DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA Ona je oblik vladavine, ali i ideja kojom se naglaava drutveno-politika i pravna organizacija drave.

Moe se promatrati i kao ideologija. Pojavljuje se u velikom broju modela, kako u stvarnost i tako i u znanstvenoj teoriji. Demokratija je vrsto povezana s naelima ljudskih prava i ona ne moe funkcionirati bez osiguranja punog potivanja i zatite ljudskog dostojanstva. Demokracija je sustav koji osigurava zatitu ljudskih prava i ljudsku sigurnost. SHVATANJE DEMOKRATIJE Demokratija ovisi o zainteresiranosti i aktivnom sudjelovanju njezinih korisnika. Samo oni koji razumiju funkcioniranje sustava i poznaju mehanizme i institucije mogu pridonijeti i imati koristi od demokratskog drutva. Shvatanje i djelovanje na ovu poruku jedna je od najbitnijih funkcija demokratskog obrazovanja kojemu je cilj stvaranje odgovornih graana. RAZVOJ DEMOKRATIJE Forma u kojoj vlast proizlazi iz naroda i narod je izravno ili neizravno izvrava. Demokratija se u Evropi razvila najprije u grkim gradovima-dravama, kao izravni i neposredni oblik demokratije. Moderna demokratija izrasla je najprije iz kalvinistikih shvatanja 17. vijeka - posebno u kotskoj, Engleskoj i Nizozemskoj. Prva moderna demokratska drava bile su Sjedinjene Amerike Drave (SAD), dok je u Evropi drava na demokratskim principima prvi put osnovana u Francuskoj nakon Buruaske revolucije. ELEMENTI DEMOKRATIJE 1.Pojedinac,sloboda,drava, 2.Suverenitet naroda, 3.Suverenitet kao izvor svih prava, 4.Pravna drava, 5.Jednakost graana pred zakonom, 6.Demokratski Izbori OSNOVNE VRIJEDNOSTI DEMOKRATIJE 1.Dostojanstvo ovjeka i njegova sloboda, 2.Vladavina naroda / javnog miljenja, 3.Jednaka sloboda za sve graane 4.Ogranienja vlasti i kontrole OSNOVNE VRIJEDNOSTI DEMOKRATIJE 1.Graanske slobode kao pretpostavka stvaranju politikih zajednica, 2.Slobode drava ne daje svakom pojedincu, nego ga jami i priznaje kao neotuivo i nepovredivo pravo svakoga. 3.Dostojanstvo ovjeka smisao je svakog demokratskog ustava. 4.Slobode i prava pojedinca ne mogu provesti apsolutno, one moraju nai svoje granice u slobodama i pravima drugog pojedinca. DEMOKRATSKOM-se moe nazvati ona zajednica koja priznavanjem dostojanstva ovjeka kao posljednje i prve vrijednosti pojedinca ima za cilj da svim graanima na isti nain osigura slobodu za razvoj njihove linosti i za odgovorno ureenje vlastitog ivota te stvori socijalne uslove koji to omoguavaju. LjUDSKA PRAVA Ljudska prava su uroena prava svakog ljudskog bia. Ona su politika jer se ostvaruju u dravi i odnose se na dravu. Nisu pozitivnopravnog ve moralnog porijekla. Njih podrava liberalno shvatanje ovjek kao autonomno i racionalno bie ulazi u dravnu zajednicu sa odreenim pravima koja mu se ne mogu oduzeti. Objektivno pravo je- skup pravila, normi, po kojima se ljudi imaju vladati, stvorenih od nadlenih zakonodavaca; podrano autoritetom drave ili me. zajednice i sankcijama zbog krenja tih pravila Subjektivna prava su prava pojedinanih subjekata, lica poivaju na normama objektivnog prava - meu njima se izdvajaju ona prava koja se ne duguju dravi i njenoj volji, ve ih ljudsko bie ima po roenju, to su ljudska prava. Razvoj ideje ljudskih prava djeli se na:Pozitivizam,Naturalizam i liberalizam Utilitarizam i Marksistike teorije ljudskih prava. Pozitivizam Izvjesna prava su ljudska prava jer je tako utvreno nekim pozitivnim izvorom prava visokog ranga (ustav, meunarodni ugovor ili obiaj); Pravni sistem treba da ima moralnu podrku i da odgovara osnovnim mjerilima sklada i stabilnosti. Naturalizam i liberalizam Postoje pravne norme (rights) i subjektivna prava iznad i van pozitivnih (vaeih) propisa i volje drave PRIRODNO PRAVO - Naturalizam i liberalizam -Ciceron to je istinski zakon, zakon razuma u skladu sa prirodom, opti, nepromjenjiv; ije naredbe pozivaju na dunost, a ije zabrane udaljavaju od zla,Toma Akavinski prirodno pravo je boanskog porijekla i samim tim vie od ljudskog.Hugo Grocijus u sistemu prirodnog prava Bog je poeljan, ali ne i bitan.John Locke drutveni ugovor ljudi su u prirodnom stanju bili autonomna i suverena bia i ulazei u zajednicu (dravu) su sklopili ugovor, kojim su se odrekli nekih prava u korist drave. Svrha drave je da titi prirodna prava svojih graana.

-Utilitarizam Jeremy Bentham srea (dobrobit) je glavni ljudski cilj, a ona se sastoji u tenji ka zadovoljstvu i izbjegavanju boli. John Stuart Mill postupati po pravilu koje u naelu donosi najvie dobra najveem broju ljudi. Ljudska prava (prema utilitarizmu) su pravila za koje je iskustvo pokazalo da donose najvie dobra najveem broju ljudi. Marksistike teorije ljudskih prava Karl Marks historijski materijalizam nemogui su pojmovi i vrijednosti koji su trajni i apsolutni. -ovjek je drutveno bie i njegova sutina je neodvojiva od drutva u kojem ivi i proizvodnih odnosa u njemu. Graanska i politika prava su proizvod buruaskog drutva i naina proizvodnje podrka vladajuoj klasi koja kontrolie sredstva za rad. U besklasnom, komunistikom, drutvu nee biti potrebe za ljudskim pravima jer e sv i ljudi biti slobodni, spontani i ravnopravni, a drava e odumrijeti. Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 1/8 -623. Medinska povelja ,-1215. Magna Carta Libertatum,-1679. Habeas Corpus,-1689. Bill of Rights (Zakon o pravima),-1776. Deklaracija nezavisnosti SAD,-1789. Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina-1948. UN Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ljudska prava u njima su formulirana prava I temeljne slobode graana.Slobodan ovijek ne pristaje na tiraniju politike vlasti ,a kao ljudsko bie trai pravo na zatitu svoje linosti od neosnovanog ogranienja slobode hapenjem,zatvaranjem,torturom isl. Osnovne vrijednosti koje promiu deklaracije I povelje su: ideja da suverenitet vlasti poiva na narodu, ideja o pravnoj dravi, zahtjev za politikim odgovorom I kontroliranom vlau , zahtjev za zakonskim ogranienjem vlasti, zatita integriteta ljudske linosti I zatita imovine Klasifikacija ljudskih prava I generacija Graanska i politika prava (graanska - Pravo na ivot, privatnost, pravedan sudski postupak); (politika prava ovjeka da uestvuje u upravljanju drave i zajednice); II generacija Ekonomska, socijalna i kulturna prava Priznavanje prava na rad, uvjete rada, soc.osiguranje, ivotni standard, zatita porodice, zdravlja, pravo na kolovanje,.. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (UN 1966) III generacija Kolektivna prava (prava naroda) Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda (1986) Ravnopravnost naroda, samoopredjeljenje, upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim resursima, zatita okoline... Politiki sistemi migu biti:demokratski(graani imaju konanu vlast) i nedemoktatski(vlast se nalazi u rukama pojedinca ili jedne stranke). Naela ljudskih prava su:naelo jednakosti i ravnopravnosti,zabrana diskriminacije zabrana zloupotrebe ljudskih prava, Me.dokumenti usvojeni UN-a koji se odnose na ljudska prava su: me.pakt o graanima i politikim pravima, me.pakt o graanskim i politikim pravima, konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocide, konvencija o status izbjeglica, protokol o status izbjeglica, konvencije o politikim pravima ena, konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva, minimalni standardi o postupanju prema zatvorenicima, konvencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem isl, konvencije o status udatih ena, konvencije o braku, me.konvencije o ukidanju rasne diskriminacije, konvencija o nezastarjevanju ratnih zloina, konvencija o spreavanju i kanjavanju aparhejda, konvencije o ukidanju diskriminacije ena, deklaracija o ukidanju svih oblika diskriminacije, garancija za zatitu prava osobama nad kojima e se izvriti smrtna kazna, konvencija protiv muenjai drugog svirepog ponaanja Graanska i politika prava su: pravo na ivot,slobodu i zatitu integriteta linosti, sloboda od ropstva, sloboda od prisilnog rada, zatita od torture i drugih nehumanih ponaanja, zatita od samovoljnog hapenja i pritvaranja -ljudska prava u sudskom postupku, pravo svakog da napusti zemlju ,i svoju i tuu id a se ponovo vrati, pravo na privatnu svoinu, sloboda misli,savjesti i religije, sloboda miljenja i izraavanja, sloboda udruivanja -pravo uea na svim nivoima vlasti Izbori mogu biti: redovni,vanredni,demokratski,opi,jednaki i tajni. Pravna drava i vladavina prava-predstavlja zakonom ogranienu strukturu moi tj vladavina zakona Skup prava vezanih za krivini postupak: pravo na javno i nepristrasno suenje pravo na predpostavku nevinosti okrivljenog, pravo na poznavanje predmeta optube i pravo na odbranu, pravo na pregledanje dokaza,pravo na utnju okrivljenog, pravo na albu,pravo na jednakost i potivanje principa zakonitosti. Zakon o ljudskim pravima i slobodama u BiH: pravo na ivot, pravo da se ne bude podvrgnut ropstvu, torture, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pravian postupak u krivinom postupku, pravo na privatni i porodini

ivot, sloboda misli, savjesti i vjere, sloboda izraavanja, sloboda mirnog okupljanja, pravo na enidbu i osnivanje porodice, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i prebivalita Demokratija-je jedan od osnovnih iblik vladavine. Za nju se kae da je vladavina veine nad manjinom. Za razliku od Atinske neposredne demokratije u savremeno vrijeme dolazi do izraaja posredna demokratija a rezultat takve demokratije je parlament kao neposredno izborno tijelo, koji izmeu izbora djeluje umjesto naroda. Dabi se u nekom drutvu utvrdilo dali postoji demokratija potrebno je uvidjeti dali:suverenitet pripada narodu, da li postoji podjednako pravo slobode za sve graane, da li vlada veina, da li je zagarantovano pravo manjina, da li je vlast podjeljena ili je ograniena, da li se sprovode pravini slobodni izbori,da li postoji tolerancija, kompromis isl. Svi ovi nabrojani elementi su ugraeni u najvie ustavne i zakonske dokumente u BiH na nivou drave i entiteta. Zato je drutvu potrebna demokratija -pa iz razloga jer ako nema demoratije, nema i pravde meu ljudima. Samo u demokratskom drutvu moe se odrediti Pravda za svakoga. Faktori koji utiu na razvoj demokratije su: ekonomski razvoj, evolucija pravnog sistema,uspostavljanje civilnog drutva i razvoj obrazovnog sistema. Naini obrazovanja za demokratiju su: obrazovanje kroz institucije sistema sistemi mogu biti demokratski i ne demokratski. U nedemokratskom sistemu vlast se nalazi u rukama pojedinca ili jedne stranke koji svoju vladavinu osiguravaju ponou lanog reiranja demokratske vlasti i mo im je neograniena. U ovakvoj situaciji voe su iznad zakona a graanima je sloboda ograniena ili potpuno oduzeta tako da u ovakvom drutvu nema govora o obrazovanju za demokratiju. obrazovanje kroz nevladine organizacije ogledaju se u formiranju raznih drutvenih organizacija koje imaju za cilj ostvarenje ljudskih interesa. Ovakve organizacije direktno utiu na drutvo.Jedna od najvanijih organizacija za zatitu ljudskih prava je,,meunarodna liga za zatitu ljudskih prava a njoj se pridruuju Crveni krst,Amnesty Internacional i druge humanitarne organizacije. Sparta-smatra se da su Spartanci imali ustav jo u 7 vijeku prije Hrista. Bio je vrlo sloen i to: dva kralja(iz razliitih porodica i kraljevi su bili lanovi savjeta staraca), savjet staraca( sastavljen od 30 ljudi -28 birali graani i morali imati preko 60g.), skuptina(sastojala se od svih graana koji su glasali za i protiv Platon-on sugerira na reforme koje su potrebne da drava napravi a to su:-treba da se odluno bori protiv tiranije,treba da uspostavi vladavinu zakona. Napisao je dijela Drava, Dravnik i Zakoni. Po njemu sretna drava je samo ona je :sretna kroz sreu svih svojih graana,drava koja slui pravednosti,ona koja je pod jeljena na tri stalea tj.vladar,uvar,rukovodilac i bila naklonjena ovjeku. Ciceron-on se zalae za cjelokupno uee naroda u vlasti. On daje narodu zadau da nadzire politiku koju provodi drava i da uvaju prava pojedinca. Britanski Empirizam- je pojam koji obuhvaa razdoblje od kraja 16 pa do kraja 18v. To je teorija koja omoguuje uspostavljanje prirodnih zakona koji mogu biti primjenjivani na sve pojave. Ideja empiristike politike filozofije su utemeljene na pojavama prirodnog prava,prirodnih zakona, prirodnog stanja, drutvenog ugovora i privatnog vlasnitva. Tomas Hobs-on nastoji utemeljiti filozofiju morala i filozofiju politike na predpostavkama i to: to god da inimo motivirani smo vlastitim interesima, da smo razborita bia sposobna proraunati posljedice vlastitog postupka. Po Hobsu funkcija drave je prvenstveno sigurnost pojedinca koju nije mogue ostvariti u prirodnom stanju. Drava nastaje na osnovu temeljnog uzajamnog ugovora meu njenim granima. Kant-njegova filozofija je ,,ovijek se mora odgojiti za dobro,,. On tei o znanju o ovjeku u smislu ope spoznaje ovjeka kao ,,graanina svijeta,,.Ono to ljude povezuje je ovjekov um. U politikoj filozofiji se zalae za:ustav koji je zasnovan na principima slobode lanova drutva, o jednom zakonu in a jednakosti zakona. Ustavna demokratija-ustavnost postoji zato to su ljudska bia slaba. Ona su slaba u dva sluaja i to:onda kada imaju i kada nemaju politiku mo. Ustavna demokratija sastavljena je od: konstitucionalizma,lliberalizma i demokratije. Konstitucionalizam je odgovor na obje ove situacije jer u dravi imamo ljude koji imaju politiku mo i ljude koji nemaju politiku mo ,tako da je potrebno one koji nemaju mo zatititi ih od onih koji imaju politiku mo. Moderni konstitucionalizam podrazumjeva da se narod sastane i da prvo razmotri i da izabere svoje politike principe,a potom da bira institucije koje e sluiti tim principima. Liberalizam-se razvio iz filozofije Hobsa i John Locka. Po njima cilj liberalizma je da kreira dravu kojoj je obezbjeen najvei stepen slobode. To se bazira na dvije ideje i to:ljudska bia imaju prirodna pr ava i da svaka legitimna vlast poiva na pristanku onih kojima se upravlja. Demokratija-moderna demokratija se razlikuje po tome to je ona predstavnika demokratija, to znai da ljudi ne vladaju sami nad sobom nego putem zvaninika koje oni odaberu. Ljudska prava-nastankom ljudskih prava pokrenulo je i nastajanje moderne pravne drave. Ljudska prava imaju

vano mjesto u odgoju graana. Ona sa jedne strane definiraju jednu od najveih tema politike rasprave tj. temu suverenosti a sa druge strane ljudska prava dravama koje se na njih pozivaju. Graanska prava su slobode joje drava jami svakom ovjeku bilo da je njen graanin ili ne. Politika prava su prava koja pojedincu kao graaninu daju odreenu mo. Drutvena prava-su prava koja ne samo to ograniavaju mo drave ,nego od nje zahtjevaju davanja npr.pravo na rad,na obrazovanje isl. Klasina demokratija-Atena.model demokratije u Ateni davao je njenim graanima -jednakost svih graana,slobodu,potovanje zakona i pravosua.Atensku demokraciju obiljeavala je predanost naelu graanske vrline.Mogli sun a pravi nain ostvariti sebe,ivjeti dostojanstveno,imati privatno i javno dobro isl.Prava i obaveze graana bile su povezani sa njihovim poloajem tj. Imali su prava i dunosti koja su proizilazila iz njihovog ivota.Upravljai su trebali biti oni kojima se upravljalo,svi graani su se sastajali ako je bilo potreb no raspravljati o nekim stvarima,te donosili odluke i zakone.to znai izravno su uestvovali u provoenju vlasti.Meutim kritiali a meu njima i Platon ipak je zagovarao tezu o kormilaru i velikoj ivotinji.Ovdje je kormilar manjina a velika ivotinja je narod. Protektivna demokracija-u njoj graani zahtjevaju zatitu vlasti i od drugih graana kojom e se osigurati da oni koji vladaju slijede politiku koja je u interesu graana.U njoj suverenitet poiva na narodu ,ali je povjeren predstavnicima koji legitimno obavljaju dravne funkcije.Osnovna odgovornost onih koji su na vlasti je redovni izbori,regularnost izbora,zakon mora biti podjeljen na izvrnu, zakonodavnu i sudsku ,jednakost svih pred zakonom,mogunost glasanja, udruivanja isl.Osnovni uslovi za postojanje protektivne demokracije su:razvoj civilnog drutva,privatno vlasnitvo sredstava za proizvodnju,natjecateljska trina privreda,patrijahalna obitelj. Razvojna demokracija-u njoj graani moraju uivati politiku i ekonomsku jednakost tako da neko nemoe vladati nad nekim,svi moraju uivati jednaku slobodu.Njena kljuna obiljeja su:odvojene zakonodavne i izvrne funkcije,uestvovanje graana na svim skupovima,pravo glasanja o svim spornim pitanjima.Uvjeti za ovu demokraciju su:ene obavljaju kuanske poslove da bi mukarci bili slobodni za poslove i politiku. Poliarhija je politiki poredak koji se odlikuje sa dvije znaajke i to:-graanski je status protegnut na razmjerno veliki dio odraslih i prava graanstva ukljuuju mogunost protivljenja i izbora najviih dunosnika u vladi. Institucije poliarhije-poliarhija je politiki poredak koji odlikuje prisutnost 7 institucija i svaka od njih mora postojati kako bi neka vladavina bila klasificirana kao poliarhija.Njih 7 su: izabrani dunosnici, slobodni i poteni izbori, pravo glasa, pravo na natjecanje za poloaj u dravi, sloboda izraavanja, alternativne informacije -sloboda udruivanja Poliarhija i Demokracija-sve institucije poliarhije nune su za postizanje demokratskih procesa u vladavini neke zemlje. KoncenzusReligijske i filozofske osnove za razvitak ljudskih pravaFrancuska deklaracija-usvojena je u nacionalnoj skuptini 26 augusta 1789g. potvrdivi vjerovanje novih vlastodraca da prirodna i neotuiva prava ovjeka moraju stalno podsjeati vladajui stale da prava i obaveze graana.Deklaracija ima 17 lanaka .Prvi lanak govori o das u svi ljudi roeni slobodni id a ostaju slobodni id a imaju jednaka prava,u 16 lanku se govori da drutvo koje nije osiguralo potovanje zakona i definiralo podjelu vlasti nema ustav,u deklaraciji se govori i o pravima ena da osiguraju ravnopravnost sa mukarcima, Magna carta libertatum- korijeni nastanka ,,magna carta libertatum,,potiu iz napora kraljeva da svojom apsolutnom vlau potine krupne feudalce. 1066g.Engleska je pala pod vlast Normana a Viljem Osvaja je uspostavio snanu centralistiku vlast sa potpunom zavinou feudalaca u odnosu na kraljevu vlast,jer su zakletvu na vjernost polagali i krupni feudalci i njihovi baroni. Nezadovoljni ovakvim stanjem potaklo je barone da ovakvo stanje promjene pobunama koje ipak nisu imale uspjeha. Dinastija Viljema Osvajaa uguena je 1135g.i na vlast dolahi Henrih Plantagent II koji je pod svoju vlast potpuno stavio feudalce. On je za vrijeme svoje tridesetogodinje vladavine proveo dvije reforme i to: vojske( uveo je novane obaveze feudalcima i najamnik u vojsku), sudova(kojim je ojaao vlast kraljevskog suda u odnosu na feudalne i crkvene sudove). Kasnije ga je nasljedio brat Jovan Bez Zemlje koji je stalno poveavao poreze, oduzimao gradovima privelegije,hapsio i novano kanjavao barone. Magna carta libertatum-za nju se postavlja pitanje dali ona predstavlja kraljevu darovnicu ili sporazum kralja i barona i dali je to jednostruk ili dvostruk akt te dali je privatnog karaktera i dali se radi o ustavnom aktu ili neto drugo. Svojim sadrajemMagna carta libertatum se odnosi na regulisanje odnosa izmeu kralja i plemstva i njihovih meusobnih prava i smatra se da je to prvi pisani akt i njome su potvrena prava i slobode svih slobodnih ljudi u Engleskoj. Iz povelje proizilaze kraljeve obaveze i to: da od barona a oni od svojih vazala ne uzimaju vee doprinose od onih uobiajnih ,a da poveanje uzimanja mogu odobriti samo kraljevi , da ne

hapsi feudalce bez odluke suda njima jednakih po status, da ne uspostavlja prekomjerna novana kanjavanja id a garantuje sigurnost imovine, da potuje prava i povlastice Engleske crkve, da potje prava trgovaca na slobodu kretanja, sprei prekomjerno optereenje seljaka Habeas Korpus-predstavlja institute engleskog prava koji je od vremena nastanka mjenjao znaenje .u 18 V. Pod Habeas Korpus podrazumjevala se naredba koja se upuivala dravnom slubeniku da tuenika mora fiziki dovesti pred sud. To istovremeno nije znailo da mora postojati i pravni osnov za privoenje. Prvi zakomn pod nazivom ,,Habeus Korpus Act,,donijet je 1640g.,meutim vrlo brzo su pronaeni naini za njegovu zloupotrebu i izigravanje, ponovna hapenja, premjetanja iz jednog zatvora u drugi isl. 1679g. Donesen je Hobeus Korpus Amendment Act tj. Zakon za bolje osiguranje slobode podanika i zabranu prekomorskog zatvora.Hobeus Korpus Act podjeljen je na dvadeste odredbi na poetku se nabrajaju primjeri krenja i izigravanja ovog akta te nezakonita hapenja,nezakonita zadravanja ljudi u zatvorima i drugih zloupotreba. Ovim aktom ovjek dobija odreena ljudska prava npr.zato je uhapen, isl.Osnovna ideja Habeus Korpus Act a je prava i slobode i zatita ljudskih interesa. Zakon o pravima- Bill of Rights je document kojim je uspostavljena ustavna monarhija i ograniena vlast kraljeva. Ovim dokumentom je ustanovljeno da: kralj nemoe ni donositi ni ukidati zakone bez saglasnosti Parlamenta id a mora vladati na osnovu zakona, obaveza redovnog sazivanja parlamenta,sloboda izbora i sloboda poslanika, pravo graana na podnoenje peticije kralju. Pravni i povjesni znaaj ,,zakona o pravima (Bill of Rights) lei u ustanovljavanju parlamentarne monarhije,zakonom ograniene i na zakonu zasnovane vlasti i demokratije Deklaracija prava ovjeka i graanina- Francuska deklaracija prava ovjeka i graana prpada onim povjesnim dokumentima koji su postali ope mjesto historije ljudskih prava.Nastala je u povjesnim zbivanjima Francuske buruaske revolucije koja je preobrazila Francusku iz feudalne monarhije u graansko drutvo uspostavljajui nove moderne ekonomske oblike politike vladavine i poloaj ovjeka u njima. Deklaracija ima 17 lanova koji se uklapaju u pravni, politiki i filozofski okvir 18 vjeka. Deklaracija proglaava da se ljudi slobodni i jednaki u svojim pravima. Kao osnovna prava i slobode priznaju se:sloboda misli,govora, tampe,religije,zatita imovine. Cilj svakog politikog organizovanja treba da bude zatita prava ovjeka tj.sloboda,sigurnost i otpor ugnjetavanju. Revolucionarka Olimp de Gu na osnovu ove deklaracije objavila je i knjigu ,,Deklaracija o pravima ene,, Medinska povelja-ova povelja vezana je za nastanak prve politike zajednice muslimana koja je formirana u Medini kao glavnog politikog sjedita arapskog carstva. Medinska povelja ima 52 lana ali je prilikom prevoda na evropske jezike preuzeto 47 lanova to se i do danas zadralo. Sastavljena je od dva djela i to: prvi dio se odnosi na muslimane a drugi dio se odnosi na jevreje. Na osnovu ovog dokumenta uspostavljena je politika i vjerska zajednica koju su sainjavali izbjegli muslimani iz Meke i ne muslimani koji su prihvatili centralizaciju vlasti, ukazuje se na uspostavljanje jedne posebne vrste zajednice koja se po svojemu ureenju razlikuje od drugih drutvenih zajednica, jevrejima se stavlja mogunost prikljuenja zajednici na osnovu jednakih prava, uspostavlja se obaveza da se kazne svi oni koji kre prava ili ine zloin , zabranjuje se zatita zloinaca, izvor zakonitosti je Bog a Muhamedu as.pripada uloga suca, svako pleme je samostalno u izvrenju ovihh zadataka, jevrejima se daje sloboda vjeroispovjesti i jevrejska i muslimanska zajednica zajedniki snose trokove odbrambenog rata, u sluaju vjerskih i osvajakih ratova nijedna zajednica nije duna drugoj pruati pomo, jevreji su mogli uestvovati u muslimanskim ratnim pohodima samo na osnovu Muhamedove dozvole, imali su pravo davati utoite strancima i davati otkupninu za svoje zarobljenike Opta Naela uivanja ljudskih prava- su jednakost ljudi,zabrana zloupotrebe ljudskih prava. Derogacija i ograniena ljudska prava- bez obzira koliko se govorilo o ljudskim pravima ipak nijedno ljudsko pravo nemoe se uivati u potpunosti, jer mogue je da neogranieno koritenje ljudskih prava moe dovesti do sukoba sa interesima u drutvu i sa pravima drugih ljudi. Neprikosnovena prava su prava koja se nemogu ukinuti nipod kojim uslovom. U njih spadaju ;pravo na ivot, zabrana ropstva, dranje ljudi u ropskom poloaju, zabrana dunikog zatvora, vjeroispovjest isl. Opozivanje(derogacija)ljudskih prava- neka se prava mogu opozvati npr. u doba kada opstanak nacije ugrozi neka vanredna opasnost koja je proglaena zvaninim putem ali to mara da bude uinjeno u krajnjoj nudi koka iziskuje hitnost situacije Evropska komisija za ljudska prava ustanovila je mjerila na osnovu kojih se utvruje da li postoji javna opasnost koja prijeti opstanku nacije.Po njoj opasnost mora biti neposredna ,mora prijetiti itavoj dravi, mora biti ugroena ivotna zajednica. Drava je ta koja slobodno procjenjuje dali postoji opta ugroenost i da postupi po pravu koje ima. Mjere za zatitu demokratije- vlast koja eli da ouva demokraciju moe da doe u delikatne situacije. Iskustvo je pokazalo da neprijatelji demokratije mogu neko vrijeme da se predstavljaju kao njeni pobornici i da koriste sve

privelegije demokratije da bi doli na vlast i sproveli svoje planove o uvoenju diktature. Moe se dogoditi i da graani podravaju njihove ideje mada nesvjesni posljedica. Mjere koje se koriste za zatitu demokratije su zatita ljudskih prava i sloboda. Ljudska prava prve generacije ili klasina graanska i politika prava- graanska i politika prava spadaju u najstarija tj. jludska prava prve generacije. Svojim sadrajem uglavnom su usmjerena na zatitu prava pojedinaca i odnose se na temeljne vrijednosti i to:zatitu ivota,fizikog , psihikog i moralnog integriteta ljudske linosti, nezakonitog uplitanja u ivot od strane treeg lica ili drave isl. Meunarodni dokumenti koji su usvojeni u UN koji se odnose na ljudska prava prve generacije- usvajanjem univerzalne deklaracije na Generalnoj skuptini UN-a 1o decembra 1948g.rezoluciom 27 graanska i politika prava dobijaju meunarodni karakter i postaju zajednika batina ovjeanstva. Osim univerzalne deklaracije na graanska i politika prava odnose se: meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, fakultativni protocol uz me.pakt o graanskim i politikim pravima, drugi fakultativni protocol uz me. pakt o graanskim pravima, konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocide, konvencija o status izbjeglica, protokol o status izbjeglica, konvencija o politikim pravima ena, konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva, minimalni standardi o postupanju prema zatvorenicima, dopunska konvencija o ukidanju ropstva,trgovine robljem, konvencije o statute udatih ena, konvencija o pristanku na brak i registracija braka, konvencija o ukidanju rasne diskriminacije, konvencija o suzbijanju i kanjavanju zloina aparheida, kodeks ponaanja lica odgovornih za primjenu zakona, konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, deklaracija o ukidanju svih oblika netrepeljivosti i diskriminacija na osnovu vjere, garancija za zatitu prava osoba nad kojim treba da se izvri smrtna kazna, konvencija protiv muenja i drugog ljudskog ponienja Smisao graanskih prava lei u ograniavanju moi slobodnog djelovanja dravnih organa do granice iz koje poinje proctor linih prava i sloboda graana. Svrha postojanja ovih prava je da pojedincu zajame samostalnost u odnosu na dravnu vlast ,slobodu od drave i nasuprot dravi, gdje se zahtjev prema dravi sastoji u njenom ne injenju i nepoduzimanje odreenih postupaka kojim bi ova prava bila dovedena u pitanje. Suverenitet naroda-je pravo pojedinca da utie na poslove i strukturu drave, gdje se drava iskazuje kao interes pojedinca koji ima mogunost da sudjeluje u vlasti, da bira svoje predstavnike u vlasti, da posjeduje mogunost kontrole vlasti, da uiva slobode koje ostvaruju opu demokratsku klimu isl. Graanska i politika prava su: pravo na ivot, slobodu, zatitu i integritet linosti, sloboda od ropstva i prakse sline ropstvu, sloboda od prisilnog rada, zatita od torture i ostalih oblika okrutnog postupanja, zatita od samovoljnog hapenja i pritvaranja, ljudska prava u sudskom postupku, pravo svakog da napusti bilo koju zemlju ili da se vrati u svoju zemlju, pravo na svojinu, sloboda misli i svjesti, sloboda miljenja i izraavanja, sloboda udruivanja ukljuujui i stranaka i sendikalna udruivanja, pravo uea na svim nivoima vlasti u dravi. Narodni suverenitet- znai da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. Narod oznaava sve graane jedne drave bez obzira na spol i dob, nacionalnu pripadnost isl. Ideja o narodnom suverenitetu i pravo na samoopredjeljenje prisutni su u graanskim i politikim pravima priznatim u UN-ima. Podjela vlasti- osnovna ideja podjele vlasti je na :zakonodavnu, izvrnu i sudsku i to predstavlja osiguravanje unutar same organizacije dravne vlasti koji spreavaju njenu neogranienu mo. Iskustva su pokazala da koncentracija vlasti i moi na jednom mjestu bilo da je rije o dravi ili pojedincu nuno vode tiraniji to je suprotno sa ljudskim pravima. Zakonodavnavlast-Politika volja samih graana ostvaruje se u parlamentu kome pripada zakonodavna vlast a ostvaruje se putem slobodnog izraavanja na izborima bilo das u demokratski,opi ,jednaki ili tajni izbori. Izvrna vlast-ona podlijee kontroli parlamenta i kontroli javnosti.Ova izvrna vlast omoguava graanima da neposredno uestvuju u upravljanju javnim poslovima preko svojih izabranih predstavnika. Sudska vlast-ona je odvojena od zakonodavne i izvrne vlasti ,djeluje u okviru pravnog poretka i treba da bude nezavisna.Pravo na nezavisno i nepristrasno suenje je jedna od temeljnih ljudskih prava . Pod nezavinou sudstva podrazumjeva se da:sudije rjeavaju sluajeve nepristrasno,odluke sudaca nisu podlone reviziji izvan prava sudske vlasti,sudije u svom radu nesmiju biti podvrgnuti pritiscima,suenje po zakonu i na osnovu injenica Pravna drava i vladavina prava- pravna drava predstavlja zakonom ogranienu strukturu moi tj. Vladavinu zakona .Zakon je obavezujui za sve graane u dravi tj.jednak je za one i koji vladaju i oni kojine vladaju. Klasina graanska i politika prava i slobode su:prava vezana za ljudsku linost,politika prava,kulturna prava,ekonomske slobode.(pravo na ivot,pravo na slobodu i linu sigurnost,zabrana diskriminacija,ropstva,pravo na privatnost ,sloboda miljenja,govora,vjeriospovjesti,pisanja,udruivanja,kretanja i slobodu izbora.sloboda obrazovanja,ekonomske slobode isl.). Pravo na ivot-u zatiti ljudskih prava na prvom mjestu se nalazi pravo na

ivot koje je neodvojivo od ljudske linosti.Pravo na ivot je neotuivo ljudsko pravo i obaveza dag a svi potuju. Ono podrazumjeva zakonsku zatitu prava na ivot,zatitu od samovoljnog liavanja slobode,ograniavanja od smrtne kazne tj.ukidanje. Skup prava u krivinom postupku su: pravo na nezavisno i nepristrasno javno suenje pred ovlatenim sudom, pravo na predpostavku nevinosti okrivljenog, pravo na poznavanje predmeta optube, pravo na odbranu, pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama, pravo na utnju okrivljenog, pravo na albu, pravo na jednakost, potivanje principa zakonitosti Politika prava i slobode su: sloboda misli, savjesti, religije, sloboda izraavanja, sloboda udruivanja i okupljanja i pravo uea u vlasti Ljudska prava druge generacije- Ekonomska,kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. Sam izraz prava druge generacije nam govore, da su kasnije nastala u odnosu na klasina graanska i politika prava, da se radi o razliitim pravima u odnosu na graanska i politika prava, da predstavljaju dopunu sadraja ljudskih prava, da su osvojena od graanskih i politikih prava, da je rije o novijim pravima koja vie odgovaraju ovjeku Cilj ekonomskog i politikog prava je ostvarivanje ideala slobodnog ljudskog bia, osloboenog od straha i bjede koji se postie stvaranjem uvjeta u kojima pojedinac moe da uiva ekonomska,socijalna,kulturna al ii graanska i politika prava. Postoje razraena i nerazraena ekonomska prava i to: Razraena su:pravo na rad,na pravine i povoljne uvjete rada,pravo na zaradu,pravo na zdrave uvjete rada,pravo na napredovanje u skladu sa godinama rada i sposobnosti,pravo na odmor,pravo na organizovanje preko sendikata,pravo na trajk,pravo roditelja na moralno i vjersko obrazovanje,pravo na atitu od gladi,pravo na uee u kulturnom ivotu,pravo na autorska prava isl. Nerazraena su:pravo na rad,obrazovanje,zdravlje,zatitu i kulturu. Ludska prava tree generacije-je generacija prava o kojima se kae: da se radi o razliitim pravima u odnosu na postojea, da se mogu shvatiti kao prava tree generacije, olakavaju pristup i obradu ljudskih prava. Trea generacija prava proizala su od strane zemalja treeg svijeta tj od zemaljau razvoju i zapadnih zemalja sa cilje m da ove zemlje zauzmu odgovarajue mjesto na meunarodnoj sceni. Prava tree generacije su : pravo na ravnopravnost naroda, pravo naroda na samoopredjeljenje, pravo na upravljanje nacionalnim resursima, pravo na razvoj, pravo na mir, pravo na zdravu okolinu. Meunarodna zatita ljudskih prava- je zatita ljudskih prava na me. nivou. Zatita se vri putem me.ugovora koji treba da private zemlje ida ga potpiu. UN komiteti koji nadgledaju implementaciju ljudskih prava su:komitet za eliminisanje rasne diskriminacije, komitet za ljudska prava,grupa tri,komitet za eliminisanje diskriminacija ene, komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava, komitet protiv torture, komitet za prava djeteta Apatrheid- pod ovim pojmom podrazumjeva se politika i praksa diskriminacija. Oznaava nehumane odnose poinjene radi dominacije jedne rase nad drugom rasom i sistematsko ugnjetavanje. Aapartheid podrazumjeva radnje i to: liavanje ivota pripadnika druge skupine i nametanje ivotnih uslova koji dovode do potpunog ili djeliminog unitenja ugroene rase, samovoljno hapenje i protuzakonito liavanje slobode pripadnika neke skupine, mjere i druge radnje pomou kojih se tim skupinama omoguava da ne uestvuju u politikom, drutvenom, ekonomskom i kulturnom ivotu te temlje, liavanje slobode njenih pripadnika, zabranu mjeanih brakova, proganjanju pojedinaca, uzimanje njihovih posjeda. Genocid-pod genocidom se smatra najstraniji zloin koji moe biti poinjen u ratu i miru i drave su dune da ga sprijee i da ga kazne. Pod genocidom se podrazumjeva: ubistvi lanova jedne skupine, nanoenje teke tjelesne i duevne povrede lanovima skupine, prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu,namjerno podvrgavanje skupine tekim uslovima ivota sa ciljem njihovog unitenja. Kanjivo je i : uestvovanje u genocide, podstrekavanje na genocide isl. Regionalni dokumenti o ljudskim pravima su: Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Amerika konvencija o ljudskim pravima, Afrika povelja o pravima ovjeka i naroda, Arapska povelja o ljudskim pravima. Dokumenti o ljudskim pravima koje su donjele UN su: 1948-univerzalna deklaracija,konvencija o spreavanju genocide ,konvencija o pravu organiziranja i kolektivnog ugovaranja. 1950-konvencija o status izbjeglica, konvencija o jednakosti muk. I ena. 1952g-konvencija o me.pravu na ispravku, konvencija o pravima ena 1954g-konvencija p pravnom poloaju lica bez dravljanstva. 1955-minimalni standardi o postupanju prema zatvorenicima, 1956-konvencija o ukidanju ropstva i trgovine robljem

Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava- usvojena je u Rimu 4 novembra 1950g. Cilj ove Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava je da ostvarivee jedinstvo meu dravama koje su u sastavu evropske organizacije. Zadatak Evropske konvencije je da se omogui ekonomska,socijalna i druga integracija meu dravama Evrope. (Tzv Evropsku uniju) Metodi zatite ljudskih prava evropskom konvenciom su: stvarna politika demokracija, zajednika zatita ljudskih prava BiH-BH pravo ljudskih prava je identino sa Evropskim pravom ljudskih prava. Katalog zatite ljudskih prava u BiH proiziao je iz Anex-a 4 Dejtonskog sporazuma a sadran je u ustavu BiH. U njemu su naglaena ljudska prava i slobode i to: pravo na ivot, pravo da se ne bude podvrgnut torture,degradaciji ili kazni, pravo da se nebude podvrgnut ropstvu ili prisilnom radu, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pravian sudski postupak, pravo na privatni i porodini ivot, sloboda misli,savjesti i vjere, sloboda izraavanja, sloboda mirnog okupljanja i udruivanja, pravo na enidbu i osnivanje porodice, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i prebivalita Kontrolni sistem u BiH- Prema sporazumu o miru u BiH odlueno je Anex -om 6 da se osnuje komisija za ljudska prava za BiH i ta komisija bi bila neovisno tjelo koje se sastoji iz dva odjela i to: ured obdusmena za ljudska prava i doma za ljudska prava. Obdusmen se imenuje od strane predsjedavajueg Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju i mandate mu je 5 g. Zadatak mu je da sprovodi istragu u krenju ljudskih prava i sloboda na prostoru Bi H na vlastitu inicijativu in a inicijativu podnosioca prijave. Dom za ljudska prava-je sudsko tijelo koje se sastoji od 14 sudaca od kojih 8 imenuje Komitet ministra savjeta Evrope nakon konsultacija sa stranama