankim crvenim linijama. Tekst
osnovnog djela crvenim crtama. Na manuskrip-
ta nalazi se pet nenumeriranih listova na kojima je ispisan kronogram od nepoznatog
autora (tarih) o smrti MulJa Husrawa, koji glas;:
9) Pored arhlleklure kao osnolIne IIrSle umjetnosti kod Islamskih naroda SI nj99ollalo i zidno
slikarstvo, rezbarstva, reljefnI umjetnost. obrada kamenI i druge vrsta StO se tl'
k.parstva i IIIkarSIva. poznato ie da le Islam. IZ razloga
poimanja Booa. pr.jek.m okom gledao n3 "ajanje shkanje I ilVOlinja (dok Je d.ka_
nje biljnog $\lIjeta mnogo njegc""lno). U pogledu slikarstVI vremlnom je tl Mtnea otupila. dok
je Io:..parstvo u IslamskOj umletl'lOstl ostala po stram sue do danas. SlIkarsk. I kiparski 9IIrl.je
Iliamskih naroda pored gore navedemh grana umjetnoslI skazlvao Mt i "praznio" u kallgr.
fiji - posebnoj vrsti umjetnosti tj . u dekorativnom pisanju arapskog pisma; zatim u izradi
arabe$lka - mlmjllura $I floralnim motivima u naslovima kni'9a - manusknpata I poglavlja u
njima te u mud.tehukom umiJKu _ umletnlt:koj izradi poveza I uveztvanja knjtg.l. I u ovoj
Vrsti um/etnosli om SU dostlgh vrlo Visok domet, a posebno u kahgrafskom obilkO\lanJu arap -
Ikog pisma (,dm-, han ili fann-t han) $Ivorili su desetak osoovmn vrstI i VI" desetina pod.
vrsta. U Vezi s tlm rastao je I smisao i ielja ZI posjedovanjem Mtetskl opremljene knltge. ko,1
Iluiiii i kao knj'9l , i kao predmet i ukras.
10) ZI rlnlji dugi peflod !.kolovan/I I prOSIIJKIVanja u kra,evlma le pisano. Ih nema
ni jedne monografiji toj te"" kOjI bl SVIkOIkO bill zammljlVa
135
t..5J.r- ..:u..... ...s'
..JJI u ...... J ...s.J-.J ..... u J .... .....I
e-
I
,..s- .l....,;. vJ L......J l>
.S.) J --> I J l> ...sJ..J"""" J ..,J L........:: OJ:>-
......... -' r-- .!L:...> l. --> JAl
Tarih (kronogram) o smrti Husrawa, pisca Ourara:
O alosti, car carstva vjere,
Ode s ovog svijeta, razori se vjere.
Kakva je fuga ako je odvojen od ovoga svijeta? !
Istina mu je podarila tast drugoga svijeta.
Za dokument o postavljanju na poloaju dostojanstvenika u raju.
Napisali su "tarih": Carski poloaj!
vrijednost slOViD, .-=-- (carski poloaj) iznosi 885 tj. hidret
ska godina odgovara 1480. g. nove ere, tj . godini smrti Mulla Husrawa.
11'
lza tariha
slijedi nekoliko fetava ejhulislama Abu'ssu"uda
12
te upozorenje na pogrdna mjesta
u djelu od

111 OvaJ ISII " tanh" nalaZI se na kralU drugog prlmJe.ka ovoga djela (Orijent. inst . br.
39601, a UlIO na ISlom lap,san le I sllJedKt " Ianh" na
\J li j ..... j cJ\S.Ai
V\",:' lo' :u '" li \- ... j-OJ " r'--" I.....

-...J. s 'IM .t

U woje doba Husrev
kojt Je 13ffiOStaJno Izdavao "felve"
POSjedovao je t lnanJe i sposobnosI za "fetve"
Je klanjao, a danlU POSl tO.
UmriJe jednog pelka U mjesecu !abillnu,
Zaspa u posIeiji tasli t ugleda,
On je "merhum" koji trna svol "!ann",
"Neka je !Iajna Bot ja mtiost na nlegll"
Ni na jednom ovom "tarihU" autor $.II mje kazao, il vrlo je vjerovalno da oba "lar tha" POlJKU
od tstog nepoznatog autora, Osu]" toga nalaztmo t druge "tarlhe" ne u PJesmi, nego u obltku
jedne retenice kao: .. "Umro je prvak utenjaka", th u obliku jedne
911011111nll konJtrukC'l1I kao : ('I.; ;!:l\Irwlak Ourar . Zbir vr.,ednoJIt svakog
ovoga lartha -
(.);::>(\;0- ..
tlOosi 885, lj . hidtreuku godinU smrtI Mulla Hurawa 11480 g. nove erel.
121 elendi 1149015711lv, ljodfa Celebl, poznali .e.utenlak, teunaesll lJQ
.edu wlhu ltsl am osmanskt , Tu Je dutnoSl vrttO 29 godiNi, u dob.." vladaVine osmanSkth $0118-
136
Nadalje je ispisan iscrpan sadraj djela tj. sa navodom naslova i glava (knjiga
Kitab).poglavlja (bab) i odsjeka (fasl). sa oznakom broja lista na kome izlaganje odre
materije a uz tO i zanimljiva
. v-'.--" .rl -,I ....... ".L . .....--JI ""--...JI
...
..s,J-____ ... y..r..J1 ... .>t
..... _ ( I ) ....... ,.00 I. J I -, 0 l. o' .r"-'-...JI
L.....: ....J...JI ,_> -' -' r-1'.> -,-,.0 L L.-....JI
. "I >--
;"".>,I.r- .>
.>.;..., L:.5 "- ....... l5...J I
..

13-'
"One biljeke u ovom rukopisu na se zavretku nalaze kratice
r tr! iz pera naeg Ali .. iz u
Beogradu, a prepisane su mOjom rukom IZ njegova vnJednog pnmJer-
ka djela Ourar i Gurar - neka mu podari svoju obilnu milost, neka mu je
zemlja laka i neka mu raj boravitem.
A je dervi Ali. sekretar na slubi kod koji moli prija'
telje da mu prekriju skutom svoga oprosta.
141
Ovaj primjerak djela Durar nema biljeke o prepisu pa ostaje sada otvoreno pi
tanje gdje je, kada i od koga je prepisan.
Na zatitnom listu na kraju stoji biljeka koja moe biti od i u rjeava
nju pitanja prepisa ovog primjerka. Biljeka glasi:
l- .>.ic l5 tJ......
H

A,...-I.> j .J";':-> J J:""" ...sJ
" Iznos 2BO. Cijena papira i iznos zajedno 300.
Poklon katiba preminulog Mustafa-efendije iz kasabe Grgurevci, umro u Mitra
vici - neka je na njega obilna milost
naSuleimana Kanuni (Zakonodavca, vl. 1520-1566 9.1 i Selima 11 t\l1. 1566-1574 g.), Napisao
Je mnoga prozna diela, a I pjesme na arapskom, turskom i perZIJskom. Poznata je
nlegova zbirka fetvl (pravnih decizIjal. vid, Dr Abdulkadir Altun5U. Osmanji &eVhul
',slamlarl. Ankara 1972., Str. 28-34
13) Koda Civjzada 'evh Mehmed Mutlyddin efendl 1476, umro 1547) poznali Je pr8llnl
jedanaesti po redu !ejhulislam osmanski. oSlalth djela je i zbirku
'etvi (felwa med!mu8$I).
o njemu vid. Or. Abdulkadlr Allun5U. Osmanit 'eyhul'lslamlan, Ankara 1972, str.
2223
14) Predzadnja njet u 0\10, btljHki Je perlIJska - dmenskut, Vrlo rt jelko se u
arapskom tekstu, il ako se koja gdje I nlU ,. kao po pravilu, UpotrijebIO stranac -
Nearap
137
Iz ovih bilje!aka doznajemo nekoliko vanih za naJu kulturnu povi
jest, Jto nas je potaklo da se osvrnemo na ova; primjerak djela:
1. O)laj primjerak djela Durar je prepisan iz drugog primjerka bo ga je posje-
dovao beogradski muftija Ali ef . tipljanin, na kome je on pravio biljeJke i da-
vao svoja odredenih mjesta.
2. ovog primjerka je Dervg Ali,sekretar beogradskog muftiie Ali ef.
Stipljenina, koji je prepisao i marginalne biljeJke, i citate iz mnogih drugih pravnih
djela koji su se nalazili u primjerku Durara ho ga je posjedovao beogradski muftija
Ali ef. kao ho je prenio i biljeJke koje je na tom svom primjerku ispisivao spomenuti
beogradski muftija osobno, kao svoje vlastito miljenje i mjesta
u djelu Durar.
3. Iz druge gore navedene biIieJke, koja je bez datuma, ati je pisana is-
tom rukom kao i cio ovaj manuskript, moe se izvesti BiljeJku je
bez sumnje zapisao djela, spomenuti dervi smo utvrdili da je
on prepisao ovaj primjerak DUrara, iz biljeJke dalje poznajemo i Cije-
na usluge prepisivanja je iznosila 280 cijena papira i usluge prepisivanja zajed-
no je 300 Cijenu je platio izvjesni katib Mustafa ef, iz kasabe Grgurevci (danas
selo kraj Sremske Mitrovice) koji je umro u Mitrovici. se u biljeJci za njega
kae da je preminuli, vjerovatno je da je prepisa umro u toku prepisivanja
ovog primjerka.
Da sada vidimo ha u djelu ima od onoga Jto je u gornjim navijeJteno.
Prvo Jto udara u je to da je rukopis u cijelom djelu, to jest u tekst djela, i
marginalne biljeke, pisan istom rukom kojom su pisane i koje smo gore citi-
rali, a to da je ovoga manuskripta zaista gore spominjani dervi! Ali,
sekretar beogradskog muftije Ali ef. tipljanina. Nadalje na marginama se nalaze
citati iz raznih pravnih djela i zbirki decizija, citati iz poznatih arapskog je
zika u vezi s tekstom ovoga djela, a uz to i biljeJke koje je beogradski muftija Ali ef.
tipljanin, kao pravnik pisao u svom primjerku Durara. (Od poznatih autora ej-
tiraju se Mubammed alWanl (umro 1000/ 1591), Ahi (umro 1013/ 1604. g.);
'Azmi zade (umro 1040/ 1630) ; UrumbiliilT (umro 1069/ 1659) i mnogi drugi) . Pre-
ovog manuskripta derviJ tAil je to sve prenio iz rukopisnog primjerka bo ga je
posjedovao njegov beogradski muftija 'Ali ef.
Dobar dio marginalnih biljeaka, kako je istaknuto,Su upravo glose beograd
skog muftije 'AlT ef. na pojedina mjesta u djelu Durar. Njih ima vire od sto, a nalaze
se na listovima: 24, 26, 27, 28, 38, 57, 67, 68, 74, 76, 89, 90. 100. l 01, 102, 103,
106,112,114,118,119,126,131,134,144,146,142,150,166, 167, 176, 177,
183. 195.197.198.199.222.224.225.226.228.231.238.239. 246. 255. 260.
269. 273.282.283.284.285.287.288.296.298.301.303.305.306. 318. 319.
308.316.318.319.320.321.322.324.325.328.330.333. 334. 335. 337. 338.
340,345,346, 347, 348, 349, 350, 351.
DerviJ 'Ali, iza citata, biljeaka svoga Ali ef . njego-
vo ime potpisuje Qnako kako je u tj . sa "t .J i
najvjerovatnije <SAJ.\},s('.f..}J l. na desetak mj esta kae
sasvim decidno, bez kao na kraju biljdke f1.27al ovako:
138
(Ovo sam u primjerku Ourara Ali ef. muftije u Beogradu) ili (1. 102b):
dk. 0- ...-:-..... .J I ...-J.< L. J l.:....)'
Ali ef., preneseno iz njegova rukopisa, ili (1. l03b):
(Prenio sam ovo iz primjerka naeg Ali ef. muftije u Beogradu) ; ili (1. 344a):
u : .. I ";J,...;....JI u...L: LJ L:-I cI...=.J-::--.> 1.i.5
JI L. .. :,-,J L.JI
(Ovako sam na!ao u primjerku Ali ef. tipljanina, nadlenog za dava
nje fetvi u Beogradu).
Odluka Ali) da napire gore spomenutu biljdku i ukae na
kratice kako citate svoga lasno govori da ga je mnogo uvaa
vao; a njegov sud se mora poitovati jer sekretar muftije je morao takoder biti

Ponavlja se sada pitanje ko je beogradski muftija Ali ef. tipljanin? Ni jedan
od autora koji su se bavili pitanjima kulturne historije ovih krajeva ne spominju ga
ni po imenu. Ovaj primjerak djela Ourar koji je prepisao njegov sekretar Ali (ka
ko smo to iznijeli) jedini je izvor koji nas obavjritava, makar j nepotpuno, o
ovoj Sada znamo njegovo ime, porijeklo, struku i zvanje, te da je i on uz os
tale pravnike davao interpretacije na pojedina mjesta u djelu Ourar. Kako ovaj
manuskript Durara nema podataka o tome kada ga je dervii Ali prepisao, to po nje-
mu ne moemo odrediti vrijeme kada je ovaj beogradski muftija ivio.
Brusali Mehmed Tahir u svom djelu Osmanli muellifleri, u pasusu o Beograda
ninu Muniri (ci ld II, str. 26). kae pri kraju tog pasusa i ovo:
0JJ1 dJJ,)..;...,i1 LJ J....! I .:.:.. L.;J d..)....:J l.:.: , . '{'
J e..J":' d..:. I j j-I ....t-a "
.> ...r-:- J....&..:-
" I Ali efendi, koji je umro u Carigradu 1029 (1620) je koji jz Beo
grada. Ima zasebno djelo o leriatskom nasljednom pravu i glosu na komentar djela
Sira4iyyah od Mulle".151
Brusali Mehmed Tahir je postupio u pasusu o Mostari Mahmud efendi,
koji je bio kadija u Halepu. Pri kraju tog pasusa on veli:
15) Cjelo o !enaukom lllsljednom prlrYu AIfariM;1u'$-sir8?!lvyah lli kratko AI,slrag1Vyah napisao
j. SlriQuddln Mutlamm.:! b. 'Abdurra!id as-SBiiwandl U:1V10 oko 600/ 1203 g.). Komentar
toga djela napisao Je Slhlbuddin as-Siwkr ili Mawlana Sihibuddin K.:!, Mel:lmed TahIr kate
da je i Ali ef. iz Beograda koii je napisao glosu I}I komentar As,slr:r4,yveh odMuUe,
svIkako j. mislio na kom.ntar Mu", SIhabuddina Siw3Si. (Op!lrnije vid.: W Ahlwardl. Ole
Hand5Chnftenverzelchntsse der Konigllchen B.bliothek zu Berhn. vlerl8f Band. Berlin 1892,
str. 196 197.
'39

"I Ahmed ef., pisac djela Fatawayi Ahmadiyyah je porijeklom iz Mostara".
a postupa i na drugim mjesti ma u svom djelu. se u
kada nema dovoljno podataka o pa je onda uzgred spominje.
Ako Mehmed Tahir govori upravo o beogradskog muftije Ali ef., a
nama se da je o njemu onda se podaci koje nam on prub sa
ovim iz manuskripta koje smo iznijeli i donekle upotpunjavaju biografiju ove
Prema onom ho nam ova dva izvora pruaju znamo sada
Ali ef. je roden u Stipu mtibil.vjerovatno polovinom 16. s pretpostav-
kom da je ivio oko 70 godina. BIO je na poloaju muftije u Beogradu, to jest muftija
grada u sandaku, a to da je morao biti vrlo obrazovan i sposoban
pravnik. Napisao je, koliko se zasada zna dva iz nasljednog
prava, i to jedno samostalno kome zasada ne znamo naziva i glosu na komentar djela
Siragiyyah. Tome sada treba dodati marginalne glose na djelo Durar (o
je gore bilo Umro je u Carigradu 1620. godine.
Osim ovih oskudnih podataka o ivotu beogradskog muftije Ali ef. $tipljanina
svi ostali podaci o njegovu ivotu, i kretanju u slubi, zasada ostaju ne-
poznati.
Namjera nam je bila da prikazom manuskripta Durar, Mulla Husrawa, koje je
dugi niz godina bilo koriiteno u naiim krajevima. otrgnemo od zaborava jednog
s ovoga tla. Namjera nam je da ovim primjerom pokaemo da
rukopisni fondovi orijentalnih djela sigurno kriju joi dosta imena naiih ljudi i
njihovih pisanih djela. Ne bi se smjelo dopustiti da trajno ostanu u zaboravu naii za-
sluni ljudi.
140
SUMMARY
Some cultural centres of Yugoslavia (such as Sarajevo, Belgrade, Zagreb. Skopje.
PriJtina and others) possess a considerable number of manuscripts written in Odenlel
languages.
The richest collections of Mss are kept in Sarajevo (Gazi Husrev-bey's Library
and Oriantal Institute). These works include almost all branches of science but the
major part of them deals with Islamic law and judical philosophy. A number of ma-
nuscripts are written by renowned jurists whose works were often used as basis for
life practice in the Balkans. The collection of manuscripts in OTiental Institute conta-
ins 27 copies of an large juristic work: "Duraru'lhukkam", the author of which is the
famous lawver named Mulla Mohammad b. Faramerz. well-known by his other na-
me Mulla Husraw the third of Sheik el-Islam Ottoman, from the reign of sultan Meh-
med tl Fatih (he ruled from 1451-1480,
Among these copies of "Duraru"hukkam" the most interesting one is that
with marginal notes (registered in the Institute's Library under the number 39891-
The notes were put down by the mufti of Belgrade Ali,eHendi, an earlier native of
Stip, This essay deals with that copy of "Durar", ln addition, short blographical da
ta about their author Mulla Husraw are given, tOO The most important fact avail
able in this copy is the possibility of completing the biography of Alieffendi, about
whom was known only (from the work Osmanli muelilleri Brusali 01 Mehmed Tahir
that he was "scholar from Belgrade who died in Carigrad in 1029 (1620),"
This article presents to us, somewhat, a completed biography of another scho
lar from this country as well as some new data regarding the history of these lands -
141
-
Azi z
NEKE OPASKE O NASEM ALHAMIJADO PJESNISTVU
je, prije vie od decenije, Mehmed izrekao svoju
i ljudsku nadu da se alhamijado knjievnosti Bosne i Hercegovine posvetiti duna
panja koju ova knjievnost bosanskih Musl imana nedvojbeno zasluuje: "Teko bi
bilo sada ustanoviti, kada muslimani Bosne i Hercegovine pisati svojim
jezikom. Teko bi to, velim, bilo, jer to trai da se svojski j kako treba pregledaju sve
pisane stvari koie se danas nalaze. To jo nije niko kako treba izvriio, a valjda Ul
neko ko uz sposobnost utroiti na istraivanju ovog pitanja dovoljno truda.
1
J
(Podvukao A.K.l. Naalost, proteklo vrijeme nije opravdalo nadu. jer
osim tekstova objavljenih po nekim i krugu
uglavnom rijetko dostupnim, u kojima se javnosti da je prona'
jo neka pjesma na naem jeziku pisana arebicom, sa eventualnim osnovnim po.
dacima o njezinu autoru ili te mjestu ili na koji je i ne
kim drugim manje vanim naznakama (uglavnom s\le okolo pjesme, kao da se boje
da se ne opre na njenim stihovimal!. nije se nita, ili goto\lo nita poduzetni-
je i sistematskije, pa je, paradoksalno, djelo Sejfudina Kemure i Vladi mira
Serbokr08rische Dichrungen bosnischer Moslims aus dem 17., 78., und 19.
Jahrunderr. objavljeno 1912. godine ostal o i do danas, pored svih svoj ih nedostat aka
naj kompletnije djelo o ovoj svojevrsnoj grani junoslovenskog knjievnog stvaranjal
Ukoliko se, i pored toga, izvri upored na analiza dosada objavljenih t ekstova na na
em jeziku o alhamijado knjievnosti Bosanskih Muslimana se stanovita skep-
sa i neka rezerviranost kada je u pi tanj u pokuaj njezina knjiev-
noestetskog ili idejnog valoriziranja, naravno ako se apstrahiraju ture i argu-
mentirane postavke o njenoj knjievnoj nevrijednosti, kao ho je ona Stojana Nova-
"Sve su to travke bez soka i sa suhe zemlje koje su se odmah s pri
samome klicanju suile ute i popijene",21 ili jo neke postavke iz-
11 Mehmed KnJltevni rad muslimana, Sarajevo, 1933.,
Str. 81 .
21 Slojan PnlOll k ISlonJI srpske knptevnostl . IV_Srbi MuhamedOVCI I tur-
ska pismenost. - Glasnik Srpskog knjiga IX. sveska XVI (XXIVI staroga
reda. Beograd, 1869, str. 220-225.
143
od muslimanskih autora.
31
Autori ovih napisa O
alhamijado-literaturi, kae Muhsin

bave se uglavnom viJe biografsko-
bibliografskom problematikom i identiteta pisaca i njihovih djela. O
sadrini ovih pjesama i spisa oni se izraavaju sum arno i i ne pokua-
da poblie utvrde njene oblike i njihove derivate, dok preko stil-
sko-izraajne i poetske strane ovih tekstova prelaze bez zadravanja, ne daju ni
obrazloenja pri njihovu osporavanju i odricanju, se po izuzetku samo
na i pravopisnim osobenostima ovih spisa. izuzetak je spomenu-
to djelo Muhsind zapravo poglavlje toga djela o alhamijado knjievnosti,
kako je ono pisano u sklopu jedne teme, to mu autor nije mogao posve-
titi dOVOljno vremena I prostora, ali je barem inicirao jedan novi stav i novo gledanje
na komponentu alhamijado tekstova).
U takvoj konstelaciji odnosa i prilika preostaje, se, jedino konstatacija koja
mnogo ne ohrabruje, a koja je, po skromnom objektivno
takvog stanja i koja glasi: o ovoj grani knjievnog stvaranja ne moe se
donositi neko i tim prije je njena oblast veoma ma-
Io, ili nikako, istraena. Dokaz tome je da se u vrijeme otkrivaju
mnoge pjesme, ili dijelovi pjesama, kao i neki drugi tekstovi pisani arebicom, i to naj-
onako uzgredno, prigodom,nekog drugog posla, a da .se time niko sistematskije
ne bavi, jednostavno da je pitanje alhamijado knjievnosti na tlu
konstantno otvoreno i te da su neki zaokrueni i sudovi uzalu-
dan posao, jer je demantovanja i revaloriziranja uvijek prisutna
sa svakom novopronadenom pjesmom ili nekim drugim tekstom. Jedino o lemu se
sa mole govoriti jesu dosad otkrivene; poznate pjesme i tekstovi. je
i o njihovim autonma veoma i govoriti u smislu njihova
kog identiteta, jer su mnogi od njih poznati samo sa po jednom ili dvije pjesme, koje,
ma koliko bile idejno dosljedno izvedene i zaokruene, ne mogu preten-
dirati na to da definiJu fizionomiju autora I ukau na njegovu ideju vodi-
lju, na njegov kredo, poto je posve sigurno da one nisu i jedini proizvod
autora, jer je i laiku poznato da se iole vrednija pjesma ne moe napisati
tek tako, odjednom, iz hira, nego da ona obavezno podrazumijeva i jedno due bav-
ljenje zanatom, kao to gledano sa druge strane, ni pjesnik prestati $
pisanjem poslije jedne ili dvije uspjele pjesme, razumije se ukoliko ga ne pretekne ne-
ki iznenadni druhveni ili koji ga u tome Uzme li se u
obzir da se pojava alhamijado knjii:evnosti bosanskih Muslimana vee za po-
i traje i u 19. to ipak neposredniju proJIost, nor-
malno je da u arhivama biblioteka i muzeja. kao i na drugim mjesti -
ma, postoji izvjestan broj alhamijado tekstova koji da budu otkriveni i pre-
3) U svoJoJ knllnlCl Hrvatska mUSlimanska knpevnost pn,e 1878 godine, Sarajevo, 1938,
str " Muhemed kae: "Sva je ova poUlja bez mnogo knjievne vrijednosti;
sa malo ah mmalo ne zaostaje ako se.us.pore(h sa PIMniitvom InovJernih musI;
manskih sunarodnjaka u Bosm" . To svoje m'HIJenje M malo ublatit,
kasnile, Isko da u knj.evnoj /'\restomaltl' STARIJE KNJiEV
NOSTI, knj I. na SIr. 226 nalaZimo nlegovo ovakvo mllljen,e "Ovdje le bosanska mUl"
manska knjievnost najblia kn,,!evnostlma drugih nallh naroda, all odma" trebu napome-
nulO, da pisan. spomenICi na narodnom jeziku predS13VIJsju sa literarnog man/e--
Y"Jedan dIO nJ.hova knllfevnog slvarsnJa".
41 MuhsIn Kn"fevno It ... sranle muslimanskih pisaca U Bosni i HercegOYIn. U doba
ilUsTrougarske yladavlne, knj I. Sir 29, Sarajevo 1973
144
zentirani javnosti, te. tako postanu i dio tradicije, dio duhovnog blaga koje tako
mnogo i u svim dimenzijama i svim i ljudskim okvirima.
Sloimo li se, i pored svega, da se na osnovu dosad poznatih tekstova alhamija
do knjievnosti na naem tlu moe govoriti o njenom neito inferiornijem polohju
kada je u pitanju njeno valoriziranje i kompariranje s knjievnosti bosan-
skih Muslimana, koji su pisali na orijentalnim jezicima, demantovati mno-
ge postavke koje navode razloge njezina takvog konstituiranja i osa
mostaljivanja. U gotovo svim tekstovima kojima je predmet bavljenja
alhamijado literatura navodi se gotovo stav koji, recimo, Muhsin
eksplicira ovako: "Tome je uzrok u prvom redu su se radom i pisa
njem na narodnom jeziku bavili samo ljudi srednje naobrazbe i manje
sposobnosti, koji nisu poznavali orijentalnih literatura da bi mogli stvara
prenijeti i asimilirati njihove knjievne vrijednosti u stvaranju na narodnom je-
ziku. Nedostatak vlastite originalne knjievne tradicije na narodnom jeziku, nepoz
navanje knjievnog stvaranja svojih slovenskih susjeda u Bosni i Hercegovini, koje je
po svome duhu i prirodi i bilo religijski zatvoreno, su da se alhamijado-
literatura. s jedne strane, po svojim idejama, motivima i sadrini osloni na pobono-
vid orijentalne knjievnosti, a s druge na muslimansku.
narodnu poeziju po obliku i knjievnom izrazu, ih do suhog, egzaktnog
inepoetskog Prihvatimo li uvjetno da su ovi elementi koje navodi
Muhsin mogli i utjecati na stvaranje i razvoj alhamijado knjievnosti, oni sva-
kako nisu bili osnovni ni presudni.Jer, kako onda objasniti koju zapaa i
Muhamed "Bilo ih je koji su pisali u isti mah i na turskom. arapskom
i perzijskom jeziku, pa su im tekstovi na stranim jezicima redovno uspijevali ne-
goli oni na bosanskom (srpskohrvatskom) jeziku. je npr. u ovom
pogledu pjesnika Abdurahmana Sirrije (umro 30.111 1847), koji je pjevao
na naem, ali i na turskom jeziku. Njegovi knjievni sastavi na turskom odlikuju se
I lijepim figurama, dok su mu stihovi na jeziku usilje-
ni, idejno rastrgani i na jednom srpskohrvatskom jeziku".61 je to,
dakle, ho je uvjetovalo da jedan isti pjesnik stvara na srpskohrvatskom i
orijentalnim jezicima. jer je u pitanju jedna svijest. jedna misao, jedan
izraz? nije u pitanju nepoznavanje orijentalnih l iteratu-
ra niti ostalih elemenata koje navodi ndto sasma drugo, odnosno
Po naem skromnom sredina, narod, publika kojoj su te pjesme
bile namijenjene su glavni i osnovni tog i takvog stvaranja. Jer u jednoj tak-
voj sredini kakva je bila nda u vrijeme procvata ove vrste knjievnosti pjevati duboko
misaono i filozofski, ili teiti za stiha i meta
jezikom pjesme, bilo bi isto i govoriti na kineskom iti nekom nemutom jeZiku iz
narodnih ili. eventualno u to doba spominjati televiziju! Pjesnici su
tom narodu nedostaje i to su mu pokuali pruiti: zato nije ni ho u pjesma-
ma ima toliko elemenata, poruka i pouka nego poezi-
je, moralnih savjeta i pobonih ilahija vi!e nego istinskog
pa sve to govori ako ne o sasvim a ono sasvim sigurno o kulturnoj
komponenti koja je, ipak, neodvojiva od pojma knjievnosti. odnosno
51 Ib.d. Sir 26
61 M Had2:'iahlt; : STAnja kn,,2:evn05t. SarajINo. 1974. Str. 226.
10 - Anali
145
umjetnosti. Uz to, treba primijetiti da je arapskog pisma naem fonet-
skom izgovoru ilo dosta teko i da je bilo dugo tumaranja i lutanja, sve do
davanja izvjesnih pravila od rada Omera Hume) i kasnijih reformi od
kojih je trajnijeg uspjeha imala samo ona posljednja ostvarena zalaganjem H. M.
Oemaluddina dvadesetog Tek u skora vremena, kae
M. nastojanjem vrijednih mualima bijae se "arebica" dosta popravila i
usavrila ba kao bolesnik, koji se pred smrt rastrijezni i osjeti da mu je bolje. Izvjes-
no je da je i taj elemenat imao utjecaja na formiranje tvorevina toga pe-
rioda, ho, drugim da, u nije u pitanju bila
pjesnikova da se iskae i njegovo nedovoljno obrazovanje, nego svijest o
ivljenju i moralno-patriotska ili vjerska dunost i ljubav prema svome blinjem, bra-
tu, komJ;ji, narodu te da mu kroz stihove tu svoju ljubav, brigu, zajed-
misao i strepnju koja ih je jo vie vezala i razumljivo jezikom i
koju on shvatiti i razumjeti, te tako i usvojiti. U tom kontekstu zanim-
ljivo je zabiljeiti o, kako su ga oni tada nazivali, bosanskom jezi
ku, se raspo", od njegove afirmiranosti pa sve do gloroficiranja nje
gove snage, ljepote i njegovog izraza. Tako Omer HumoS) kae: "Dobro znadi, sva-
kom iksanu svoj jezik od sviju jezika laki je,Nama jezik vorna
je lagahan, da se arapskim resmi-hattom (tj. arapskim pisanja) i ;azijom
(tj. pismom) kao to je u Musafu", dok, recimo, Baeskija tvrdi da je na jezik obilniji
i ma i od arapskog i od turskog, kako jezik ima i pet izraza
za glagol a arapski tri, dok turski jezik ima samo jedan izraz.
9
) U ovakvim i
iako u sutini naivnim, zrcali se jedan odnos kao
spoznaje vrijednosti i vanosti jezika u kulturnom i drutvenom konstituiranju
svijesti o sebi, o svome nacionalnom i identitetu, naravno u onim tek
nim povijesnim tragovima i U tome, moemo slobodno prelom-
nom dobu kada raste spoznaja o potrebi svojega i konstituira-
nja supstance u tkiva, deavaju se svi oni pionirski poduhva-
ti koji svijetle nae knjievne batine, nae prosvje-
titeljsko-kulturne misije, pa se zato o njima mora i treba govoriti i iz te pozicije, iz te
i takve vremenske dimenzije.
II
Kada smo prethodno ustanovili da se u dosadanjim i studijama o
alhamijado knjievnosti Muslimana vie govorilo O spoljnim
karakteristikama i formalno elementima nego o njenim sutinskim kulturno
pretpostavkama, imali smo na umu i jedan sasma nesvakida!nji put tu
jedne pjesme koja i nema neki osobiti ab zato posjeduje
misao, sigurno jedinstvenu ne samo na naim prostorima toga vremena, nego i izvan
njih. je o pjesmi Muhameda Hevajie Uskufije "Poziv na vjeru na srpskom jeziku
(naslov pjesme nije Hevaiin, nekog kasnijeg Jo su Kemura i
7) M Knjievni rad muslimana, Sarajevo, 1931, SIr 83
SI Ib.d, str. B3.
9) Prema knj'l' M. "Hrvatska musl.manska knjievn05l.
146
istakli da je to prvi put od jednog Muslimana izraeno jedinstvo svih bez
razlike na vjeru i vjersku Ovo prihvatio je kasnije i Hamu Humo
pa u "Gajretovoj spomenici" zapisati ovako: kod njega treba spomenu-
ti vjersku toleranciju, na u njegovo doba niko nije ni i svijest o
njegovu nacionalnom porijeklu i nacionalnoj zajednici svih triju vjera". ne-
koliko strofa spomenute pjesme, kao ilustraciju svoga stava, Humo dalje nastavlja:
"Oakle prije dvjestasedamdesetisedam godina, postojao je jedan duhovni radnik
muslimanima u Bosni i Hercegovini, koji je bio svjestan svog nacionalnog pori-
jekla, koji je uvidio svu tragediju i, razumije se u duhu svog vremena,
znao je jedini izlaz iz nje: " Hodite nami vi na viru". Zato je upravo j ovaj
pjesnik koji kao svjetlo iz tame prua svoje zrakove sve do
dana .. _
101
neho kasnije pojavila su se suprotna kojih je,
najeklatantnij e ono Alije Nametka objavljeno u knj izi "Rukopisni tursko-hrvatsko-
srpski Zagreb 1968. str. 238, gdje se kae: "Gornji stihovi kao I svi drugi u
ovoj pjesmi ne pokaZUJU nimalo tolerancije, nego naprotiv nakon svaka tri stiha, u ko-
jima bi Heva;i htio pokazati da je sve ludost nije islam, veli: "HocIte nami vi na
viru'" "Hodi na viru" nije 6no mi sada kaemo na vjeru, na pohenu ili
nu To je poziv u vjeru, a ta vjera, u koju Havaji poziva, jeste iSlam. I akvo miS-
ljenje usvaja i Muhsin "Hevajijin Poziv na vjeru, iz kojeg su dugo vremena na
stihovi kao primjer isticanja nadreligioznog narodnog jedinstva, istog bosan-
skog porijekla, pruanja ruke-pomirnice saplemenicima. te
vjerske predstavlja u stvari pjesmu u kojoj Hevaji poziva nemuslimane da
prime islam, tom zaslugom za vjere da spase svoju a isto porijeklo
koje Hevaji polazi od religija da su svi ljudi postali od
Adama i Eve. Pjesma, dakle, ne pokazuje vjersku toleranciju, nego misionarsko privla-
na svoju vjeru, vjersku prediku i agitaciju, u atmosferi srednjeg vijeka, iznesenih
u negativnom No, takvo je ponovo doivjelo svoju negaciju
u djelu S. "Kultura dosada!nja i argumen-
te s kojima su nastupali brojni interpretatori" j ove Hevaj ine pjes-
me, dolazi se do saznanja da je ovo posljednje, iz knjige, najargumentovanije
i najpotpunije S. kae: "Hevaijeva poznata pjesma od
100 stihova Srbije se do sada kao poziv na islam. Pod
tim uglom gledana, osuda progona i ubijanja je, kako Lehfeldt ispravno
nedosljedna pjeSnikovu osnovnom dranju. po
sastavu refraina "Hod'te nami vi na viru!", Hevaji ovu pjesmu nije namije-
nio vjerskoj propagandi, stvaranju povjerenja izmedu muslimana i Da je
pozivao na mijenjanje religije, morao bi "Hod'te nami vi u viru!" Prema tome
prevod spomenutog stiha na treba da glasi: ... Tu govori o prevodu na
pomenutog spornog stiha, ali nas to ne zanima, i nastavlja: "Navedena
Hevaiijeva pjesma redovno se kao misionarski poziv ili da
predu na .slam. I A. Nametak, koji je do sada najbolje neka prvotno nelasna
mjesta ovog aljamijado-teksta, iz nje laj smisao. On viJe, bez pravog
njenja tvrdi, da je pjesnik daleko od sn011jivostl i da oVim spjevom leli upravo poka
lOJ SpomenIca Gajreta. Sarajevo, 1928, str IS
111 VId,; M Hrvatska muslImanska knjievnOSt Str 4
121 M. KnjIevno stvaranje muslimanskih pisaca Itr 3132
10'
'41
zati, kako je "sve ludost, ho nije islam". Nametka na ovaj navodi prije sve
ga stih "Hod'te nami vi na viru!", koji se ponavlja na kraju svake kitice. On ga
u na nau vjeru", a ne kako je pravilno nam na vjeru,
na On s pravom da ovaj stih mora imati isti smisao kao i
refrain Hevajieve pjesme na turskom jeziku "Gel imana, gel imanal"
za koji kale,da u vjeru!"Ovdje, leli njegova osnovna pogreka.
Vjera u smislu prevodila se i u doba Hevajievo s iman. Zato nam pru!a
uvjerij;v primjer Evlija koji je nekoliko godina po nastanku Hevajieva glavnog
djela, Maqbuli ,arif, putovao Bosnom. Drugim iman ne samo vjeru u
religioznom smislu, nego i uvjeravanje, osiguranje. zaitita. povjerenje. To je upravo
herojskog pojma zadane vjere.
Uostalom u popratnoj molitvi (dovil, koja slijedi iza pjesme " Poziv na vjeru".
Hevaj i je sam autoritativno objasnio smisao pjesme. U toj molitvi nema ni jedne
nice, iz koje bi se moglo razumjeti, da je autoru stalo do u vjeru. Isto kao
u pjesmi, on i u ovom tekstu nastupa kao zagovornik ljudstva i snoljivosti:
"Bote jedinil ... Ukaii da ne hodi nami apatina ni lal ni nevira. Ti nas
saluvaj od omraze i od muke i crna pakla i od zla svakog tina j neprilike i osvin Tebe
drugoga robstva. lIto se do sada po neviri rabilo i od roda j od plemena po nemilosti
vodilo, Ti mir i prost utim' svaku. Kano si od jednog kolina stvoriO, onako na brastvo
ne po viri, od istoka i zapada, sa svije strana svojoj milosti i rodu i prijate-
ljem po putu sastav'l Boie milostivi! Tebi se molimo, Teb' se klanjamo. Ti
nami opatice ispravi, da ne line zamec, da uzmu viru i pameti Amin".
Ni u turskoj verziji ove pjesme nema traga vjerskoj nesnoljivosti. Naprotiv,
ovdje se radi upravo O jednoj proklamaciji tolerancije, to jasno proizilazi iz slijede-

Cemu nam neprijateljstvo?
Zar nismo svi jedna
Treba poslulati pamet.'
na vjeru, na vjeru I
Ovo je svjedolanstvo bratstva,
Ovo je darovnica ljubavi,
Ovo je proklamacija plemenitosti,
na vjeru, na vjeru!
Hevajijeva pjesma. o kajat je je prema tome jedinstvena u julnoslavenskoj i -
koliko znam - turskoj literaturi".
1
J)
S, dalje kafe kako bi se mogao dobiti dojam da je Hevaija za sastavljanje
ove pjesme mogao biti ponukan od vlasti, te da je ova pjesma mogla biti neka vrsta
garantnog pisma za kritane koji su se bili odmetnuli od vlasti, i koje je, uz davanje
trebalo vratiti u normalan livot. ito je, navodno, radio Hevaija sa svojom
pjesmom, medu ponosne i silovite hitane, da bi njima obavio misiju
smirivanja, za koju se po glasu svoje savjesti smatrao pozvanim,
lJI S Kl.llIl.lra BoinjakII, 197J, str lQ4.10B
148
I
I
1
I
I
kao ho to biva, istina je, po svemu negdje na sredini,
Jto da su svi dosadaJnji stavovi jednodimenzionalno ekstremni, proizaJli
nekim emocionalnim emaniranjem jednog stiha i pristranosti koja se iz takvog
pristupa. a manje razlonim, analiziranjem cijele
pjesme, a Jto opet ne da u svakom od njih ne postoji i dio istine ndto
subjektivnije shvatene, sa onim idejnim naznakama koje, ipak. jedno.
sada smirenije i argumentiranije miJljenje unutar tih dosadaJnjih Rek
li smo da se S. Balit do sada pribliio obiektivnom (ukoliko
tako postoji. jer je svako pjesme na neki subjektivni doiv-
Ijaj!J time Jto je njegov dijapazon i najobuhvatniji, ali je i on, se, dosta is
jer odbija svaku vjersku dimenziju pjesme, i Hevaijevu ideju
stal/lja samo na muslimana i je,
meftutim, da je vjerska dimenzija pjesme itekako prisutna i moemo slobodno
centralna komponenta alle pjesme, jer se na njoj i oko nje sile ali Jto je zna-
i po se olia pjesma izdvaja i uznosi jeste vjerska tolerancija. odnosno te-
nja i pjesnika za pravom vjerom. za istinskim lIjerovanjem. Pjesnik nigdje ne
kae da je ta lijera islam (kako tvrdi A. Nametak), on ne konkretizuje. lIet samo na-
on ne preobra samo sugerira, za tim da Sili u vjeri
jedinstIlo i slogu a ne razdor i neslogu:
Ne dajte se hali lutit,
Zaboraviv jedin mutir.
Cistu viru valja utitl
Ho(ite nami vi na virul
Prava vjera se je iskrivila. deformisala, pa:
Valja viru opraviti,
od pakla se izbaviti,
Due raju sve zaviti.
Ho(ite nami vi na virul
Hevai je svjestan koliko su vjerska trvenja i sukobi, inicirani vjerskim razlozima, na
pravili zla i ljudima, pa zato kae:
Dosta se je z/a tinila.
Paski klalo i svinjilo,
I bez uma jo kinjila.
Hodte nami vi na viru!
ova pjesma. najbolje se moe shvatiti i obrazlOiti u svijetlU ovog
kur'anskog ajeta: "Reci: O sljedbenici Knjige da se okupimo oko jedne "jeti
koja je jedfUJka i nama i vama - da slulimo samo Bogu. da jedni druge ne Wfatramo
bogovimo osim AllahD.141 Vjera. dakle, ta Boja je jednima i dqJgi
ma, i odatle tolerancija i ispravno Hevaijevo shvatanje, PIJ je ova pjesma ustvari briga
i svojevrsnsljutMv pjesnikova prema svim ljudima, a nikako netolerantno i
vjersko samoljublje. Stihovi:
141 Kuran, suri Ah Imrln.IJe 64. prevod H M Pand!a I Df Cauievit. 1969
149
Zovemo vas, jer se pile,
Boga sveta uznat vile,
Paka vjera teko tilre.
Hodte nami vi na viruJ
upravo interpretaciju navedenog kur'anskog ajeta: zovemo vas, jer tako
u Kur'anu. da Boga svetog uznamo tj . da sluimo samo jednom Bogu. jedi
nom Allahu. jer naopaka vjera bolno ; tihi i neslogu, sukobe. krvoprolita.
ratove. a:
Pamet nije bit se. klati,
V na viri biti brati:
Vrlo pravo. virno stati.
Hodte nami vi na viru!
U tom i takvom stavu i saznanju je Hevaijeve misli. Uzme li se u ob
zir i da Heva; iz islamizirane porodice,15) onda to
njegovo poetsko ljudima biti i shvatljivije j revolucionarnije
tim prije ho se javlja u vremenu vjerske izolacije i zatvorenosti. in
terpretirati Hevaijeve stihove bilo bi zaista naivno i pretenciozno. govoriti o svjesnosti
njegova nacionalnog porijekla i njegovom vizionarskom pruanju ruke u
zajednihva u najmanju ruku nesuvislo. ako ne i banalizirano .. U vremenu kada
je ivio i pisao vjera je bila jedina ivotna ideja i ideologija, i svretak svega,
krug iz koga se nije izlazilo, pa je Hevai ho je uspio sagledati njenu suhi nu
proniknuti u njene Istinske Jjlodotvorne razloge j stav o jednakosti svih ljudi
i potrebi stvaranja uzajamnog povjerenja i saradnje, koja je, opet naglabvamo, ta
da bila jedino na tim vjerskim osnovama, osnovama koje su bile u vetini slu
upotrebljavane. mistificirane j iskrivljivane. A to je u prostorima
kakvi su bili u sloenosti vjerskih pravaca i odnosa, u njihovoj zategnutosti i ne
tolerantnosti lo radikalnorevolucionarni zamah kakav ne susretemo ni stotine
godina kasnije ne samo kod nas. nego ni u drugim prostorima i drugim knjievnost i'
ma. To je bio i razlog da smo se upustili u ko zna koju do sada interpretaciju i tuma
ove Hevaijine pjesme, se svakako da smo time napravili jedan objekt;
van rezime stavova i i onaj j najpotpuniji.
Odatle i n e nadanje da se o ovoj pjesmi viie raspravljati na taj nego da
anje posvetiti onim komponentama alhamijado knjievnosti koje su dale
ije i a kOie su do sada zap05tavljene.
III
Pomalo je podatak da s. o alhamijado pjesmama sa ljubavnom te
matikom nije do sada govorilo, izuzev jedne pjesme.
'S
) mada se sa
moe tvrditi da su one u pogledu najvrednije, stilski i
literarno najsugestivnije, da je u njima pje.nik mogao, bez ograda i konvencija, dati
zamaha svome kazivanju, svojoj emociji. svome Interesantno je
15) M HadJ:llah.c Hrvatska mU5hman5k. k"llt Sir 4
16) Mislim na PiHmU PogIblji Muje tamdJ:fobalrakt.ra od Umlh. n. tUI/Ide o kOIOI le pI,.la
L. HadJ:'O$ITI.novlt
150
7
-
da su kod vetine ovih pjesama autori ostali nepoznati, to se da objasniti vremenom
i moralnim normama koje so tada vladale, pa su i ljubavna bila samo vlas-
nBtva ljubavnih partnera, bez obzira u kom obliku bila Iskazivana.
Ljubavna poezija alhamijado literature nije, nl u kom obliku
na vremenom ili podredena vremenu u kojem je nastajala. ona je univerzalna po
svom karakteru, tivotna po svojim emocijama i sugestijama, slobodna po svojim na
zorima i kazivanju, dosljedno i uvjerljivo u stih, u
izraz. u svoga govora i govorenja. Pa iako se u nekim od tih pjesa-
ma OSJeti snaan utjecaj narodne poezije u stiha, rimi. metrici ili nekim
drugim njenim elementima, ipak one ne ostaju samo u toj sferi podraavanja, na
najboljim rjeenjima narodne poezije svoj vlastiti poetski govor i nude
samosvojan doivljaj koji nerijetko iznenadi slike, metafore, I
zaokrufenosti jednim emocionalno organizacionim okvirom
koji govori o nesumnjivim vrijednosnim dosezima ove poezije.
Kao ilustraciju ollog do sada o dvjema pjesmama: jednOj ko-
joj se ne zna autor. i drugoj je autor Fejzo Soha. mada bi se. sasvim sigurno. i o
drugim pjesmama ove IIrste moglo ovakd i 90lloriti.
Pjesma nepoznatog autora nosi naslov "Otkad tebe nisam. gospo. vidio" koju
je objavio Osman Asaf u kalendaru "Narodna uzdanica". 1935. godine
(str. 105-107) i za koju A. Nametak kae da je to od svega ho je iz ovoga
objavljeno.
I
?) U njoj se iznosi ljubavni bol za djevojkom i sve ono ho pro
iz jedne neusliJane ljubavi. iz tog bola koji se doivljava kao istinska
drama. i nade. te ljudske nade koja i .... ot smislenijim time ga mo-
i u .... ijek nano .... o prepoznatljivim. Pjesma je veoma skladno i uobli-
te se posebno doima svojom arhitektonikom, pospjeuje
i muzikalnost stihova. koji gotovo neosjetno klize jedan preko drugog. os
i naprosto i jedan u drugi. tako da pjesma postaje isto i
kompozicija akordi. ako se i ponavljaju u s .... ojim .... arijacijama. grade jed-
nu ivotno prepoznatljivu atmosferu. na blizak i neposredan. I kada pjesnik ka
fe: "Od alosti da se zakolju". mi smo skloni da mu .... jerujemo. da prihvatimo
.... njegovih i alost zbog realiZiranja uh ma
koliko ti stihOVI, na prvi pogled. neuvjerljivo i Posljednji stih svake
strofe refrenski potcrtava najprisutniji "Otkad tebe nisam. vidio". mi-
samo epitete: du oo. zlato. srce. gospo. i time jednu skalu
.... oljena osoba je za pjesnika sve to i sve drugo nije izrekao. To se najbolje vidi iz
stihova:
171
Ja se molim svim i Bogu
Da pokloni tebe meni nebogu,
Pa se nikad nasmijati ne mogu,
Otkad tebe nisam. dulo, vidio.
Volio bih se svojom dulom rastati
Neg bez tebe, ostari,
Mislio sam: li te zastati,
Otkad tebe nisam, Zlato, vidio.
A. Nametak: NOli prilog bosanskoj aljamljado kllli.t:evllostl. proloz. za oujelllal,..u
fttologlju 196263. Sarajevo 1965. str. 238
151
Gospodarice, razberi mi nevolju,
Da se drugom ja kod tcbe ne malju.
Od la/osti hotu da se zakolju,
Otkad tebe nisam, gospo vidio.
Svudi li tu ja nevoljan plakati,
A ti netel nigda na me gledati.
Od la/osti srce puknuti,
OtkINi tebe nisam, dulo, .vidio.
Posljednja strofa zatvara poetsko-dramatski krug: poslije uzaludnog lutanja i
preklinjanja, molbe i poziva, pjesnik postaje svjestan bolne draga na
njega gledati i zato on nevoljan i nevoljen plakati a srce od !alosti gotovo puk.
nuti. se drama pjesnika i drama pjesme, i pjesma se zatvara u svome bolu, u
svojih ljubavnih koji ne mogu ono to ele. Slika je pot
puna, doivljaj je potpun i stvaran, ostaje samo njen eho u tom njenom na

poznatim pjesmama alhamijado knjievnosti osobito se i po mnogo
i izdvaja pjesma Fejze Softe "Aiklijski elifba". Pjesma je prvenstveno ljubav'
na, mada ona uspjdno spaja i izvjestan momenat: Fejzo Soha svoju
dragu arapskim harfovima (slovima) joj kroz to svoje i svoje
vrsni ljubavni tar i s takvom spaja ta dva, na prvi pogled nespojiva, ele-
menta da se u toj sintezi i sudaru dobivaju poetski elementi koji naprosto destruiraju
jednu intoniranu situaciju pjesama i pjesnika i u
toj svojoj najezdi uspostavljaju jedan sasvim novi odnos i novo
ustrojstvo prema eni, ljubavi, erosu uopte, onaj
i obol pjesme koji je postao kanon. Fejzo Softa to novo ustrojstvo majstorski
uspostavlja orujem: humorom fosforescentno isijavanje osvjetljuje go.
tova svaki stih ove pjesme, a koji nije dat sa i koje je
dostatno samo sebi, nego koje je stil Fejzina pjevanja, njegov poetski manir, a koji
neposrednost iskaza, razbaruenost govora, razmahnutost i nekonvencionalnost
metafore spretno i sretno pojma, koji
organizira i novo novi odnos prema drugim i tako uspostavlja no
vu atmosferu, koja je konstantno iva, sva u vrtlozima i iznenadnim nale
tima, a koja se, opet, nekom poetskom formulom preobraava i supstitui
ra u konkretnost, u znak, u harf, tako da to slovo postaje oivotvoreno, egzistencijal
no promiljeno a da jo nije dovedeno u u pojam, u Ta dihotomija
poetskog iskaza. ta minuciozna igra i svjesno humorno razbijanje poetskog
tkiva, gotovo da se identificira s dananjim obrascem moderne poezije, poezije koja
gotQvo pa sva na obrtima, na iznenadnim slikama koje
izbijaju iz $Udara na metaforama koje istovremeno i razvijaju i uspostavljaju
smisao slike, smisao pjesme. Dovoljno je navest i bilo koji od stihova ili stro
fa ove pjesme koji to potvrditi:
152
Hi :
LAM
Lam je kao teljig vola;
potratimo sada kola,
pa bjeiima lJi1 livade
gdje sa/amom cv'jete sade!
Ti cv'jetak prvi biri
i tim solru zakititi.
MIM
Mim je slitafl punog/aveu,
a je Fata s/itna?
U kosi joj sadimakovi,
viI' dulova crne oli.
Tamo dragi
iz kojih biju plamenovi,
kuda selu - sve isprele.
Ova pjesma Fejz8 Softe stihovi, naalost, nisu u cjelini uspostav
Ija skalu od mirnog, 5tal01en09 pristupa (Ti si tanka elif
motka, tu je osnov. tu je potka), do zanosnih, ustreptalih izliva ljubavi (Ha hasta sam
kad te vidim a budalim kad ne vidim) ne namjeru da u jednom dramatskom
slijedu stvara osobenu tenziju; naprotiv, ona je otl/orena SI/om svojom du-
iem i isto tako otvorena SI/akim svojim stihom. ZatO se i o stihovima (svaki stih je
ilustracija jednog harta) moe govoriti kao o cjelovitim medaljonima, koji
kao sjajno biserje jednu doista ogrlicu, tvorevinu od ne-
sumnjivog
IV
Iz svega ovog dosada namete se nedvojben alhamijado knji-
evnost nije dovoljno nije dovoljno istraena, njnj se, ne posvetuje
ni ona minimalna panja kOja bi morala uslijediti. Pa iako bi nedovoljna
artikulacija ovih pjesama (naravno, gledano u cjelini) moda mogla biti donekle i
opravdanje, svakako bi to opravdanje moglo biti tee nadeno kad se alhamijado knji-
fevnost sagleda u kontekstu i te kad se iz segmenata vre-
mena njene bitne pretpostavke koje su u jednom takvom dobu imale i
te kakvog za formiranje nacionalne svijesti Muslimana, na njihovo p.osvjeti-
vanje i uspostavljanje jednog novog odnosa spram umjetnine j koji je
duhovni proizvod njihov, koji, dakle, govori iznutra, iz njihova koje se
konstantno homogenizira j dobija svijest o sebi i svojim bivstvenim pretpostavkama.
Usprkos brojnih i zatvorenosti. vjerskih i drugih, ova knji.evnost je neos-
porno o jednoj platformi muslimanskog pjesnika koji uvida
vrijednosti i svoga narodnog jezika i uspostavlja neke bitne koordinate u lire-
menu i odnosima, te kao takva zaslu.uje i dunu panju i dulno
'53
(
SUMMARY
SOME REMARKS ABOUT BOSNIAN ALHAMIADO POETRY
The socalled alhamiado literature of the Muslims in Bosnia and Herzegovina
hasn't been explored enough though it represents a considerable part of the literatu
re in this country. Created during two centuries, today it is still a topic worthy of
investigation. Four decades ago Mehmed a n i expressed his hope that the investi
gators would pay more attention to it, but there was little change tili now. So the
most complete study about the Alhamiado literature is the book written by Sejfudin
Kemura and Vladimir o r o v i (edited 1912). In the second part of the article the
author discusses two opinions about the intention of the poem "Poziv na viru"
(Call for Faith) written by Mohammed Hevaje. Some authors consider that the poem
represents call to the Christians to accept Islam and the others pre fer the view, that
it points to the need of collaboration between Muslims and Christians. The author
thinks, that both opinions are extreme to some extent. He also expresses the view,
The third part of the text is the analysis of two Iyric love poems "Otkad tebe
nisam, gospo vidio" (Since I haven't seen you, lady) written by the unknown author.
and "Aliklijski elifba" (The Lover's A. B,) by Fejzo SoJta. The author underlines the
fact that the literature reached its best in love poetry. The two above mentioned
poems have the unquestionable value and the quality of being modern even now.
that it's exaggerative to talk about the collaboration not founded one religion in the
time when the religion was the essential part of the life.
154
AJija
KASIDA IBRAHIMA BIOCAKA
Spomenik aljamiado litefature Muslimana
1. U V O D
Veliku i uvijek nedovoljno istraenu granu historije zemlje i naroda
pod osmanskom vladavinom predstavlja rad Muslimana srpskoh'rvatskog pod-
u oblasti knjievnosti. pod kojom ovdje treba razumijevati ne samo
nego i profane radove kao to su poezija, historiografija, putopisi, ljetopisi i
Dva su puta na kojim su nai ljudi radili i stvarali na tome polju.po sadraju ista. a po
izra!ajnoj, formi potpuno prvi, i dug i na turskom. arapskom
i perzijskom jeziku, a drugi na materinskom, koji sc bosanskim i,
koliko se dosad zna, po jednom srpskim i hrvatskim. Mnogi radovi na tome prvome
putu ljudi iz Bosne, Hercegovine, Sandaka i Crne Gore tako su da su
njihovi autori u!li i u enciklopedijska djela su izlazila ili uvijek izlaze u Nje-
Turskoj, Egiptu, I ranu i dr.'1 Radovi pak one druge, srpskohrvatske verzije
u svojoj ukupnosti, barem prema sadanjem saznanju, po i su manji,
a i Za nisu ni istraeni, a niti oni poznati dovoljno analizirani i osvijet-
lj eni u nauci, a predstavljaju jednaka duha kao i djela u trianglu vode
islamskih jezika:
21
kazuju da je narod koji je znao misliti orijentalno-islamski, a
11 OCI djela 18 vrSle na srpskohNal5kom su Safelbeg I
HercegOVCI \I .slamskoi knj .tevnostl, GI8snik Zem8ljskog muzeja, XXIV/ 1912, 1- 88 I
295- 390; Ist. pisac, Znamen.tI HNal1 i Hercegove. u Turskoj CarevI n!, Zagreb
1931 ; Mehmed Knji.tevm rad MUSlImana, Sarajevo 1934
lseparat iz Glasnika Islamske Vjerske zajednoce, 111 - 3. 6- 12; ,,! 1- 61 ; Hallm
KnJIevnosI Muslimana BiH na orijenialnIm jez.cima, Sarajevo 1973 od diela le ISle vrste nl
strln.m jezIcIma navodIm. zbog najnovIjeg vremeniIzdanja, rad Aleksandra (AlexIn,
dre Le huerllure Ollomane des Musulmans Yougosl8ves ESNU de blbliographle
rll50nnee. Pan, 1971 , separal IZ Journill as,atlque, annee 1971 , 309- 376. U lome
rldu dita je Iscrpna blbhograflJa !328 jedin.ca' rldoV8 u srpskohrvaiSkoJ i SVjelskol llleraluri
o loj temilIe.
2) O aljamlado Illeriiuri MusIImanIl p.sal. su lsmlld Aljami8do
knjlevnoSt u Bosn. za vrIjeme Osmanlija, Musl.manska b,blioleke, WIen 1957. 4. 20- 33.
155
se izraavao na svoj, slavenski poprimio vidove kulture Istoka,
a u isto doba ostao svoj na svome i u teritorijalnom i u i eto, u
pogledu. Radovi te vrste su i zanimljivi kako po izrazu vitalnosti njihovih nosilaca,
tako i po samoj formi: pismo arapsko, a jezik koji nije ni arapski, ni perzijski, ni
turski.
3
)
Pored Hevaije, Kairnije, Karahode. Ilhamije Abdurahmana Sirrije i
drugih znanih i neznanih pisaca iz same Bosne i Hercegovine ovu vrstu pismenost i i
knjievnosti na srpskohrvatskom gajiti su nasi ljudi i u Crnoj Gori i Sandaku. Spome-
nici te vrste iz Crne Gore i Sandaka, poznati su nam, naalost, samo iz novijeg vre o
mena, jer istrafivanja literature starijeg doba u tim krajevima na orijentalnim
jezicima, pa tako ni u aljamiado knjievnosti, nisu do danas posebno vre
na. Dosad su poznata svega dva pisca aljamiado literature iz tih krajeva ali takva koji
su po svojim prinosima na takvoj visini da po tematici i popularnosti natkriljuju pisce
te vrste na srpskohrvatskom To su hafiz Salih
rodom iz mudir (upravnik) Kolafinske kaze (sreza). umro i pokopan u
Bijelom POlju 1B98/99. god.
4
) te Arif Sarajlija u Novom Pazaru, rodom iz Sarajeva,
iz porodice ivio i radio do uz prvi svjetski rat.
5
) Obojica su, neovisno je
82; Ono Blau, BosnilCh!urkllCh. Spr8Chdenkmater, Leipzig 1868 (Abhandlungen fur die
Ku'" del Morvenlandft, VI'l - tekltovi aljamlado radova: ScheIch Selfuddm Ef. Kemura
und Dr Vl.ctimw 5bokrolttsche Oichtungen bosnischer Mosllms aus dem XVII ,
XVIII und XIX Jehrhundert. Mit 6 Abbildungen lm Texl , Sarajevo 1912 (Zur Kunde der
BalhnhalblnMl, II, OuI>tten"und FOl'IChungen, Heft 2 - tekstovi aljamiado radova sa uvodom
na V-XXVII ttrank:i; Muhamed Hadtijahit. Aljamiaclo literatura, Hrvatska enciklopedija. S'II .
l, Zagreb 1941,300-301; ist j piuc, Hrvatsh muslimanska knji2evnost prije 1878, Napredak
kalendar z. 1938, Sarajevo, 93-104; iSli pisac, Knjitevnost na arabici laljamlado). EnClklo
pedija Jugo.lavijl, Zagreb, sv. I, 1955, 144-45, s.V. Arabica; AeSad Ktdit, Pobo!ne pjesme
bosansko-htlt"cegovatkih Muslimana, Sarajevo 1966, str . 224, tekstovi: Mehmed Kapelanovit
Ljubotak, Narodno blago. Sarajevo 1887, ostalim iaijamiado lekllOvl lOuvanj ski IrzU-
!ah I dt) ; Hustin Pj"",,1 o olYojenju Klndijl gOdIl\l 1080 po hld!rltu (1669),
Glasnik Zemaljskog muzeja, 1/ 1889, 3, 92-96 i Wissenschaftliche MItthillungen aus
BolOien u. der Hercegovrna. 1/ 1893,496-500; Ibrahim Kemura. Prva ttamp.nl knjiga arlbi-
com na neSem jeziku (Omer efendIja Humo i njegov ptOS'IIJetnl rad), Glasmk VIS-.,
XXXII/1964, 5-6, 208; Werner Lehfeldl, Das serbokroatlsche Aljamiadoschrifttum dfll'
bosnisch.hercegovinischen Moslims. Transkriptionsprobleme, Munchen. 1969, str. 193; Alija
Nametak, OVIje stare hrvatske pjesme iz Bosne arapskim pismom napISIna, Obzor, Zagreb
LXXVI / 1936, br. 86 (11.4) ; Alija Nametak, Nov prilog bosanskojaliamiado literaturi, Prilozi
za orijenialnu filologiju I IstorijU,Sarajevo, XIIXIII / 1962- 63, 237-47; Osman A.
Ovije nail pjesma pluna arabicom. Narodna uldamca, kalendar, 1936, 105- 107.
3) Bilo bl kaci bi takvu vrstu rada u Okviru orijentalno-ISlamske knjitevnoSlI pripisivali
samo Muslimanima srpskohrvatskog jer su na laj PllBli i nekI drugI
narodi. Po dosta starim, ako' ne i prvim radovima te IIrste umIh Spanjolaca koji su primih is-
lam I pIsali arapskim pISmOm, a na tpanjolskom jeZIku, Arapi kao nosioci vla.ti nuvali lU tak-
va djela, lako su po bila islamska, alad2emlvVa, !to .Irana (pIsmo arapsko, a je-
zik nearapskil, a onda su po tome I islami!lranr Spanjolei napravili za tu vrstu knJi2evnog rada
svoj arabizam alhamiado (pile sa na Jpanjolskom aljamladoL Taj izraz poslije je kao termin -
vrsle islamske knjitevnost:i uiao i u S'IIjetsku literaturu pa je, tako, odevno u upot -
rebi I u nMoj , Jugoslavenskoj n&uci , posebno u orijentalinici kao oznaka djela arapskim pis-
mom. a f'I8 srpskohrvat.kom jeZiku.
4) O I njegovu mevludu Ima ova lileratura: FehIm Srp. ka pesma o
Muhamedovu Glasnik Skopskog dru!:tva. 111 / 1927; Alija Namelak, Galev ...
bosanski mevlud, Narodna uzdanica . kalendar. god. 1936. 66- 83; IbrahIm Kemura.
Hafiz Salih u S'IIljallu hterarnog djela jednog crnogorskog pISCI, GI85n ik VIS-a,
XXXII / 1969. 3-4, 120. MehmacI Natpis na nitanu hafIZ S.llha u
Bijelom Polju, TakVIm za 1973. godrnu: Sarajevo, 13-4- 141 .
5) O Anfu Sarajliji I njegovu mevludu je u zacInji spomen Vehbija (IZ Novog
Pazara) Merhum Arif ef. Sarajlija, vai ikI alim I pjesnik, GlasnIk Vrh, III ,
156
dan od drugoga, napisali mev/ude, cjelovite poeme o vjerovjesnika Muhame-
da (ustvari prepjevi na srpskohrvatski poznatog Mevluda na turs-
kom); djela su objavljena, i vie puta.
Krug aljamiado pisaca danas se jednom posve novom
To je Ibrahim 8ioCak iz Sandaka, imam u i porodice ivio u
drugoj polovini 19. i u prvim decenijama 20. vijeka. Samo djelo, po kojem se kvalifi-
cira kao pisac aljamiado literature jest u prvom redu njegova poema Kasida, kako ju
je i sam nazvao, zaseban rad u 16 dijelova, te nekoliko drugih spjevova i jedan manji
prozni rad.
je pisao na maternjem jeziku, a arapskim pismom, uglavnom, u prvom
deceniju dvadesetog vijeka, dakle u vrijeme kad je u Bosni i Hercegovini bilo potpu
no ovladalo evropsko pismo (doba austrougarske uprave) i kad je ovdje pisanje na
izgubilo i potrebu, ali uza sve to tekstovi imaju
puni karakter aljamijado literature, jer su u doba, kad je pisao, u Sandaku vladale
druge prilike: bila jo uvijek osmanska uprava, a u sklopu te uprave dominirala
orijentalno-islamska kultura i arapsko pismo.
Predmet mojih razmatranja u ovome radu je Kasida kao i zna-
njegovo djelo. Ona se koliko dosad znam, u dva rukopisa, jedan je u
Sarajevu u posjedu geometra Bedrudina rodom iz Prijepolja,6) a druga u
Prijepolju u posjedu Erefa Tekstovi Kaside se u ta dva rukopisa
vam ih sarajevski i prlj'epoljski) neto razlikuju i, po tome, paralele odnosno pri.
jepoljski rukopis, koji je i dvije godine od sarajevskog, predstavlja doradu rani
jeg, u ovom sarajevskog teksta. U oba manuskripta rukopis je isti, samoga
Ibrahima to da je pisac pravio prepise i pri tome, vidi se, dotje
rivao (mijenjao, kratio, nadopunjavao) dijelove Kaside. 71
prostor ne doputa da se objave obje paralele, pa ovdje donosim
tekst Kaside prema onom starijem, sarajevskom manuskriptu. To je dovoljno za sti-
XXXVII / 1974, 1- 2,109-112. sa fotoportretom. koji. greikom, niJe Anfe Sarajlije. Prema
podacima u tome Arif Sarajlije' je svoj mevlud pod nasJovom Terd2uman mevludskl
na jezik bosanski !litografija) u Istanbulu god. 1329 . 1911, a ostavio je jedno
djelo na "bosanskom" pod naslovom Nasihati, koje je po obImu dva puta od njegova
mevluda (936 stihovaI t koje je navodi pisac, u nekoliko prepiSI u novopazarskim
PUlCU le, Ostao nepoznat podatak da se Arif Sarajlija prezIvao
je utvrdiO i iznio O. A Pregled Itampanih djela na srpskohrvatskom jeziku
Muslimana Bosne I Hercegovine od 1B78-1948 godine, Sarajevo. 1957 (separat IZ Glasnika
VIS-a 7, 1955- 57)' 72.
6) Imalac rukopisa ne zna djelo sadr2i, niti mu Je poznat Ibrahim Kada sam dobio
na posudbu rukopis, za mu i na ovom mjestu zahvaljujem, ubo sam u sadrinU teklta i
prepisao ga te mu saoptio da se radi oKasidl hod2e Ibrahima iz S je,
tim, ustao s tvrdnjom da to mora biti rad njegOVih bh21h pred8ka, prijepoljskih Mezlldl.ta, I
drugi, jer je rukopIS u porodici koja je, navodi Imalac, pisala arapski i znala turski .
ti navodi i razlOZI su Jedno, a sami ZapiSI u oba rukopisa O autoru 5asvim nrito dru
'o.
71 U sretaju se. kako je poznato, knide I ilahije na srpskohrvat-
skom u dva pa i vl!e varijantmh oblika (lIhamija Abdurahman SInja I drl _ Cin.lo se
da su tu radi
da se tu radi O promjenama koje su unosili kasniji i nikad nimlo biti Sigurn. !Ia Je
Original. a !ta kasmji, dometak Sad na osnovu jedinstvenog primjera vanjanata
ve KasIde. pisanih rukom samoga autora, moemo biii SigurnI da vanjanIm obltcl kasida i
Ilahija I drugih pisaca predstavljaju. barem u vetini originalni rad jednog le istog
autora Ta spoznaja je od Val-nosti , jer nam sasvIm pogled na poezIJu do-
aljamlado literature l, posebno, na tekstove kasida I iJah.ja koje su se dosta, u pravilu,
smatrale vanjantnim ooliClma
157
canje osnovnog znanja o autoru i njegovu djelu.
BJ
Tekst dajem onako, ka.ko je zapi -
san i, dakako, kako sam ga mogao i umio i transliterirati . Ljudima od stru
ke poznato je da nije nikad siguran da je u ovoj vrsti tekstova dobro
svaku (s obzirom na karakter arapskog pisma), pa dopuham da je i meni ostalo,
moda, po koje takvo mjesto, iako je rukopis razgovijetan. Jedini moj
zahvat u tekstu ali samo kao cjelinu, jesu redni brojevi dijelova Kaside.
Na kraju za a i ocjenjivanje Kaside i njegova pisa
nog rada treba imati na umu vrijeme i kraj u kojem je ivio i radio i da se, u
vezi s tim, njegova Kasida ovdje pojavljuje i analizira kao spomenik histo
rijske pismenosti. U takvom pristupu djelu postaju razumljiva neka mjesta u Kasidi
koja, ih sa pripadaju upotreba onovreme
nog izraza u muslimana kao sljedbenika islama (za to tu i pi
Jem malim slovom), zatim kurtoazna egzaltacija sultana te njegovi podaci o Crnoj
Gori, koja se u ono vrijeme borila protiv Turske, a bila sastavni dio teritorija
Turske carevine.
2. RUKOPISI
Sarajevski manuskript je kolska sveska vel. 21 )( 15 cm, koja se na
bavlja u trgovini. Ima ukupno la lista, nema korica, tekst je u cijelosti arapskim pis
mom, a mastilo Sveska sadri samo tekst spjeva. Kasida listu
2
a
sa Bi ismi Allah alrahman alrahim. Na kraju 14. pjesme je zapis o autoru i vreme'
nu nastanka djela, pisano istom rukom: Kaside-i muellif B'ilte Ibrahim
bin Salih, 8. mart sene (1)322 ... Autor Kaside Ibrahim, sin Salihov, iz sela
8. mart godine (1)322 - 1904. Iza toga su dvije pjesme, 15. i 16, dodatak
osnovnom tekstu i tematici Kaside; u petnaestoj pisac govori o svojoj brati i O potre
bi panje prema a je kurtoazni hvalospjev ondaJnjem sultanu
Abdulhamidu, forma koja se u turskoj literaturi prakticirala.
Naslov djela je ispisan i zasebno, olovkom i drugom rukom, naknadno,
a dat je na llanjskoj (prvoj) strani prilog lista, i tu glasi u stilizaciji iz koje saznajemo i
zanimanje Kasidei erif 8ijala karyeli havadie Ibrahim - kasida
hode Ibrahima iz sela
se neJto kasnije o piscu Kaside posrerlstllom ima
ma u Bijelom Polju, naao sam u Prijepolju iva sina Brefa damij
skog slubenika u penziji, i kod njega kao zaostalIJtinu drugi, bogat i ji rukopis,
u kojem se nalazi ne samo Kasida, nego j drugi tekstoIIi Ibrahima Eref m. je
najpriorallnije ustupio,donio I na noge u Sarajevo tu bilje!nicu, a sa rukopisom i
fotaportret, napravljen na nekoliko godina pred smrt.
I taj drugi manuskript je kupovna biljenica iste kao i ona prethodna.
samo sa litografisanim rubovima, ima ukupno 85 ispisanih strana. Sadri na prllome
81 Oba rukop.sa originala K85.de nalaze se kod navedeni n posjednika. ali j ovaj drugI,
prIjepoilski danas nauCI, Jer sam dao IzradIlI dvIje kwroks-koplje loga dJela, led
nu UStupIO GazI HU5revbegovoj b,bliotec" a druga je u orljentelrlOj ZblfCI moje vlastIte b,bho-
teke. Prrmjerak u Gaz, Husrevbegovoj biblioteci srQI'I8Iu,U R4/10.
158
.}
,/
I
/.
'\/, "

%"
/,
,;:'" ,
I
, ,
,
I

, ,
/.
" -,.
",
,
I
/
"'j.-
,
{e,
"
/"
I
:.;-.-
#
I
//
,
I'
I
,
,
,/

/'
Potret Ibrahima iz vremena pri kraju ivota
/
I
l'
/
I
I
,
"
'/
/,.:
'fl
159
mjestu Kasidu, ali i druge radove Ibrahima Bilje.f:nica je, se, prvobitno
bila namijenjena slubenim potrebama. jer je prva strana prazna, a na drugoj je sas-
vim drugom rukom pisan tekst o inspekciji mekteba u selu obavljenoj, datira
no je, 25. teirinj evvela 1326 - 25. oktobra 1906.
su brojne razlike u tekstu u dva rukopisa Kaside.
je u tome ho prijepoljski manuskript ima poseban prigodni uvod, u rimi, a
nema spjeva o niti hvalospjeva sultanu Abdulhamidu. Vana je i pojava druga-
naslova KIJSide, koji ovdje glasi : Haza Kaside-i 8iol81i Ibr8him Alki - Ovo je
Kasida Ibrahima A!kije. Iz toga imamo podatak da je pisac imao i dodatno,
knji!evno ime A:lki. To ime ponovljeno je i na kraju teksta (str. 28) : Muel/ifi Blj'ol8N
Ibrahim Alki - Pisac (ove Kaside) Ibrahim A:lki, i jo! jednom na kraju dru
gog spjeva (str 43)
Vidljiva je jo! jedna vana razlika: U sarajevskom rukopisu stoji zapis da je
Kasids zavr:iena B. marta 1322 - 8. marta 1904, a u prijepoljskom je samo godina
1323 - 1905/ 06. da su tekstovi nastali u doba, u razmaku od oko go
dinu dana. Jedan drugi tekst na stranama ima datum zavr:letka laban 1323
oktobar 1905.
Drugi radovi u biljenici prijepoljskog manuskripta jesu:
1. Kasida bez naslova,
art se vama dobro
a u/emu dobro s/ular.
Ima 9 refrena J8 Allah ukupno 9 strana (29-37) .
2. Kasida sadraja, bez naslova,
Ej ;nsanu
zemlju nose vale dule.
Ukupno 4 strane (39-311.
Slijede st ihovi, koji se mogu smatrati zavdetkom te kaside, ali i samostalnim
tekstom, u kojem da je to sve pisao sa hodinskom hajr.cJovom i ka
zuje o svojim hodama. Na kraju Tammat tamlm bi Iabani larif $Snata 1323
Si ol ali Ibrahim Alki - Dovr:leno !abana (mjeseca) godi ne 1323 - oktobra
1905, Ibrahim A:lki.
3. Kasida istoga sadraja, stihovima, kao i ovdje navedene pod
br . l ,
art se vama vrlo luvar,
a u/emu dobro sluat.
al i je daljnji tekst Ukupno 3 strane (4450). nedostaju strane 45-48.
4. Kasida sa slovima redanim prema arapskom alfabetu ta-
ko da prva dva st iha (retka) glase:
a Allaha sve moli,
b bez sbdesta ne mo/i ...
160
Ukupno 2 nepune strane (51-521 . Ispod kaside, koja je ispunila cio arapski alfa
bet, tekst: Muallifu kitabi Ibrahim Alki bi lisani al bosnevi nutuk Pisac knji
ge je Ibrahim Aki, na bosanskom jeziku Potom ponavljanje tekSla
stihova da je 10 sve pisao sa hod!inskom hajrdovom i teksla u rimi o ho
dama.
Risala u prozi, samo rimovanoj, pod naslovom Haza ki rabu
ahvali kiyamet, od Muhammedpejgambera rivajer, qelina. 10 strana (55641, sa az
krajem izrazom lammat. Tematika o. 15 "frka" \vrsla) ljudi, se pona
na "dunjaluku" objelodaniti na "kijametu"; 14 frka su grdnici, a petnaesta fr
ka je "nurli obraza". ovako:
maher dan, frke na mejdan. Prva frka iz mezara do
trbusi him ka' planine napunjeni akrepima. maherski halk "ko su oni7 ..
"Ovi nisu davali zekat na mal pa su jo bez tobe umirali ... ..
6. Kasida na albanskom (osim zadnjeg stiha koji glasi : nam, Bo!e ti,
iman"). sa puno turcizma, slova stihova redana po redu slova arapskog alfa
beta (str . 65).
7. Zapis u rimi u kojem govori o tri svoja (drugal. str. 67.
8. Dova (molitva) "Pomozi nam, ti Allahu, na umoru", dvije sHane (91 -921.
Sve su tO originalni radovi Ibrahima je njegova i ona kasida na
albanskom Proizlazi da je Ibrahim ostavio iza sebe, koliko sc zna, K;'Sidll,
kOJa se ovdje kao svoje djelo i jo devet radova
Na strani 68. ima i tekst slubene potvrde (ehadetnama) na turskom neimenovanog
imama u Gostunu od 6. ubata 1333 " 6. februara 1915. da nema zapreke za sklapa
nje braka Nurke Klahurca, sina Hajdareva. iz sela Slatine, i Dule,
Mustafine, iz sela" (Gostun); rehadatnama se kadiji u Prijepolju radi
sklapanja braka. I to je tekst, upravo sastav Ibrahima jer se zna
sina Brefa) da je navedenog datuma upravo on IIdio imamsku dunost u Gostunu.
Preostali dio biljenice (str. 7090 i 9396) jesu razni drugi tekstovi na arapskom
j turskom. ostalim ilahije "Ahbab ahbaba" '''Prijatelj prijatelJu"), zatim neke
i poznate molitve (dove) I 51. Dakako, to nisu sastavi nego ih
je on tu registrirao kao tekstove i tivo koje je trebao da zna svaki spremniji imam.
Na str , 66' su i tri zapisa ljetopisne prirode, koja takoder nisu a ov
dje ih donosim zbog njihove odredene vrijednosti.
- 31 . ajiula 1329 31 . seplembra 1912. Crno!}Orci osvojili Berane;
- 27. sjlula 1329 - 27. septembra 1912 osvojeno Bijelo Polje (Akova);
_ 30. ajIula - 30 septembra 1912. u ponedjeljak, osvojena i Lozna.
Te tri bilJdke unesene su naknadno, drugom rukom, i po svoj prilici
iz ruke sina Sulejmana.
Vana osobitost uprijepoljskom manuskriptu je tekst uvoda u Kos/riu, kOjeg u
prvoj verziji (sarajevski manuskript) nema, a u kOjem nam sam pisac daje obavjete
nje o povodu za pisanje djela i o samom sebi. Dat je dva puta, ali u dvije du
lne: najprije ispred naslova i Kasirie. ukupno 12 stihova, a po.
tom; zasebno, na dvije strane biljenice, interpolirane u tekstu Kaside str.
1920) Na tom drugom mjestu tekst je znatno dui, najprije navedeni uvod od
II - Anali
161
12 stihova (s malim izmjenama). a potom novih la stihova. Evo u cjelini teksta toga
drugog, oblika:
Bogu dragom na is/am,
sve sa/avar pejgamberu donosim.
Molim se za su/tana i njegova askera,
da je njemu Allah dragi pomotnik.
Bogu kad smo turci u iman,
da je galib din-dumanu ba sulran.
Kad sam bio u Bioli ja imam,
kusur im'o u svalemu, dobro znam,
imadoe diernarIlie svi merak,
da him piem pod bosanski ,a
govor na svoj jezik volimo,
da se vie svom Allahu mo/ima".
Dulan ostah promulit se za sevab,
da ne bidem tamo posve u azab.
Kada poteh ovaj pisati,
onda mjesec eval bjee deseti,
dok sam dot 'o, napuni se trides'ti,
da mi Allah moj hatalik oprosti.
Ko relif Boi'i tiniti,
tu ne treba nikom mlogo hita t;.
Vatan mi je asli bio uBioti,
odvazda je Crnoj Gori u ati.
D/amiju nam po dva puta gorili,
kulu i moj d/emat sru/iIi.
Sad se jesam po svlieru poskit'o,
za dunja/uk nisam mlogo ja hito.
Molim Boga da ne bidem ja rezi/,
za nafaku svakom je Bog kefi/o
Ko se boji da ne gori u azab,
nek poslua ta govori ta'
3. O AUTORU KASIDE
o autoru Kaside i drugih navedenih tekstova na srpskohrvatskom postoje, sret-
nom okolnoM:u, relativno dobri podaci . Jednim dijelom sadrani su u tekstovima,
koje je ostavio sam pisac, a drugim dijelom je znanje njegova sina Erefa
1909. u u Prijepolju, koje sam zabiljeio neposredno.
Prema tim podacima hoda Ibrahim je rodom iz sela (nom.
mjestanca na istoimenoj (desnoj pritoci Lima) izmedu Bijelog Polja I
162
-
Berane Ovangradal.
91
je, mote se uzeti, 1852, a tako proizlazi iz kazivanja si.
na o godinama na dan smrti.
je porodice koja je iviela u otkako se pamti: ranije su se
prezivali a prije 1 Ol Osnovno obrazovanje stekao je u mektebu
u rodnom selu, a potom na nauke u med resu u Uzeo je tu idazet
(dipl omirao) i vratio se je mnogo u njegovoj izobrazbi, jer
le u medresi u tome mjestu, pored ostalog, savladao tursku i albansku pismenost i
konverzaciju Imamo podatke i o njegovim i profesorima: u je
pred hodom mulla Nezirom a u su mu bili profesori (mude
risi) Seidefendija i Ismailefendlia. O njima Ibrahim ima i zasebnu
pjesmu uprijepoljskom manuskriptu (str. 5253):
sam re'lif ja ovo sve
sa hod/anskom hajr.cfovom.
Hodla jesam nekoliko ja ima
i vlIzda hi dobro ja srim'o.
Prvi mi je bio mula Nezir,
hak je im'o da je vezir.
Drugi mi je Seidefendi'a,
nije se boro muftl/h,
Hala nije mene nikad zahmee,
peke njima rahmet.
U je bila damija s kamenim minaretom nepoznatog vjerojatno
kolektivna zadubina predaka mje!\ana. Postojao je i mekteb, ali samo kao instituci-
ja, jer nije bilo zasebne zgrade, nego se nastava odvijala u dbmiji. 11) Eto, u tim
institucijama godinama je sluio Ibrahim kao imam i mualtim. Bio je veoma
po!tovana u selu i kraju, znalo ga i Bijelo Polje i Berane i odavalo mu
na svoj
Tu, u odrasla su i ivjela i tri Ibrahimova brata: Medo, koji je bio stariji,
te Dervi! i Hrusto, od Ibrahima. Od te elvojica su umrli na pos-
telji, a dvojica poginuli. Ibrahimovu navodim ovdje SlOga o njima govori i
sam PIsaC u pred zadnjoj pjesmi Kaside sarajevske varijante.
i u Ibrahim se tri puta enio (prva ena iz porodice
u druga Muhra iz porodice u Godijevu; je Zejna
9) do 1912. godlOe bIla u $asla ... u Sandtaka(punije Ime: Novopuarskll8ndtakl, I to kao
selo u Bjelopoljikom (Ako .... ) kadituku odnosno kllmjoj kazi (srezu). To se VIdi ne samo.z
lurskIh godlinj.ka Minama onog. vremen., nego i po podac,m. u bIlJe!
nIc. (projepoljski m.nuskroptl koji su ovdje Izepis oturlkoj inspekc.jl n.st .... e u mek-
lebu dalUm kaci $u CrnogorCI u i, tItnoVI "VItIn mi
J' acio b,o u . odvuda l" Crnoj Goro u ob'"
101 Dok $u bIII SU boJI n. glasu porod.ca. Pored [m.Io lU i kamenu kulu na
u. boj. IprlZemlle dva kili) koju :;,lOmlnle I sam Ibrahim u uvodu Kaslde. U mirnim
godonama I danIma u toi kulo 58 stanovalo, I su se njom korllt,lo putnICI nam,ern,cl-
mUAf'rL U nem.rnom danIma, kOjI $u bih jef je granoca S Crnom Gorom bila bhzu, u
SUSIedne roJeke LImI. kula je slu!ila kao sklonoll. .... u 58lu. Ako bi se bIlo Ito j .... ,.
lo wmnl'vo na g'lnlC., Mm IbrahIm kOjeg su lu znalo I pod .menom MulI IbrahIm,
Ispaho bl pulku, a na pucOIn, Je 5810 hrlilO u kulu, da se sklonI' Z.tlt . Ispod sela, NI
putu z. Ber.ne, su lmeh han, povelIku zgradu u kojOj je, pored prostor. ZI smjrilaj
puln.kl , kont' . bIla, kahvlna (klfan.1 i jedan
IllO lome mektlbu u govori i n.laz on5pekcije iz 1908, naveden u prethodnom poglavlju.
ll' 163
nadivjela je muh i doivjela 120 godina; umrla je oko 1968. i tom le
prilikom o njenim godinama kao kuriozitetu pisao i prijepoljski "Polimlje"),
i izrodio sinove Sulejmana oko 1887) te spomenutog EIrefa uPrijepo
Iju
U je Ibrahim imao i odabrane drugove, o kojima kazuje u jednoj
zasebnoj pjesmi izvan Kaside. ovako:
sam nekoliko ja im'o
j s njima se sve stim 'o.
Prvi mi je Koritali Alihodla,
po alima je bio.
Evo, ne da se
na je lehid bio.
Drugi mi je Kolalinac mula Hasko,
dobrom znade njega svako.
mi je iz Boraka mula Ferhad.
fali njega ovaj serhad.
8alkanski i potom prvi svjetski rat donijeli su i Bioti i Ibrahimu Bio
selo je u balkanskom ratu spaljeno (tada je propala i damija). a musliman
sko .... o dalo se u Tako se u Bijelom Polju oko trideset
porodica, a njima j Ibrahim s Uskoro potom Ibrahim je ati
s porodicom u i bio u tome mjestu tek oko dva mjeseca pa se vratio u Bijelo
Polje i odatle u selo Gostun izmedu Bijelog Polja i Brodareva. Tu. uGostunu,
"malom M.slru", kako su to selo zvali, Ibrahim je ivio do pred kraj rata, a onda se
stalno nastanio u samome Brodarevu se slube imama u mjesnoj damiji.
Tu je i kraj ivota. Obijedili su ga Koste koji su krstarili
Sandakom poslije ujedinjenja 1918., da je bio jata k komita
Jusufu i Husejnu te su ga. zajedno s njegovim prvim
ma u Brodarevu Ramom Mujezinavicem, hadi Abatom Sutejmanom i
god. 1922. "taman dana kad se dralo blagodarenje krao
Iju Aleksandru za njegov (bilo je to 16. decembra) odveli put Bijelog
Polja na Jasen i tu sve pomorili. Ibrahim starac s bremenom od sedamdeset
godina, bio se otrgao I nagnao bjeati, pa je ubijen u bijegu. Sahranjeni su na oranici
na putu iz na Jasen. Grobove kameni niani.
4. PR I LI KE I POVODI
rad kao knjievna pojava nije nastao ni ni izuzetno; ima svo
je razloge, a i neposredan povod. Njegovo stvaranje pada u vrijeme, kad se u obro
nutoj proporciji Turska carevina bliila svome kraju u svima oblicima, a raslo budenje
ideje o nacionalnom sazrijevanju ili pa tako i jak pokret balkanskih na
roda za pisanjem i radom na vlastitim jezicima. Tome u pogledu
jednim dijelom doprinosile su i onovremene turske reforme, koje su
164
rad na vlastitom. neturskom jeziku,a dovele i do uspostave i
ne (listovil.
121
Od sedmog decenija devetnaestog vijeka na srpskohrvatskom
javlja se zaista niZ Muslimana pisaca na materinskom jeziku u
Bosni i Hercegovini: Mehmed Sakir 11844-18721. Omer Hazim Humo
(oko 1820- 18801 i Muhamed Rukli (1822123-1905). u Crnoj Gori ha
fiz Salih Sandaku Arif l, eto, Ibrahim To $u pis'
ci samo oni za koje se zna Njihova pOJava, ih u vezi s radovi
ma, koji nisu maleni, i s vremenom, u kOjem su nastali, ne moe se objasniti na drugi
nego kao najneposredniji rezultat vlastitog nacionalnog i knjievnog
koje se u ovome moe bliim izrazom knjievnim preporodom. Ima
li se na umu da je Ibrahim ne samo pisac na materinskom jeziku toga vreme
na, nego da se njegova pisana na srpskohrvatskom, zna se pouzdano. !irila i u
narodu njegovih radova, onda proizlazi i to, da u Ibrahima
imamo i jednog od knjievnog preporoda Muslimana srpskohrvatskog
kog U tome je, drim, posebna i velika Ibrahima
ka bez obzira na sadraj i onu uu, knjievnu vrijednost onoga saop

Tako i toliko o pojavi i djela u vremenu odnosno u druhve
nom razvoju njegova vremena. Moe se, i pisac koji je neposredno
utjecao na Ibrahima u ideji da piJe na materinskom odnosno "bosanskom"
jeziku. To je, utvrdio sam, njegov prvi $Usjed i neno nariji suvremenik hafiz Salih
Njegov mevlud, ba u ono vrijeme (l311 .. 1893/941, Ibrahim
je, bez dvojbe, i poznavao i u narodu ga dematlijama u
noj i poznatoj prigodi po profesionalnoj dunosti. Tako i u tome smislu govore one
vanjske Ali postoje i neposredniji dokazi o utjecaju na rad
Ibrahima Nalaze se u samom djelu. U njegovu uvodu u Ka$idu
ima dovoljno ne samo misli, nego i konstrukcija onim u uvo-
du mevluda. Evo tih paralela. Prvi stihovi kod glase:
a kod
Bogu dragom vazda na islam,
nafem svecu essalatu vesselam,
Bogu dragom finim na islam
sve salavat pejgambem donosim.
l, stihovi o povodima nastanka i jednog i drugog dijela to
ovako opisuje:
Kad se u Kolalin kOImekam,
znadem sam puno nakis u
12)NI ,..riem podrU(:JU stguroo su mnogo z,.. .. (:II, u lome pogledu 00110 hSIOVI parileino NI tUf'
skom I srpskohrvltskom Gutten,' Safaj - SaraJt'V$k1 t'VJelnlk I Bo,na, kOJI su ,zIIZ,1I u Saraje-
vu, prvI 1868-1B72, I drug, 1866-1B78, te NeretvI u Mostiru, 1876-1877 TakVI !tampa
,zlazlll je , na KolOvu. u nepoSfednoj bllz,nl Sandfaka Tuuer," - PrIzren u Ptlzrenu,
1878-74, le KOSOVI u Prl'!tnl, 1876-1888 Na pokret z .. Izra!avlnJem 08 vll",tOm Jezlku
u SandJ:aku I dllelu Crne Gore vjerovatno nIle ostalo bez utleclJa nl I,(:oosl Muhameda Sak "a,
prvog novinara I publlC"le bos.anskohercegova(:klm Muslomanoma lured-
nok GulSen'l SarlJa - Sarllevskog cvjetntkl o Bosnel. kOJI je rodom briiz t09l krlja. IZ BOJe-
log POlj811844-18721
165
malie me kofainski prYm,
nami mevfud daj bosanski napili!
IbrahIm pjeva gotovO u dlaku jednako:
Kad sam bio u Bioti ja imam,
kusur im 'o u svatcmu, dobro znam,
imadoe cliematflie svi merak,
da him piem pod bosanski ja
I dalje stIhovi kod
Dragi Bole ja za sevab,
Molim ti se da ne gorim u azab,
a kod
Du/an ostah promut!it se za sevab,
da ne bidem tamo posve tl azab.
I jo! viie drugih i mjesta u oba uvoda. Istina, Ibrahim
je svoj uvod, barem onaj dueg oblika, pisao posteriorno, poito je u Balkanskom ratu
(1912) napustio a njegova prva verzija Kaside napisana je 1904, ali nam to ne
smeta da utvrdimo utjecaj na njegovo stvaranje, jer se jedna paralela nalazi
I u samom tekstu Kaside iz 1904. godine. Tu stoji stih "Ko posluia ito vama
kazivati", a u "Ko poslu!a sada ita besidet" .
Ima indicija da Ibrahim svoje djelo nije radio onako za sebe, nego za
iiru javnost, odnosno s namjerom da svoje djelo upravo kao j njegov pret-
hodnik ili barem da se djelo i u narodu. U tome IlO:Jledu !)Ovori, po.
najprije. sam navod o njegovu djelu Ho ga Je dao na krajU Kaside:
Dojte vskat ; vrijeme,
se ovo i bez mene.
Svakom bih se ja molio,
koji bi ovo
da bi I' mene rahmet
Drugi dokaz jeste odjeljak koil se nalazi samo u onome starijem. sarajevskom ru
kopisu. a u kojem se daje hvalospjev vladaru, sultanu Abdulhamidu : izra
zita kurtoazna forma, koja se i inaee prakticirala u djelima je autor imao naka-
nu da djelo ili barem da se djelo bito kako u javnosti . Pogotovo je to bila
forma u konkretno doba, u vrijeme Abdulhamidova apsolutizma, bez koje se nije
moglo da se dobiti obavezna dozvola drave za !tampanje diela;
takvu je dozvolu pribavio i sam i je uz hampani tekst svoga
mevluda.
166
5. BlOCAKOVO DJELO
Vidjeli S(JlO, Ibrahim napisao je. pored Kas/de kao glavnog djela jo!
osam radova, sedam na srpskohrvatskom, a jedan na albanskom. Po tome se
predstavlja sigurno kao dosada znani najplodniji pisac u srpskohrvatskoj aljamiado ti
teralun su mu dva rada Kasida i Nasihari, od kojih je taj prvi u stihu, a drugi
u prozi. Kasida je. je s ostalim tekstovima, domet,
ne pod tim, naravno, i apsolutno dostignu-
jer se ona ne moe ni traiti od generacije koja je tek utirala put knji-
evnosti na srpskohrvatskom.
Kas/da}e knji!evna forma Jednog spjeva (ima
predgovor ili uvod, glavni sadr!aj. poruku. te naglaen i an zaVretak).
Kasida i Nosihati kao teme nisu, u biti, originalni, jer se radi o naukovanju os-
novnih moralke u teologiji, a djela te vrste pojavljivala su se i na Istoku i na
Zapadu li u krocanstvul. ali je novo to ho takvo djelo, pie na svom,
narodnom jeziku i time uspostavlja kontakt sa sredinom u kojoj se rodio i ivio i ko-
ja nije bila kao to i sam na kraju prvoga spjeva. ni turskom, ni
arapskom jeziku
U nekoliko oblika je izravno slijedio utrti orijentalno'lslamski pi
sanja knjige, iako je djelo na jednom drugom jeziku. Na to ukazuje u prvom
redu njegov uvodni zazIv Allaha bismilom, to se sreta kao prvo pravilo svake knjige
koju je pisao sljedbenik Islama, bez obzira na sadraj djela. Tu je. potom, kolofonska
oznaka (da je djelo zavreno) tammat tamam, to se sreta gotovo u svima djeo
lima orijentalnoislamske knjievnosti. proveden je imperativni izlaganja
koji se piscu kao najpogodniji za ho neposredniji kontakt sa odnos
no slu8ocem, a to predstavlja, u stvari, gotovo strogi slijed forme u kasidama istoga
ili sadraja na turskom jeziku i turskih pisaca. Ta nije usamlje-
na pojava, nalazimo je i kod drugih autora kaside (Ilhamija, Sirrija i dr), I
ona samo pokazuje koliko su i i ti drugi autori bili pod utjecajem orijentalne
forme u teksta vrste.
Ima, medutim, kod jedna druga, njemu svojstvena osobina. Nalazi se u
samoj formi, arhitektonici teksta. S vanjske strane Kasida je u sti-
hu, kao to le njezin tekst ovdje I pnopcen, a taj stih akcentuira rima, koju
autor dosl jedno trai i nalazi. On voli da se izraava stihom, bolje
i to u osmercu. To je, samo prvi, spoljnji utisak. Kad se faktura teksta po-
blie promotri, vidi se da ima odnosno stihove nejednakog broja slo'
gova, redaju se koje imaju oblik stiha samo po tome to se zavravaju rimom.
To je suta odstupanje od orijentalnoishmskog stiha, koji ima strogu, uvijek ujedna'
slogovnu Odstupa se i od metra stiha u srpskohrvatskoj poeziji kaO
knjievnom radu vremena. Uz" sve to nije bio gluh Zl!! stih j njego-
vu harmoniju, ne moe biti da nije poznavao stih na turskom i arapskom, a jo manje
je vjerovatno da nije sluiao barem narodnu pjesmu, uvijek izraenu u stihovi
ma jednake O SE! onda radi? Jednostavno o tome da nije ni
htio da ide za metrom, jer bi ga to odvelo u poeziju kao posebnu izraaj nu gra
nu, nego se izraavao u prozi, i to onoj rimovanoi, koja kao knjievna forma,
nije nepoznata. A da je tO tako Vidi se i po pisanja teksta: rimovane
167
ne slae jednu ISpod druge, nego ih izlae u kontinuiranom redu, kao i
svaku drugu prozu Kad tako promatramo rad, onda on ne samo da ne gubi
vrijednost u formalno-izraajnom smislu, nego ima svoje i sasvim mjesto u
knjievnom stvaranju i izraavanju.
U pogledu su dvije pojave Kasidi :
oblicI crnogorskog gO'lora i turetzmi pod kojima ovdje treba razumijevati i
arabizme. Turcizama je ovdje relativno velik broj, ali ne tako visok kao kod nekih
drugih, starijih autora aljamiado teksto'la, ali bez obzira na to moe se konstatirati
da je SU'lremeno vladao takvim izrazima i svugdje ih tako dobro odabrao i
postavljao da imaju ne samo puni smisao, nego teinu u i, narav-
no, zaseban kolorit. U svakome turcizmi predstavljaju vri
jednost i sami za sebe kao grada za govora i, posebno, turcizama crno-
gorskih Muslimana 20. vijeka. Dakako, pri tome treba imati na umu i jed
nu vanu ogradu: turetzmi nisu svi odreda standardne te vrste koje
se sretajU u narodnom govoru, pa i samih Muslimana. je bio i iz naro-
da i teolog, a i njegova Kasida je iz islamske teologije, barem u irem smislu.
Upravo otuda u tome djelu i izrazi u turcizama koji su knjikog prorijekla i
koji Imaju formu izraza ili barem orijentalnih koje je razumio
broj Muslimana iz naroda. bi bito izdvojiti Ho je a je vet
u narod i postalo sastavni dio narodnog govora, ali, svakako, u tu prvu,
skupinu idu, npr. izrazi fakir, erif, hakikat, kurta/mak, tama', hijanet, sehavet, irza,
gadab I dr. Na takvih, osebujnih i nema mnogo.
1
J)
Ima jedna posebna djela, a time i same autora.
Kasida je rad koji je namijenjen narodu u njegovu smislu, dakako unutar
islamske konfeSije 14) U djelu se odnosi jedinke
prema Allahu i prema druHvu kao skupnom kvalitetu. Taj, da tako ka
emo, druhveni smjer ovdje je i djelo je namijenjeno odgoju i lije
pom ponaanju u govori O principima koje, ustvari, usvaja i svaka druga reli
gija, samo !to je to sve ovdje zaodjenu to ruhom konkretne religije. Tim rao
da i autor Kaside iz okvira i tretira pitanje
vrijednosti; Kasida i podijeljena je na odjeljke u odnosu na pojedine
oblike lijepog ponaanja.
lurc,zm"YUIZapataju se, za IslamskI mlstlclzam,kOje su kod
nflS upolrehljavflh. I .. ih derv.t. ("trok. ZIk . ani. ima. mIsi, izrliltenoh udervilkom
duhu. Iz toga bl se dalo pretpostevljalI da je prIpadao nekom derv,tkom redu, tto bl
bolo od za upotpunienje biografije. a i za ocjenu sadr.taja samog njegova
djela Sin E'ref. medvllm. le odbIO takvu pretpostevku; zna I tO,
da n'le n. voliO
141 Brel Sin. ml je da je KasIda po na skupoVima
I da le ulogu takvog pred skupom vrIlO owbno Ion. Elref, nekki na tratenje Iskuplje-
nih komIlja, a nekad I po uhtjevu_
168
6. TEKST KASIDE ISRAlllr1A BIOCAKA
KASIOEI JERIF BIOyA KARYELI HAVACE IBRAHIM
Bismillah al-rahman al-rahim

Pos/ula/te vi fakira
iz Bio{e Ibrahima
Ko pos/ula ta (tuJ vama kazivati,
dobro te vam prisrsnuti.
Ako tere vi zapazit
sad Ito vam nasihotit,
lalnje tete hesab dati,
mizan olakati,
kolaj sirer prolaziti,
u dienet se nalaziri,
po d/eneru poletati,
hunJama olenit;,
nikad niIta ne leljeti,
2.
Ej vi moja mila
lin 'te Boga zik;r slatko.
Ej d/ahili, divlji haIku,
ne radite naopako.
lin 'te ka'ste vi ins/mi,
ne umrite ka' ha;vani.
Tri se puta dofarite.
sebe tare vi
$eriatom eref budite.
hakikatom hakli zborite.
TarikBtom sve da Boga mi/ujete.
lJ jezikom zik;r linile.
Svom Af/ahu muti' budite.
sa Allahom dost/uk velite.
Nejma dosta ka' Allaha,
a ni sIka ka' zikira,
a ni mala ka' namazal
3.
Ej vi maia mila brata,
u tamau neima mala,
u hasedu selamera,
u haramu
169
170
u jeminu kurta/maka,
n; u lali kazanmaka.
Ko gOO lae, Bog mu ne po(ma)ie,
a hijanet nikad na selamee,
hem te biri azab na kijamee.
T o je jedan be alamet.
4.
Ej vi moja mila brata,
vi maskaru ni s kim ne tinite,
od hile se vi
svoja srca poturlitc,
a nikoga ne mutite,
ni fuhu!a ne zborite,
$va/to zborit tini vi se to je kolaj,
a to bee jedan belaj.
Jezik tlIvaj, svato ne zbori,
pitateI se na umorII,
teglit azab i u grobu.
5.
Ej vi moja mila bro,
tin 'te vamo sehaveta,
nati tete ramo selameta.
Ko je vama behil,
bite ramo rezil.
6.
Ej vi moja mila brata,
m/e lasno tinjer svaro,
svemu valja dievab davar,
ne dadu nam tamo spavat
Hesab davat za mali lijek,
ko/ik'vamo vas vijek .
se 'vamo grehote.
nati tamo ljepote.
Vazda turke iram tin 'te has/etom,
ne umrite hasretarr..
Za komlije znadite
i dobro ih pazite,
i mal njihan ne ;zite.
zeherom se ne otrujte,
IZIlera ne
Jedno drugog ne ubite.
Jedno drugom zemlju ne otmite,
a duIom je ne nosite.
I z dobrim se vi pazite.
za malo se ne mraz/te.
Ko neCe za komfiju znati,
mkad dobro biti,
i Oogu mutno dieo;sb dori.
7.
Ej vi moja mila brato,
ne tit 'te se ;rze,
dotekatete na se brzo,
potlje te vi biti mrzno.
Sakan vino i rakiju ne pite,
bez imens ne i'te.
Nemojte ici na zma,
ot/cete bez dina.
Dun'ja lezer za malo.
tamo zeher zam/oga.
Kad hotele vi haram,
ne vibre "Na! evladr
S haramom su kopilad,
sa mukom hi fZnijviti
i snage se dofarice,
harama se maiti,
roditelje mlatiti,
na sokak hi baciti
i u halu te umnjeti.
Ne d.evam're vi haram,
da ste tamo vi rusvai.
Ne tralite vi miras,
mje dobro ba za vas.
Haram nije. tek beriket nejma.
u f9sadu S9 dOSfovima spr9ma
8.
Ej vi moja mila
kad da se Jenite.
vi ljepote ne gledajte.
171
172
Sve turkinje tfalite,
8 pravo hi sudite,
za malo hi ne udrite,
a homo hi ne drlite,
ni fursad hi ne dajite.
Dobro nikah vi pazite,
u dlehenem ne gorite.
to govorim, posluajte,
vi za pravo sve radite.
erluk nikom ne linite,
za alima ne zborite,
meso ne jedite.
boli gadab ne poslujte.
9.
Ej vi dobri turci,
svakom se vi na muci,
ne budite ba ka' vuci.
to vi ba na ruci,
svaki SJ!be sve povuci,
pomislite na muci,
hak volja platari,
nemojte s pura
Ko je god duian,
on je bal ka' $Ulanj.
Bolje ti je biti sulani,
nego svakom da si duian.
Ta' je poso mlogo rulan,
nemoj biti du/an.
10.
Ei vi moja mila
ej zengili, vi ahmaci,
se vi na mud.
Srt je vama za fukaru dobro znati.
hel morete i vi obnemati.
Nemojte visoko gledati,
nete dugo terati.
Nemojte skupo prodavati,
valja dlevab davati.
U pazaru se nemojte kleti,
sutra umnieli.
U malu se ne uzdajte,
i mal dobro znajte.
Hakom zekar podajire,
za jetime znadite,
i dobro hi pazire,
i mal niihan ne izite,
zeherom se ne otmite.
Ako da si pravi musliman,
u halk fitnu ne ruraj,
munafilki bajraktar.
8ajrak hi nositi,
u diehenem
fejran se SImjari,
nP.t':p. wb!.' valjati
Za sevab se sve mutite,
na hajir se pol1artire.
U/emi se prerutire,
a mrtVIjem se llarutite,
Kur'anom /Ii pomenite,
mahrum mrtve tlam ne
Mt/safire sve
svaki hajir vi radite.
Ser/ukom se tle mutire,
za sel.lmet t.l/ifitl,
77.
Ej diahili, jedne inadilje,
kad ve pane, vi ste fursadbje.
Kad ste zdravo, hode svi mrzni,
kad ste boni, vi ste za njih brzi.
Kad ste mUhtadl. hi
kad ste zdravo, kail ste hi
Nemojte hi hilom drla ti,
sutra ve kopati.
Nemojte hi psovati,
na talkim ve pozvati.
72.
Ei vi moja mila brata,
svoju dobro driite,
jedno drugom hatar pazite,
za malo se ne mrazite.
Ka'sam bratu ja imo,
svak me dobro postimo,
173
'74
! njima io ka' Iju'sko,
svak me drio visoko.
Ka'sam bratu ukopo,
otada sam zaplaka
i svakom se pomako.
Dok sam bei (nji)ja osto,
nikud nisam sam pristo.
Na me bila braska la/os i misa,
ad jada sam ovo upisa.
13.
Mulni smo i mi hadie,
daj nam insa'. Boiel
Vaz prilamo, mi ga ne primamo,
i/um znamo, ameI ne linima,
za gunah psujemo,
mi ga pos/ujemo.
ffkar nam je uzimati,
mane rukom d/jeliti,
a ta svijet bijediti)
Mi velimo pravo da sudimo,
na sabah se ne budimo.
Bell; Mehdija
m/age hodie
I kad bi nas zateko,
m/age bi nas poseko.
Ko je aik sevab
halis srcem hajte ka
s imanom u grob
bez uMera dlener
14.
Ej vi moja mila brata,
ehli tarik hil ne misli za sebe,
ta turit na sebe.
Odkako nas dade Halik,
mi smo Bogu vazda aik.
U ak boli ko god stall,
on se nikog ne boji.
Ko ta leSlo pominje,
ono vie miluje.
Ko Boga, pomenite ga,
ko dun 'ja, eto mu gaf
Boga ko pominje,
on se a!ik i rodio.
Mlogo dun 'ja ko miluje,
on je sarhol vazda bio.
ta nama mal,
miluj Boga i djemal,
pomozi nam, ja Gaffar!
Ehli dun 'ja umirat;,
dun'jaluk pom;n/a(tij,
njemu nete fajda biti,
hasretom dulu dati,
on znati Ira parir.
Ehli ukba hidlret
u dJene t gledati,
mesto svoje vidjeti,
veselo du!u dal i,
!ehadetanu res/im biti.
oti svoje zaklopiti,
to nama dun'jalulk; (7).
Miluj Boga i djemal,
pomozi nam. ja Gaffar!
15.
Ej vi moja mila brBto,
tko alkom zikir linjeti,
on boii djemal vidjeti.
Ko Boga misliti.
hesab tegliti,
sve u h/ad sedeti,
iz hlada gledati
Ita svijet tegliti.
Ne pomale dunjalulk; mal,
miluj Boga i diema/,
pomozi nam, ja Gaffarl
16.
EJ vi mila brato,
ka 'sam vamB ovo ispisa,
ja sam mlogo uzdiSa,
Sve vam gunah kalivo,
najvie ga ja ima.
vakal i vrijeme.
se ovo i bez mene.
175
Svakom bih se ja molio,
ko bi ovo peke ulio.
da bi r mene rahmer izutio.
Nafem milom pejgamberu salavare donosite,
hel nama od vazda biri.
Sal/allahu reala alejhi ve seI/em,
ve ala alihi ve sahbihi ed/mein.
Kaside-i mueJJif Bijte karyesindan
Ibrahim bin Salih, 8. mart sene 322.
SUMMARY
IBRAHIM BIOCAK'S KAS IDA, THE MEMORIAL OF ALHAMIADO
LITERATURE OF SANDAK MUSLIMS
On the basis of two found original manuscripts; another important writer of
Alhamiado literature is discovered. It is Ibrahim born at a village i n
Sandak (Socialist ic Republic of Monten .. gro) 1852. He was ki lled in Srodarevo
{Sand tak) 1922. Sy profession he was a teacher and Imam. Among the writers
of Alhamiado literature he occupies an ouUtanding position. Using the Arabic alpha
bet he wrote the major part of his works in SerboCroatian. He wrote eight (both
major and minor) works, seven in verse and one 10 prose. One poem written i n
Albanian language, is full of Turkish words. All his works are from the scope of mo-
rality and social ethics. They deal with human relations in society. His most impor
tant work is Kasida; a poom 10 rhymed prose which consIsts of 16 parts (270) verses.
The text of this work is here presented. It was written in 1906. However, both of
them are written by .. k. That points to a fact that also other revised Kasidas of
native authors are the works of the same author. Otherwise Kasidq has all
Qualities of Oriental. Islamic work (introduction. main contents and the end with
colophon and biographical datal. The appearance of work is neither isola'
ted nor unexpected. He lived and worked in the time of acute national renaissanee of
Balkan people and their aspiration for writing in native languages. So, the numerous
writers of Alhamiado literature emerged. Tooether With them Ibrahim repre-
sents tl protagonist of a literary renaissanee of the Musl ims from SerboCroatian
speaking territory. A man who made a direct influence to work was hafiz
Salih born in (SR Montenegro) .
ln the introductory part of Kasida and s Mevlud (poem on birth
of Mohammed) ; first edited in 1893/ 94 numerous identical terms, thoughts and even
entire language constructions were presented. The original works are now a
private property of some people in Sarajevo and Prijepolje. The copy of the manusc
ript is deposited in Gazi Husrevbey's Library.
176
Alija
IZ DRNISLlJINA ZBORNIKA BOSANSKIH MEMORIJALA
1672-1719.
o sarajevskom muderisu i ordijskom kadiji Abdulahu koji je ivio u
drugoj polovini 17. i prvim decenijIma 18. vijeka, a izgubio mu se svaki trag
1719. godine. te o njegovu zborniku bosanskih memorijala (arzuhala, arzova i ilama).
prvorazrednom izvoru za histor iju Bosne i Hercegovine. nedavno sam upoznao
nu javnost u dva rada: u osvrtu {o A. DrniJtiji kao intelektualnog kruga
knjievnika Sabita Alaudina u Analima Gazi Husrevbegove biblioteke,
III-IV. 1974. te u zasebnom radu O njemu i njegovu djelu koji je zaprimila na izdava
nje Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
zbornik, djelo na turskom, se autograf danas nalazi u
biblioteci Turskog historijskog (Turk Tarih Kurumu) u Ankari. po sadraju
je dvojake prirode: glavnina korpusa sadri tekstove 282 cjelovita javna akta oprili
kama u Bosna ajaletu, uglavnom. u vremenu od 1672. do 1719. godine (period od
pola vijeka). a preostali. znatno manji dio predstavlja zapise, koje je
on, tekstove samih dokumenata. interpolirao kroz cio zbornik. I ti
zapisi imaju veliku vrijednost za historije Bosne i Her
cegovine, sadre podatke koji su dijelom sasvim novi i neponovljivi u bilo
kojim drugim iZVOrima. Po kodeksu javnih akata. su tekstovi besprijekorno i u ci-
jelosti onako kako su se kvalificira kao skriptor i veoma
zasluna u kompletiranju izvora za historiju Bosne i Hercegovine. a po samim
osobnim zapisima predstavlja se i kao pisac, rad ima karakter autorskog djela.
vlastiti zapIsI u njegovu zborniku, ih u cjelini, mogu se
svrstati u ove tematske naslove:
1. Marginalije uz tekstove javnih akata
2. Ljetopisne
3. Imze i sentence u imzama kadija. muftija. muderisa rejhova
4. Katalog beglerbega Bosanskih aja leta
12 - Anah 171
5. Katalog osmanskih sultana
6. Katalog !ejhul-islama
7. Pregled svjetskih znamenitosti
8. Druge
Ovom prilikom sadraj onih Drnilijinih osobnih zapisa koji 5u od
za historiju 80sne i Hercegovine. Pri korihenju ovih podataka treba imati na
umu podatak, da su svi ti zapisi nastali u vremenu 1695. i 1719. godine. To
je od vanosti za one dijelove zapisa, koje ne nose pobliu ozna-
ku kad su nastali .
l. HISTORIJSKE MARGINALIJE
dopiske uz tekstove dokumenata Drnilija je i dopunjavao
detaljnijim pojedinostima sadraj isprava, po osobnom znanju, ali je asocija-
cijom na predmet tih dokumenata pisao i nove, samostalne zapise sadrao
ja. Takve biljdke pravio je, medutim, tu i tamo i odvojeno, bez misaonog povezivanja
za bilo koji tekst dokumenata, Evo sadraja i jedne druge vrste tih zapisa:
Provala Nijemaca u Sarajevo 1697. reb. ahara 1109. - oktobra
1697. tabor je s potpuno opremljenim topnihvom i opremom iznenada
izvdio napad na Doboi. muslimansko stanovnihvo nagnao u paniku i zauzeo
grad. U to vrijeme Ahmedaga, preminulog bosanskog valije Mehmed-pa!e, na-
lazio se na planini Rado!tva (7 ) s neho zaima, s ljudima od uprave (defterhalki) i
bosanskim alajbegom Hasanbegom. Bio je ali kad je dobio glas
o neprijatelju, digao se sa svima spomenutim i izvr!io pokret prema
klancu. I tih dana je Ahmedaga petnaest puta po slao medlisu
sarajevskog mulle Edrenevi Bali-zade Mehmedefendije, ajani ma j drafu i traio po-
u sejmenima,u vojsci,a i samoj ratnoj opremi (debhani). Ali ono nekoliko
odgovornih ajana grada bili su u to vrijeme izvan toka i izvan mjesta, a ne!to
neodgovornih probisvijeta, ustvari slugana pravilo se ajanima i brzo su se sjedinili i
okupiti , s brda s dola i izbacili kako je Ahmed-aga sada u si-
tuaciji da iskoristi priliku da ih I dok su se oni tako bavili tim neumjesnim
i neodgovornim klevetama po i izbama, neprijatelj. se da je
ovo pravi potisnuo je iz klanca i pravo u Sarajevo
7. reb. ahara - 23. oktobra, u srijedu, u podne, sa taborom i zauzeo grad.
A 5Utradan, u oko indije poturio je vatru u damije, mesdide i ostale zgra-
de pa i masivne objekte i sve je ognjem spalio. Poslije toga uz saglasnost
va ajaleta u terebi Pazaru (Aogatici) je napisan mah zar Porti o stepenu stradanja, ko-
ji se ovdje prenosi s originala. Godine 1109. = 1698.
'
)
mornarica. Republika i njeni saveznici papa, duka grandu
ka, Livorno, Majorka, Kortez, Bogaz i Debel-i imaju galije, meune, i
fregate (navode se i brojevi) u ukupnom broju 122

11 Drniihjin zbornik, Itr. 45- .
21 Ibidem, foto,v. 131. Tu stoji i Drnijhjin zapis, da je le podaike dobio od
Moralije koj i 22 godine u okOVima robuje kao na
178
Izgubljeni gradovi. Asocijacijom na sadraj arzuhala Porti $uglije
od muharema 1114 - kraj maja 1702, u kojem se iznose stradanja Bosne i Her
cegovine u (a(u i potrcoo gradnje novoga grada u Sarajevu). Drnil
lija daje 'POPis gradova na Hercegovalkog, K/i/kog i Krtkog sandJBkB. koje
je Turska izgubila u ratu (16841699): Risan, Novi (HercegNoviI,Gabela, VrhGorlca
(Vrgorac) Zadvarje. Nut jak Sinj, Knin, Zvonigrad. Drni!. Ostrovica, Nadin.
(ili I. (1 l. Karin, Vrana, Zemunik, Skradin, Seddj
Islam, Gornji Obrovac i Klis, Ukupno 23 grada . .jJ
Zadarska skela. Zaduenje mukale Zadra i okoline, koje se odnosi na sada!n;i
promet imovine stoke u vidu malikane, iznosi 1,453.210 Od toga
se daje za ocU:akluknefera i drugih slubenika 991.000, a ostalo, 462,21 O alje
se svake godine u Istanbul. Zakupnik ove mukale je hadi Mustafa.
41
Obaveza Salihage, emina mukate Zadra, iznosi za 1123 nl l (12. godinu
1.410.114 to je visina mukale Zadra, i to dumruk Zadra (skela u Zadru!.
nika i skela.
SI
2. LJETOPISNE BllJESKE
God. 857 1453. osvojen istanbul.
God. 922 1517. osvojen Misir (Egipat).
God. 927 1521. osvojen Beograd.
18. st!. dizdar Mehmedaga ,aga novih farisana ugra
du (Kal'a)

- God. 1114. redeba "" 2130. 11. 1702. uao u Sarajevo vezir Halilpaa
kad je skinut s Bosne.
- God. 1116. redeba - 30. 10. - 8. 11 . 1704. mevlana Mustafa, razrije-
muderis Abdulahefendijine medrese u Uskudaru, postavljen za muderisa
di'paJine medrese u Istanbulu sa dnevno 30 po rjdenju Iejhul.i5Iama.
81
- God. 1119. 10. 15. 1. 1707. bosanski mulla (Bosna muUasi) Ahmed
efendija, zvani zet U!akizadetov, sakupi narod iz !ehera (Sarajevo) u Ferhadbegovu
d1amiju, i tu su ljudi napravili mahzar i na njegovoj udarili muhurove i imze.
gl
- God. 1125. mjeseca reb. ahara,; 27. 4. - 25.5.1713. mevlana Salih, sin
Zulfikarov, mulazim Imuderisa Hamamizade Mehmedefendije
u medresi u Edreni, postavljen za muderisa medrese II
Istanbulu sa rangom Sahna uz dnevnu od 20 a po rjdenju I
islama. 1 O)
31 Ibidem. Sir. 53- .
41 Ibidem, fOIOSlr . 161 . Zap" se odnosi, svakako, I'WI vrijeme posliie Karlovatkog mlraI16991.
51 Ibidem, fOlo.tr. 161. Vrijedi napomena u prelhodnoJ moJoJ biIiMe.
6) IbIdem, fOlo.tr . 4 Tlj zapis, takO stihZlrln, mote soll ShVllltl dvojiko: da le dlz,
dar zaprimIO soll dU.tnosll age fl"sanl u Grildal:cu. a i Obrnuto,
71 Ibidem, ,Ir, sab
8) Ib,dem, fOtOSH. 161
9) Ib.dem. fotostt. 2
101 Ibidem, fot05lr, 161
- God. 1126. evala = 10. 10. 1714. Zlataru (Zergerrl hoda-efendiji 6 da-
na od toga datuma.
1 1
)(Tako doslovno!.
- God. 1127. 15. muharema .. 21. januara 1715. umro Suglij&.12)
- God. 1128. safera = 21. 1. - 4. 2. 1716. Magribija Abdulmelik u toku
sohbeta u Ejubije muta Ahmedefendije prilikom o serhatu i ostalom rekao
ovo: "Kroz sedam godina od ove, 1128. se s porodicom i krenuti pre-
ma Istanbulu i ovim krajevima". Ovo mi je kazao iz velikog prijateljstva. Zapisuje se,
na ovome mjestu, da se ne zaboravi-
13
)
3. IMZE I SENTENCE
lmz.a je turski oblik arap. imenice imda, potpis na aktu, a kao
termin obuhvata i sentencu ispred imena u potpisu, koju, po u osmanskoj
diplomatici, piu ljudi. Izrazita je pojava ko dati bolju,
sadrajniju i prigodniju misao u imzi, a otud i veoma razvijen ispiSivanja imzi
odnosno sentenei u imzama raznih lica. Upravo otud i Drnilijin interes za sentence u
imzama pa ih je on na deset mjesta ispisao ukupno 123. Imze, koje je zapisao Drni!li
ja, imaju i vrijednost, jer su u dobrom broju zabilje!ena i imena
onih koji su ih dali. Tako se ovdje na raznim stranama navode i lica kao au
tori pojedinih imzi, svi iz Bosne i Hercegovine, a prvenstveno iz Sarajeva:
- Ahmed-efendija Kerim-zade,
- Osman Suglija,
- hadi Hasan.
- !ejh Hasib,
- ejh Abdulfetah, mevlevija,
- Abdulah Kerim-zade, muderis,
- Abdurahman, muderis u Taslidi,
- Jusuf, razrijeeni kadija,
- Ibrahim, mostarski kadija,
- Mehmed, uiHi kadija,
- Mehmed, vi!egradski kadija,
- Mustafa, kadija kadiluka Ljubinje sa Stocem,
- Mehmed ehri, kadija,
- Sejid Mustafa. bivi kadija,
- Alija, muderis.
- Mustafa, muderis.
- Mustafa, prijepoljski kadija,
- Hadi Husein Muzaferija. muderis,
- Sejd Mensur Husna, imam u mesdidu Hadi Bali Sahtijani (u Sarajevu),
11) IbIdem. lOlostr. 4.
121 IblClem, lOlOSU. 135.
13) Ibid.m. fOloSlr. 4
180
- Jusuf Asim, muderis,
Ima nekoliko imzi i samoga Abdulaha Drnglije,14)
Evo nekoliko primjera samih tekstova imzi:
Imza razrijerenog kadije Jusufa: Ni'ma al'ildatu /ial insani allutlu
wa alkaramu wa alihsanu ::: Divan li je za dobrota, plemenitost I do

Muderis Jusuf Asim stavio je prigodnu imzu na mahzar, napravljen
posredstvom hadi Abdije i Dine Abdutahage u povodu muhafeze Broda i
palanki u okolini: Sec/d ulsugOr min ehemm iIumu, '" tvrdava spada u naj
vafnije poslove.1
61
Od pocebnog cu imu ljudi lejh.Ocmana i muderisa
(Husrevbegove medrese) hadi Husejnefendije Muzaferije: pokazuju da su te dvije
osobe bili i pjesnici, jer su imze pravili i u vlastitim stihovima. Tako je !ejhQsman
Uglija u slogu imze dao jedan dvostih, koji se odnosi, zanimljivo je, na samo
Sarajevo:
Bosna Sarathakka durup yuz duiJde dir,
Camileri mesllcidi eytam s3de dir
to Sarajevo je u molitvi okrenulo lice Bogu, njegove damije i mesdidi
(postale) su prave sirote.
171
je da tu $uglija slika posljedice velike katastrofe Sarajeva 1697.
Na istom mjestu su jo! dvije Uglijine stihovane imze, ali su one
Kao sentenca vrijedna je panje ova: BuIra' Ji man laala afhayrat wa al
hasan6r .. Blago onom ko karitativna i lijepa djela
1
'8)
je registrirao i jednu zasebnu prigodnu imzu na arapskom, koju je
$og1ija kanio staviti na mahzar bos. valiji Ibrahim'pai: Lem ere gavre lutlihtbi
$aray " Vidio sam u Sarajevu samo njegovu dobrotu. '9}
Dvije rimovane imze hadiHusejna Muzaferije glase: Mi huva almastur fi il
kirtas, nbfiun li al-di"ni wa al-dawlati wa alnJs, to to je izloeno u ovome
listu od koristi je za vjeru, dravu j narod,201
Druga im za je njegov dvostih na perzijskom:
Ker be haht tObu m5ned mem/ekat. merhamet kun merhamet kun merhamer-
Ako da ti zemlja (drava) Opstoji budi milostiv, budi milostiV, budi milostiv.
2
1)
141 IbIdem, IqlOltr. 123.
151 Ibidem, Itr. S8a
161 Ibdem,ltr. 124
17) Ib.dem, SIr 50a.
18) IbIdem, str. 5().a
19) Ib.dem, lOt05lr. 124
20) IbKlem, str. SBb.
21\ Ib.dem, lot05u. 123 Pr.jevod toga dvostiha na perZIiskom m. je za ovu priliku Fej
zulah HadllbaJrlt:, kojem I mil ovom mjestu h\lala
1 a1
4. KATALOG BOSANSKIH BEGLERBEGA
Orniilijin popis bos. valija je najstariji dosada poznati katalog te vrste.
221
I pe-
red toga u samim datumima ne se i iznad drugih. Ima,
niz velikih prednosti i kvaliteta. To so: potpunost i preciznost u re-
doslijedu valija tOrniiliju je dijelilo tek 130 godina od prvog bos. beglerbegal, detalj
nost u samim imenima i priimencima, podaci o bliem porijeklu mnogih pala tudara
u Orni!lijina panja prema valijama krvi) i niz drugih, sasvim novih
obavjeitenja, pa. najposlije, sigurnost i detaljnost i u pogledu samih datuma za period
17121718, kad je Orni!lija poblie pratio smjenu bosanskih valija.
datumi, uz koje sam dao i po gregorijanskom kalendaru. predstavljaju vri
jeme samog dolaska i nastupa na dunost u Banjoj Luci, Sarajevu i Travniku.
Najprije Ferhadpala, 992 = 1584/85.
Ali'pala, 995 1586/87.
ehsuvarpala, 996 .: 1587/88.
Ferhadpala panOI/O, 997 = 1588/89.
Halilpala, 998 '" 1589/90.
Sofi Mehmedpala, 999 "" 1590/91.
Gazi Hasanpala, 1001 '" 1592/93.
Sarhai Mustafapala, 1002 = 1593/94.
Smailpa!a, 1004 .. 1595/96.
Apardi-paia. 1005 '" 1596/97.
Drugi Hasanpab, 1005 - 1596/97.
ld riz-pab. 1006 "" 1597198.
Tiro Hasan-pab, 1007 1598/99.
Dugalija Ahmedpab, 1007 := 1598/99.
Derl/ii-pda, 1007 .. 1598/99.
Sofi Sinanpab, 1009 16oo/0l.
Tatar Mehmedpab, 1010 ". 1601 /02.
Delali Hasanpab, 1013 .. 1604/05.
Dugalija Ahmed-pab, ponovo. 1013 '"' 1604/05.
Hadum Husrel/-pab, 1014 '" 1605/06.
Hadum Mehmedpaa. 1015 '" 1606/07.
Sinanpab, 1016 1607 / 08.
Mustafa-paa, 1018 .. 1609/ 10.
Ibrahim-pab. 1018 1609110.
Mustafapab. ponol/o, 1019 '" 1610/ 11 .
Karaka! Mustafapaa. 1021 z 1612/13.
Gazi Skenderpaa, 1022 .. 1613/14.
Abdulbaki'paa, 1023 - 1614/ 15.
Skender-paia, ponovo, 1024 = 1615/ 17.
Mustafapaa, ponol/o. 1026 :. 1617/18.
Ibrahimpaia. ponOI/O, 1028 = 1618/19.
K.manke! Mehmedpaa, 1030 = 1620121.
._--
221 POPIS se nltlzi na fOIO.lr. 159-160 zbornik .
'82
-
Vezir Bajram-pab. 1032 o; 1622/ 23.
Sarho Ibrahim-paa, 1032 .. 1622123.
Bajram-pab, ponovo, 1033 :. 1623/24.
_ Vezir Murteda-pa!a. 1034 '" 1624/25.
- AIipa!a. 1036 1626/27.
- Travnikli Ebu Bekir-pab, 1036 '" 1626127.
- Jajaoglu Mehmed-paa, 1037 '" 1627128.
Ebu Bekir-paa, ponovo, 1037 = 1627/ 28.
- Abaza 1038 '" 1628/29.
MUlit-paa, 1041 = 1631 / 32.
(tako doslovno) Hasan-paa, 1041 '" 1631 / 32.
Sulejman-paa, 1041 '" 1631 / 32.
Ibrahim-paa, 1042 .. 1632133.
Sulejman-paa, ponovo, 1043 .. 1633/ 34.
Bosnevi, 1044 '" 1634/35.
Bosnevi Mehmed-pa!a. 1046 :. 1636/ 37.
Bosnevi ahinpaa. 1049 .. 1639/ 40.
Bostandi Mehmedpaa, 1050 = 1640/ 41.
Vezir gazi Husejn-paa, 1052 = 1642/ 43.
Vojnu k Ahmed-paa, 1053 .. 1643/ 44.
Varvar Ali-pab, 1054 - 1644/ 45.
Arnaut Omer-pab, 1055 .. 1645/ 46.
Ibrahimpab, 1056 .. 1646/ 47.
Vezir Tekel i Mustafapaa, 1057 ,. 1647/ 48. U doba paJQvanj a Tekeli-
je Mustafe-pare zbio se poraz bos. vojske od strane Hrvata. Tako je prenio ka-
zandfija Halil -paJ<! .
Vezir 1058 .. 1648/ 49.
Hasan-pafa, 1059 :II 1649/ 50.
Vezir Deferdar-zade Mehmedpaia. zvani _ .. 1060 - 1650.
Vezir Fazli -pata, 1061 '" 1651.
Veliki vezir 1062 '" 1651 / 52_
Fazli-paia ponovo, 1063 ;; 1652/53_
Dellak Mustafa-pa!a, 1064 = 1653/ 54_
Topal Mehmed-pa!a, 1066 '" 1655/ 56.
Veliki vezir 1066 '" 1655/ 56.
Fazli -paia, ponovo, 1067 ;; 1656/ 57.
Gazi Sejdi 1067 '" 1656/ 57.
- Melek 1069 -= 1658/ 59_
Serdar 1071 - 1660/ 61.
Smail pab. 1074 1663/ 64.
Kara Mustafapa!a, 1075 = 1664/ 65_
koji je umro na GlasIneu I pokopan u Seheru (SaraJevu)
1076 - 1665/ 66.
- Suhrab Mehmed-pab, 1076 - 1665/ 66.
- Ermeni Ali-paa. 1077 .. 1666/ 67_
- Vezir (Bosnevil Kadirullah u samoj Modri
1079 - 1668/ 69.
183
- vezir 1081 ,. 1670171-
- Vezir Hududdi 1082 ::: 1671172.
- Danapc!ad-oglu vezir 1083 '" 1672173.
- Arnaut 1084 "" 1673/74.
- Sulejman-paia, 1084 " 1673174.
- Vezir Kara 1085 = 1674175.
Ebu 1087 ,. 1676177.
1088 "" 1677178.
Vezir Defterdar Ahmed-pab. 1088 "" 1677/78.
Vezir Halil-paia, 1091 ,. 1680/ 81.
Vezir Abdurahman-pda, 1092 = 1681 / 82.
Vezir 1093 : 1682/83.
Osmanpaiaoglu Ahmedpaa, 1094 '" 1683.
Kazanac Osman-paa, 1095 ... 1683/84.
Funduk Mustafa-paa, 1096 : 1684/85.
Vezir hadi Sijavu!pda. 1097 = 168S/ 86.
- !Atlubegzade) Mehmedpata, 1098 ,. 1686/ 87. 'Umro u
u kaurskim rukama.
- vezir Topal-Husejn-paa, 1099 " 1687/BB.Osnovao
u Bosni kovnicu mangura (mangur darbhanesi).
- Vezir Arap Girli Obfer-paa, 1102 = 1690/91.
- Topal 1103 " 1691 /92. Umro
40 dana prije provale Nijemaca.
- Sari Ahmed-paa, njegov 1109" 1697/98. To je
(Bugurdelenli) Ahmedpaa.
- Vezir Da1taban Mustafapaa, 1109 - 1697/98. On je iz okoline Strumice.
Kad je bio veliki vezir, smaknuo ga sultan Mustafa.
- Vezir Hududdi 1110 :JO 1698/99. u Istanbulu, gherlija
oglani) je.
- Sejfulahpaa, 1114 ,. 1702/03.
- Hasanpala, 1115 ,. 1703/ 04.
- Vezir hadi Ibrahimpala, 1115'" 1703/04. Poslije toga za valiju
na Agriboz !Eubejal.
- Vezir , 117 = 1705/ 06.
- (Banjalukali) kapetan Mustafapaa, 1120 oo 1708/ 09. Umro

- Sejfulahpaa ponovo, 1120 ,. 1708/09. Umro je na poloaju
bosanskog valije. Sahranjen u Crnoj Rij eci.
- Vezir Kuprulu-zade NumanpaSa, 1121 = 1709/ 10, ali nije doao.
- Karajilan-oglu vezir Ali-paa, 1122 = 1710/ 11 . Na Bosnu imenovan kad je
razbijen tabor Moskovljana na obali rijeke Prut .
- Sari Ahmedpaa ponovo, krajem zilkade 1123 ,. 31. 12. 1711 - 9. 1. 1712.
- Bidi hadi Ebu Bekir-paa, nosilac dva tuga, 28. Jevala 1125 ..
17.11. 1713, upravljao 18 dana.
- Daterpaa-aglu Ali-paa, ohridski mutesarif, nosilac dva tuga,
16, zilkade 1125 ,. 4. 12. 1713. Datum imenovanja 26. !eval 112S - lS. 11 .1713.
- Kaprulu-zade Numan-pa8 ponovo, 28. muharema 1126 '" 13. 2. 1714.
184
- Mostarac i hounski serasker Defterdar nama mu
harema 1127 - 7 - 16. 1. 1715. Konfiniran (mahbus) u
- Uzu n u reb. I 1128 - 24. 2. - 24. 3.1716. Taj
Jusufpab ubijen je u Livnu, a glava mu bi odnesena i predata AIipa5i pod grad
Varadin na dva dana prije poraza.
- Ibrahimpa5a, beogradski defterdar te Ibrahim
efendija, u bbanu 1128'" 21. 7-18. 8. 1716.
- Kara Mustafapab, serasker u Korfezu, u 1 l 28'" 18. 9. - 16. lO.
1716.
- Vezir Kupruluzade Numanpa!a ponovo, u red2:ebu 1129 - 11 . 6 - lO. 7.
1717.
Vozir ba-dcftcrdar, krajem ramazana 1130 ... 18 - 27. 8.
1718.
185
SUMMARY
FROM DRNISUJA'S ANTHOLOGY OF BOSNIAN MEMORIALS
11672-17191
ln the library of the scientific institution Turk Tarih Kurumu in Ankara there
is a valuable anthology of Turkish documents about Bosnia and Herzegovina in the
17 th and lB th century. There was a widely held opinion that this anthology had
been a protocol of the court in Sarajevo. On the basis of the photocopies of the
anthology from the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina the
author of the article concludes that the mentioned anthology hasn't been any "Sidil",
(court record) but a private anthology (authographl of documents, notes and unit
memorials that were sent, from the territory of Bosnia and Herzegovina to the Porte
and Bosnian regents. The collector and the scriptor of the anthology was a professor
("muderris") Abdullah Drni&lija. He was graduated from Musilei Sahn in Istanbul and
later he worked in Sarajevo. He lived there in the last decades of the 17 th century,
and the beginning of the 18 th century. After the year 1719 there is no mention
about him. The author has already published his findings twice. Beside purely politi-
cal acts anthology also contains his notes. They incl ude marginal notes
about the reported texts of public acts, chronical notes, signatures of the educated,
people, the catalogue of Ottoman SUltans, the catalogue of Sheik - el. Islam. Revien
of world's sights and other notes.
The author presents in the article the Serbo-Croatian translation of the
lija's notes which are important for the history of Bosnia and Herzegovina: historical.
marginal notes, chronical notes, signatures and sentences of the educated people and
the Catalogue of Bosnian " beglerbegs". They reveal to us many unknovn facts and
the most important of these facts are the ones about the origin and the serving time
in Bosnia of the "beglerbegs" (contained in their signature).
lB6
-
-
Alija Nametak
MARGINALIJE O ZIVOTU I RADU
MUFTIJE ALIFEHMEEFENDIJE DZABICA
Iz mnogo razloga naw patnju i djelovanje AIiFehmiefendije
muftije, muslimana za vjersko-
-prosvjetnu autonomiju i jednog od na!ih istaknutih pisaca na arapskom jeziku.
Porodica mostarskih je veocna stara, oko trista godina, u Mostaru, pa
su iz te loze bila i muftija. Kako se vidi po prezimenu,
vi ove porodice bili su df.abije, tj. prihoda pojedinih vakufa. konkretno u
ovom najbogatijeg vakufa, Porodica je i po
bogat5tvu i po njenih bila prvima u Mostaru, a u do-
sad dokumentin:'8, spominje se prvi sin Huseinov,
godine 1683. No najznamenitiji je Ali-Fehmi-efendija (drugi), a posljednji muftija u
Hercegovini bio je Hafiz Omer-ef.
I nekoliko enciklopedija i enciklopedijskih osvrnulo se na Ali-
-Fehmi-efendiju dok ga ni Turska enciklopedija ni Islam ansiklopedisi ne
spominje. Tako je u Narodnoj enciklopediji
koj, IV. knjiga, Zagreb 1929 . str. 972, Osman Nuri pisao:
Ali-Fehmi, muft/ia i polititar (1853, Mostar - 5/8 1918, Carigrad).
Osnovne i teoloke nauke svrlio je u Mostaru, gde je 1884. imenovan za muf tiju za
Hercegovinu. Poto se stavio na telo pokreta za muslimansku versko-prosvernu auto-
nomiju Bosne i Hercegovine, austr/iska vlada ga je 1900. liila zvanja. 1902. otiao je
u Carigrad, a zemaljska vlada u Sarajevu proglasila ga je iseljenikom i
zabranila mu povratak u domovinu, U Carigradu je pOSlilO tIan Velikog pro-
$Vetnog saveta, a 1903. imenovan je za profesora arapskog jezika i literature na cari-
gradskoj Velikoj Ikoli, Dar-el -funun, i za inspektora viih kofa. 1908. Itampao je na
turskom jeziku brouru protiv aneksije Bosne od strane Austro-Ugarske. Zbog toga je
morilO napustiti Veliku Ikolu. Pored manjih literarnih radova u raznim carigradskim
listovima, glavno delo je Zbirka pesama Muhamedovih savremenih i drugova,
187
koju je strulna kritika proglasila remek-delom ulenosti i poznavanja arapskog jezika
i arapske proflosti. To je uopfte prvo i jedino delo ove vrste u islamskoj knji/evnosti.
Hrvatska enciklopedija, sv. V, Zagreb 1945. str. 515, donijela je o iz
pera hadi-Mehmedefendije
Ali Fehmi efendlj"a, Mostar 1853, umro Carigrad 5. VIII 7978. Od 7884.
mostarski mufllj"a. Kad se stavio na lelo borbi bosansko-hercegovalkih muslimana za
vjersko-prosvjetnu autonomiju, bio je 7900. godine svrgnut. Godine 1902. odselio se
u Carigrad, gdje je bio llan akademlj"e i profesor na sveuli/isru, predavao vjerske nau-
ke, arapski jezik i knji/evnost. U Carigradu pie arapskim jezikom djela, koja su zapa-
iena i Arapima. Godine 1909. izdaje komentar poznate Ebu Talibove pjesme
LamlHe, 1908. je izaao prvi svezak njegova opimog djela Husnussahabe, u kojem je
sabrao pjesme Muhamedov;h (a. s.) ashaba (drugova), koje je poredao abecednim re-
dom prema rimi, a onda ih popratio iscrpnim tumalem i biografskim podacima o sva
kom pjesniku. Nakon anekSije Bosne i Hercegovine izdao je 1908. bra/uricu na arap-
skom jeziku, u kojoj je prosvjedovao protiv aneksije i iznio razlilne podatke o Bosni
i Hercegovini.
Lit.: H. M. Knjievni rad muslimana, Saraje
vo 1933/34.
M(ehmed)
Enciklopedija Jugoslavije, 3. svezak, Zagreb 1958., str. 193, uvrstila je Dabi-
Ime, objavivi tekst Ilije koji glasi:
Ali Fehmi, vod autonomnog pokreta bosansko-hercegovalkih muslima
na (Mostar, 1853) - Carigrad, 5. VIJI 1918). Od 1884. muftija u Mostaru, gde
ti na lelo pokreta hercegovalkih muslimana za verskoprosvetnu autonomiju. Na
konferenciji u Sarajevu 1893. je insistirao na maksimalnim zahtevima i ostao,
sa svojom grupom, u manjini. Ovu su grupu tada progonile okupacio-
ne vlasti, a je smenjen sa polo/aja mostarskog muftije (1900). Kad je dve go.
dine docnije (1902), sa petoricom drugova, poao u Carigrad radi konsultovanja, pra-
glaen je neovlatenim iseljenikom i zabranjen mu je povratak u domovinu. U Carigra-
du, gde ostaje do smrti, je bio profesor arapskog jezika i knjilevnosti i sarad-
nik vie carigradskih listova. Povodom aneksije (1908), u jednoj bra/uri na arapskom
jeziku, napao je ausrrouganku upravu u Bosni i Hercegovim: Objavio je i jedan izbor
pesama Muhamedovih savremenika.
Lit.: Srpski narod u XIX veku, u delu Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom
upravom, Beograd 1938. str. 56101.
I (lija)
Enciklopedijski leksikon SVEZNANJE u jednoj knjizi, Beograd (bez oznake
godine) stupac 2649, registriralo je ovim
AliFehmi (1853-19181. i vod pokreta za bosansko-
muslimansko verskoprosvetnu autonomiju; bio u Carigradu prof. arap
skog jezika; objavio zbirku pesama Muhamedavih savremenika, remek delo
i poznavanja arapskog jezika.
O javnom djelovanju iz prvog perioda kada je naslijedio na poloaju
muftije svoga oca izala je jedna notica u "Sarajevskom
'BB
tt
listu" god. VII, br. 142. od petka, 12. decembra 1884, na 3. mani, gdje stoji:
- Iz Mostara. "Bos. Herc . .. pile: U/jed imenovanja vis(ake} zemaljske vlade
Ali ef. mufeijom mostarskim, u prolu subotu (6. VIJ) srupio je isti na taj ste-
pen dostojanstva i u prisustvu mnogobrojnih prvaka i dostojansrvenika grada Mostara.
pristupio je no ovomiestnu okru/nu oblast Ali ef. te je pred okru/nim pred-
stojnikom s kratkom ali jezgrovitom besjedom izrazio svoja prema drlavi,
vladi, koja je znala proc/j"eniti zasluge njegovog (ahmetli babe, te polak
tih i njemu je isto dostojanstvo povjereno tu tiri/skom tekstu: povjerila). Ali ef.
Dlabit istom Je novlfia svoju 2728. godinu starosti, ipak nada je da retlnu izvrla-
vati svoju zadu, a tim vile, Ito je dosta iskustva iscrpio kroz fest godina uz svojega
oca, koji je obavljao istu vlast. Iza smrti ef. bilo je vile Mostarana,
koji zfJati uzdr/ari njeke duhove u svojem mejalu i odstraniti svaku zlu posljedicu.
Ali ef, kao muftije mostarskoga vlast dosti/e toliko koliko se rasprostire po
okru/na oblast
Po ovoj vijesti bi se moglo da su Mostarci (mostarska ulema) birali
sebe i odabrali AliFehmiju za muftiju, a Zemaljska vlada da je potvrdila iz-
bor. Nejasno je ta se htjelo da muftija znati "uzdrhti neke dubove u
svojem mejau i odstraniti svaku zlu IX)sljedicu".
"Sarajevski list" donosio je svaku vijest i latinicom i Uvijeni umpa-
noj latinicom u dubove slovo b je "'edirano" pa bi se moglo duhove, ali
u vijesti tampanoj ova je tampana jasno dubove (to bi hras-
tovel. kako se u jednom dijelu Hercegovine i govoril. li to: ograditi se od neko-
ga ili ni mejo nije jasna, jer la moe biti turcizam meal
(plata, dohodakJ. a moe biti i mejnik ili
Od ove biljeke u "Sarajevskom listu" do maja mjeseca 1899. nema niIta zna-
u ivotu i radu muftije AliFehmi-efendije Nema barem nilla zabilje-
eno u ondasnjim sarajevskim novinama, a kako muftije u Bosni i Hercegovini nisu
imale svojih kancelarija, tajnika, djelovodnih protokola ni arhive, to se i ne zna ta su
radili. je muftija bio muderis u jednoj mjesnoj med resi i muderiska soba mu
je bila i "kancelarija", tj. tu se mogao ako je nekome trebala fetva. Na Bajrame
je goste u sI/ajoj a interesantno je da nisu imali rezidencije kao sto su
imali biskupi j episkopi. Po usmenom kazivanju znam da je Zemaljska vlada, pod
austrijskom okupacijom, nudila da se muftijama podignu dostojne rezidencije u ok-
runim mjestima, ali da su oni odbili . Konkretno, u Mostaru su podignute reprezenta
tivne (za ono vrijeme) za biskupiju i srpsko-pravoslavnu episkopiju, a muf-
tija (da li ili ) odbio je ponudu jer da ima svoju Do godine
1914. nisu postojali Muftijski uredi u Bosni i Hercegovini.
Bez ureda i uredovnog vremena je sjedio u svome i
goste, a ljeto provodio u kuli u zaseoku Suhom Dolu kod nadomak Mosta-
ra. Starinsku prostranu kulu s i avlijom opasivao je visok kameni zid. koji se
nije zavrSavao zamalterisanim "povorom", mjesto koga su na ravnOJ povrIni zida, vi
sokog i preko metra, bili poredani obuljci kao suhozid; ako bi se tko htio s iz
vana popeti na zid da tko i ha govori u i da se kamenje obara-
ti i da bude otkriven potencijalni Ovo je osobito vrijedilo u vrijeme kad
je Ali Fehmi-efendija poveo opoziciju protiv reima na prijelazu XIX u XX
189
Iz ranijeg vremena se mogla u "Sarajevskom listu" bilje!ka kako su
vi UlemaMed!lisa u Sarajevu, s Mehmedbegom i jo! ne-
kim sarajevskim prvacima dolazili mostarskom e!rafu i muftiji u
Nema nikakva traga ni u usmenoj tradiciji da je muftija obilazio barem kotar
ska mjesta u Hercegovini. Osman Nuri u knjizi Muslimansko pitanje u Bosni i
Hercegovini, opisuje prilike u Hercegovini i prije Okupacije 1878. i nakon toga, sve
do XX najcrnjim bojama. Ako je i deseti dio toga istina, onda je
pravo ho se islam ikako odrao u tom vremenu i na tom prostoru.
Muftije je od vremena turskog sultana Sulejmana Kanunije postavljao Me!ihat
na kojega je sultan prenio svoja halifska ovla!tenja.
Kako su postavljan; muftije u onim zemljama koje su potpale pod vlast
skih vladara? Kako je to bilo u zemljama Sjeverne Afrike (Maroko, Alfir, Tunis,
Libija i Egipat), Azije (Indija, Indonezija, Hiva, Buhara, Turkmenski i Tatarski ha
nati)? Kako je, napokon, bilo i u nas, u Bosni i Hercegovini, kad je pala pod austro
ugarsku okupaciju? Kako je postavljen prvi muftija u Mostaru, nakon ho je ubijen
posljednji muftija turskog perioda, Mustafa Sidki ef. Karabeg? Malo ima vjerojatno'
da se austrijska okupaciona vlast radi postavljanja hadi Ahmed
koji je umro 2B.IX 1884. a koga je naslijedio sin mu Ali
Fehmiefendija? Je li za nj traena saglasnost Me!ihata?
Sve su ovo pitanja na koja bi se mogao dati odgovor tek nakon studioznog pro-
vjenke politike koju su vodili okupatori u zemljama pod ranijom islamskom

kao !to je poznato, glavna funkcija muftije je izdavanje fetava
Idecizija) u !eriatskopravnim pitanjima. Ali se svijet muftiji za fetvu i kad
se radilo o nedunim stvarima. Tako su se i Aliefendiji kad su mos
tarski Srbi 11 , maja 1898. dru!tvenu zabavu, na koju su pozvali I velik
broj Muslimana.Ovi su na!li za shodno da se upita muftija,je li im daiz (dozvoljeno)
ili nije da odu na zabavu. sebe izaberu jednog omladinca koji ode pitati muf
tiju. Muftija odgovori: ''To je kao u smokve", !to je da nema za
preke s vjerske strane da se ta zabava posjeti. Eto. i za takve stvari se pitao muftija.
ime se nakon jednog naoko neznatnog a to je bio
nestanak Fate iz sela u Bijelom Polju kraj Mostara. Dana 3. ma
ja 1899. pro!irio se u Mostaru glas kako je te nestalo seljaka Osmana


)
taj Anonimus, iza koga se krije Osman Nuri u bro!u
ri pod naslovom "Muslimansko pitanje u B. i H ... ", objavljenoj godine 1900. u
"Obzoru" godine 1902. posebno, navodi se da je isti dan, tj . "na 3.
maja godine 1899. prosuo se glas u Mostaru, da je te Fata, seljaka Osmana
iz Kuti pobjegla sa nekakvim inovjercem u Dalmaciju. To je, priznati se
mora, sviet usupnulo i malko uzrujalo. a mnogi su nehajno rekli: "ta vazda je takva i
bila, nek je vrag nosi", A ovi su kasnije postali i najgorljiviji potra!ivaocil
11 Prigodom F.lm. bijeg. pogmuo je jed.n moSlarski policajac musliman, koji je da l.
ustevi Fltu I njelinom pr'lniom. O tome je 05111Vio llbiljgku u J\/ojoj blljdmei Hasan ef .
NamIlak, u kOjoj Sloji: "Kad 'e F.1a OmanovIt il Bijelog polja preko MUllle I kod
hollll Neretve n'li1. neslllo je slf.far. Kar.medovca SB r.jon. kOJI mu le bio od hot II. do
It.nlU I nikad od njll9l ni strvi nl krvi .....
190
Muslimansko pitanje)
,
u Bosni i
n:: fl;:' j'';' -::: 1r.t:J:' I
I . I. n It Uri,
I,.' . 001, >e .r_
l I
l :. Rou. suu.
Dio !,rvl
tProe t II "o. Ut:>zcra',

U lA6REBU
1AI')",
19 1
Isti dan je i Fatin otac. te stvar prijavio vlasti. su dva dana. nitko se
u gradu i ne kao da se nije ni dogodilo. a Fata. ako je putovala. mogla je
i u Rim.
5. maja se sastala masa svijeta u mostarskoj Kiraethani, na koju je pozvat i muf
tija sa svojim istomiljenicima. Skuptina je da braniti islam i izabere
odbor od dvanaest lica koji kod vlasti posredovati da se i dobavi Fata.
2
)
Tko su bila dvanaestorica, koju su protivnici nazvali "havarijjunima". Nisam
nigdje na zabiljeena njihova imena. a mora da su zabiljeena na nekim akti-
ma koji se nalaze u nekom arhivu. a moda i u sjetanju. Ja ih znam. po kazi-
vanju. osam: Ali Fehmi ef. Hamza ef. Hasanbeg Veliki. Salih
ef. hadi Hafiz Muhamed ef. Kurt. hadi Abdullah ef. i hadi Hafiz
Muhamed ef. Ahmed ef. Karabeg i hadi Ahmed ef. Tko su ostala
trojica. zasad mi nije poznato.
3
)
Zanimljivo je da se podsjetimo kako je u ovo doba. neposredno poslije afere s
Fatom gledao na sam ministar finansija Austro-Ugarske
i glavar Zemlje. Benjanim Katlav: U knjizi koja je takoder anonimna
4t
Kattay pile:
Ova gospoda u Hercegovini su velikim dije/om muhamedanci i oni simpatiziraju
s nastojanjima vlade (austrougarske uprave u okupiranoj BiH). Svi ostali Jute. Na te-
lu ovih koji Iute srajao je AJi-ef. od potetb osamdesetih godina zemaljski
(Ilercegovatki) muftija. On je glava porodice On je u srodstvu sa svim
jim porodicama u Hercegovini. S Huseinom i Muhamed-efendlj'om posjeduje 40 do
50 kmetskih seliIta. On je vrlo zgodan. Mole se lijep tovjek, tipitni muftija. Izig-
rava kao da je ispod koje maske se krije njegovo pravo lice koje je u su-
prornosri sa stavom Ima tealaika obrazovanje, ali nije znatajno, tako
da njegova kompetenclia na tom sektoru nije spomena vrijedna. On se uvijek prikazi-
vao kao korektan musliman i uVlj'ek je vrlo spretno sa Stambolom koketirao. Zato je
i dobio titulu "mulla od Izmira". Njegove simpaClie u tom pogledu su poznate ali.
kao korektan musliman, nije mogao biti pozvan na odgovornost. Kad su ga npr. pozi-
vali u svojstvu poglavice muslimana na banket u last imendana Njegova velitanstva.
on bi se uvijek ispritao, s izgovorom da njegova vjera ne dopuJta sudjelovanje na
imendanu, fCo ne znati da ne bi bio da ga nisu pozvali.
Dobar je poznavalac ljudi i tatno zna kako im treba pristupiti. Tim svojim mud
rim sravom on je postao srup vjere. Niko ga nlie napadao i postao je branilac muha-
medanske vjere, koju nije nitko dirao.
2) Anon.mus. O. c. s. 75-77
3) Prema Husage tiiite. narodnog poslan.ka senalora u \Iremenu
od 1936. do 1941 gochne IkOje je dao Muhamedu godine 1952) Odbor dva.-
naestonce sastojao se od lest delegiramh u o!abitevu I lest il
n.ce "otemljjeuhajr.jj8l.slamljjelklraethanesl". Mostarski muslimani okupljali lU se
mllme u 10 doba. jedni sastajut. se uolmlta totku na Musall. a drUOI u muslimanskoj
mc osnovanoj 1898 godine. Il grupe onih kOJI su se okupljali oko dele-
g,ranl su u Odbor dvanaestorica: Hamu ef. had:h Ahmedef. Olablt, Salihef. AlaJbego-
Hasanbeg hadli Husaga Kajtal j Muhamed el. dok su od strane
Kiraethane uill u Odbor: MUjaga Komadina. hadll Ahmed-el Karabeg. Hafll-aga
Muhamed'lgI AI. i 10lK mu le II okoline
8.tol,11
41 o.e Lage der Mohammedaner .... Itr. 98-105.
192
OItrim okom je one crte evropskih ideja koje se smije!nim Orijentu.
ZlJao je karakterizirati ovog ili onog Postao je vremenom "crkveni"
v/erski) i gospodar u Mostaru. Nalalost, ledinstvo Hercegovaca nije
dugo trajalo. Dio njegovih partijskih vjernika mje podnosilo njegovu Ali-
'efendlja je osjetio da le njegov autoritet u opadanju, jer su se mnogi elementi ujedi
nili protiv n/ega i nastojao je muslimane ko;i su bili odani vladi pridObiti za sebe. Tu
mu je pomogao jedan (Dalje govori Kalaj O otmici IesnaesrogodiInje djevojke
Fate seljaka Osmana, iz sela KutiLlval. U cIleloj toj aferi on je isko
ristio priliku ; uspio je da jedan dio svojih bivIih protivnika pridobile za sebe).
Poslije rada j prikupljanja materijala, odbor (dvanaestorica) je
izradio dvije predstavke: jednu na ministra Kalaja, koju mu je predao 14. oktobra
1899. u a drugu na cara Franju Josipa 19. oktobra u dvoru u BudimpeHi, u ko
jima su ocrtali sve nepravde i progonstva koje muslimani podnose sa strane okupacio-
ne vlade ... Odbor je traio da se vakufi odvoje od bosanskih na taj na
"da cjelokupni pokretni i nepokretni imetak svakovrsnih islamski h vakula
njava jednu vakufskomearifsku zakladu, kojom u smislu odnosnih vakuf
nama i po ustanovama nacrta Statuta upravlja Vakufskomearifski sabor. Pored
Vakufskomearifskog sabora Statut je i Islamski duhovni odbor za urede
nje I nadziranje predavanja nauke u med resama, mektebima i onim vakufslto-
mearifskim zavodima, koji se izdravaju iz vakufskih sredstava, te vjeronauka u svim
oravnim $kolama, kao i nadziranje islamske religiozne stvari u Hercegovini". SI
Prlje nego ih je car primio su da car, kad u dvoranu, skinuti
s glave klobuk i spustitI ga na sto. Za vrijeme svi stajati na nogama. Kad car
uzme sa stola klobuk I stavi ga na glavu, znak je da je audijencija
Car je ranije primio njihovu predstavku o sadraju koje ga je Kalaj obavijes
tio, mu instrukCije Povod akciji muslimana u Mostaru I Hel'
cegovini bio Je nestanak malodobne Fate 1><1 je car rekao deputaCiJi, tl ko
joj je bio i hadi Ahmed ef Karal>eg, otprilike ovako: (po kazlvanlu rahmetl! Kara
!lega) "Uzetu stvar u razmatranje, ali sam j ja vezan zakonima zemlje koji tIte slo
bodnu volju Ta je djevojka svojom slobodnom vollom priJIa za
jednici, se mora uzeti u obzir".
eim su careve bile prevedene delegaciji, lXImah ISlupi haMi Ahmed efen
dija Karabeg: U ovom ne moe hitI /}Ovora o slobodnoj vo
Iji osobe, jer jc osoha malodobna".
Na to car uze klolJUk S;I stola I slaVI ga na a1avu jer jc shvatio da jc 10 (il rekinI
napad na njegove je lJila zavdena audijencija.
GI
Pored malo zabiljeenih podataka o muftiji AhFehmi efendiji iz vreo
mena njegova djelovanja oo nestanka Fate moda se moglo neto zabilje-
iti od onih ljudI kOJi su ga ljJpamtili, odnosno od onih koji su od prvih muftijinih
drugova neJto i zabiljeIli.
Tako sam i ja od Muhamedage tr90vca manufakturom u Mos-
taru, Ja je sluJao muftilU AliFehmiefendiju, koji je valio pred Bajram-namaz u dh-
SI Fehim SI)aho SO godina vakulske uprave u Bosni I HercegOVini, s 78
6) Ovako ,e Karabeg kUlvao KaSim ef g 1936, a nei;IO malo Isputao ,I do-
pISnIku "Jugoslavenskog hSIa" 18 VIII 1940
13 _ Ana" 193
miji (valjda Karadozbegovoj) da "nam je osvanuo crni Bajram. ljudi jedan dru-
gome na zijaret, ali ako gost i ne u u makar mu
ne bila nikakav rod".
Pitao sam HafizOmer efendiju pred kim je hafiz, a on mi
"Pred Alefendijom". "Pa zar je on bio Hafiz"? "Nije, a i jest" (tj. nije for
malno polagao hafiski ispit, ali je znao cio Kur'an napamet).
Neke pojedinosti o prvom periodu rada mostarske dvanaestorice mi je
Hamza efendija mostarski alim, muderis Koski medrese, pjes-
nik,nalno birani Hodinske kurije za Hercegovinu od do prestanka njezi-
na djelovanja i drugi kandidat za reisululemu Bosne i Hercegovine, kad je kao prvi iza-
bran hadi Mehmed Demaluddin ef. g. 1913 (umro u Mostaru 19411,
sudionik u Pokretu. Govorio mi je kako je do sastanka u mostarskoj Kiraethani
i ta je rekao AliFehmiefendija Rekao je, otprilike, ovako: da biti od stra
ne vlasti progona, iz slube, ali da se nitko od njih ne smije prihvatiti slu
be i stupiti na upranjeno mjesto onoga koji bude otputen. Tu se mislilo, u prvom re
du, na muftiju i direktora Rudije hadiSalihefendiju A bu
da su dvanaestoricom bili najelitniji alimi Mostara i da su bili uvjereni da
austrijska vlast nete bito koga postaviti za muftiju, slobodno su zaplivali protiv struje.
su se ispunila. Sv.rgnut je s poloaja muftije Ali-Fehmief. i
hadi Salih ef. s poloaja direktora Rudije.
Nije bilo dugo upranjeno mjesto muftije, na koje je postavljen hadi Abdullah
efendija a njegov brat hadi-Hafiz Muhamed ef. je zamijenio h. Salih-ef.
Iako su i oni bili zavjerenici u grupi dvanaestorice, oni su tvrdili da su
se zavjerili da se do kraja boriti za pronalaenje i roditeljima Fate Oma
a ne za kakav protivdravni pokret. Glavnu ulogu u tom aranmanu
odigrao je Mehmedef. kod okrunog predstojnika u Mostaru barona Pitt nera.
Kako mi je kazivao Omer ef. je bio vrlo bogato
je, kao je poznato, proglaen iseljenikom"
pa je sve do smrti ostao u Istanbulu.
71
Nije bez interesa da ovdje zabiljeim neke us-
pomene na muftiju koje mi je u pismu, datiranom 6.VI1966. Riza
Ilova On je pisao doslovce:
Sada mato o (mufti ji Ali-Fehmi efendijil
Muftija je dajdia moje majke, pa sam tako kao dijete proveo mnogo dana kod
njega. Ne znam o njegovim nazor/ma nita, ali, meni se da on i nije
bio nikakav Podigao se protiv vabe, to krade Fatu Omanovit(a) i kliznuo
se niz klizavu strminu i nije se mogao zaustaviti sve do progonstva i nita vj-
e. je bio joko duhovit i zabavan u drutvu, dobar poznovalac arapskog jezika i
Iiter.1ture. Nekoliko primjedaba o tome:
O" ui clolazio u Inegol u banje (Oy/at) i u posjeti svojoj sestri, 8 mojoj nani
Du/si, udaraj Zil Muhamedbega Laki!ita. Tu mu je stanovao i bliii i poli-
7) "PolicaJni list" od 5 maria 1902 donIO je pod brojem 10 tllJede<:i "Oglas'" "OtabiC Ali-
efendlJa II Mostara kOJt je koncem Januara 1902 u mOlemStvO Otputoveo progIoJen je ne-
OVIMten,m Iseljenikom prMUdom Zemaljske vlade la Bosnu i Hercegovinu od 4 mana 1902
na temeliU naredbe od 30 oktobra 1901 broj 96. Zbornik zakona I naredbI Sve oblost; POZI'
vaju se oko se pomenutt Ah ef. neovlaSteno povratiO I bIO, da se prOli "Jemu
po paragrafu 9 navedene naredbe postupa"
194
lItki pomotnik hadli Ahmed-ef. Olabit, otac Mustafin. Svi bi se Bosanci okupili oko
njega i pritaJi su mi poslije svoje utiske. Pisao je dvije knjige na arapskom jeziku, pa u
jednoj ima i predgovor nekog velikog utenjaka iz Tunisa. Kalu, da bi ovaj utenjak
govorio o Muf tiji ovako: "Kad govorim s Ali Fehmi-efendijom i vidim njegovo pozna-
vanje mog jezika, sridim se pred njim kao Arap".
Memilaga iz Inegola mi ovo: "Sjedimo jednom n8 sijelo kod
had/i ef. Otvori se rijet o imenu deve (kamile). Hadli Ahmed efendija broji
imena, a Ali Fehmija MuIko ilensko ima posebno ime. Onda godiI
njak molki i lenski, pa dvogodinji mukarac i lenka. Stara deva, steona deva itd. On
da Aji Fehm!ja zapita imena z,globova. Ahmed ef. priznade da sve nezna,a Ali Fehmi
ja ih brojati. Na palcu dva, na ehadetprstu tri, na srednjem tri, i na ostala dva
prsta po tri su imali posebna imena" ...
se da bi se moj otac kao i ostali gosti grol/otolll sll1ljali njegovim nekim
primjedbama i vicevima, to ne bi Jer je u ono doba i prev;i
smijeh smatran sramotnim.
Ja ga se kako mene i Ekrema Semiza gOIll oko kahvene
mangale sa hav-hav, a mi se topimo od miline ... I brat mu, rahmetli Sulejman ef. iz
Mostara, UIO je u svojim najstaTIjim godinama veliki aljivdilj'a; co se je moglo vidjeti i
kod Hfz. Omera u ulem intimnijem drutvu.
O njemu sam od Dervibega Miralema ovo: "Kada bi nefto zarrebalo da se
objavi ili poduzme u naem pokretu, sastali bi se ja i Muftija, zdogovorili se,
li i ja bih napisao potrebnu deklaraciju, ali kad je o objavljivanju, onda je trebalo
to jo odnijeti Mahmudbegu i uzeti njegovu privolu i potpis. Bez njega
nije moglo biri. Mahmudbeg mje nikad bio protiv niti se ikad opro ni na jednu rijet, a
mislim da on mje nikad u livaw, ni u drugim prilikama, rekao nekom Ne. Ovdje mo-
ram objasniti stvar, jer smo mi s Dervibegom govorili O Mahmudbegu, pa je ovaj raz-
govor ispao kao neka uspomena na MufIIju. Dakle, Dervibeg i dalje: "Svaka
stvar u pokretu se svrIavala ovako. Bosna i Hercegovina pita: "Sta veli S,1rajcvo"1 a
Sarajevo pita: "ta veli Mahmudbeg'? a Mahmudbeg nita ne veli nego se osmjehne
i potpie.
Jednom se sastadosmo s Muftijom i bilo je opel neta da se pita Mahmudbeg.
Muftija me pira: "Boga ti, Dervibeg, la ti misli o naem Mahmudbegu'? Ja mu ka
lem: "On je kao ebdled u arapskom jeziku. Dolazi na prvom mjestu, a manasuz (bez
Muftija se, veli Dervibeg, zakocenu od smijeha i kale: "E blJI si potre-
fio".
Diabit je ukopan u Carigradu u groblju Edirnekapi. Bio je oleIJjen Facom
Dizdar iz Mostara. Nije imao djece, a stanovao je na posjedu sa svojim
Iurom Salihef. D/z(/arom tJ Ac/apazam, / 1 selu Akjazl kao i u Carigradu na Fatihu u
svojoj po je i sinove svoga urjlJklJ kolovao ena mu je umrla prije
dvije-cri godine u devedesetoj godini. Zasad ovoliko. Svima selam. Dolazi! Tvoj
Riza !lova, v. r.81
81 (Ilova) Alzabeg roden Je u u Turskoj kao praunuk Smallage tengu!a ljunaka na-
le narodne epske pjesme) gdje je I umro 2S.XII 1966. u 63oj god.n. I:.vota od god.ne 1920.
do 1935 I:IV.O Je u Sarajevu, gdje sam se s njim upoznao. ObnOVili smo poznanIIvo u Vllt
mjesecu 1965, kacla sam ga pohodio u Bursi, i otada pa do pred njegovu smrt dobiO sam od
njega 21 pismo. pisano na stroju. a jedno od nJih Ima 20 sirana. Pisma se odnose naJvl!e na
folklor, etnograf.ju. "bosanski" jeZIk I uopte na l:ivOt nMih Iseljenika u TurskOj Sva su pisma
\Irio Interesantna I vrijedno b. fh brlo obj8'o'It .
13
195
I

I
I
I
U "Memorandumu islamskog naroda Bosne i Hercegovine gospodi t!lanovima
deleg.'J(;ija i austr/j'skog i ugarskog parlamema, izdan 28. maja 1902. godine u Budim
peti'" pie: " Prije svega llam je duinosr izv(i}jesriti gospodu delegate i poslamke o
vjerskom pokretu islamskog naroda u posjednu tim zemljama, koji je do toga doveo,
cl') su 136.000 mukih i punoljetnih llanova islamskog naroda opunomociJi svoga Lju
bimca Ali Fehmi efendiju biveg muf tiju mostarskoga i njegove po narodu
izabrane drugove, da im bni kao predstavnici i .zastupnici Islamskog naroda nae
otadlbine isposluju vjerskog i prosvjetnog opstanka putem narodne
vjersko.prosvjetne samouprave .....
9
)
Broj od 136.000 muslimana koji su AliFehmiefendiju i
njegove drugove iznosi jednu cjelokupnog islamskog itelj
stva u Bosni i Hercegovini . Kako su oni svoje Sigurno svi se ni
su izjasnili svojim potpisima, jer 1900/ 1901 godine bilo je muslimanskih
daka:
1. u sve 3 gimnazije u Bosni i Hercegovini 133
2. u Nadbiskupskoj gimnaziji u Travniku 4
3. u Realci u Banjoj LUCI 18
4. u Srednjoj u Sarajevu 5
5. u Darulmualliminu 35
6. u u Sarajevu 38
7. u svih 9 u Bosni Hercegovini 61
8. u svim osnovnim u Bosni Hercegovini 3965
U k u p n o : 4259
Treba uzeti u obzir da su uglavnom svi ovi daci bili maloljetni i bez prava
u javnim poslovima. jer je granica punoljetnosti bila mnogo vi!a nego
danas, ali da je u svim godinama od 1878. do 1900. bilo trostruko punoljetnih
pIsmenjaka u evropskom ill arapskom pismu, opet bi da je na jedan potpis na
peticiji dolazilo devet otisaka kaiprstom (ili palcem).
Ako gledamo iz perspektive na AIiFehmief. nikako
se ne moe opravdati odlazak u Tursku. On je naivno mislio da zatalasati
sve Turke, parlamenat, vladu i samog sultana da dignu glas protiv
(ukoliko je to bila otmica) jedne muslimanske djevojke i da austrougarska vlast
pasti na koljena pred sultanom, turskim narodom i AliFehmiefendijom i
dovesti mu Fatu Da je Turska iole bila neka snana drava, da nije bila
stalno napadana s iZvana i podrivana iznutra, ne bi pristala na 8erlinskom kongresu
godine 1878. da prepusti Bosnu i Hercegovinu AustroUgarskoj motl.lriliji. Muftiji
kao vrhovnom vjerskom poglavaru jednog regiona (sandaka? ) mjesto Je i dunost
da ostane sa svojim narodom i u zlu kao i u dobru, i po cijenu ivota. Ako je Ali
.Fehmiefendija bio i iz slube, a stolicu muftije preuzeo
hadi Abdullahefendlja i u tom mu je bilo mjesto u domovinI. da
se tu bori za svoju makar i blvSu pastvu.
ove danas, moe se konstatirati da su bile naivne isprike
austrijskih vlasti da nisu znale gdje se nalazila Fata poslije bijega iz roditelj.
91 Memorandum Islamskog narod8 Bosne 11-IercegOll,ne. NOVI Sad 1902. str 4
196
ske pa da je nisu mogle vratiti ocu i Ua se angairala policija, andarme-
riJa, kotarski i okruni predstojnici i pokrajine koje su s Bosnom i Hercegovi -
nom. bi se Fata
Iz njezina kaZivanja, kad se pojavila u ljeto 1940. kao Dara Prijatelj iZ Ljubljane,
bilo je evidentno da policija nije bila poduzela mjere da je 1 O)
Borba za vjerskoprosvjetnu autonomiju muslimana ni-
je bila cijelo vrijeme jednakog intenziteta. Bilo je zastoja i padova, pogotovu kad Je
Egzekutlvnl odbor povremeno ostavljao po strani borbu za vjersko-prosvjetnu auto-
nomiju, a intenzivirao se u borbi muslimana za rjdenje agrarnog pitanja u
BIH, kako bi veleposjednicima najbolje odgovaralo.
Iza toga vremena imamo jedan u provladinom muslimanskom tjedniku
listu za politiku, pouku i zabavu, u 8. broju 16. od 22.11 1906, o
putu delegacije muslimana Bosne i Hercegovine u Carigrad Ali-Fehmlefendiji Ohbi -
radi nastavka rada za vjerskoprosvjetnu autonomiju, koji u izvodima glasi:
Beogradska "Politika" donijela je vijest da su ovih dana na putu za Carigrad
kroz Biograd beg Miralem, Mahmud beg erif i
$emsi beg poznato, da se i pokreta za
vjersko-prosvjetnu autonomiju g. Ali-Fehmief. nalazi sada u Carigradu, gdje
se je stalno nastanio. Njemu Je sa strane islamskog r.aroda podijeljen u svoje vrijeme
mandat. da uredi sa Zemaljskom vladom vjerskoprosvjetne stvari, nu radi nekih uz
roka bi mu povratak u domovinu a naravno i njegovo djelovanje u tom
smislu prestade. uz bok stajalo je jo pet narodnih ... Kako
smo s pouzdane strane obavijeteni, olgli su oni muslimani u Carigrad. da se sa gla
vom ovog pokreta - sa g. - pc. wjetuju. Jedan nas prijatelj uvjerava. da
oni zatra!ltl od AIi-Fehml-efendije da lm dade da li je voljan povratiti se
u domovinu - naravno uz dozvolu zemaljske vlade - i rad nastaviti. Ako
muftija ne htjedne dalje raditi. da im dade svoju pismenu izjavu o tom.
Da li sad ovim ljudima - koji nisu narodni izaslanici - ako
je istina se o njihovu putu govori, odgovoriti, i li se odvaiti opet na posao-
to ... To ICl.hno moemo tvrditi, da je Ali.Fehmi-efendija vrlo ambi-
ciOZan. On je imao prilike da polOi mandat kroz ovo dugo vrijeme svog boravka u
Carigradu, nu on to nije
Ali Fehmiefendija je i i po se i po muslimanski narod
Herceg-Bosne. Uza svu i koje su mu odavane, on je iz nostalgije za
domovinom I mentalno obolio pa je morao biti umirovljen, a; njegovo i njegovih dru-
gova neodmjereno agitiranje (da ne reknemo - protiv Austrije negativno je
utjecalo na neuki svijet koji je masovno seliti u Tursku. Po slubenim statisti
kama, u BOSni I HercegoVini )e pri prvom pOpiSU za vrijeme AuStro
-ugarske monarhije. 1879. godine bilo 448.113 Muslimana.odnosno 38,73% cjelo kup-
10) Fala kao Darmka Pr'lalelj umrla je uljubiIIInt 2 I 1967 O tome me le IZVIlHIlO
'''SInom od J VIII 1972. Ad" pred$,ednlk Odbor1l Islamske la/edntCe uLlubllant
On le p(I$jellO Fallna',"1I dra Niku Pnjatella, kOJ' mu le datum smrt . FOIl"
brat. Hahl umro 'll mlllWC dana prile Fale, dok III polubrat Ramo lada jM t'VIO u
le da le Fala posiile MOSIara b.la u SP"tu I TrilU, a onda ,e, 'ZHavt, II samo5lana,
dotla u krilJ Maribora. POt kral SVJelIkog rala bIla je akt.vna u pokretu sa-
POtpise ul UJedln,en,e lugosl8llenskih zemaIla. Zbog loga Je lmaJa nepn"kll pa JlI
UIO olIIla u LJubi/anu, gdle 5e zaposli', u nekog pr .... alntka Tu se upoznala 18 svoJ,m
mutem
197
nog stanovni$tva, 1885. godine 492.710, odnosno 36,88%, 189S.godme548.632,
odnosno 34,99%, a 1910. godine 612.137 Muslimana, odnosno 32,25%. Ovo opada-
nje postotka Muslimana u Bosni i Hercegovini posljedica je iseljavanja li bjeanja I
Muslimana u Tursku. Ne smije se zanemariti da je I
nestanka Fate i bo(ha Muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju
pod vodstvom Ali-Fehmi-efendIJt! odnosno kasnije pod vodstvom tzv.
Egzekutivnog odbora, osiroma$ila Herceg-Bosna za nekoliko desetina hiljada Musli-
mana_ u prve tri godine ovog vala, dok je muftija bio u
Mostaru,
godine 1899. iselilo se u Tursku 1112 muslimana, pobjeglo O
1900. 7684 279
1901. 4059 755,
a godina opada broj iseljenika i bjegunaca, da bi aneksija Bosne i Hercegovi-
ne Austro-Ugarskoj monarhiji i val.
Godine 1909. iselilo se u Tursku 2740 muslimana, pobjeglo 68
1910. "16907 149
1911 .
..
10815
.. _ 11 I
Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju Muslimana
vodila se punih deset godina. Slatul za vjersko-prosvjetnu autonomiju bosansko-
muslimana dobiO je carevu sankciju 15. aprila 1909. godine, a stu
pio je na snagu 1. maja iste godine.
Hodinska kurija, najvire jzborno tijelo koju je 30 (od
ga 24 birana iz rest okruja po i viriinih: muftija iz
okrunih mjesta) sastala se 2B.XI 1909. u Sarajevu. Za izbor reis-ul-uleme bila je jed-
na lista. Tri kandidata s brojem glasova su bili: Hafiz Sulejman ef.
(28 glasoval, Ali-Fehmi-ef. (15 glasova) i (23 glasa). Na
drugom glasanju je bio poredak malo izmijenjen. Kandidati s brojem glaso-
va bih su isti: (27 glasova), Ah-Fehmi (26 glasova) I Sarac
Hafiz Sulejman (25 glasova).
lako je Hodinska kurija vjerojatno znala da ovi kandidati (pogotovo i
tj. ih car prihvatiti i jednoga od njih imenovati reis-ul-ulemom,
slui joj na to su gotovO svi njezini imali toliko gradanskih hrabrosti dD
predloe za to najvire vjersko dostojanstvo muslimana u Bosni i Hercegovini, trojicu
opozicionalaca, a dvojicu od njih: i emigranata u Turskoj,
koji su se i pisanim djelima borili protiv okupatorske Austro,U!1arske.
Na kraju da napomenemo da bi bila dunost na!ih orijentalista prevesti
i i koje su napisali na arapskom, odnosno turskom jeziku, povodom
anekSije Bosne i Hercegovine_
Il1lll//ril./ o up,nl B05ne I Hercegovine 'ld.,o c . I kr mrnl5l.nll/O ftnan5,j. lOd
gochn8 1878 do 19161 Vidi t "Napredak". (Sarajevo. !lOd VIII. olulak-llaY.nl
1933 Str 41-421 Oydle su u pitanju Slubeni podaci dok s.e broj Slyarno 1s.eIJenlh danas Cile-
nt n. 160 do 180 000
198
UTERATURA
EIN UNGAR N (Benjamin Kallay): DIl! Lage der Mohammedaner in Bosnien Von
EINEM UNGARN. Wien, 1900.
ANONIMUS (Osman Nuri Muslimansko pitanje u Bosni i Hercegovini . I.
(Prdtampano IZ "Obzdra"). Zagreb, 1902.
MEMORANDUM ISLAMSKOG NARODA BOSNE I HERCEGOVINE gospodi
novima delegacija i austrijskog i ugarskog parlamenta, izdan 2B. maja 1902.
godine u Budlmpdti.U Novom Sadu. Srpska dra. Sv. 1902.
OSMAN NURI: Muslimanska verskoprosvetna autonomija u Bosni i Herce
govini i pitanje Carigradskog Hamata. (Povodom Dabicevog po-
kreta). Gajret, SarajelIo, IX/ 1925, br. 7, str. 9799; br. 8, str. 115118; br. 91
lO, str. 145147,br. ll , str. 173-174; br. 12,str. 186-188, br. 15, str. 230-231;
br. 16, str. 244.
ISTI : pod istim naslovom. BRATSTVO, XIX, 32 knjiga DRUTVA SV. SAVE,
Beograd, "511. Sava". 1925, str. 217248.
SPAHO FEHIM: Pedeset godina vakufske uprave u Bosni i Hercegovini. Narodna uz-
danica, kalendar za godinu 1933, Sarajevo, 1932, str. 72-B9.
JUGOSLAVENSKI UST, Sarajevo, XXIII, br. 194, 17.VIII 1940, br. 195. l8.VIII.
br. 196, 20.VIII (Dopisi iZ Mostara, koje je slao dopisnik "J.l." Omer H. Sef
Fata - je zatalasao Herceg-Bosnu,
otkriva slloju dramatsku tajnu. "J.l." br. 197, 21.VIII i br. 199, od 25.VIII
1940. GotolIa sve jugoslavenske novine donosile su tih dana vijesti o pojalli u
javnosti Fate (Darinke Prijatelj) i jednu godinu nakon nje-
zina nestanka iz rodnog sela, kao prvorazrednu senzaciju nl" samo te godine.
HAFIZ IBRAHIM U spomen velikom merhumu AIi-Fehmiefendlji
Glasnik VIS, VII / 1956, br. 13, str. 22-30.
HAFIZ IBRAHIM OSllrt na fivot i pisana djela AliFehmi-efendije
Dhbica. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga II-III, s. 8195.
HIVZIJA HASAN Mostarske mUftije. Glasnik VIS, XXXVIII / 1975, br. 9-10,
str. 446.
SUMMARY
SOME MARGINAUA ABOUT UFE AND CAREER
OF MUFTI AU FEHMI -EF FENDI
Analysing some written evidences as well as spoken tradition the writer ralleals
a few details from the life and career of Ali Fehmi-effendi the muhi of
tar 11884-1900). stressing especially the case of kidnappmg a Muslim 'Jiri named
Fata from a villaqe near Mostar. This event, whlcl1took place
10 1899. was the signal for creating of Herzegovinian (and fater also Bosniani Musllm's
movement, which at first sought religious and educational autonomy and ended as a
political organization.
199
SADRAJ
Demal Gazi -Husrevbegov h dIU'I.."tl U Sarajevu ................. .
Kasim Dabrata: Kasidej Burdej BosnevI . . .. _ ..... _ ... .. .... _ ....... .
Mehmed Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrevbegovoj
medresi u Sarajevu ...... 0 __ __
Zejnil Fragment i iz kronike hadi Husejnefendije Muzaferije ....... _ .
Kasim ViJ I.ufn,une u Gazi-Husrel/begovoj biblioteci ............. .
Darko Onomasucon Arabicum projekat arabist i ke ... _
Hifzija Djela Mustafe Juje) j Ibrahim efendije
koja se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru . . .. _ .... _ ....... _
Dr Hasan Platonova drava i AI Farabijeva AI Madina AI Fadila ...... .
Mr Rusmir Ibrahim Vehbi (kadi ja. pjesnik i
Fejzull ah Risala e'jh Mustafe Gaibije ................. .
Fehim Nametak: Dopri nos Omera izu kulturnog .... .
Omer Medmua Mula Muhameda Mestvice s posebnim osvrtom na
popis hadija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . ....
Hifzija Djela i sastavi Muslimana BiH koji su napisani na ori
jentalnim jezicima j koji se nalaze u arhivu HercegovIne u Mostaru ....... . .. .
Salih Trajko: Durcrul hukkam sa marginalijama beogradskog muftije Ali
. . . . .. ... . ................ .
Aziz Neke opaske o naem alhamijado ... . ....... .
Alija Kasida Ibrahima
. . ..... ... . ... .......... . .....
Alija Iz zbornika bosanskih memorijala ......... . ...... .
AlIja Nametak : Marginalije o ivotu i radu muftije Al i Fehmeefendije .
200
Strana
3
9
21
33
41
49
57
69
77
95
103
109
l l 7
131
143
155
177
; 187