HAMDIJA KREEVLJAKOVI i HAMDIJA KAPIDI

PODACI O TVRAVAMA U DERVENTI I TRAVNIKU IZ POETKA XIX STOLJEA

Interesovanje Austrije za balkanske zemlje, u prvom redu za Bosnu i Srbiju, bilo je vrlo ivo i imalo je za neposredan cilj osvajanje ovih zemalja. Od turskog poraza pod Beom 1683 izloene su nae zemlje juno od Save i Dunava austriskoj ekspanziji. Mnoga naselja su u toku ratova nestala ili su bila vrlo oteena. Tako su za vrijeme vojnike ekspedicije princa Eugena Savojskog, neposredno poslije turskog poraza kod Sente (1697), stradala ili unitena sva vanija naselja od Broda do Sarajeva. Povratak ove ekspedicije pratio je poar u kome su nestali mnogi gradovi. U XVIII stoljeu, izmeu Poarevakog i Beogradskog mira (17181739), ustvari je nastavljena politika osvajanja turskih balkanskih zemalja, ali s manje uspjeha. Sjeverni pojas Bosne uz Savu i sjeverna Srbija bile su pod austriskom vlau. I tada su nestajali gradovi, ali su poslije Beogradskog mira obnavljani. Ba u bosanskim gradovima, veim i manjim, leala je ona otporna snaga sa kapetanima i njihovom vojskom, o koju se razbijala navala Austrije. Potkraj XVIII stoljea za vladavine Josipa II (17801790) oivljuju stari planovi, kada se opet pokualo sa prodiranjem na Balkan. Za ovo doba je karakteristino to se vojni i politiki krugovi Austrije pripremaju mnogo ranije za osvajanje, i to ve od 1783, kad itav niz strunih oficira prelazi u Bosnu i Srbiju da ispituju teren, raspoloenje naroda, da prikupljaju materijal za izradu karata, da crtaju planove bosanskih gradova, da ih opisuju i da prikupljene podatke ak tampaju u posebnim knjigama. Oni prevode i tursko djelo kadije Omer efendije iz Bos. Novog koje opisuje drugi rat Karla VI u Bosni. 1 Na osnovu njihova materijala moe
1 Kurze geographisch-statistische Beschreibung des Konigreichs Bosniens, Wien 1789: Die Kriege in Bosnien in Jahren 1737, 1738 und 1739, Wien 1789 (preveo Johann N. Dubsky).

se dobiti priblino vjerna slika odbranbene snage Bosanskog i Beogradskog paaluka. Sav pripremni rad je imao da poslui za izvoenje rata od 1788 do 1791, koji je u Bosni dobio naziv Dubikog rata, a u Srbiji Koine Krajine. Sav pripremni rad Austrije na podruju Srbije ispitao je i objavio profesor dr. Duan Panteli u brojnim radovima objavljenim u izdanjima Srpske akademije nauka. 2 Ovo doba bosanske istorije nije obraivano na osnovu austriskog materijala, a za istoriju naih gradova i njihovu ulogu u odbrani Bosne od austriske ekspanzije on je od neobine vanosti. Prve modernije karte Srbije i Bosne potiu iz ovog doba. Tako je Simekova karta postala na osnovu materijala koji su prikupili brojni austriski vojni strunjaci, kartografi. 3 Putovanja ovih austriskih strunih oficira bila su za turske vlasti tajna. Obino su ili pod platem trgovaca, svetenika ili svetenikih slugu. I pravoslavni i katoliki svetenici su pomagali ovu akciju u nadi da e uz pomo Austrije doi do osloboenja ovih zemalja ispod turske vlasti. Ne ulazei u politiku stranu ove smiljene austriske akcije, za nas je vano da je ba zahvaljujui ovakvoj aktivnosti ostalo mnogo zabiljeenog, nacrtanog i opisanog gradiva za rekonstrukciju stanja naselja u Srbiji i Bosni potkraj XVIII stoljea. Meu brojnim ljudima koji su ili u Srbiju treba spomenuti graniarskog oficira, a kasnije konzula u Travniku Mitesera, koji je dao
2 Spominjemo samo dva najvanija Pantelieva rada iz ove oblasti: Uhoenje Srbije pred Koinu Krajinu, G l a s S A N , br. CLIII, Beograd 1936, i Vojno-geografski opisi Srbije pred Koinu Krajinu od 1783 i 17184 god., S p o m e n i k SAN LXXXII, Beograd 1936. 3 E. Richter. Prilozi zemljopisu Bosne i Hercegovine, G Z M , XVII/1905, str. 269.

205

Plan grada Dervente odlian opis srednje Srbije (1784).4 Kasniji Miteserov rad je od neobine vanosti za istoriju Bosne u prvim decenij ama XIX stoljea. Vrlo vjet u izvoenju kakljivih zadataka, tajnog uhoenja i pribiranja materijala koji su imali da poslue austriskoj armiji za njen prodor, Miteser je stekao sigurnu vojniku karijeru. Roen u Zemunu (1757), Miteser je kao graniarski oficir poznavao odlino prilike svoga vremena, i pored poslova na geografskom snimanju Srbije u Laudonovom tabu, vrio je neobino delikatne uloge u doba pred Prvi srpski ustanak, kad je bio u vrlo ivim vezama sa srpskim knezovima i spahijama Beogradskog paaluka. Kao komandant mjesta u Zemunu od 1790 do 1807, Miteser je imao prilike da odlino upozna ondanje burne prilike, i sa tog mjesta je otiao u Bosnu za austriskog konzula. Na poloaj konzula u Travniku imenovan je u novembru 1807, a tada je bio u inu potpukovnika. 5 Karakteristino je da su svatri austriska konzula u Travniku, od otvaranja konzulata 1808 do prekida rada konzularne slube u Bosni 2 jula 1820, bili vojnici (Miteser, Pauli i Simben). Nije to bilo sluajno. Svi su oni bili odlini poznavaoci prilika i kao vojnici imali su da poslue krajnjem cilju Austrije, osvajanju Bosne. U doba napoleonskih ratova Bosna je postala vana oblast u planovima francuske orijentalne politike. U smislu te politike otvoren je francuski konzulat u Travniku 1806, a prvi francuski kon4 Miteserovu kratku biografiju dao je Panteli u svome radu, Vojno-geografski opisi Srbije pred Ko-inu Krajinu od 1783 i 1784 god. U ovoj knjizi objavljen j e Miteserov O p i s S r e d n j e S r b i j e , 1784, str. 57102. 5 Ibid., str. 2.

zul Pjer David doao je u Travnik 17 februara 1807. I u doba Republike postojao je interes Francuza za Balkan, te je u Travniku postojala 6 francuska konzularna agencija od 1793 do 1797. Jaanje francuskog uticaja u oblasti koju je smatrala Austrija kao podruje svoje politike i ekonomske ekspanzije vodilo je i aktivnosti Austrije u Bosni i suzbijanju francuskog uticaja. Tako je dolo do otvaranja austriskog generalnog konzulata u Travniku, 1808, za ije je otvaranje dala Porta pristanak 21 jula 1807. Vidjeli smo da je pao izbor na potpukovnika Josipa P. Mitesera u novembru 1807. U proljee 1808 (mart) uputio se prvi austriski generalni konzul u Bosnu. Na ovom putu u Travnik, Miteser je ostao u Derventi, gdje se zadrao, to u Derventi to u Slavonskom (Carskom) Brodu, oko dva mjeseca. Iako se sasvim sigurno ne zna zbog ega je zamjenik derventskog kapetana Osmanbeg Begovi, zvani i Veliki, zadravao ovako dugo austriskog diplomatu i stvarno ga ometao u vrenju njegove misije, po izvjesnim znacima i podacima koji govore o tome zadravanju, a koje je dao francuski generalni konzul Pjer David, moe se sa dosta sigurnom vjerovatnou pretpostaviti da je u ovu aferu bio umijean ba francuski generalni konzul. 7 Za derventskog kapetana nije bio dovoljan dokumenat sultanov berat koji je uza se imao Miteser, ve je traio putne dokumente koje je imao da izda travniki vezir. Kad se ima u vidu da je bosanski vezir toga vremena, Ibrahim-paa, bio ovjek koji je izraavao simpatije za Francusku i isticao se svojim frankofilstvom, onda nije teko shvatiti da je mogao prodrijeti francuski uticaj, koji je doveo do ove neobine afere. Poslije ekanja od skoro dva mjeseca Miteser je napokon stigao u Travnik 11 maja 1808 god. 8 Ovo zadravanje na prikazu derventske afere imalo je za posljedicu jedan za nas vrlo vaan Miteserov rad. Kao strunjak za geografska snimanja, a usto ovjek koji je imao dar odlinog vojnog zapaanja, Miteser je iskoristio vrijeme zadravanja u Derventi da izradi plan derventske tvrave i uoi njenu strategisku vanost, a u isto vrijeme da upozna detalje ove tvrave, kao i njene nedostatke koje je imala da koristi austriska armija u njenom prodiranju u Bosnu. Kad se

Hamdija Kreevljakovi i Hamdija Kapidi, Sudsko-administrativna podjela Bosne i Hercegovine poetkom X I X stoljea, I s t o r i s k o - p r a v n i z b o r n i k , sv. 34, Sarajevo 1950, str. 247248. Napominjemo da je ovaj rad imao za glavne izvore izvjetaje gen. konzula Mitesera i Simbschena. 7 Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, D j e l a N a u n o g d r u t v a NRBiH, knj. V, Sarajevo 1954, str. 174175. 8 H. Kreevljakovi i H. Kapidi, o. c, str. 174 do 175.

206

ima u vidu da danas nema ni traga od derventskog grada, a nije se sauvao nijedan drugi opis, onda e biti jasno od kakve je vanosti za istoriju bosanskih gradova Miteserov crte plana grada Dervente kao i njegov opis koji donosimo u cjelini, u prevodu s njemakog jezika. Miteser je napisao jedan memoar o Bosni uz koji je trebalo da se pojavi kao dokumentacija prikaz bosanskih gradova i puteva od Save do Travnika. ta je rukovodilo Mitesera da se ba u ovo vrijeme bavi planovima za osvajanje Bosne, kad se zna da je Austrija bila zauzeta borbom protiv Napoleona i bila lan gotovo svih protivnapoleonovskih koalicija, ne zna se. Istina, David spominje da je Miteser izjavio u jednom razgovoru sa sekretarom francuskog travnikog konzulata omet Defoseom (Chaumette Defosses) da se austriska vojska koncentrie na granicama Turske i da su u Slavonskom Brodu podignuta velika skladita za municiju i hranu. 9 Teko je vjerovati u ova zapaanja francuskih diplomata u ovo vrijeme, ali je karakteristino za dranje Francuske i za njene planove da eventualno Austrija ne pretee Francusku u Bosni i ne suzbije njen politiki i ekonomski uticaj. Nije iskljueno da se Miteser htio najzad da pretstavi Meternihu kao ovjek koji je znao da se koristi svim mogunostima upoznavanja zemlje, koja dolazi u sferu austriskog interesovanja. Zahvaljujui tome svestranom interesovanju austriskog generalnog konzula u Bosni, danas smo u mogunosti da se upoznamo s njegovim radovima iz oblasti onovremenog tehnikog snimanja bosanskih gradova, koji po stilu i ukusu pretstavljaju ovjeka koji je imao vanredan dar zapaanja. Crtei Doboja, Tenja i Travnika koje je dao Miteser pretstavljaju, u svakom sluaju, izvanrednu majstorsku vjetinu ovog iskusnog tehniara i crtaa. Najzad da neto kaemo o Miteseru kao ovjeku koji je dao itav niz izvjetaja, koji daju odlinu grau za statistiku stanovnitva naih gradova, za priblian pregled stanovnitva, sjedite kapetanija i kadiluka i za ekonomsku konkurenciju izmeu Austrije i Francuske u doba takozvane Kontinentalne blokade, ije su se posljedice jasno ocrtavale u naim zemljama, kad je kroz Bosnu vodio poznati put od Soluna preko Skoplja, Pritine, Sarajeva i Kostajnice u Ilirske Provincije (1810).10 Miteser se trudio da trgovinu okrene njenim prirodnim tokom dolinom Bosne prema Slavonskom Brodu. Razumije se, ova Miteserova djelatnost nije ni izdaleka ispitana. Vjekoslav Jelavi, Iz prepiske francuskog generalnog konzulata u Travniku u godinama 18071814, G Z10M , XVI/1904, str. 458, 462 i 464. U Bekom Dravnom arhivu (Haus, Hof- und Staatsarchiv) pod St. K. Konsulate Travnik, fasz, 52, nalazi se ogroman materijal koji sadri brojne izvjetaje austrijskih generalnih konzulata Mitesera, Paulicha i Simbschena.
9

Opis derventskog grada (original)

207

II J. P. Miteser je ostao u Travniku do kraja aprila 1811, kad je stavljen u penziju po molbi. Kao penzioner Miteser se ivo sjeao Bosne i, izgleda, da mu je naroito u sjeanju ostala derventska afera. On je elio da se s ovim dogaajima iz svoje konzulske karijere ivotno vee za Bosnu i traio je plemiku titulu koju mu je car na predlog Dvorskog ratnog vijea i dao 1813 s nazivom: od D e r v e n t e . Izgleda da se ovaj novi plemi von Dervent htio tako da odui uvenom zamjeniku derventskog kapetana, Osmanbegu Begoviu. Sigurno je da je Miteser crtao plan derventskog grada za vrijeme svog boravka u Derventi, a opis grada je napisao u Rijeci u septembru 1821, gdje je bio komandant mjesta od 1815 do 1826. Sigurno je da crte plana derventskog grada nije mogao raditi po sjeanju, dok mu je ovaj plan mogao da poslui za opis.
Poloaj dobojskog grada

Napokon, da kaemo neto i o zavretku ovog poznatog graniarskog oficira i diplomate. Miteser je konano penzionisan 1826 i ivio je kao penzioner u Varadinu, Bratislavi i napokon u Beu, gdje je naen njegov le u Dunavu blizu Pratera 8 maja 1833. Izgleda da je pogoen sranom kapljom pao u Dunav. 1 1 Derventski grad je postao sjedite vrandukog kapetana 1773, a ne da se utvrditi tano kad je nastao. Grad je svakako postojao prije navale austriske vojske u Bosnu 1716 kad je bio zauzet i razoren. Grad je obnovljen po povlaenju austriske vojske i pridavata mu je vanost zbog blizine Carskog odnosno Slavonskog Broda. Zbog strategiskog poloaja bilo je nuno da se izgradi jaka tvrava, koja je mogla bar donekle da parira austriskoj brodskoj tvravi. Iz turskih izvora se zna da je ovaj grad vie puta popravljan (1750, 1777 i 1778). Opravke grada padaju, kako se vidi, pred Dubiki rat 17881791. Vanost grada je svakako porasla otkako je postao sjedite Vranduke odnosno Derventske kapetanije. 1 2 Ve je reeno da danas nema skom gradu, ije su posljednje austriske vlasti oko 1890. Po svoj nalazio na najvioj taci Dervente, traga derventostatke sruile prilici grad se u blizini zgrade

Crte dobojskog i teanjskog grada

11 Dr. Duan Panteli, S p o m e n i k , LXXXII, str. 3, 12 H. Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, str. 174175.

208

Poloaj dobojskog grada

Uiteljske kole. Karakteristino je da se u Bosni nalazi malo gradova s dvostrukim redom bedema, palisadom i dvostrukim jarcima (hendecima), kao to je sluaj u Derventi. Takav oblik imao je Buim u Krajini. Zbog svega toga donosimo prevod Miteserova opisa derventskoga grada i prilaemo original sa planom grada. 1 3 Opis derventskog grada glasi: Opis t v r a v e D e r v e n t e u Bosni, n a p r a v l j e n na licu m j e s t a od potp u k o v n i k a M i t e s e r a. Tvrava Derventa udaljena je etiri sata od Carskog Broda i lei na uzviici nedaleko potoka Ukrine; sastoji se od pravilnog etverougla iji unutranji prostor sadri sa svake strane 80 koraka ili 32 hvata. Na etiri ugla nalaze se tabije okrugla oblika od kojih svaka ima po etiri pukarnice zatiene vrstim hrastovim direcima, naoruane zajedno sa tri topa od 6 funti, devet od 4 i etiri od 3 funte, ali su svi loi i nezgrapno lafetirani. Sve etiri tabije imaju kazamate (podzemne prostorije) i zatiene su time od bombi, ali njihov unutranji prostor je vrlo tijesan. Srednji bedem ili kurtina (die Courtine) ima, kao to plan pokazuje, bedemski hodnik irok dva hvata, a grudobran se sastoji od kamenog zida debelog jedan hvat. U sredini ovih srednjih bedema nalaze se etiri uglaste kule iji je zid debeo dvije stope, sa pukarnicama za male puke, od kojih, meutim, samo jedna brie jarak. Svodovi dviju kapija kroz srednji bedem (kurtinu) zatieni su od bombi. Kua dizdara (ko13 Adekvatan prevod Miteserovih opisa derventske i travnike tvrave izvrio je Rikard Kuzmi, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 14 Ratni arhiv u Beu, Kartensammlung, K VII, m. 28,

mandanta tvrave) ima temelje i prizemlje od kamena, dok je gornji kat i krov od drveta, a podrum je presvoen koji sada slui kao zatvor. Nadalje se u tvravi nalazi bunar koji uvijek sadri pitku vodu. Osim ove straarnice (Corps de Garde) 1 5 napravljena je svuda naokolo palisada na pet hvati udaljenom pojasu, koji je takoer zatien okruglim tabijama (bastionima), i to tako da izvana ima jedan hvat ... prema unutra, dok palisada, to jest bedemski hodnik sadri dva hvata prostora; ispod pojasnih tabija nema suterena. Jarak je irok pet hvati a preko njega vode dva drvena mosta. Visina utvrda i jarka moe se razabrati iz presjeka A : B. Ova tvrava ne bi se lako mogla osvojiti zbog njenih snanih usjeka, palisade, irokog jarka i dvostrukih utvrenja, kada ne bi imala sljedee nedostatke: a) Ova tvrava se moe sa tri strane, to jest s lica, s lea i s lijeve strane dominirati i pregledati za pune pogotke. b) Tri linije srednjih bedema mogu se i prema glavnoj a i vanjskoj utvrdi brisati i obje kapije sa zadnje strane zatvoriti. c) Ni jarak niti strane glavnog bedema nisu s boka utvrene, tako da se svaka strana moe braniti samo svojom vlastitom frontalnom vatrom. I kako uglovi grudobrana nemaju nagiba prema jarku, zatita u ovome od svake vatre tim je sigurnija to niti pukarnice (mazgale) topova nisu upravljene prema istom, nego se samo iz svake tabije moe brisati most pomou jednog topa. d) Posada ne moe da se odri iza kamenog grudobrana zbog komada (Splitter) koje stvaraju pogoci topovskih zrna.
Corps de Garde na gradskim vratima.
15

odgovara izrazu kapikula

14

Nae starine IV

209

Poloaj Vrandukog klanca

Plan travnike tvrave i varoi

e) Nema dovoljno podruma, tek koliko je potrebno za municiju (debhanu) i neto hrane (zahire), dakle, nema mjesta za sklanjanje od zrna. Ako, pored svih ovih slabosti, ima mogunosti da se kratkim precem, kakvih ima vrlo mnogo, pripravi odgovarajue konjiko odjeljenje da s lea brzo zaposjedne puteve i da se odmah iza toga sprijeda ili sa strana pokae pjeadiska kolona, ime bi Turci bili prisiljeni da povuku svoje ene i stoku za klanje u tvravu, onda bi bio dovoljan jedan dan da se ta tvrava prisili na predaju. Iako se nije potrebno primaknuti tvravi Derventa, ako treba doi iz Carskog Broda u Sarajevo ili Travnik, jer tvrava ostaje nekoliko sati udesno, jer glavni put vodi u Doboj du same rijeke Bosne, ipak bi zauzimanje Dervente morao

biti prvi pothvat u cilju gospodarenja nad putem, jer bi inae na ovoj taci kolone i transporti na maru mogli biti vrlo uznemirivani s desnog boka i s lea; osim toga ona bi se mogla upotrebiti kao glavno skladite za vlastitu potrebu. Rijeka, u septembru 1821. J. P. Miteser, potpukovnik. U daljem prikazivanju gradova Miteser se zadrava samo na slinim crteima gradova Doboja i Tenja. On je najprije dao kratku ubikaciju dobojskog grada a zatim je nacrtao grad, koji pretstavlja besumnje jedini dosad poznati prikaz izgleda ove tvrave. Napokon, crte dobojskog grada pretstavlja jedinstven primjer solidnog rada koji pokazuje cjelinu i daje odlinu mogu-

210

Plan travnike tvrave

nost za restauraciju ove tvrave, iji ostaci i danas privlae panju turista. 1 6 Isto je tako vrijedan panje i crte teanjskog grada. 1 7 Miteser je uoio vanost prirodnog puta koji prua dolina rijeke Bosne za najuspjeniji prodor u zemlju. I on je uoio, kao mnogo ranije princ Eugen Savojski (1697), vanost Vrandukog grada i ukazao na mogunost da se ta tvrava koja dominira klancem izbjegne. Zato je napravio situaciju klanca rijeke Bosne od Orah-hana do iza Vranduka i pokazao vrlo vjeto koja pokazuje mogunost Zbog njeno paralisanje. toga terensku skicu i obilaenja tvrave

Poloaj Napomena.

Vrandukog Sa jahaeg puta,

klanca. koji vodi

od

Orah- hana kod A preko brda u Travnik i Zenicu i koji bi se vrlo lako mogao uiniti ulijevo na koji se mogu dovesti prometnim na 200 za kola, odvaja se na najvioj visini jedan put topovi koraka udaljenosti nad tvravu Vranduk, ime bi se mogla unititi posada u njoj. Tri sata preko Bosne u ovom kraju, odnosno svuda unaokolo oko Orah-hana, ume se sastoje gotovo iskljuivo od orahovih stabala. 1 8 Ratni arhiv u Beu, Kartensammlung, K VII, m 28.
18

donosimo prevod

biljeke uz skicu Vrandukog klanca:

16 Literatura o dobojskom gradu nalazi se kod Kreevljakovia, Stari bosanski gradovi, N a e s t a r i n e , I, Sarajevo 1953, str. 21. Po Bodentajnu, Derventa je imala 300 kua. Ovdje je dodata slika Doboja iz kartoteke Zavoda za zatitu spomenika kulture u Sarajevu. DAB, St. Konsulate Travnik. Miteser u jednoj biljeci svoga izvjetaja o Bosni (Kurze Beschreibung derjenigen Ortschaften so in dem Konigreiche Bosnien nahe an Sau und Bosna Fluss liegen) kae o Doboju: Diese Festung ist mit etwas Artillerie versehen, umweit davon ist das Wasser Usora genannt auf welcher keine Briicke sich befindet weder durchgewatet und durchgeritten werden, auch der Fluss Bresce hier vorbei. Doboj ima 70 kua. 17 Literatura o teanjskom gradu navedena je kod Kreevljakovia, Stari bosanski gradovi, str. 21; Miteser je u navedenom opisu za Teanj naveo ovo: Von Dervent aus geht der Weg uber Gebirg nach Tessan, dieses ist ein ziemlich fester Ort mit 3 Batterien und Artillerie versehen, die Zugange hiezu sind von Bosna Fluss immer langst des Baches Usora uber das Dorf Stosana. Teanj ima 300 kua.

Crte travnike tvrave

211

Posljednji detalj Miteserove tehnike djelatnosti jest travniki grad, plan grada i plan varoi i okoline Travnika. I ovdje je Miteser pokazao smisao za prikazivanje gradova i dao tako vjerno reljefnu sliku travnikog grada da upravo zadivljuje, kako po reljefnosti tako i po umjetnikom ukusu. Situacija varoi Travnika i okoline prua takoe smisao za preglednost. I ovi jedinstveni primjerci snimanja terena pokazuju domet tehnikog snimanja ondanje austriske vojne vjetine, izgled travnikog grada lii na savremeni avionski fotografski snimak. Podaci koje je pruio Miteser o broju stanovnitva, broju kua i drugih znamenitosti (damija), izgledaju priblino vjerni i ne pate od pretjeranosti. Podatak o vodovodu s BaBunara, odakle se snabdijeva travnika varo vodom iz 130 esama, koji, prema Miteseru, potie iz predturskog perioda, ne izgleda vjeran. Najzad donosimo takoe u prevodu opis travnikog grada onako kako ga je dao Miteser u januaru 1809 g. Crte situacije oko Travnika,19 Budui da su Turci neobino obazrivi, nije se mogao izraditi crte kako potpuno odgovara prirodi, ali ipak uglavnom ima ovaj poloaj. Travnik u Bosni podijeljen je na 12 mahale (gradskih etvrti) u kojima ima 10 damija, od toga pet na svod i pet sagraenih od drveta, i broji oko 3.000 kua sa oko 12.000 stanovnika. 2 0
19

U tvravi postoji 9 topova i jedna baruthana zatiena od bombi. Osim toga ima i podzemnih tamnica sa solidnim svodovima. Meutim, ova tvrava je sa svih strana opkoljena viim brdima, a naroito je nepovoljna taka koja je na crteu oznaena sa A, odakle se mogu vriti prodori. Potok Bunarba (Glava izvora) je vodovod koji je mudro sagradila ranija hrianska vlada; taj izvor izbija kod take B tako obilno iz zemlje da se njime opskrbljuje 130 travnikih esama na cijevi, osim toga pored tvrave isti potok stalno 21 pokree 14 mlinova. Samo je teta to je ta voda za strance neprobavljiva, jer sadri u sebi elemente ive. Sign: Travnik u Bosni, u januaru 1809 Potpukovnik Miteser. S ovim se zavrava Miteserov rad u ovoj oblasti. Napominjemo da e njegovi crtei planova i gradova odlino posluiti i za zbirke zaviajnih muzeja.
20 Po Jukiu, Travnik je imao 1851 god. 12.000 stanovnika, 16 damija od kojih je pet bilo od kamena i pet demata. On kae za travniki grad: ima nieto grada slaba i 5 topova. Sekretar Dalmatinskog namjesnitva Rihard Erko proputovao je kroz Bosnu i Hercegovinu 1846 godine i za Travnik kae ovo: Travnik hat bei 9.000 Einwohner meistens Turken, wenigen Christen und ziemlich viel Zigeuner; in der nahen Umgegend der Stadt sind aber 3.000 Katholiken; die Hauser sind fast aus Holz gebaut mit hohen Schindeldachern (Dravni arhiv u Zadru, Atti presidiali dell' I. R. Governo della Dalmazia, anno 1848, busta IX, categoria X/l-6/326 pod naslovom: Die Relation uber die Verhaltnisse Bosniens und der Herzegowina in mehrfachen Beziehung). 21 G. Bodenstein, Povijest naselja u Posavini 1718 1839, G Z M , XX 1908. On spominje u Travniku mlinove i to begluk vodenice od kojih je jedna na est vitlova.

Ibid.

Opis travnike tvrave (original)

212