Pitomačke Novine Broj 1 (2001.)

PI TOMAKE NOVI NE
pr ve novi ne koj e su i kada t i skane

u Pi t omai i zl azi l e su got ovo t r i
godi ne, od 2001. do 2003.
Ovomu pr i godomobj avi t i u PDF- u sve br oj eve.
Budui da su r aene pr i j e got ovo 15 godi na,
j ednost avno j e nemogue pr onai neke f ont ove,
pa j e vr st a f ont ova neki h nat pi sa i zmi j enj ena.
Tekst ovi i i l ust r aci j e ost al i su
nepr omi j enj eni i bez i kakvi h i spr avki
( i zvor no) .
Nadamse da e i u ovomobl i ku bi t i od
odr eene kor i st i , kao svj edok j ednog vr emena,
gdj e i ma mnot vo podat aka i z pi t omake
povi j est i .
Ovo j e pr vi br oj , a ost al i su u
pr i pr emi i bi t i e obj avl j eni za
koj i dan.
Br anko M. Begovi Bego
PI TOMAKE NOVI NE
pr ve novi ne koj e su i kada t i skane

u Pi t omai i zl azi l e su got ovo t r i
godi ne, od 2001. do 2003.
Ovomu pr i godomobj avi t i u PDF- u sve br oj eve.
Budui da su r aene pr i j e got ovo 15 godi na,
j ednost avno j e nemogue pr onai neke f ont ove,
pa j e vr st a f ont ova neki h nat pi sa i zmi j enj ena.
Tekst ovi i i l ust r aci j e ost al i su
nepr omi j enj eni i bez i kakvi h i spr avki
( i zvor no) .
Nadamse da e i u ovomobl i ku bi t i od
odr eene kor i st i , kao svj edok j ednog vr emena,
gdj e i ma mnot vo podat aka i z pi t omake
povi j est i .
Ovo j e pr vi br oj , a ost al i su u
pr i pr emi i bi t i e obj avl j eni za
koj i dan.
Br anko M. Begovi Bego
2 3
P
R
I
G
O
D
N
O

P
R
V
O
M

B
R
O
J
U
K
A
J

J
E

B
I
L
O

A
K
T
U
A
L
N
O

V

M
E
S
E
C
U

T
R
A
V
N
J
U
Pitomake novine Pitomake novine
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.1, God. I.,Travanj (J urjevak, Traven, Mali traven) 2001. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908
e-mail: pitomacke-novine@usa.net
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lau, vl. Tomislav Petri, dr.
Marijan J ergovi i Boo ulo
Lektura i korektura:
eljka Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete
dobiti na navedenim telefonskim brojevima
nakladnika ili na navedenoj adresi
Kazalo str.
PRIGODNO PRVOM BROJ U - 2
KAJ J E BILO AKTUALNO V MESECU TRAVNJ U - 3
NEKAJ IZ OPINE I POLITIKE - 4-5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 8-9
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 10
SKULTURE - 11
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 12-13
RAZGOVORI PRI KAVI I - 14
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 15-16
OEK ZA DECU - RAZNO - 17
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 18
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i
prezimena obitelji u Pitomai i okolici 1.) - 19-27
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 24-27
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (travanj-
svibanj) - 28
Prigodno prvom broju -
rije nakladni-
ka i urednitva !
otovani itatelji, mjetani i svi vi koji volite
pisanu rije! Prolo je gotovo tri stoljea od
kako je nastala dananja Pitomaa, a i okolna
mjesta meutim, na alost, pisane rijei u Pitomai
cijelo to vrijeme stvarano je vrlo malo, tako da sve
objavljene edicije moemo danas na prste nabrojati.
Upravo je to jedan od razloga to smo pokrenuli ovaj
asopis. Tu je zatim i elja da poblie upoznamo
puanstvo Pitomae i opine, te one koji vole ovaj kraj,
sa problemima, zbivanjima, aktivnostima na raznim
podrujima ljudske djelatnosti i kojeim drugim u ovom
dijelu lijepe i ravne Podravine.
Ovaj asopis prva je novinarska akcija u
pitomakom kraju ovog tipa, a zamiljen je kao
mjesenik i kao apsolutno nezavisan list. Stoga smo ga
jednostavno nazvali PITOMAKE NOVINE.
Trebat e proi neko vrijeme pa da vidimo da li
smo uspijeli u naumu. Stoga koristimo ovu prigodu da
pozovemo Vas, itatelje, na suradnju. J avite nam o
emu bi eljeli da piemo, koje vas teme zanimaju, to
vam se dopada, a to ne, ega ima malo, a ega puno.
Stoga e nam dobro doi svaka vaa sugestija i kritika,
to emo sasvim sigurno uzeti u obzir, a isto tako i
objaviti svaki dobar i zanimljiv tekst ili fotografiju - kakav
dogaaj, vijest, savjet, zanimljivost ili to drugo.
Svakako emo napomenuti i to da asopis nije
pokrenut iz nikakve materijalne koristi, to bi bilo
sasvim apsurdno u dananje doba. Bit e sasvim
dovoljno da se pokriju svi trokovi koje iziskuje
izdavanje i tisak.
asopis je podijeljen na desetak osnovnih
rubrika koje nose nazive u duhu simpatine pitomake
govorne kajkavsko-tokavske mjeavine. No unutar
svake takve rubrike ili izmeu njih dvije ispreplie se
to-ta to je indirektno ipak vezano za odreenu temu,
tako da dobivamo nove podrubrike. Svakako nastojimo
da asopis bude pregledan, jasan i interesantan, da se
nae za svakoga po neto zanimljivo, te korisno. Bit e
tu i raznih tekstova za koje znamo rei da su "bez dlake
na jeziku", te koje ega drugoga. Svaki broj imat e
Prilog gdje se mogu obraditi bezbrojne teme - poet
emo sa prikazom rodoslovlja, obiteljskih stabala i
prezimena pi-tomakih obitelji, a koje ima malo koje
mjesto u Hrvatskoj i Europi.
Prema tome, nadamo se da e svakome
itatelju biti drago proitati poneto o svojem kraju, o
ljudima koje poznaje, o dogaajima u kojima je
sudjelovao, na kraju konca moda i o samom sebi...
Pored toga, nadamo se da emo zabiljeiti trenutke iz
ivota Pitomae i okolice i podsjetiti se na neka prola
vremena, te doprinjeti da ljudi iz drugih mjesta bolje
upoznaju ovaj kraj.
Stoga se ovaj asopis ne baca, ve se uva i
sakuplja, tako da se od njega moe napraviti stanovita
cijelina - pogotovo zato jer su pisane edicije u ovom
kraju prava rijetkost.
Sa tovanjem!
Nakladnik i urednitvo
P
Kao u filmu - nezapam-
ena oruana pljaka na
Podravskoj magistrali izmeu
Staroga Graca i Pitomae
esetog travnja ove godine, oko 6 sati
ujutro, dogodio se, na ope zapre-
patenje stanovnika, nesvakidanji
dogaaj u ovom kraju. Naime, dva naoruana i
maskirana pljakaa presreli su kod Staroga
Graca, sa luksuznim vozilom svijetle boje, HPT-ov
kombi, zavezali vozaa i stavili ga u prtljanik, te
otili sa dvije vree novaca (namjenjenog umirov-
ljenicima) i pisama. Razbojnici su "zbrisali", a
radnici HPT-a se pitaju zato navedeni kombi nije
imao osiguranje. Umirovljenici tog dana nisu dobili
mirovine, meutim isplaene su narednog dana.
Prema neslubenim podacima, ukradeno je oko
milijun kuna i vea koliina pote za virovitiko
podruje.
B.B.
D
Pri zavretku su pripremni radovi za
asfaltiranje posljednjih naseljenih dijelova
opine koje se obeava ve desetljeima -
ali bez najnapuenijeg dijela Otrovanca
ladajui se mijenjaju, a ukupno oko 400
stanovnika opine ima ispred kua
blatnjavu, odnosno pranjavu cestu,
prepunu rupa kao u doba srednjeg vijeka, od ega
se najvei dio neasvaltiranih dionica nalazi u centru
Otrovanca - inae rodnom mjestu sadanjeg
opinskog naelnika Zdravka Dijakovia. Osim toga
tu je i Krinica, zatim dio Starogradakog Marofa i
uretina. Na ope zadovoljstvo mjetana, koji ive
na tim lokacijama, poruke iz Opine daju nadu da se
ovom prilikom nee stati samo na navaanju
ljunka, kako se to ve bezbroj puta radilo, ve da e
se staviti i asvaltni sloj - (inae svi ti stanovnici
razumiju da Opina nema novaca). Prema
naznakama iz Opine asvalt dobiva za sada
desetak kua u Starogradakom Marofu, dok e
mjetani Otrovanca, iz tko zna kojih razloga jo
uvijek ostati samo na nagaenom bijelom ljunku.
B.B.
V
Pripreme u
Stgr. Marofu
...u Otro-
vancu.
Ovako se oneiuje zrak
nad Pitomaom u vrijeme
tzv. "ispaljivanja" na
plinskoj stanici na
Banovom brodu
- a do sada nisu
poduzete nikakve
konkretne
mjere da se to sprijei.
Pokrenut postupak za proglaenje
zatienog krajolika "Krinica"
ana 3. travnja Opinsko vijee Opine
Pitomaa donijelo je odluku o pokretanju
postupka o proglaenju podruja
Krinice, J elkua, irinskog otoka i Movarnog
stanita "Vir" zatienim krajolikom pod nazivom
"Krinica". Tim povodom, 11. travnja delegacija
Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja
posjetila je to podruje.
Z.G.
D
"BB-art" Pitomaa
2 3
P
R
I
G
O
D
N
O

P
R
V
O
M

B
R
O
J
U
K
A
J

J
E

B
I
L
O

A
K
T
U
A
L
N
O

V

M
E
S
E
C
U

T
R
A
V
N
J
U
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.1, God. I.,Travanj (J urjevak, Traven, Mali traven) 2001. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908
e-mail: pitomacke-novine@usa.net
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lau, vl. Tomislav Petri, dr.
Marijan J ergovi i Boo ulo
Lektura i korektura:
eljka Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete
dobiti na navedenim telefonskim brojevima
nakladnika ili na navedenoj adresi
Kazalo str.
PRIGODNO PRVOM BROJ U - 2
KAJ J E BILO AKTUALNO V MESECU TRAVNJ U - 3
NEKAJ IZ OPINE I POLITIKE - 4-5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 8-9
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 10
SKULTURE - 11
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 12-13
RAZGOVORI PRI KAVI I - 14
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 15-16
OEK ZA DECU - RAZNO - 17
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 18
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i
prezimena obitelji u Pitomai i okolici 1.) - 19-27
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 24-27
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (travanj-
svibanj) - 28
Prigodno prvom broju -
rije nakladni-
ka i urednitva !
otovani itatelji, mjetani i svi vi koji volite
pisanu rije! Prolo je gotovo tri stoljea od
kako je nastala dananja Pitomaa, a i okolna
mjesta meutim, na alost, pisane rijei u Pitomai
cijelo to vrijeme stvarano je vrlo malo, tako da sve
objavljene edicije moemo danas na prste nabrojati.
Upravo je to jedan od razloga to smo pokrenuli ovaj
asopis. Tu je zatim i elja da poblie upoznamo
puanstvo Pitomae i opine, te one koji vole ovaj kraj,
sa problemima, zbivanjima, aktivnostima na raznim
podrujima ljudske djelatnosti i kojeim drugim u ovom
dijelu lijepe i ravne Podravine.
Ovaj asopis prva je novinarska akcija u
pitomakom kraju ovog tipa, a zamiljen je kao
mjesenik i kao apsolutno nezavisan list. Stoga smo ga
jednostavno nazvali PITOMAKE NOVINE.
Trebat e proi neko vrijeme pa da vidimo da li
smo uspijeli u naumu. Stoga koristimo ovu prigodu da
pozovemo Vas, itatelje, na suradnju. J avite nam o
emu bi eljeli da piemo, koje vas teme zanimaju, to
vam se dopada, a to ne, ega ima malo, a ega puno.
Stoga e nam dobro doi svaka vaa sugestija i kritika,
to emo sasvim sigurno uzeti u obzir, a isto tako i
objaviti svaki dobar i zanimljiv tekst ili fotografiju - kakav
dogaaj, vijest, savjet, zanimljivost ili to drugo.
Svakako emo napomenuti i to da asopis nije
pokrenut iz nikakve materijalne koristi, to bi bilo
sasvim apsurdno u dananje doba. Bit e sasvim
dovoljno da se pokriju svi trokovi koje iziskuje
izdavanje i tisak.
asopis je podijeljen na desetak osnovnih
rubrika koje nose nazive u duhu simpatine pitomake
govorne kajkavsko-tokavske mjeavine. No unutar
svake takve rubrike ili izmeu njih dvije ispreplie se
to-ta to je indirektno ipak vezano za odreenu temu,
tako da dobivamo nove podrubrike. Svakako nastojimo
da asopis bude pregledan, jasan i interesantan, da se
nae za svakoga po neto zanimljivo, te korisno. Bit e
tu i raznih tekstova za koje znamo rei da su "bez dlake
na jeziku", te koje ega drugoga. Svaki broj imat e
Prilog gdje se mogu obraditi bezbrojne teme - poet
emo sa prikazom rodoslovlja, obiteljskih stabala i
prezimena pi-tomakih obitelji, a koje ima malo koje
mjesto u Hrvatskoj i Europi.
Prema tome, nadamo se da e svakome
itatelju biti drago proitati poneto o svojem kraju, o
ljudima koje poznaje, o dogaajima u kojima je
sudjelovao, na kraju konca moda i o samom sebi...
Pored toga, nadamo se da emo zabiljeiti trenutke iz
ivota Pitomae i okolice i podsjetiti se na neka prola
vremena, te doprinjeti da ljudi iz drugih mjesta bolje
upoznaju ovaj kraj.
Stoga se ovaj asopis ne baca, ve se uva i
sakuplja, tako da se od njega moe napraviti stanovita
cijelina - pogotovo zato jer su pisane edicije u ovom
kraju prava rijetkost.
Sa tovanjem!
Nakladnik i urednitvo
P
Kao u filmu - nezapam-
ena oruana pljaka na
Podravskoj magistrali izmeu
Staroga Graca i Pitomae
esetog travnja ove godine, oko 6 sati
ujutro, dogodio se, na ope zapre-
patenje stanovnika, nesvakidanji
dogaaj u ovom kraju. Naime, dva naoruana i
maskirana pljakaa presreli su kod Staroga
Graca, sa luksuznim vozilom svijetle boje, HPT-ov
kombi, zavezali vozaa i stavili ga u prtljanik, te
otili sa dvije vree novaca (namjenjenog umirov-
ljenicima) i pisama. Razbojnici su "zbrisali", a
radnici HPT-a se pitaju zato navedeni kombi nije
imao osiguranje. Umirovljenici tog dana nisu dobili
mirovine, meutim isplaene su narednog dana.
Prema neslubenim podacima, ukradeno je oko
milijun kuna i vea koliina pote za virovitiko
podruje.
B.B.
D
Pri zavretku su pripremni radovi za
asfaltiranje posljednjih naseljenih dijelova
opine koje se obeava ve desetljeima -
ali bez najnapuenijeg dijela Otrovanca
ladajui se mijenjaju, a ukupno oko 400
stanovnika opine ima ispred kua
blatnjavu, odnosno pranjavu cestu,
prepunu rupa kao u doba srednjeg vijeka, od ega
se najvei dio neasvaltiranih dionica nalazi u centru
Otrovanca - inae rodnom mjestu sadanjeg
opinskog naelnika Zdravka Dijakovia. Osim toga
tu je i Krinica, zatim dio Starogradakog Marofa i
uretina. Na ope zadovoljstvo mjetana, koji ive
na tim lokacijama, poruke iz Opine daju nadu da se
ovom prilikom nee stati samo na navaanju
ljunka, kako se to ve bezbroj puta radilo, ve da e
se staviti i asvaltni sloj - (inae svi ti stanovnici
razumiju da Opina nema novaca). Prema
naznakama iz Opine asvalt dobiva za sada
desetak kua u Starogradakom Marofu, dok e
mjetani Otrovanca, iz tko zna kojih razloga jo
uvijek ostati samo na nagaenom bijelom ljunku.
B.B.
V
Pripreme u
Stgr. Marofu
...u Otro-
vancu.
Ovako se oneiuje zrak
nad Pitomaom u vrijeme
tzv. "ispaljivanja" na
plinskoj stanici na
Banovom brodu
- a do sada nisu
poduzete nikakve
konkretne
mjere da se to sprijei.
Pokrenut postupak za proglaenje
zatienog krajolika "Krinica"
ana 3. travnja Opinsko vijee Opine
Pitomaa donijelo je odluku o pokretanju
postupka o proglaenju podruja
Krinice, J elkua, irinskog otoka i Movarnog
stanita "Vir" zatienim krajolikom pod nazivom
"Krinica". Tim povodom, 11. travnja delegacija
Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja
posjetila je to podruje.
Z.G.
D
"BB-art" Pitomaa
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
4 5
Rezultati popisa stanovnitva
provedenog u travnju 2001.
godine znat e se sredinom
svibnja
udui da je, poev sa 1. travnjom, a
zavrno sa 15. travnjom 2001. godine,
izvren popis stanovnitva Republike
Hrvatske ovom prilikom obavjetavamo pu-
anstvo da e se slubenim rezultatima popisa
2001. moi raspolagati tek nakon sredine svibnja
2001. godine. Stoga e ti podaci za opinu
Pitomaa biti izneeni u narednom broju
Pitomakih novina.
B.B.
Neto o prethodnim popisima
stanovnitva u Pitomai
prolosti slubeni popisi stanovnitva u
Hrvatskoj poeli su se provoditi tek u XIX.
stoljeu. Meutim brojno stanje puanstva ili
barem dimova (odnosno broja kua - poreznih obveznika)i u
ovome kraju fragmentalno nam je poznato jo i iz XVI.
stoljea. Bili su to lokalni popisi poreznih obveznika na
odreenom vlastelinstvu (u ovom kraju bukovakom i
klotranskom). U XVIII. stoljeu podatke je uglavnom
biljeila rmkt. crkva prilikom svojih kanonskih vizitacija, pa
stoga ti podaci i nisu potpuni jer su zabiljeeni iskljuivo
stanovnici rimokatolike vjere. Slubeni popisi su
vremenom postajali sve potpuniji, tako da ste se vjerovatno
zaudili na sve one podatke koji su se traili prilikom popisa
2001. godine.
Moemo navesti i neke podatke o brojanom
stanju puanstva Pitomae:
godine 1714. Pitomaa je imala 64 kue (oko 400 osoba),
1733. 220 kuedomaina, a 1771. 1475 stanovnika u 168
kua. Godine 1783. broj kua se neto smanjio (157 kua),
a tako i 1787. godine (156 kua). 1789. godine u Pitomai
ivi 1297, 1808. godine 1309, 1817. godine 1578, 1826.
godine 1690 stanovnika, a 1827. godine ima 297 kua.
Godine 1839. ima 1905, 1851. g. 2341, 1857. g.
2825, 1869. g.2834, 1873. g.2412, 1880. g. 3049, 1890.
g.4069 stanovnika. Poetkom XX. stoljea taj se broj
znatno poveava. 1900. godine obitava ju 4469 stanovnika,
a 1910. g. 5115, 1921. g. 4883, 1931. g. 5327, 1946. g.
5478, 1953. g. 6114, te 1971. g. 5814.
Predposljednji i poslijednji popisi biljee stagnaciju
broja populacije, tako da je 1981. godine evidentirano
ukupno 5857, a u poslijednjem popisu stanovnitva iz 1991.
godine 5942 Pitomaana. Kakva je situacija 2001. godine
vidjet emo u rezultatima najnovijeg popisa.
B.B.
U
B
U toku je odabir
kandidata za
redovne lokalne
izbore 2001. godine
udui da su trenutno u
pi tomakoj opi ni
najaktualniji redovni
izbori lokalne samouprave (nakon
prologodinjih izvanrednih
izbora) sve politike stranke
svakodnevno odravaju sjednice i
sastanke i pripremaju se za izbor
kandidata za Opinsko vijee s
nadom u pobjedu. Za ovo kratko
vrijeme dosadanja vanredno
izabrana opinska koalicijska
vlast nije mogla mnogo pokazati u
izvravanju zacrtanog si plana, a
koliko je bila ekspeditivna i to je
uinila a stanovnike opine
Pitomaa zadovoljilo i u kojoj mjeri
vidjet emo po rezultatima izbora
20. svibnja 2001. godine. Nadamo
se da e, iako je svim sta-
novnicima Republike Hrvatske
dosta gla-sovanja, izai na izbore
dovoljan broj glasaa, kako bi i
pitomaka samouprava nastavila
funkcionirati. Do sada jo se ne
znaju sigurni kandidati pitomakih
stranaka za ove izbore, no
poetkom svibnja sigurno emo
imati kvalitetno popunjenu listu.
Tome se barem nadamo.
B.B.
B
Ovog puta bez kanjavanja i zaustavljanja
mogli ste na uskrsni ponedjeljak ispred
nekadanjeg "Borika" testirati svoj brzinomjer
u automobilu. "Vaa brzina je..."
Kreditiranje nabave rasplodnih junica,
jarica, jareva, iljeica i ovnova iz
domaeg uzgoja
inistarstvo poljoprivrede i umarstva RH
odluilo se na ponovno kreditiranje
poljoprivrednika i to za nabavu rasplodnih
junica, jarica, jareva, iljeica i ovnova iz
domaeg uzgoja, a obiteljska gospodarstva koja
imaju prikladne uvjete za stoarsku proizvodnju.
Prema centralnom dopisu sve infor-
macije, kao i organiziranje potrebne "papirologije",
te preuzimanje zahtjeva vrit e Savjetodavna
sluba za poljoprivredu (u Pitomai Vinogradska
ulica - u zgradi Komunalnog).
Uvjeti za potencijalne kupce su sljedei:
- visina kredita iznosi
10.000 kn/junici
1.100 kn/jarici i iljeici
2.000 kn/jarcu i ovnu
- kredit se vraa u polugodinjim anuitetima
- kamatna stopa: 5% godinje i 3% za podruje od
posebne dravne skrbi
- razdoblje poetka: 1 godina
- rok otplate kredita: 3 godine za junice i 2 godine
za jarice, jareve, iljeice i ovnove
- poslovna banka je Privredna banka Zagreb d.d.
- minimalni iznos kredita jest 15.000 kn za junice
(dakle, mogue je kupiti najmanje 2 junice), a za
jarice i iljeice 10.000 kn (najmanje 10
jarica/iljeica ili 9 jarica/iljeica+jarac/ovan); za
ovnove i jareve minimalni iznos kredita odreen
je nabavnom cijenom (moe se kupiti jedan
ovan/jarac)
- za iznose kredita vee od 40.000 kn provodi se
zalono pravo (hipoteka na nekretnine)
- korisnik kredita ne smije biti stariji od 60 godina
instrumenti osiguranja vraanja kredita: 1.) 4
bianco mjenice potpisane od korisnika kredita, i 2
jamca i 2.) samo prvi jamac mora biti u radnom
odnosu ili registrirani poljoprivrednik (u sustavu
PDV-a) - to je promjena u odnosu na uvjete date u
pravilniku.
Rok za podnoenje zahtjeva je 15. svibnja
2001. godine.
B.B.
M
Natjeaj za originalni suvenir opine Pitomaa -
to je s njim?
o 21. rujna 2000. godine Turistika zajednica
opine Pitomaa donijela je odluku o
raspisivanju natjeaja za izradu originalnog
suvenira opine Pitomaa.
Uvjeti natjeaja uvjetovani su sa 8 stavaka, a
nagrade su (prihvaene) slijedee: 1. nagrada 2.000 kn,
2. nagrada 1.000 kn i 3. nagrada 500,00 kn.
Krajnji rok za dostavu radova bio je 1. sijenja
2001. godine na adresu TZ opine Pitomaa sa
naznakom "Natjeaj za suvenir opine Pitomaa". Kako
saznajemo pristiglo je svega manje od deset radova,
meutim izbor najboljeg, odnosno drugog i treeg rada po
kvaliteti nikada nije obavljen, a niti je javnost obavijetena
zato je to tako?
B.B.
J
Izmjena Statuta Opine Pito-maa o broju
vijenika Opinskog vijea Opine Pitomaa
Na 7. sjednici Opinskog vijea Opine Pitomaa (a
na temelju lanka 12., 14. i 15. Poslovnika o radu
Vijea i radnih tijela Opinskog vijea Opine
Pitomaa) odrane dana 17. travnja 2001. godine u
19 sati u vijenici Opine Pitomaa doneena je
statutarna odluka o izmjenama Statuta Opine
Pitomaa, a koja se odnosi na promjenu broja
lanova vijenika. Do tada je vijee brojilo 16
lanova, da bi ovom promjenom taj broj smanjen na
15 sa ime se sloila veina vijenika.
B.B.
Iz Opine Pitomaa poruuju stanovnitvu da
Puka knjinica i itaonica u Pitomai radi za
lanove i sve ostalo puanstvo ponedjeljkom i
petkom od 12 do 20 sati.
Trebate li proi kakvim prijevoznim sred-
stvom Mauranievom ulicom u Pitomai
(kroz tzv. Buljinec), a pogotovo u mraku
budite vrlo oprezni jer oko sredine te ulice
postoje dvije ogromne rupe na asvaltu. Bu-
dete li nepaljivi postoji mogunost da vam
otpadne kota ili u najmanju ruku pukne
guma. Slino je i u Vinogradskoj ulici neda-
leko od ulaza u "Duhanprodukt". Svakako
je sigurno i to da te rupe ovdje ve godinama
postoje i da nikome ne smetaju, a onaj ko-
ji se treba brinuti o tom pitanju izgleda da
ne mari ili nije upoznat o postojanju tih o-
teenja.
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
4 5
Rezultati popisa stanovnitva
provedenog u travnju 2001.
godine znat e se sredinom
svibnja
udui da je, poev sa 1. travnjom, a
zavrno sa 15. travnjom 2001. godine,
izvren popis stanovnitva Republike
Hrvatske ovom prilikom obavjetavamo pu-
anstvo da e se slubenim rezultatima popisa
2001. moi raspolagati tek nakon sredine svibnja
2001. godine. Stoga e ti podaci za opinu
Pitomaa biti izneeni u narednom broju
Pitomakih novina.
B.B.
Neto o prethodnim popisima
stanovnitva u Pitomai
prolosti slubeni popisi stanovnitva u
Hrvatskoj poeli su se provoditi tek u XIX.
stoljeu. Meutim brojno stanje puanstva ili
barem dimova (odnosno broja kua - poreznih obveznika)i u
ovome kraju fragmentalno nam je poznato jo i iz XVI.
stoljea. Bili su to lokalni popisi poreznih obveznika na
odreenom vlastelinstvu (u ovom kraju bukovakom i
klotranskom). U XVIII. stoljeu podatke je uglavnom
biljeila rmkt. crkva prilikom svojih kanonskih vizitacija, pa
stoga ti podaci i nisu potpuni jer su zabiljeeni iskljuivo
stanovnici rimokatolike vjere. Slubeni popisi su
vremenom postajali sve potpuniji, tako da ste se vjerovatno
zaudili na sve one podatke koji su se traili prilikom popisa
2001. godine.
Moemo navesti i neke podatke o brojanom
stanju puanstva Pitomae:
godine 1714. Pitomaa je imala 64 kue (oko 400 osoba),
1733. 220 kuedomaina, a 1771. 1475 stanovnika u 168
kua. Godine 1783. broj kua se neto smanjio (157 kua),
a tako i 1787. godine (156 kua). 1789. godine u Pitomai
ivi 1297, 1808. godine 1309, 1817. godine 1578, 1826.
godine 1690 stanovnika, a 1827. godine ima 297 kua.
Godine 1839. ima 1905, 1851. g. 2341, 1857. g.
2825, 1869. g.2834, 1873. g.2412, 1880. g. 3049, 1890.
g.4069 stanovnika. Poetkom XX. stoljea taj se broj
znatno poveava. 1900. godine obitava ju 4469 stanovnika,
a 1910. g. 5115, 1921. g. 4883, 1931. g. 5327, 1946. g.
5478, 1953. g. 6114, te 1971. g. 5814.
Predposljednji i poslijednji popisi biljee stagnaciju
broja populacije, tako da je 1981. godine evidentirano
ukupno 5857, a u poslijednjem popisu stanovnitva iz 1991.
godine 5942 Pitomaana. Kakva je situacija 2001. godine
vidjet emo u rezultatima najnovijeg popisa.
B.B.
U
B
U toku je odabir
kandidata za
redovne lokalne
izbore 2001. godine
udui da su trenutno u
pi tomakoj opi ni
najaktualniji redovni
izbori lokalne samouprave (nakon
prologodinjih izvanrednih
izbora) sve politike stranke
svakodnevno odravaju sjednice i
sastanke i pripremaju se za izbor
kandidata za Opinsko vijee s
nadom u pobjedu. Za ovo kratko
vrijeme dosadanja vanredno
izabrana opinska koalicijska
vlast nije mogla mnogo pokazati u
izvravanju zacrtanog si plana, a
koliko je bila ekspeditivna i to je
uinila a stanovnike opine
Pitomaa zadovoljilo i u kojoj mjeri
vidjet emo po rezultatima izbora
20. svibnja 2001. godine. Nadamo
se da e, iako je svim sta-
novnicima Republike Hrvatske
dosta gla-sovanja, izai na izbore
dovoljan broj glasaa, kako bi i
pitomaka samouprava nastavila
funkcionirati. Do sada jo se ne
znaju sigurni kandidati pitomakih
stranaka za ove izbore, no
poetkom svibnja sigurno emo
imati kvalitetno popunjenu listu.
Tome se barem nadamo.
B.B.
B
Ovog puta bez kanjavanja i zaustavljanja
mogli ste na uskrsni ponedjeljak ispred
nekadanjeg "Borika" testirati svoj brzinomjer
u automobilu. "Vaa brzina je..."
Kreditiranje nabave rasplodnih junica,
jarica, jareva, iljeica i ovnova iz
domaeg uzgoja
inistarstvo poljoprivrede i umarstva RH
odluilo se na ponovno kreditiranje
poljoprivrednika i to za nabavu rasplodnih
junica, jarica, jareva, iljeica i ovnova iz
domaeg uzgoja, a obiteljska gospodarstva koja
imaju prikladne uvjete za stoarsku proizvodnju.
Prema centralnom dopisu sve infor-
macije, kao i organiziranje potrebne "papirologije",
te preuzimanje zahtjeva vrit e Savjetodavna
sluba za poljoprivredu (u Pitomai Vinogradska
ulica - u zgradi Komunalnog).
Uvjeti za potencijalne kupce su sljedei:
- visina kredita iznosi
10.000 kn/junici
1.100 kn/jarici i iljeici
2.000 kn/jarcu i ovnu
- kredit se vraa u polugodinjim anuitetima
- kamatna stopa: 5% godinje i 3% za podruje od
posebne dravne skrbi
- razdoblje poetka: 1 godina
- rok otplate kredita: 3 godine za junice i 2 godine
za jarice, jareve, iljeice i ovnove
- poslovna banka je Privredna banka Zagreb d.d.
- minimalni iznos kredita jest 15.000 kn za junice
(dakle, mogue je kupiti najmanje 2 junice), a za
jarice i iljeice 10.000 kn (najmanje 10
jarica/iljeica ili 9 jarica/iljeica+jarac/ovan); za
ovnove i jareve minimalni iznos kredita odreen
je nabavnom cijenom (moe se kupiti jedan
ovan/jarac)
- za iznose kredita vee od 40.000 kn provodi se
zalono pravo (hipoteka na nekretnine)
- korisnik kredita ne smije biti stariji od 60 godina
instrumenti osiguranja vraanja kredita: 1.) 4
bianco mjenice potpisane od korisnika kredita, i 2
jamca i 2.) samo prvi jamac mora biti u radnom
odnosu ili registrirani poljoprivrednik (u sustavu
PDV-a) - to je promjena u odnosu na uvjete date u
pravilniku.
Rok za podnoenje zahtjeva je 15. svibnja
2001. godine.
B.B.
M
Natjeaj za originalni suvenir opine Pitomaa -
to je s njim?
o 21. rujna 2000. godine Turistika zajednica
opine Pitomaa donijela je odluku o
raspisivanju natjeaja za izradu originalnog
suvenira opine Pitomaa.
Uvjeti natjeaja uvjetovani su sa 8 stavaka, a
nagrade su (prihvaene) slijedee: 1. nagrada 2.000 kn,
2. nagrada 1.000 kn i 3. nagrada 500,00 kn.
Krajnji rok za dostavu radova bio je 1. sijenja
2001. godine na adresu TZ opine Pitomaa sa
naznakom "Natjeaj za suvenir opine Pitomaa". Kako
saznajemo pristiglo je svega manje od deset radova,
meutim izbor najboljeg, odnosno drugog i treeg rada po
kvaliteti nikada nije obavljen, a niti je javnost obavijetena
zato je to tako?
B.B.
J
Izmjena Statuta Opine Pito-maa o broju
vijenika Opinskog vijea Opine Pitomaa
Na 7. sjednici Opinskog vijea Opine Pitomaa (a
na temelju lanka 12., 14. i 15. Poslovnika o radu
Vijea i radnih tijela Opinskog vijea Opine
Pitomaa) odrane dana 17. travnja 2001. godine u
19 sati u vijenici Opine Pitomaa doneena je
statutarna odluka o izmjenama Statuta Opine
Pitomaa, a koja se odnosi na promjenu broja
lanova vijenika. Do tada je vijee brojilo 16
lanova, da bi ovom promjenom taj broj smanjen na
15 sa ime se sloila veina vijenika.
B.B.
Iz Opine Pitomaa poruuju stanovnitvu da
Puka knjinica i itaonica u Pitomai radi za
lanove i sve ostalo puanstvo ponedjeljkom i
petkom od 12 do 20 sati.
Trebate li proi kakvim prijevoznim sred-
stvom Mauranievom ulicom u Pitomai
(kroz tzv. Buljinec), a pogotovo u mraku
budite vrlo oprezni jer oko sredine te ulice
postoje dvije ogromne rupe na asvaltu. Bu-
dete li nepaljivi postoji mogunost da vam
otpadne kota ili u najmanju ruku pukne
guma. Slino je i u Vinogradskoj ulici neda-
leko od ulaza u "Duhanprodukt". Svakako
je sigurno i to da te rupe ovdje ve godinama
postoje i da nikome ne smetaju, a onaj ko-
ji se treba brinuti o tom pitanju izgleda da
ne mari ili nije upoznat o postojanju tih o-
teenja.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
S
V
E
I
Z
A
J
T
I I
VJ E
A
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Srebrna medalja
na "Gastru 2001."
Pitomaanu !
a meunarodnom natjecanju buduih
ugostitelja i turistikih djelatnika (uenika
ugostiteljsko-turistikih kola) odranom na
Hvaru od 28. oujka do 1. travnja 2001. godine jedan
uenik iz Pitomae osvojio je srebrnu medalju za
posluivanje. Naime, izmeu 1200 uenika iz 53 kole (
od ega 5 kola iz Austrije, Maarske, BiH i Slovenije -
48 iz Hrvatske) drugo, odnosno srebrno mjesto zasluio
je Davorin Pavli iz Pitomae (uz svesrdnu pomo
Rikarda Bakana), uenik drugog razreda hotelijersko-
ugostiteljske srednje kole u Virovitici.
B.B.
N
Poznati "Aranj" dobit e tekuu vodu
oetkom godine, na inicijativu nekolicine
vlasnika klijeti u Aranju osnovana je
Udruga "Vodovodno drutvo Aranj".
Udruga je osnovana radi izgradnje vodovoda na
potezu asvaltiranog dijela Aranja sve do
Radarskog centra "Lipica" (ukljuujui i njega).
Ovaj projekt, vrijedan 200.000,00 kuna,
financiraju sami vlasnici vikendica i Radarski
centar, a do sada je iskopan bunar ispred klijeti g.
Mire Horvatinovia. Za predsjednika je izabran
Ivan Meurean Keko, a potvrda Statuta od
nadlenih organa oekuje se u travnju ove
godine.
M.H.
i
s
i
V
je
t
P
Prva obrtna tedno kreditna zadruga
Pitomaa proslavila svoju 140 godinjicu
postojanja
rva i najstarija hrvatska tedno kreditna
zadruga proslavila je nedavno 140
godina od kako je nastala. Osnovana je
jo davne 1860. godine i od tada postaje vrlo
znaajna potpora pitomakom gospodarstvu i
samim mjetanima, a to je ostala sve do danas.
P
Visokokvalitetni parketi iz radione eljka J akupca iz
Meu brojnim obrtnicima koji se bave raznim zanatskim djelatnostima spomenimo i jednog ba ne estog profila. To
je obrtnik eljko J akupec koji ve nekoliko godina izrauje parkete od raznog drveta, ali mu je najkvalitetniji onaj hrastov - kako
sam kae. Imam zaposlenih nekoliko djelatnika i za sada posao dobro ide - dodaje.
U ove tri godine probio se na zagrebako i dalmatinsko trite, a izrauje iskljuivo klasini parket.
B.B.
Pitomae
Radi mraza koji je pao krajem oujka,
poetkom i sredinom travnja ove godine bit e
malo breskvi i ranog groa
raz koji je uslijedio ope poznatim po-
remeajem klime gotovo u cijelom svijetu
unitio je dosta voaka, a negdje i cijele
vonjake. Najvie su stradale breskve i vinova loza
ranijih sorata. U kraju oko Pitomae najvea je teta u
vonjaku Damira i Stjepana Blainia iz Turnaice
kojima je stradalo (90 % nasada breskve), dok je malo
vinograda u kojima e biti ranijih sorata groa.
M.L.
M
Uzgoj nojeva sve privlaniji
stanovnicima pitomakog kraja
oznata najvea ptica na Zemlji noj, koja se
uvijek zamilja kako dri glavu u nekakvoj
rupi u zemlji, sve je popularnija i u ovome
kraju. Radi kompletne iskoristivosti ove ivotinje
nalo se do danas gotovo deset obitelji koje se bave
uzgojem ove ptice. Visoka nabavna cijena jaja ili
mlade ivotinje ne spreava ljude da se bave
njezinim uzgojem, jer se isplativost nakon nekoliko
godina uetverostrui. Posjetili smo uzgajalite
nojeva u Otrovancu poljoprivrednika Stjepana
Dijakovia koji trenutno ima 6 ptica od po godine
dana starosti. Prvu financijsku korist oekuje u jesen,
kada ptice poinju nesti jaja. Ako vas to u vezi uzgoja
nojeva moete se obraditi Stjepanu Dijakoviu na
adresu Otrovanec 165 (tel: 714-067).
B.B.
P
Podizanje novih nasada vonjaka i
vinograda uz potporu drave
oari i vinogradari ve niz godina od
drave oekuju nekakvu potporu u vidu
subvencija ili poticaja. Tako je prole
godine u srpnju raspisan javni natjeaj za dodjelu
poticajnih sredstava za podizanje novih nasada
vonjaka i vinograda. Naoj upaniji su odobreni
kvote od 37 hektara vonjaka i 20 hektara
vinograda.
Glavni nosioc aktivnosti u sprovoenju tog
natjeaja imao je Hrvatski zavod za poljoprivredno
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
V
savjetodavnu slubu koji je edukacijom voara i
vinogradara na terenu zainteresirao poljoprivrednike
za podnoenje zahtjeva. Da bi to vie pomogli u
realizaciji tog programa poljoprivredno savjetodavna
sluba je izlazila na teren da vidi lokaciju, ispunjavala
za svakog pojedinca zahtjev i mali elaborat o
opravdanosti ulaganja. Za podruje nae opine
podnijeto je devet zahtjeva za voarstvo i est zahtjeva
za vinogradarstvo.
Kod odluivanja komisija je imala u vidu da se
voarstvo i vinogradarstvo u naoj opini sve vie
razvija i sve zahtjeve je pozitivno rijeila.
Za voarstvo su odobrena poticajna sredstva
za podizanje novih nasada sljedeim poljopriv-
rednicima:
Stjepanu Blainiu - jabuke 1 ha
Marijanu Sulimacu - jabuke 1,5 ha
Branku Vidoviu - jabuke 1 ha i ljive 0,5 ha
Tomi Siladiu - jabuke 0,5 ha
Antunu Pavlekoviu - kruke 0,6 ha
Tihomiru ivko - trenje 0,5 ha
Petru Velianu - ljive 1 ha
a za podizanje vinograda:
Damiru Blainiu za 1,5 ha, Nadi Krapec 2 ha, Alojzu
Lachu 0,6 ha, J osipu akiu 1 ha, Luki Hanziru 1,5 ha i
Branku vogoru za 1 ha.
Ove godine se oekuje novo raspisivanje
natjeaja poetkom srpnja za tu namjenu, o emu ete
biti obavjeteni na vrijeme putem radio Pitomae i ovog
asopisa.
Izvjee prognozne slube
Za vinogradare
Poslije zimske zatite prvo prskanje loze
izvriti kada izboji budu vei od 10 cm, kada se pojave
grozdii, i to sa kontaktnim fungicidima kao to je
Polyram, Ditman M-45 uz dodatke Folifertila B koji
sadri bor, a poeljan je zbog bolje oplodnje vinove
loze. Kod pripravka sredstva treba se pridravati upute
proizvoaa za dozaciju.
Za voare
Ako su voke u cvatu savjetujemo da tada ne
vrite nikakvu zatitu. Prskati treba ili pred cvatnju sa
preparatom Cmorus +Topas uz dodatak Folifertila B
koji pospjeuje oplodnju a titi i od niskih temperatura ili
pred zavretak cvatnje sa preparatom Score +Anvil
radi zatite od krastavosti i pepelnice + insekticid
Actara ili Fastac protiv jabunog savijaa i lisnih
minera. Kod pripravka sredstva treba se pridravati
upute proizvoaa za dozaciju.
teneak u pitomakom kraju
teneak je vrlo zarazna bolest, koja se oituje
kataralnim promjenama na sluznici oiju, dinog i
probavnog sustava. esto je zahvaen centralni
nervni sustav, a sekundarne bakterijske infekcije samo
pogoravaju i oteavaju tok bolesti. Uzronik pripada grupi
mikrovirusa, a antigeno i imunogeno vrlo je srodan virusu
ospica i virusu govee kuge. Ta srodnost omoguava
heterolognu vakcinaciju izmeu ta tri virusa. Glavni izvor su
ivotinje u konvalescenciji. Zaraza se iri i posredstvom
kontaminirane povrine. Uestalija je u hladnim mjesecima.
To je bolest mladih pasa. U urbanim cijelinama veina pasa
starija od 6 mjeseci prirodno je imuna nakon preboljenja
bolesti blagog ili netipinog oblika bolesti. Inkubacija traje 3 do
7 dana. S obzirom na izraene klinike simptome govorimo o
kataralnom, konom, crijevnom, plunom ili nervnom
teneaku. - Katarlni oblik: katar eluca i crijeva, proljev,
povraanje i upala gornjih dinih puteva. - Koni oblik: pojave
se crvene mrlje sitne papule, te na kraju kraste koje otpadaju. -
Pluni oblik ide sve do gnojne bronhopneumonije i na koncu
ivotinja esto ugiba. - Nervni oblik: manifestira se grevima
koja na vrhuncu bolesti daju sliku epilepsije. Psi od 4 do 18
mjeseci mogu imati hiperkeratozu na mekuima i nosu. To se
zove bolest tvrdih mekui. Lijeenje - antibioticima irokog
spektra i sulfanamidi, te vitaminski kokteli za podizanje ope
otpornosti.
Simpotemptska terapija - one kapi. Zatita - jedini
mogui nain jest imunoprofilaksa.
Iz veterinarske ambulante
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
SAVJ ETI I IZVJ EA
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Srebrna medalja
na "Gastru 2001."
Pitomaanu !
a meunarodnom natjecanju buduih
ugostitelja i turistikih djelatnika (uenika
ugostiteljsko-turistikih kola) odranom na
Hvaru od 28. oujka do 1. travnja 2001. godine jedan
uenik iz Pitomae osvojio je srebrnu medalju za
posluivanje. Naime, izmeu 1200 uenika iz 53 kole (
od ega 5 kola iz Austrije, Maarske, BiH i Slovenije -
48 iz Hrvatske) drugo, odnosno srebrno mjesto zasluio
je Davorin Pavli iz Pitomae (uz svesrdnu pomo
Rikarda Bakana), uenik drugog razreda hotelijersko-
ugostiteljske srednje kole u Virovitici.
B.B.
N
Poznati "Aranj" dobit e tekuu vodu
oetkom godine, na inicijativu nekolicine
vlasnika klijeti u Aranju osnovana je
Udruga "Vodovodno drutvo Aranj".
Udruga je osnovana radi izgradnje vodovoda na
potezu asvaltiranog dijela Aranja sve do
Radarskog centra "Lipica" (ukljuujui i njega).
Ovaj projekt, vrijedan 200.000,00 kuna,
financiraju sami vlasnici vikendica i Radarski
centar, a do sada je iskopan bunar ispred klijeti g.
Mire Horvatinovia. Za predsjednika je izabran
Ivan Meurean Keko, a potvrda Statuta od
nadlenih organa oekuje se u travnju ove
godine.
M.H.
i
s
i
V
je
t
P
Prva obrtna tedno kreditna zadruga
Pitomaa proslavila svoju 140 godinjicu
postojanja
rva i najstarija hrvatska tedno kreditna
zadruga proslavila je nedavno 140
godina od kako je nastala. Osnovana je
jo davne 1860. godine i od tada postaje vrlo
znaajna potpora pitomakom gospodarstvu i
samim mjetanima, a to je ostala sve do danas.
P
Visokokvalitetni parketi iz radione eljka J akupca iz
Meu brojnim obrtnicima koji se bave raznim zanatskim djelatnostima spomenimo i jednog ba ne estog profila. To
je obrtnik eljko J akupec koji ve nekoliko godina izrauje parkete od raznog drveta, ali mu je najkvalitetniji onaj hrastov - kako
sam kae. Imam zaposlenih nekoliko djelatnika i za sada posao dobro ide - dodaje.
U ove tri godine probio se na zagrebako i dalmatinsko trite, a izrauje iskljuivo klasini parket.
B.B.
Pitomae
Radi mraza koji je pao krajem oujka,
poetkom i sredinom travnja ove godine bit e
malo breskvi i ranog groa
raz koji je uslijedio ope poznatim po-
remeajem klime gotovo u cijelom svijetu
unitio je dosta voaka, a negdje i cijele
vonjake. Najvie su stradale breskve i vinova loza
ranijih sorata. U kraju oko Pitomae najvea je teta u
vonjaku Damira i Stjepana Blainia iz Turnaice
kojima je stradalo (90 % nasada breskve), dok je malo
vinograda u kojima e biti ranijih sorata groa.
M.L.
M
Uzgoj nojeva sve privlaniji
stanovnicima pitomakog kraja
oznata najvea ptica na Zemlji noj, koja se
uvijek zamilja kako dri glavu u nekakvoj
rupi u zemlji, sve je popularnija i u ovome
kraju. Radi kompletne iskoristivosti ove ivotinje
nalo se do danas gotovo deset obitelji koje se bave
uzgojem ove ptice. Visoka nabavna cijena jaja ili
mlade ivotinje ne spreava ljude da se bave
njezinim uzgojem, jer se isplativost nakon nekoliko
godina uetverostrui. Posjetili smo uzgajalite
nojeva u Otrovancu poljoprivrednika Stjepana
Dijakovia koji trenutno ima 6 ptica od po godine
dana starosti. Prvu financijsku korist oekuje u jesen,
kada ptice poinju nesti jaja. Ako vas to u vezi uzgoja
nojeva moete se obraditi Stjepanu Dijakoviu na
adresu Otrovanec 165 (tel: 714-067).
B.B.
P
Podizanje novih nasada vonjaka i
vinograda uz potporu drave
oari i vinogradari ve niz godina od
drave oekuju nekakvu potporu u vidu
subvencija ili poticaja. Tako je prole
godine u srpnju raspisan javni natjeaj za dodjelu
poticajnih sredstava za podizanje novih nasada
vonjaka i vinograda. Naoj upaniji su odobreni
kvote od 37 hektara vonjaka i 20 hektara
vinograda.
Glavni nosioc aktivnosti u sprovoenju tog
natjeaja imao je Hrvatski zavod za poljoprivredno
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
V
savjetodavnu slubu koji je edukacijom voara i
vinogradara na terenu zainteresirao poljoprivrednike
za podnoenje zahtjeva. Da bi to vie pomogli u
realizaciji tog programa poljoprivredno savjetodavna
sluba je izlazila na teren da vidi lokaciju, ispunjavala
za svakog pojedinca zahtjev i mali elaborat o
opravdanosti ulaganja. Za podruje nae opine
podnijeto je devet zahtjeva za voarstvo i est zahtjeva
za vinogradarstvo.
Kod odluivanja komisija je imala u vidu da se
voarstvo i vinogradarstvo u naoj opini sve vie
razvija i sve zahtjeve je pozitivno rijeila.
Za voarstvo su odobrena poticajna sredstva
za podizanje novih nasada sljedeim poljopriv-
rednicima:
Stjepanu Blainiu - jabuke 1 ha
Marijanu Sulimacu - jabuke 1,5 ha
Branku Vidoviu - jabuke 1 ha i ljive 0,5 ha
Tomi Siladiu - jabuke 0,5 ha
Antunu Pavlekoviu - kruke 0,6 ha
Tihomiru ivko - trenje 0,5 ha
Petru Velianu - ljive 1 ha
a za podizanje vinograda:
Damiru Blainiu za 1,5 ha, Nadi Krapec 2 ha, Alojzu
Lachu 0,6 ha, J osipu akiu 1 ha, Luki Hanziru 1,5 ha i
Branku vogoru za 1 ha.
Ove godine se oekuje novo raspisivanje
natjeaja poetkom srpnja za tu namjenu, o emu ete
biti obavjeteni na vrijeme putem radio Pitomae i ovog
asopisa.
Izvjee prognozne slube
Za vinogradare
Poslije zimske zatite prvo prskanje loze
izvriti kada izboji budu vei od 10 cm, kada se pojave
grozdii, i to sa kontaktnim fungicidima kao to je
Polyram, Ditman M-45 uz dodatke Folifertila B koji
sadri bor, a poeljan je zbog bolje oplodnje vinove
loze. Kod pripravka sredstva treba se pridravati upute
proizvoaa za dozaciju.
Za voare
Ako su voke u cvatu savjetujemo da tada ne
vrite nikakvu zatitu. Prskati treba ili pred cvatnju sa
preparatom Cmorus +Topas uz dodatak Folifertila B
koji pospjeuje oplodnju a titi i od niskih temperatura ili
pred zavretak cvatnje sa preparatom Score +Anvil
radi zatite od krastavosti i pepelnice + insekticid
Actara ili Fastac protiv jabunog savijaa i lisnih
minera. Kod pripravka sredstva treba se pridravati
upute proizvoaa za dozaciju.
teneak u pitomakom kraju
teneak je vrlo zarazna bolest, koja se oituje
kataralnim promjenama na sluznici oiju, dinog i
probavnog sustava. esto je zahvaen centralni
nervni sustav, a sekundarne bakterijske infekcije samo
pogoravaju i oteavaju tok bolesti. Uzronik pripada grupi
mikrovirusa, a antigeno i imunogeno vrlo je srodan virusu
ospica i virusu govee kuge. Ta srodnost omoguava
heterolognu vakcinaciju izmeu ta tri virusa. Glavni izvor su
ivotinje u konvalescenciji. Zaraza se iri i posredstvom
kontaminirane povrine. Uestalija je u hladnim mjesecima.
To je bolest mladih pasa. U urbanim cijelinama veina pasa
starija od 6 mjeseci prirodno je imuna nakon preboljenja
bolesti blagog ili netipinog oblika bolesti. Inkubacija traje 3 do
7 dana. S obzirom na izraene klinike simptome govorimo o
kataralnom, konom, crijevnom, plunom ili nervnom
teneaku. - Katarlni oblik: katar eluca i crijeva, proljev,
povraanje i upala gornjih dinih puteva. - Koni oblik: pojave
se crvene mrlje sitne papule, te na kraju kraste koje otpadaju. -
Pluni oblik ide sve do gnojne bronhopneumonije i na koncu
ivotinja esto ugiba. - Nervni oblik: manifestira se grevima
koja na vrhuncu bolesti daju sliku epilepsije. Psi od 4 do 18
mjeseci mogu imati hiperkeratozu na mekuima i nosu. To se
zove bolest tvrdih mekui. Lijeenje - antibioticima irokog
spektra i sulfanamidi, te vitaminski kokteli za podizanje ope
otpornosti.
Simpotemptska terapija - one kapi. Zatita - jedini
mogui nain jest imunoprofilaksa.
Iz veterinarske ambulante
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Novoosnovani ribiki klub RK "Smu"
Krinica, te do sada jedina udruga ribia
RK "aran" Pitomaa imali su vrlo aktivan
oujak i travanj
akon godinjih Skuptina ovih klubova
odranih u toku oujka 2001. godine lanovi
su prionuli izvravanju zadanog si plana za
ovu godinu. Na skuptinama je dogovoreno
osnivanje Zajednice RK opine Pitomaa kako bi
se povoljnije dolo do zakupa ribolovnih voda.
7. travnja odrana su u Drutvenom domu
"Greda" polaganja obaveznog ribolovnog ispita za
lanove klubova, dok je RK "Smu" ve 1. i 8.
travnja prionuo ureivanju svojih voda na Staroj
Dravi, tzv. Grabe. Ureena je obala, izraeni vezovi
za amce, gatovi i drugo, a nakon radne akcije
prireen fi i peena riba.
U nastavku godine slijede polaganja ispita
za ribouvare i ribike suce za takmienja, te brojne
druge akcije.
B.B.
N
Astronomsko drutvo: osnovana
sekcija za
srednje kole
stronomsko drutvo Pitomaa od osnivanja
1981. godine, surauje sa Osnovnim kolom Petra
Preradovia u Pitomai. Budui da je temelj
djelatnosti astronomskog drutva popularizacija astronomije,
rad pri osnovnoj koli vodi gospodin Igor Maresi. Ove godine
je osnovana sekcija za srednje kole koju vodi gosp. Miroslav
Horvatinovi.
M.H.
N
U pripremi monografija o NK
"Pitomaa"
a Upravnom odboru NK "Pitomaa"
dogovoreno je izdavanje monografije o
nogometu u Pitomai. Do poetka
mjeseca prikupljeno je neto grae, od koje e
dio biti izloen na izlobi koja se priprema u
povodu 80-e godinjice postojanja kluba. U
pripremi je koncepcija monografije, te dodatno
sakupljanje grae, a javnost bi mogla ugledati
knjigu na jesen - kako je to objasnio sadanji
predsjednik kluba mr. Nikola Nemevi. Stoga
zamoljavamo puanstvo Pitomae i okolice, da
ako imaju kakve podatke, dokumente ili
fotografije vezane za nogomet u Pitomai dadu
na raspolaganje NK "Pitomaa", ako nikako
drugaije samo na uvid. Radi upotrebe podataka
obratiti se tajniku NK "Pitomaa" Boi ulo (tel:
782-996 ili 782-444 - od 17 sati).
B.B.
Lovako drutvo "Fazan" Pitomaa
proslavilo je 55.-u obljetnicu postojanja
odine 1946. nekolicina mjetana osnovalo
je dananje LD "Fazan" Pitomaa, stoga je
ove godine proslavljena 55. obljetnica
postojanja u prostorijama Lovakog doma na
Banovom brodu. Tajnik HLS-a, a ujedno u
predsjednik LD "Fazan" Marijan Brada u
pozdravnom govoru je napomenuo da je ovo
drutvo mnogo uinilo u prolosti po pitanju razvoja
lovstva. Danas ima 60-ak lanova, a raspolae sa
tek 700 ha zemljita.
M.B.
K
.

T
u
d
i

(
O
t
r
o
v
a
n
e
c
)
:

"
I
z

l
o
v
a
"
-

c
r
t
e
,

1
9
9
9
.
osadanji portski dogaaji na podruju opine
Pitomaa i u samoj Pitomai u tijeku mjeseca
travnja su dosta znaajni.
Kuglaice "Duhanprodukta" Pitomaa, lanice I.
B HKL za ene zauzele su na kraju natjecateljske sezone
2000/01. visoko - etvrto mjesto, odmah iza zagrebakih
klubova. U tijeku mjeseca travnja kuglaice su se natjecale
na pojedinanom i parovnom prvenstvu za ene na nivou
Virovitiko-podravske upanije: Sve igraice su se
plasirale za pojedinano i parovno prvenstvo regije Istok u
Osijeku. Mlada pitomaka kuglaica Mihaela Baran ula
je u hrvatsku juniorsku reprezentaciju koja e se u svibnju
natjecati na Svjetskom prvenstvu u Sloveniji.
Kuglai "Pitomae uspjeno su zavrili natjecanje
u III. HKL-istok i zauzeli mjesto u gornjem dijelu tablice.
Stolnotenisai u travnju nastavljaju natjecanja u
III. HSTL - "Slavonija zapad" i dre za sada sredinu tablice.
Mlade rukometaice "Pitomae" u mjesecu
travnju doivjele su dva poraza, dosta visoki u akovcu i
poraz od "Budunosti" iz Ludbrega sa dva pogodka razlike
u Pitomai.
Nogometai "Pitomae" koji se natjeu u pet
uzrasnih kategorija - pioniri V-12 i V-14; kadeti i juniori i
seniori, natjecali su se u travnju od I. HNL-sjever za pionire
do seniora koji igraju u III. HNL-sjever. Pioniri su igrali sa
pionirima Slatine, Virja i Koprivnice i poluili veoma dobre
rezultate nakon veoma dobrih igara. Pioniri su u travnju
krenuli prema sredini tablice. Kadeti i juniori su igrali prvu
prvenstvenu utakmicu u proljetnom dijelu u azmi. Kadeti
su izgubili, a juniori su visoko pobijedili svoje vrnjake iz
azme. Travanj je za seniore "Pitomae" poeo loe.
Prvog travnja gostovali su u Molvama i nakon dobre igre i
poetnog vodstva izgubili rezultatom 2:1. U subotu 7.
travnja u Pitomai su gostovali igrai "Slobode" iz
Varadina i gosti su iz jedne prilike u cijeloj utakmici postigli
pogodak i porazili "Pitomau" rezultatom 0:1 za goste.
14. travnja seniori su gostovali u Garenici kod
"Garia" koji je do te utakmice imao isti broj bodova kao i
"Pitomaa". Tu su igrai "Pitomae" pokazali slabu igru,
nezalaganjem i neaktivnou u igri i zaslueno izgubili od
domaina rezultatom 4:0. Nakon ove utakmice seniori
"Pitomae" pali su na 13 mjesto na tablici III. HNL-sjever.
Upravni odbor NK "Pitomaa" analizira svakog
ponedjeljka igru svih igraa na prethodnim utakmicama
svih uzrasnih kategorija. Uoeno je nezalaganje pojedinih
igraa seniora na utakmicama i to onih koji bi trebali biti
nositelji igre.
U travnju su se natjecali u I., II. i III. upanijskoj
nogometnoj ligi za ene klubovi s podruja nae opine:
"Croatia" Grabrovnica, "Mladost" Stari Gradac, "Sloga"
Kladare, "Turnaica" Turnaica, "Aranj" Sedlarica,
"Otrovanec" Otrovanec i "Podravec" Dinjevac. Najbolje
rezultate postie "Croatia" iz Grabrovnice koja se natjee u
NL VP-e i koja se svojim dobrim igrama probila na 4.
mjesto tablice.
Dana 25. veljae 2001. godine odrana je Godinja izborna skuptina Dobrovoljnog
vatrogasnog drutva Pitomaa, najstarije udruge u Pitomai osnovane davne 1894. godine. Izborna
skuptina je bila konstruktivna uz prisustvo najviih elnika Opine Pitomaa, a na emu im
zahvaljujemo, naroito naelniku Opinskog poglavarstva gosp. Zdravku Dijakoviu. Na izbornoj
skuptini vren je izbor za novo elnitvo DVD Pitomaa te su izabrani za: predsjednika Ivan
imunovi, dopredsjednika Zlatko Lovrekovi, zapovjednika Marijan Maar i tajnicu Milka Novosel.
Isto tako dana 1. travnja odrana je Izborna skuptina Vatrogasne zajednice opine
Pitomaa uz prisustvo naelnika opine i predstavnika upanije. Za novog predsjednika izabran je
eljko Palkovi, tajnika Neven Milanovi i zapovjednika Franjo Nemet. Tom prilikom uruene su
spomenice g. Ivanu imunoviu za 50 i 60 godina rada u hrvatskom vatrogastvu koje mu je dodjelila
Hrvatska vatrogasna zajednica iz Zagreba. Podijeljena su i priznanja i zahvale svima lanovima
Upravnog i nadzornog odbora i zapovjednitva.
Ovih je dana osniva i voditelj prvog Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata DVD
Pitomaa Ivan imunovi uspio ishoditi generalno pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice.
Inae Dokumentacijski centar je smjeten u Vatrogasnom domu i otvoren je 3. rujna 1997. godine
G
Odrana Godinja izborna skuptina DVD Pitomaa, te Vatrogasne
zajednice opine Pitomaa
Odrana Godinja skuptina DVD Kladare
Dana 29. travnja 2001. godine odrana je u
drutvenom domu u Kladarama Godinja skuptina
uz prisustvo elnika Opine Pitomaa i veine
lanstva drutva.
.B.
A
Izvjetava: Boo ulo
D
port u travnju
NK "Otrovanec" nakon u veljai odrane godinje
skuptine travanj obiljeio brojnim radnim akcijama
Nakon prologodinjeg zavretka izgradnje prostorija
NK "Otrovanec" pored igralita, klub se prihvatio ureenja
okolia, bojanja zidova svojih prostorija. Prikljuen je bojler za
tueve, te reflektori.
B.B.
edanestog travnja Zajednica DVD opine odrala je
sastanak u vezi nove odluke o opremi DVD-a sa republikog
nivoa. Naime izmeu ostalog "po novom" se trai da svako
DVD ima osobno vozilo, svu zatitnu opremu po osobi i svaki lan
lijeniko uvjerenje, a to iziskuje velike dodatne trokove.
Zajednica DVD opine Pitomaa, odnosno sva DVD-a uloila su
albu. Da li e zbog ovakve odluke biti ukinutih DVD-a?
I..
Pie:
Ivan
imu-
novi
Udruga prijatelja dobrog
vina "Peharnik"
Pitomaa
Proljetni radovi u vinogradima
su obavljeni. Vinova loza je porezana,
lucne povezane, panjevi popricani sa
crvenim uljem ili im drugim, pa su lanovi
Udruge prijatelja dobrog vina "Peharnik"
Pitomaa nali vremena za kuhanje gulaa
u vinogradu Ivana Veliana-Ive u Aranju,
te proslavili roendan svog lana (u ovom
sluaju kuedomaina) i imendan, takoer
lana Udruge, ure Slavika uz su-
djelovanje brojnih prijatelja i lanova
Udruge prijatelja dobrog vina. Ujedno je
dogovoreno da se godinja skuptina ima
odrati u lipnju ove godine.
B.B.
J
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Novoosnovani ribiki klub RK "Smu"
Krinica, te do sada jedina udruga ribia
RK "aran" Pitomaa imali su vrlo aktivan
oujak i travanj
akon godinjih Skuptina ovih klubova
odranih u toku oujka 2001. godine lanovi
su prionuli izvravanju zadanog si plana za
ovu godinu. Na skuptinama je dogovoreno
osnivanje Zajednice RK opine Pitomaa kako bi
se povoljnije dolo do zakupa ribolovnih voda.
7. travnja odrana su u Drutvenom domu
"Greda" polaganja obaveznog ribolovnog ispita za
lanove klubova, dok je RK "Smu" ve 1. i 8.
travnja prionuo ureivanju svojih voda na Staroj
Dravi, tzv. Grabe. Ureena je obala, izraeni vezovi
za amce, gatovi i drugo, a nakon radne akcije
prireen fi i peena riba.
U nastavku godine slijede polaganja ispita
za ribouvare i ribike suce za takmienja, te brojne
druge akcije.
B.B.
N
Astronomsko drutvo: osnovana
sekcija za
srednje kole
stronomsko drutvo Pitomaa od osnivanja
1981. godine, surauje sa Osnovnim kolom Petra
Preradovia u Pitomai. Budui da je temelj
djelatnosti astronomskog drutva popularizacija astronomije,
rad pri osnovnoj koli vodi gospodin Igor Maresi. Ove godine
je osnovana sekcija za srednje kole koju vodi gosp. Miroslav
Horvatinovi.
M.H.
N
U pripremi monografija o NK
"Pitomaa"
a Upravnom odboru NK "Pitomaa"
dogovoreno je izdavanje monografije o
nogometu u Pitomai. Do poetka
mjeseca prikupljeno je neto grae, od koje e
dio biti izloen na izlobi koja se priprema u
povodu 80-e godinjice postojanja kluba. U
pripremi je koncepcija monografije, te dodatno
sakupljanje grae, a javnost bi mogla ugledati
knjigu na jesen - kako je to objasnio sadanji
predsjednik kluba mr. Nikola Nemevi. Stoga
zamoljavamo puanstvo Pitomae i okolice, da
ako imaju kakve podatke, dokumente ili
fotografije vezane za nogomet u Pitomai dadu
na raspolaganje NK "Pitomaa", ako nikako
drugaije samo na uvid. Radi upotrebe podataka
obratiti se tajniku NK "Pitomaa" Boi ulo (tel:
782-996 ili 782-444 - od 17 sati).
B.B.
Lovako drutvo "Fazan" Pitomaa
proslavilo je 55.-u obljetnicu postojanja
odine 1946. nekolicina mjetana osnovalo
je dananje LD "Fazan" Pitomaa, stoga je
ove godine proslavljena 55. obljetnica
postojanja u prostorijama Lovakog doma na
Banovom brodu. Tajnik HLS-a, a ujedno u
predsjednik LD "Fazan" Marijan Brada u
pozdravnom govoru je napomenuo da je ovo
drutvo mnogo uinilo u prolosti po pitanju razvoja
lovstva. Danas ima 60-ak lanova, a raspolae sa
tek 700 ha zemljita.
M.B.
K
.

T
u
d
i

(
O
t
r
o
v
a
n
e
c
)
:

"
I
z

l
o
v
a
"
-

c
r
t
e
,

1
9
9
9
.
osadanji portski dogaaji na podruju opine
Pitomaa i u samoj Pitomai u tijeku mjeseca
travnja su dosta znaajni.
Kuglaice "Duhanprodukta" Pitomaa, lanice I.
B HKL za ene zauzele su na kraju natjecateljske sezone
2000/01. visoko - etvrto mjesto, odmah iza zagrebakih
klubova. U tijeku mjeseca travnja kuglaice su se natjecale
na pojedinanom i parovnom prvenstvu za ene na nivou
Virovitiko-podravske upanije: Sve igraice su se
plasirale za pojedinano i parovno prvenstvo regije Istok u
Osijeku. Mlada pitomaka kuglaica Mihaela Baran ula
je u hrvatsku juniorsku reprezentaciju koja e se u svibnju
natjecati na Svjetskom prvenstvu u Sloveniji.
Kuglai "Pitomae uspjeno su zavrili natjecanje
u III. HKL-istok i zauzeli mjesto u gornjem dijelu tablice.
Stolnotenisai u travnju nastavljaju natjecanja u
III. HSTL - "Slavonija zapad" i dre za sada sredinu tablice.
Mlade rukometaice "Pitomae" u mjesecu
travnju doivjele su dva poraza, dosta visoki u akovcu i
poraz od "Budunosti" iz Ludbrega sa dva pogodka razlike
u Pitomai.
Nogometai "Pitomae" koji se natjeu u pet
uzrasnih kategorija - pioniri V-12 i V-14; kadeti i juniori i
seniori, natjecali su se u travnju od I. HNL-sjever za pionire
do seniora koji igraju u III. HNL-sjever. Pioniri su igrali sa
pionirima Slatine, Virja i Koprivnice i poluili veoma dobre
rezultate nakon veoma dobrih igara. Pioniri su u travnju
krenuli prema sredini tablice. Kadeti i juniori su igrali prvu
prvenstvenu utakmicu u proljetnom dijelu u azmi. Kadeti
su izgubili, a juniori su visoko pobijedili svoje vrnjake iz
azme. Travanj je za seniore "Pitomae" poeo loe.
Prvog travnja gostovali su u Molvama i nakon dobre igre i
poetnog vodstva izgubili rezultatom 2:1. U subotu 7.
travnja u Pitomai su gostovali igrai "Slobode" iz
Varadina i gosti su iz jedne prilike u cijeloj utakmici postigli
pogodak i porazili "Pitomau" rezultatom 0:1 za goste.
14. travnja seniori su gostovali u Garenici kod
"Garia" koji je do te utakmice imao isti broj bodova kao i
"Pitomaa". Tu su igrai "Pitomae" pokazali slabu igru,
nezalaganjem i neaktivnou u igri i zaslueno izgubili od
domaina rezultatom 4:0. Nakon ove utakmice seniori
"Pitomae" pali su na 13 mjesto na tablici III. HNL-sjever.
Upravni odbor NK "Pitomaa" analizira svakog
ponedjeljka igru svih igraa na prethodnim utakmicama
svih uzrasnih kategorija. Uoeno je nezalaganje pojedinih
igraa seniora na utakmicama i to onih koji bi trebali biti
nositelji igre.
U travnju su se natjecali u I., II. i III. upanijskoj
nogometnoj ligi za ene klubovi s podruja nae opine:
"Croatia" Grabrovnica, "Mladost" Stari Gradac, "Sloga"
Kladare, "Turnaica" Turnaica, "Aranj" Sedlarica,
"Otrovanec" Otrovanec i "Podravec" Dinjevac. Najbolje
rezultate postie "Croatia" iz Grabrovnice koja se natjee u
NL VP-e i koja se svojim dobrim igrama probila na 4.
mjesto tablice.
Dana 25. veljae 2001. godine odrana je Godinja izborna skuptina Dobrovoljnog
vatrogasnog drutva Pitomaa, najstarije udruge u Pitomai osnovane davne 1894. godine. Izborna
skuptina je bila konstruktivna uz prisustvo najviih elnika Opine Pitomaa, a na emu im
zahvaljujemo, naroito naelniku Opinskog poglavarstva gosp. Zdravku Dijakoviu. Na izbornoj
skuptini vren je izbor za novo elnitvo DVD Pitomaa te su izabrani za: predsjednika Ivan
imunovi, dopredsjednika Zlatko Lovrekovi, zapovjednika Marijan Maar i tajnicu Milka Novosel.
Isto tako dana 1. travnja odrana je Izborna skuptina Vatrogasne zajednice opine
Pitomaa uz prisustvo naelnika opine i predstavnika upanije. Za novog predsjednika izabran je
eljko Palkovi, tajnika Neven Milanovi i zapovjednika Franjo Nemet. Tom prilikom uruene su
spomenice g. Ivanu imunoviu za 50 i 60 godina rada u hrvatskom vatrogastvu koje mu je dodjelila
Hrvatska vatrogasna zajednica iz Zagreba. Podijeljena su i priznanja i zahvale svima lanovima
Upravnog i nadzornog odbora i zapovjednitva.
Ovih je dana osniva i voditelj prvog Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata DVD
Pitomaa Ivan imunovi uspio ishoditi generalno pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice.
Inae Dokumentacijski centar je smjeten u Vatrogasnom domu i otvoren je 3. rujna 1997. godine
G
Odrana Godinja izborna skuptina DVD Pitomaa, te Vatrogasne
zajednice opine Pitomaa
Odrana Godinja skuptina DVD Kladare
Dana 29. travnja 2001. godine odrana je u
drutvenom domu u Kladarama Godinja skuptina
uz prisustvo elnika Opine Pitomaa i veine
lanstva drutva.
.B.
A
Izvjetava: Boo ulo
D
port u travnju
NK "Otrovanec" nakon u veljai odrane godinje
skuptine travanj obiljeio brojnim radnim akcijama
Nakon prologodinjeg zavretka izgradnje prostorija
NK "Otrovanec" pored igralita, klub se prihvatio ureenja
okolia, bojanja zidova svojih prostorija. Prikljuen je bojler za
tueve, te reflektori.
B.B.
edanestog travnja Zajednica DVD opine odrala je
sastanak u vezi nove odluke o opremi DVD-a sa republikog
nivoa. Naime izmeu ostalog "po novom" se trai da svako
DVD ima osobno vozilo, svu zatitnu opremu po osobi i svaki lan
lijeniko uvjerenje, a to iziskuje velike dodatne trokove.
Zajednica DVD opine Pitomaa, odnosno sva DVD-a uloila su
albu. Da li e zbog ovakve odluke biti ukinutih DVD-a?
I..
Pie:
Ivan
imu-
novi
Udruga prijatelja dobrog
vina "Peharnik"
Pitomaa
Proljetni radovi u vinogradima
su obavljeni. Vinova loza je porezana,
lucne povezane, panjevi popricani sa
crvenim uljem ili im drugim, pa su lanovi
Udruge prijatelja dobrog vina "Peharnik"
Pitomaa nali vremena za kuhanje gulaa
u vinogradu Ivana Veliana-Ive u Aranju,
te proslavili roendan svog lana (u ovom
sluaju kuedomaina) i imendan, takoer
lana Udruge, ure Slavika uz su-
djelovanje brojnih prijatelja i lanova
Udruge prijatelja dobrog vina. Ujedno je
dogovoreno da se godinja skuptina ima
odrati u lipnju ove godine.
B.B.
J
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
10 11
dr. Marijan J ergovi: "Pjesme
moje Podravine"
vih je dana iz tiska izala, druga po redu,
knjiga pjesama Marijana J ergovia pod
naslovom Pjesme moje Podravine. Naime, radi
se o zbirci od 70 najpopularnijih podravskih pjesama sa
notnim i tekstovnim zapisima. U njoj emo nai pjesme kao
to su Glas mandoline, zatim Vatrogasna zabava, Predi
neg odemo spat, Podravska krv, Divni dani davno ste
izezli itd.
B.B.
O
Stjepan Ivanec
Pitomai i okolnim mjestima danas ivi i
radi desetak slikara i kipara od kojih se
neki, kao npr. Stjepan Ivanec, bave
profesionalno i priznati su umjetnici. Stjepan Ivanec
bavi se naivnom umjetnou i ve desetljeima ima
svoj prepoznatljivi rukopis. Roen je 1953. godine u
Kladarama gdje ivi i radi. Profesionalno se bavi
slikarstvom od 1972. godine. Izlagao je na stotinjak
skupnih izlobi irom Hrvatske i svijeta, te na
dvadesetak samostalnih izlobi. Najdraa mu je
tehnika ulje na staklu, te tu-akvarel.
Ovako je J osip Depolo, na poznati kritiar,
zapoeo jedan lanak o Stjepanu Ivancu: "Trebala je
biti zaista snana osobnost, kakva i jest Stjepan
Ivanec, da bi se pruio otpor onim modelima koji su
ve irom svijeta ponijeli slavu hrvatske naive, a
Ivanec je to uinio ve na svom slikarskom startu, u
ime budunosti hrvatske naive, i time visoko
rangirao svoje djelo u generacijskom krugu...".
B.B.
Portret jednog umjetnika
U
gradskoj ka-
vani MA-
LSS centru u
Pitomai, nakon to
je skinuta izloba
pitomakog slikara
Darka Domitrovia-
Mikija, otvorena je u
petak 6. travnja 2001.
godine, u 20,00 sati,
samostalna izloba
slikara naive Ivana
Krmia iz Staroga
Graca, koji je na
pitomakoj i hrvat-
skoj likovnoj sceni
prisutan dvadesetak
godina.
.B.
U
Otvorena
samostalna izloba Ivana
Krmia
Koka sama ukrasila uskrnje jaje.
Bilo je to ope iznenaenje za ukuane kada je
Anelka Bedekovi jedan dan, u ovo vrijeme
korizme pred Uskrs kada se svi ve pomalo
pripremaju za bojanje uskrnjih jaja, pronala
u svom kokoinjcu izoblieno i sa apstraktnim
reljefnim motivima ukraeno jaje. Sigurno je
samo jedno - obitelj e morati oslikati jedno
jaje manje! (foto: D. Bedekovi).
pjesmi Podravskih muikaa sa njihova dva izdanja
nosaa zvuka, a poznavajui njihov entuzijazam i radinost
vjerujem da i tree izdanje neemo dugo ekati.
R. Stilinovi
Podravski muikai
ravu podravsku pjesmu, bilo narodnu, bilo autorsku,
teko je donijeti sluatelju bez pravog narodnog
sastava. U tradiciji podravskih sastava, a sjeamo se
Korenia, uke Cvitkovia, legendarnog Blaa Lengera, uvijek su
bili nazoni instrumenti koji su mogli predstaviti podravsku
pjesmu u duhu njena tradicijskog izriaja. U elji za stvaranjem
jednog dominantnog sastava iji nain sviranja e se zasnivati na
spomenutoj tradiciji Podravine, dr. Marijan J ergovi, ve tada
afirmirani skladatelj autorske podravske pjesme, daje poticaj
osnutku Podravskih muikaa. Zbilo se to 1994. godine, a prvu
postavu ovog danas potvrenog pitomakog narodnog sastava
ine: J osip Toni - I. violina, J osip Kaa - II. violina, Damir
Begovi - harmonika, Nikola ubi - bugarija, Franjo Kos - bra,
Damir Hajduk - cimbal, Drago Pecek - bas i Alojz Lach - vokalni
solist.
Kao to je iz prednjeg razvidno u sastavu uz tradicijske
podravske instrumente violinu i cimbal, pored ritam sekcije
susreemo i harmoniku. Ona je naime esto bila zamjena za
cimbal, a u glazbenom izriaju Podravskih muikaa harmonika u
sintezi sa cimbalom donosi sluatelju specifinu posebnost
glazbena izriaja. Sviranje Podravskih muikaa u sri sadrava
jednostavnost da ih puk prihvati i reproducira, no djelovanjem
njihova glazbena savjetnika ta jednostavnost biva oplemenjena
lakim aranmanima, harmonijama, ime se dobila kvaliteta i
punoa kako instrumentalnog tako i vokalnog izraaja.
Repertoar Podravskih muikaa satkan je od
tradicionalnih podravskih pjesama, kao i autorskih skladbi
skladanih u duhu narodne pjesme. Svoju prepoznatljivost stjeu
izvoenjem glazbe dr. Marijana J ergovia i stihova Drage
Britvia, Rajka Stilinovia, Terezije Bube Bognar i drugih, kao i
autorskih pjesama Vlade Smiljania.
Prepoznatljivim glazbenim izriajem kao i potvrenom
kvalitetom Podravski muikai plijene pozornost organizatora
festivala diljem Domovine pa ih osim na domicilnim Pjesmama
Podravine i podravlja susreemo na festivalima u Slavonskom
Brodu, Poegi i Krapini.
Svoj prvi nosa zvuka predstavljaju 1998. godine pod
nazivom Tri ljubavi moje u izdanju poznate diskografske kue
Croatia Records iz Zagreba. Pjesme sa prvog nosaa zvuka
saivjele su u eteru radio postaja i tako se pribliile irokom
sluateljstvu koje ih rado prihvaa i pjevui. Ustrajnim radom ve
nakon dvije godine Podravski muikai izdaju svoj drugi nosa
zvuka ije prvo predstavljanje prireuju u otrovanskom restoranu
"Zlatni klas" o kome govori i jedna od pjesama sa predstavljenog
nosaa zvuka.
Kako zbog bolesti, naalost i neumoljive smrti Podravski
muikai mijenjaju svoju postavu pomlaujui sastav kvalitetnim
glazbenicima iz Pitomae i okolice. Danas postavu Podravskih
muikaa ine: J osip Toni - I. violina, J osip Kaa - II. violina,
Damir Begovi - harmonika, Marinko Baran - bugarija, Draen
Begovi - bra, Damir Hajduk - cimbal, Rikard Bakan - bas i Alojz
Lach - vokalni solist, a rado u vas podsjetiti na sve bive lanove
Podravskih muikaa: Franje Kosa, Drage Peceka, Dragutina
Vlajinia, a s posebnim pijetetom u spomenuti neumornog i
marljivog sviraa bugarije mnogih pitomakih sastava, prerano
preminulog Nikole ubia.
U spomenutoj postavi nai Podravski muikai
predstaviti e se Pitomai i njenim gostima, kao i gledateljima i
sluateljima Hrvatske radio televizije na skoranjem festivalu
Pjesme Podravine i podravlja Pitomaa 2001. Do tada uivajmo u
P
Radost uskrsnog jutra
vijek kad razmiljamo o neem
nadzemaljskom, mjeaju se u nama
vjera i nevjera. Od apostolskih dana pa
sve do danas molimo i ispovjedamo svoju vjeru u
Isusa Krista, koji je raspet, umro i pokopan.
I odmah nadodajemo "Trei dan
uskrsnuo od mrtvih!" Na emu se zasniva nae
vjerovanje u Gospodinovo uskrsnue? Na vjeri i
svjedoanstvu apostola i drugih kojima se Isus
iza svog uskrsnua opet iv pokazao. Marija
Magdalena i ostale ene motre otvoreni grob, ali
odvaljen kamen jo uvijek nije im dosta jak dokaz
da je Gospodin uskrsnuo. A enama sam aneo
progovara: "Zato traite ivoga meu mrtvima?
On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je
govorio, dok jo bijae u Galileji: Treba da sin
ovjei bude predan u ruke grenika i da bude
razapet te da uskrsne trei dan!" (Luka 24,6-7). Da
Krist nije uskrsnuo, njegovo bi ivotno poslanje bilo
promaeno i njegov zavretak najvei poraz. Da
Krist nije uskrsnuo nae bi propovjedanje ostalo bez
temelja, a Crkva bi bila odino drutvo
istomiljenika, koji bi se mogli sastajati da
obnavljaju uspomene na traginu smrt njihovog
osnivaa. Ali Krist je uskrsnuo! I njegovo je
uskrsnue njegova najvea i konana pobjeda,
najsnaniji dokaz njegova boanstva, kruna svih
njegovih udesnih djela, najvea i najoitija potvrda
istinitosti svega to je govorio.
U svjetlu i radosti uskrsnog jutra i na ivot
poprima posve novi i drugaiji izgled. Dobiva svoj
puni smisao i vrijednost. Smrt nije svretak i
unitenje svih nada, nego poetak vjenog ivota.
Ona je samo prelazak iz ovog ivota u ivot vjene
ljubavi. Isus iza svojeg uskrsnua nastavlja okupljati
svoje uenike a i sve nas danas okuplja na
euharistiju svojom ljubavlju. Ona je ispoetka
skromno, ali i za toga se razgorila u silan plamen koji
vie nitko ne moe ugasiti. Taj plamen bi trebao,
dragi itatelji, zahvatiti sve nas da se preobrazimo,
promjenimo te po nama da u srca nae brae i
sestara ue vie ljubavi i topline.
Kristov mir i ja svima vama dragi itatelji od
srca elim! Ako on zavlada u Vama onda e nam
doista ovaj zemaljski ivot biti lijep. J o jednom
svima onima kojima nisam uspio zaeljeti radost
Uskrsnog jutra inim to sada, sretan Vam Uskrs.!
vl. Tomislav Petri
U
Neto prije Uskrsa izaao je iz tiska i et-
vrti broj ZOV-a, glasila rimokatolike upe
svetog Vida u Pitomai. To je ujedno i jubi-
larni broj, odnosno zaokruio je svoju prvu
obljetnicu. U ovom broju moete proitati
razne teme vezane za ovogodinji Uskrs
kojemu je list i posveen. Tu su na primjer
napisi kao: Povijesni i teoloki aspekt
blagdana Uskrsa, Od korizme do uskrsa,
Kroz korizmu nekad i danas, to za nas
znai Uskrs, Uskrs, Doi e dan i On s njime,
to mladi misle o...crkvi?, O zboru mladih,
zatim tu je Ispovijest mladog branog para i
tako dalje.
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
10 11
dr. Marijan J ergovi: "Pjesme
moje Podravine"
vih je dana iz tiska izala, druga po redu,
knjiga pjesama Marijana J ergovia pod
naslovom Pjesme moje Podravine. Naime, radi
se o zbirci od 70 najpopularnijih podravskih pjesama sa
notnim i tekstovnim zapisima. U njoj emo nai pjesme kao
to su Glas mandoline, zatim Vatrogasna zabava, Predi
neg odemo spat, Podravska krv, Divni dani davno ste
izezli itd.
B.B.
O
Stjepan Ivanec
Pitomai i okolnim mjestima danas ivi i
radi desetak slikara i kipara od kojih se
neki, kao npr. Stjepan Ivanec, bave
profesionalno i priznati su umjetnici. Stjepan Ivanec
bavi se naivnom umjetnou i ve desetljeima ima
svoj prepoznatljivi rukopis. Roen je 1953. godine u
Kladarama gdje ivi i radi. Profesionalno se bavi
slikarstvom od 1972. godine. Izlagao je na stotinjak
skupnih izlobi irom Hrvatske i svijeta, te na
dvadesetak samostalnih izlobi. Najdraa mu je
tehnika ulje na staklu, te tu-akvarel.
Ovako je J osip Depolo, na poznati kritiar,
zapoeo jedan lanak o Stjepanu Ivancu: "Trebala je
biti zaista snana osobnost, kakva i jest Stjepan
Ivanec, da bi se pruio otpor onim modelima koji su
ve irom svijeta ponijeli slavu hrvatske naive, a
Ivanec je to uinio ve na svom slikarskom startu, u
ime budunosti hrvatske naive, i time visoko
rangirao svoje djelo u generacijskom krugu...".
B.B.
Portret jednog umjetnika
U
gradskoj ka-
vani MA-
LSS centru u
Pitomai, nakon to
je skinuta izloba
pitomakog slikara
Darka Domitrovia-
Mikija, otvorena je u
petak 6. travnja 2001.
godine, u 20,00 sati,
samostalna izloba
slikara naive Ivana
Krmia iz Staroga
Graca, koji je na
pitomakoj i hrvat-
skoj likovnoj sceni
prisutan dvadesetak
godina.
.B.
U
Otvorena
samostalna izloba Ivana
Krmia
Koka sama ukrasila uskrnje jaje.
Bilo je to ope iznenaenje za ukuane kada je
Anelka Bedekovi jedan dan, u ovo vrijeme
korizme pred Uskrs kada se svi ve pomalo
pripremaju za bojanje uskrnjih jaja, pronala
u svom kokoinjcu izoblieno i sa apstraktnim
reljefnim motivima ukraeno jaje. Sigurno je
samo jedno - obitelj e morati oslikati jedno
jaje manje! (foto: D. Bedekovi).
pjesmi Podravskih muikaa sa njihova dva izdanja
nosaa zvuka, a poznavajui njihov entuzijazam i radinost
vjerujem da i tree izdanje neemo dugo ekati.
R. Stilinovi
Podravski muikai
ravu podravsku pjesmu, bilo narodnu, bilo autorsku,
teko je donijeti sluatelju bez pravog narodnog
sastava. U tradiciji podravskih sastava, a sjeamo se
Korenia, uke Cvitkovia, legendarnog Blaa Lengera, uvijek su
bili nazoni instrumenti koji su mogli predstaviti podravsku
pjesmu u duhu njena tradicijskog izriaja. U elji za stvaranjem
jednog dominantnog sastava iji nain sviranja e se zasnivati na
spomenutoj tradiciji Podravine, dr. Marijan J ergovi, ve tada
afirmirani skladatelj autorske podravske pjesme, daje poticaj
osnutku Podravskih muikaa. Zbilo se to 1994. godine, a prvu
postavu ovog danas potvrenog pitomakog narodnog sastava
ine: J osip Toni - I. violina, J osip Kaa - II. violina, Damir
Begovi - harmonika, Nikola ubi - bugarija, Franjo Kos - bra,
Damir Hajduk - cimbal, Drago Pecek - bas i Alojz Lach - vokalni
solist.
Kao to je iz prednjeg razvidno u sastavu uz tradicijske
podravske instrumente violinu i cimbal, pored ritam sekcije
susreemo i harmoniku. Ona je naime esto bila zamjena za
cimbal, a u glazbenom izriaju Podravskih muikaa harmonika u
sintezi sa cimbalom donosi sluatelju specifinu posebnost
glazbena izriaja. Sviranje Podravskih muikaa u sri sadrava
jednostavnost da ih puk prihvati i reproducira, no djelovanjem
njihova glazbena savjetnika ta jednostavnost biva oplemenjena
lakim aranmanima, harmonijama, ime se dobila kvaliteta i
punoa kako instrumentalnog tako i vokalnog izraaja.
Repertoar Podravskih muikaa satkan je od
tradicionalnih podravskih pjesama, kao i autorskih skladbi
skladanih u duhu narodne pjesme. Svoju prepoznatljivost stjeu
izvoenjem glazbe dr. Marijana J ergovia i stihova Drage
Britvia, Rajka Stilinovia, Terezije Bube Bognar i drugih, kao i
autorskih pjesama Vlade Smiljania.
Prepoznatljivim glazbenim izriajem kao i potvrenom
kvalitetom Podravski muikai plijene pozornost organizatora
festivala diljem Domovine pa ih osim na domicilnim Pjesmama
Podravine i podravlja susreemo na festivalima u Slavonskom
Brodu, Poegi i Krapini.
Svoj prvi nosa zvuka predstavljaju 1998. godine pod
nazivom Tri ljubavi moje u izdanju poznate diskografske kue
Croatia Records iz Zagreba. Pjesme sa prvog nosaa zvuka
saivjele su u eteru radio postaja i tako se pribliile irokom
sluateljstvu koje ih rado prihvaa i pjevui. Ustrajnim radom ve
nakon dvije godine Podravski muikai izdaju svoj drugi nosa
zvuka ije prvo predstavljanje prireuju u otrovanskom restoranu
"Zlatni klas" o kome govori i jedna od pjesama sa predstavljenog
nosaa zvuka.
Kako zbog bolesti, naalost i neumoljive smrti Podravski
muikai mijenjaju svoju postavu pomlaujui sastav kvalitetnim
glazbenicima iz Pitomae i okolice. Danas postavu Podravskih
muikaa ine: J osip Toni - I. violina, J osip Kaa - II. violina,
Damir Begovi - harmonika, Marinko Baran - bugarija, Draen
Begovi - bra, Damir Hajduk - cimbal, Rikard Bakan - bas i Alojz
Lach - vokalni solist, a rado u vas podsjetiti na sve bive lanove
Podravskih muikaa: Franje Kosa, Drage Peceka, Dragutina
Vlajinia, a s posebnim pijetetom u spomenuti neumornog i
marljivog sviraa bugarije mnogih pitomakih sastava, prerano
preminulog Nikole ubia.
U spomenutoj postavi nai Podravski muikai
predstaviti e se Pitomai i njenim gostima, kao i gledateljima i
sluateljima Hrvatske radio televizije na skoranjem festivalu
Pjesme Podravine i podravlja Pitomaa 2001. Do tada uivajmo u
P
Radost uskrsnog jutra
vijek kad razmiljamo o neem
nadzemaljskom, mjeaju se u nama
vjera i nevjera. Od apostolskih dana pa
sve do danas molimo i ispovjedamo svoju vjeru u
Isusa Krista, koji je raspet, umro i pokopan.
I odmah nadodajemo "Trei dan
uskrsnuo od mrtvih!" Na emu se zasniva nae
vjerovanje u Gospodinovo uskrsnue? Na vjeri i
svjedoanstvu apostola i drugih kojima se Isus
iza svog uskrsnua opet iv pokazao. Marija
Magdalena i ostale ene motre otvoreni grob, ali
odvaljen kamen jo uvijek nije im dosta jak dokaz
da je Gospodin uskrsnuo. A enama sam aneo
progovara: "Zato traite ivoga meu mrtvima?
On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je
govorio, dok jo bijae u Galileji: Treba da sin
ovjei bude predan u ruke grenika i da bude
razapet te da uskrsne trei dan!" (Luka 24,6-7). Da
Krist nije uskrsnuo, njegovo bi ivotno poslanje bilo
promaeno i njegov zavretak najvei poraz. Da
Krist nije uskrsnuo nae bi propovjedanje ostalo bez
temelja, a Crkva bi bila odino drutvo
istomiljenika, koji bi se mogli sastajati da
obnavljaju uspomene na traginu smrt njihovog
osnivaa. Ali Krist je uskrsnuo! I njegovo je
uskrsnue njegova najvea i konana pobjeda,
najsnaniji dokaz njegova boanstva, kruna svih
njegovih udesnih djela, najvea i najoitija potvrda
istinitosti svega to je govorio.
U svjetlu i radosti uskrsnog jutra i na ivot
poprima posve novi i drugaiji izgled. Dobiva svoj
puni smisao i vrijednost. Smrt nije svretak i
unitenje svih nada, nego poetak vjenog ivota.
Ona je samo prelazak iz ovog ivota u ivot vjene
ljubavi. Isus iza svojeg uskrsnua nastavlja okupljati
svoje uenike a i sve nas danas okuplja na
euharistiju svojom ljubavlju. Ona je ispoetka
skromno, ali i za toga se razgorila u silan plamen koji
vie nitko ne moe ugasiti. Taj plamen bi trebao,
dragi itatelji, zahvatiti sve nas da se preobrazimo,
promjenimo te po nama da u srca nae brae i
sestara ue vie ljubavi i topline.
Kristov mir i ja svima vama dragi itatelji od
srca elim! Ako on zavlada u Vama onda e nam
doista ovaj zemaljski ivot biti lijep. J o jednom
svima onima kojima nisam uspio zaeljeti radost
Uskrsnog jutra inim to sada, sretan Vam Uskrs.!
vl. Tomislav Petri
U
Neto prije Uskrsa izaao je iz tiska i et-
vrti broj ZOV-a, glasila rimokatolike upe
svetog Vida u Pitomai. To je ujedno i jubi-
larni broj, odnosno zaokruio je svoju prvu
obljetnicu. U ovom broju moete proitati
razne teme vezane za ovogodinji Uskrs
kojemu je list i posveen. Tu su na primjer
napisi kao: Povijesni i teoloki aspekt
blagdana Uskrsa, Od korizme do uskrsa,
Kroz korizmu nekad i danas, to za nas
znai Uskrs, Uskrs, Doi e dan i On s njime,
to mladi misle o...crkvi?, O zboru mladih,
zatim tu je Ispovijest mladog branog para i
tako dalje.
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
12 13
rljena Klisa - lokacija ija
tajna najvie zaokuplja mje-
tane Pitomae i okolice
Malo je onih mjetana Pito-
mae i okolnih mjesta, a posebno
Otrovanca koje ne zanima odgovor
na pitanje - to se nekada nalazilo na
mjestu dananje rljene Klise? Ta je
lokacija uvijek bila obavijena velom
tajne, tako da su se do danas isprele
bezbrojne prie i predaje o rljenoj
Klisi. to je zaista, i kada bilo na tome
mjestu pokuat emo rei u kratkim
crtama ovom prigodom.
Ranosrednjevjekovno
groblje rljena klisa,
opina Pitomaa
ijekom srpnja 1989. godine Institut za
arheologiju, u suradnji s gradskim muzejom
Virovitice i Zaviajnom zbirkom Pitomae,
obavio je pokusna arheoloka iskopavanja na
poloaju rljena Klisa. Na sjeverozapadnom i
jugoistonom rubu zaravni otvorene su dvije pokusne
arheoloke sonde (A i B). U sondama su otkriveni
dijelovi dvoslojnog srednjevjekovnog groblja. Naime,
otkriven je stariji stratum groblja s kosturnim
pokopavanjem pokojnika na dubinama od 0,47 do
0,90 m. Grobne cjeline bile su orijentirane u smjeru
istok-zapad, tj. s glavama pokojnika na zapadu. U
bjelobrdskom sloju grobova (X.-XII. stoljee)
otkrivene su u ponekim grobnim cjelinama,
pojedinane nakitne tvorevine. Rije je o jed-
nostavnom prstenu i kariici sa S-petljom. Iznad
horizonta bjelobrdskih grobova otkriveni su recentniji,
takoer srednjevjekovni, grobovi bez ikakvih grobnih
priloga.
Dvoslojna situacija upuuje na mogunost
postojanja ranijega sakralnog objekta, zacijelo,
posveenoga sv. Heleni, oko kojega je u kontinuitetu
obavljeno pokopavanje u crkvenom groblju. Popis
upa iz 1501. godine navodi srednjevjekovno selo
Kopaevec (Kopachevecz), koje je spaljeno tijekom
osmanske opasnosti. Zacijelo, iz toga doba ostala je
u puku uspomena na opekom graenu crkvu, koja je
stradala u ratnom vihoru u XVI. stoljeu. Otuda i
dragocjeni toponim "crvena crkva", tj. rljena klisa,
koji je do naih dana ouvao uspomenu na kilisu
(ecclesia).
Valja se nadati kako e budua arheoloka
istraivanja u okolici Pitomae, svakako dati odgovor
i na poloaj crkve i opseg pripadajuega groblja,
odnosno na kontinuitet bjelobrdske kulture u dravsko-
dunavsko-savskom meurjeju.
Prof. dr. sc. eljko Tomii
T
ko tri kilometra juno od Pitomae, pored
seoskog puta koji iz Pitomae vodi prema
selima Turnaica, Otrovanec, Stari Gradac i
Sedlarica danas se nalazi centralno pitomako
smetite. Meutim, u prolosti, na ovom mjestu
poznatom pod nazivom rljena Klisa, nalazilo se
ranosrednjevjekovno i srednjevjekovno naselje (od
oko 950.-ih do 1540.-ih godina) sa crkvom i
grobljem.
Ovdje su negdje do sredine X. stoljea ve
doselili stari Hrvati i osnovali naselje, koje se kasnije
spominje pod nazivom Kopaevec, a nakon
prelaska na rimokatoliku vjeru (to je uinjeno do
XIII. st.) ono postaje upno mjesto, ini se pod
patronatom zatitnice sv. Helene. Kopaevec je bio
malo mjesto. Poetkom 1500.-ih godina zabiljeeno
je svega 30-ak "poreznih dimova" - kua. Iz popisa
upa od 1501. godine saznajemo da je tada u
mjestu upnik neki Petar ("Petrus. Plebanus de
Kopachewecz"). Naselje i upa pripadalo je
tadanjem gorbonokom (klotranskom - Klotar
Podravski - "Gorbonok") vlastelinstvu, a u njemu je
ivjelo, pored kmetova i nekoliko plemia. Godine
1481. u jednom suenju plemiima krievake i
virovitike upanije, a kojem je prisustvovao i sam
kralj Matija Korvin, spominju se plemii Mirko Tuka
("Thoka") i uro afari ("Safaritz"), dok se, pak,
godine 1530. kao povjerenik Ivana Zapolje navodi i
Franjo Tuka. Naselje rue turske vojske sredinom
XVI. stoljea i ono se kasnije vie ne obnavlja, ali
crkva i groblje da.
Dananji naziv rljena Klisa dolazi od
latinskog ili turskog naziva za crkvu (lat. ecclesia,
tur. kilisa) koja se nalazila na crvenom pijesku. Ovaj
se naziv pojavljuje ve sredinom XVII. stoljea -
Cherlena Klisza (1658. godine - kada se ispod
rljene Klise spominje sauvani zvonik i dijelovi
crkve sv. Bartolomeja u Turnaici). Tako je ostala
trajna uspomena na nekadanju staru crkvu u
Kopaevcu.
Istjerivanjem Turaka i iz ovog dijela
tadanje Slavonije poinju se stvarati uvjeti za
slobodniji i sigurniji ivot, uvjeti za obnovu starih i
osnivanje novih naselja u podruju izmeu urevca i
Virovitice. Tako se odmah nakon 1700. godine
obnavljaju srednjevjekovni Pitomci (razruili Turci
sredinom XVI. stoljea), ali sada pod nazivom
Pitomaa. Obnavljaju se srednjevjekovni Bartolovci
(danas Turnaica), srednjevjekovno resno (danas
Mala renjevica), srednjevjekovni Farkaevac (danas
Sedlarica), srednjevjekovni Gerec (danas Stari
Gradac) itd., a osnivaju nova naselja kao npr.
Vukosavljevica, Velika renjevica i Otrovanec.
Bilo je teko ivjeti prvih desetljea XVIII.
stoljea u ovim hrastovim umama obraslim pod-
rujima, prepunih movara i bara. Meutim, ovaj tada
divlji kraj ipak je sakrivao stoljetni strah ovog naroda od
napada turskih bojovnika. Ve nekoliko godina nakon
1700. godine jedan dio preivjelog puanstva od
turskih pustoenja osniva Otrovanec, selo na oko 3 km
zapadno od rljene Klise. Ne znamo da li su to potomci
nekadanjih Kopaevana - no to je vrlo vjerojatno,
budui da mjetani Otrovanca odmah po dolasku
koriste i crkvu (koja je ostala pod patronom sv. Helene) i
groblje na rljenoj Klisi.
godinje misu u ast sv. Helene, pa su rijetko odlazili do
kapele, te je ona stoga bila esto pljakana. Naime
1737. godine u kapelu je udario grom i od tada je ona
ruevina koja je vremenom nestala sa lica zemlje i
ostala samo uspomena u ve nekoliko puta
navedenom nazivu rljena Klisa. Od 1737. godine pa
slijedeih deset godina Otrovanani nemaju nikakvu
kapelicu. Godine 1746. dozvolio im je zagrebaki
biskup J uraj Branjug izgradnju drvene kapelice na
prostoru gdje su prije 15-ak godina poeli pokapati
svoje mrtve. I tako Otrovanani 1746. godine grade
svoju prvu, drvenu, kapelicu u mjestu - dananja je
izgraena kasnije, krajem XVIII. stoljea.
Dakle, nekadanje naselje na rlenoj Klisi nije
bilo u nikakvoj vezi sa dananjom Pitomaom, kako to
veina ljudi danas smatra. Pitomaa je postojala i u
srednjem vijeku na istom mjestu gdje je i danas (tada
Pitomci - "Pytomczy"), a moda i ranije, u ranom
srednjem vijeku ili ak jo u vrijeme Rimskog carstva,
to naznauju brojni arheoloki nalazi iz tog doba.
Radi nepoznavanja prave istine oko rljene
Klise isplelo se mnogo raznih legendi i pria.
Spomenimo samo tajanstveno blago sakriveno u
zlatnoj ili eljeznoj lisici koju su ljudi desetljeima
traili prekapajui mjesto gdje se nalazilo groblje i
srednjevjekovna crkva sv. Helene i tako unitili
brojne arheoloke nalaze koji bi nam danas mogli
neto vie rei o ovom lokalitetu. ak je nekadanji
pitomaki veleposjednik Dragutin Gtz st. or-
ganizirao detaljno prekapanje rljene Klise u
potrazi za navodnim blagom. Tu je nadalje "pri-
svojena" pria o crnoj pitomoj maki koju su ljudi iz
Pitomae pronali u nekoj pei na rljenoj Klisi i po
njoj prozvali svoje mjesto.
Inae naziv rljena Klisa, koji se udomaio
u ovom kraju, tipiniji je za pitomaki govorni
kajkavsko-tokavski konglomerat (Pitomaani u
svom govoru esto zamjenjuju slovom lj slovo l ili v,
npr. pljot, buljnjak, joalje itd.) nego za govor koji
koriste Otrovanani, koji su vie vezani za tu
lokaciju. Otrovaani kau jednostavno Crlena Klisa,
dok smo vidjeli da jo prije 350 godina narod ovo
mjesto zove rlena Klisa.
Danas je lokacija nekadanje sred-
njevjekovne crkve i groblja obrasla akacijevom
umom i ikarom, a dobar dio slui kao odlagalite
smea. Od starog sela Kopaevca, koje se nalazilo
neto junije od crkve uz poljski put koji vodi za
Turnaicu iz Pitomae, danas nije ostalo nita. Sada
su to izorana polja na kojima se esto pronae
poneto keramikih ulomaka, fragmenata cigle ili
pokoji metalni zahrali srednjevjekovni predmet -
to ipak podsjeti ovjeka da su tu ljudi od davnine
ivjeli.
Branko Begovi
O
Ve do 1716. godine ta je kapela sv. Helene
obnovljena i dobro zakljuana, a pokrivena indrom.
Duga je bila 11,5 m, iroka 5,7 m, a visoka 4,7 m.
Najvjerovatnije je tih dimenzija crkva bila i u srednjem
vijeku, prije Turaka. Misa se ovdje sluila obavezno
svakog 22. svibnja (sv. Helena), te poslije sprovoda.
Moemo si zamisliti put pogrebne povorke od
Otrovanca do rljene Klise u kino i blatnjavo doba. U
kapeli je tada bila samo slika sv. Helene nad nekakvim
drvenim stolom, a nije imala ni zvonika. Oko 1730.
godine Otrovanani zaputaju groblje oko ove kapele,
jer je bilo pre daleko, te ga sele na dananje mjesto oko
dananje kapele sv. Helene u Otrovancu, u sreditu
mjesta. Od oko 1730. godine pa sve do 1737. godine
Otrovanani su na Klisi odravali jo samo jednom
Mjesto gdje se od X. do XVI. stoljea nalazila
crkva i groblje danas je zaputeno i obraslo
raslinjem, te slui kao odlagalite smea.
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
12 13
rljena Klisa - lokacija ija
tajna najvie zaokuplja mje-
tane Pitomae i okolice
Malo je onih mjetana Pito-
mae i okolnih mjesta, a posebno
Otrovanca koje ne zanima odgovor
na pitanje - to se nekada nalazilo na
mjestu dananje rljene Klise? Ta je
lokacija uvijek bila obavijena velom
tajne, tako da su se do danas isprele
bezbrojne prie i predaje o rljenoj
Klisi. to je zaista, i kada bilo na tome
mjestu pokuat emo rei u kratkim
crtama ovom prigodom.
Ranosrednjevjekovno
groblje rljena klisa,
opina Pitomaa
ijekom srpnja 1989. godine Institut za
arheologiju, u suradnji s gradskim muzejom
Virovitice i Zaviajnom zbirkom Pitomae,
obavio je pokusna arheoloka iskopavanja na
poloaju rljena Klisa. Na sjeverozapadnom i
jugoistonom rubu zaravni otvorene su dvije pokusne
arheoloke sonde (A i B). U sondama su otkriveni
dijelovi dvoslojnog srednjevjekovnog groblja. Naime,
otkriven je stariji stratum groblja s kosturnim
pokopavanjem pokojnika na dubinama od 0,47 do
0,90 m. Grobne cjeline bile su orijentirane u smjeru
istok-zapad, tj. s glavama pokojnika na zapadu. U
bjelobrdskom sloju grobova (X.-XII. stoljee)
otkrivene su u ponekim grobnim cjelinama,
pojedinane nakitne tvorevine. Rije je o jed-
nostavnom prstenu i kariici sa S-petljom. Iznad
horizonta bjelobrdskih grobova otkriveni su recentniji,
takoer srednjevjekovni, grobovi bez ikakvih grobnih
priloga.
Dvoslojna situacija upuuje na mogunost
postojanja ranijega sakralnog objekta, zacijelo,
posveenoga sv. Heleni, oko kojega je u kontinuitetu
obavljeno pokopavanje u crkvenom groblju. Popis
upa iz 1501. godine navodi srednjevjekovno selo
Kopaevec (Kopachevecz), koje je spaljeno tijekom
osmanske opasnosti. Zacijelo, iz toga doba ostala je
u puku uspomena na opekom graenu crkvu, koja je
stradala u ratnom vihoru u XVI. stoljeu. Otuda i
dragocjeni toponim "crvena crkva", tj. rljena klisa,
koji je do naih dana ouvao uspomenu na kilisu
(ecclesia).
Valja se nadati kako e budua arheoloka
istraivanja u okolici Pitomae, svakako dati odgovor
i na poloaj crkve i opseg pripadajuega groblja,
odnosno na kontinuitet bjelobrdske kulture u dravsko-
dunavsko-savskom meurjeju.
Prof. dr. sc. eljko Tomii
T
ko tri kilometra juno od Pitomae, pored
seoskog puta koji iz Pitomae vodi prema
selima Turnaica, Otrovanec, Stari Gradac i
Sedlarica danas se nalazi centralno pitomako
smetite. Meutim, u prolosti, na ovom mjestu
poznatom pod nazivom rljena Klisa, nalazilo se
ranosrednjevjekovno i srednjevjekovno naselje (od
oko 950.-ih do 1540.-ih godina) sa crkvom i
grobljem.
Ovdje su negdje do sredine X. stoljea ve
doselili stari Hrvati i osnovali naselje, koje se kasnije
spominje pod nazivom Kopaevec, a nakon
prelaska na rimokatoliku vjeru (to je uinjeno do
XIII. st.) ono postaje upno mjesto, ini se pod
patronatom zatitnice sv. Helene. Kopaevec je bio
malo mjesto. Poetkom 1500.-ih godina zabiljeeno
je svega 30-ak "poreznih dimova" - kua. Iz popisa
upa od 1501. godine saznajemo da je tada u
mjestu upnik neki Petar ("Petrus. Plebanus de
Kopachewecz"). Naselje i upa pripadalo je
tadanjem gorbonokom (klotranskom - Klotar
Podravski - "Gorbonok") vlastelinstvu, a u njemu je
ivjelo, pored kmetova i nekoliko plemia. Godine
1481. u jednom suenju plemiima krievake i
virovitike upanije, a kojem je prisustvovao i sam
kralj Matija Korvin, spominju se plemii Mirko Tuka
("Thoka") i uro afari ("Safaritz"), dok se, pak,
godine 1530. kao povjerenik Ivana Zapolje navodi i
Franjo Tuka. Naselje rue turske vojske sredinom
XVI. stoljea i ono se kasnije vie ne obnavlja, ali
crkva i groblje da.
Dananji naziv rljena Klisa dolazi od
latinskog ili turskog naziva za crkvu (lat. ecclesia,
tur. kilisa) koja se nalazila na crvenom pijesku. Ovaj
se naziv pojavljuje ve sredinom XVII. stoljea -
Cherlena Klisza (1658. godine - kada se ispod
rljene Klise spominje sauvani zvonik i dijelovi
crkve sv. Bartolomeja u Turnaici). Tako je ostala
trajna uspomena na nekadanju staru crkvu u
Kopaevcu.
Istjerivanjem Turaka i iz ovog dijela
tadanje Slavonije poinju se stvarati uvjeti za
slobodniji i sigurniji ivot, uvjeti za obnovu starih i
osnivanje novih naselja u podruju izmeu urevca i
Virovitice. Tako se odmah nakon 1700. godine
obnavljaju srednjevjekovni Pitomci (razruili Turci
sredinom XVI. stoljea), ali sada pod nazivom
Pitomaa. Obnavljaju se srednjevjekovni Bartolovci
(danas Turnaica), srednjevjekovno resno (danas
Mala renjevica), srednjevjekovni Farkaevac (danas
Sedlarica), srednjevjekovni Gerec (danas Stari
Gradac) itd., a osnivaju nova naselja kao npr.
Vukosavljevica, Velika renjevica i Otrovanec.
Bilo je teko ivjeti prvih desetljea XVIII.
stoljea u ovim hrastovim umama obraslim pod-
rujima, prepunih movara i bara. Meutim, ovaj tada
divlji kraj ipak je sakrivao stoljetni strah ovog naroda od
napada turskih bojovnika. Ve nekoliko godina nakon
1700. godine jedan dio preivjelog puanstva od
turskih pustoenja osniva Otrovanec, selo na oko 3 km
zapadno od rljene Klise. Ne znamo da li su to potomci
nekadanjih Kopaevana - no to je vrlo vjerojatno,
budui da mjetani Otrovanca odmah po dolasku
koriste i crkvu (koja je ostala pod patronom sv. Helene) i
groblje na rljenoj Klisi.
godinje misu u ast sv. Helene, pa su rijetko odlazili do
kapele, te je ona stoga bila esto pljakana. Naime
1737. godine u kapelu je udario grom i od tada je ona
ruevina koja je vremenom nestala sa lica zemlje i
ostala samo uspomena u ve nekoliko puta
navedenom nazivu rljena Klisa. Od 1737. godine pa
slijedeih deset godina Otrovanani nemaju nikakvu
kapelicu. Godine 1746. dozvolio im je zagrebaki
biskup J uraj Branjug izgradnju drvene kapelice na
prostoru gdje su prije 15-ak godina poeli pokapati
svoje mrtve. I tako Otrovanani 1746. godine grade
svoju prvu, drvenu, kapelicu u mjestu - dananja je
izgraena kasnije, krajem XVIII. stoljea.
Dakle, nekadanje naselje na rlenoj Klisi nije
bilo u nikakvoj vezi sa dananjom Pitomaom, kako to
veina ljudi danas smatra. Pitomaa je postojala i u
srednjem vijeku na istom mjestu gdje je i danas (tada
Pitomci - "Pytomczy"), a moda i ranije, u ranom
srednjem vijeku ili ak jo u vrijeme Rimskog carstva,
to naznauju brojni arheoloki nalazi iz tog doba.
Radi nepoznavanja prave istine oko rljene
Klise isplelo se mnogo raznih legendi i pria.
Spomenimo samo tajanstveno blago sakriveno u
zlatnoj ili eljeznoj lisici koju su ljudi desetljeima
traili prekapajui mjesto gdje se nalazilo groblje i
srednjevjekovna crkva sv. Helene i tako unitili
brojne arheoloke nalaze koji bi nam danas mogli
neto vie rei o ovom lokalitetu. ak je nekadanji
pitomaki veleposjednik Dragutin Gtz st. or-
ganizirao detaljno prekapanje rljene Klise u
potrazi za navodnim blagom. Tu je nadalje "pri-
svojena" pria o crnoj pitomoj maki koju su ljudi iz
Pitomae pronali u nekoj pei na rljenoj Klisi i po
njoj prozvali svoje mjesto.
Inae naziv rljena Klisa, koji se udomaio
u ovom kraju, tipiniji je za pitomaki govorni
kajkavsko-tokavski konglomerat (Pitomaani u
svom govoru esto zamjenjuju slovom lj slovo l ili v,
npr. pljot, buljnjak, joalje itd.) nego za govor koji
koriste Otrovanani, koji su vie vezani za tu
lokaciju. Otrovaani kau jednostavno Crlena Klisa,
dok smo vidjeli da jo prije 350 godina narod ovo
mjesto zove rlena Klisa.
Danas je lokacija nekadanje sred-
njevjekovne crkve i groblja obrasla akacijevom
umom i ikarom, a dobar dio slui kao odlagalite
smea. Od starog sela Kopaevca, koje se nalazilo
neto junije od crkve uz poljski put koji vodi za
Turnaicu iz Pitomae, danas nije ostalo nita. Sada
su to izorana polja na kojima se esto pronae
poneto keramikih ulomaka, fragmenata cigle ili
pokoji metalni zahrali srednjevjekovni predmet -
to ipak podsjeti ovjeka da su tu ljudi od davnine
ivjeli.
Branko Begovi
O
Ve do 1716. godine ta je kapela sv. Helene
obnovljena i dobro zakljuana, a pokrivena indrom.
Duga je bila 11,5 m, iroka 5,7 m, a visoka 4,7 m.
Najvjerovatnije je tih dimenzija crkva bila i u srednjem
vijeku, prije Turaka. Misa se ovdje sluila obavezno
svakog 22. svibnja (sv. Helena), te poslije sprovoda.
Moemo si zamisliti put pogrebne povorke od
Otrovanca do rljene Klise u kino i blatnjavo doba. U
kapeli je tada bila samo slika sv. Helene nad nekakvim
drvenim stolom, a nije imala ni zvonika. Oko 1730.
godine Otrovanani zaputaju groblje oko ove kapele,
jer je bilo pre daleko, te ga sele na dananje mjesto oko
dananje kapele sv. Helene u Otrovancu, u sreditu
mjesta. Od oko 1730. godine pa sve do 1737. godine
Otrovanani su na Klisi odravali jo samo jednom
Mjesto gdje se od X. do XVI. stoljea nalazila
crkva i groblje danas je zaputeno i obraslo
raslinjem, te slui kao odlagalite smea.
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
14 15
rilikom ruenja stare Brennerove zgrade
preko puta crkve u Pitomai 1998. godine
meu smeem sam pronaao staru
biljenicu iz XIX. stoljea u kojoj su bili na
njemakom i hrvatskom jeziku zapisani raznorazni
stari pitomaki recepti. Tim povodom, na po-
podnevnoj kavi kod Mire Horvatinovia, koji prevodi
sa njemakog na hrvatski recepte iz spomenute
biljenice, pronali smo neke interesantne recepte
(sa kraja XIX. st.) za jela koja se i danas rado
pripremaju, kao npr. ovom prilikom spomenuta
Kisela juva (ili tzv. Plueca na kiselo) i Pregana
juva - kako su ih nekada radili.
Kisela juva
Razno meso kao opornjak, plua, noge i
drobnina od guske itd. daj da vri u osoljenoj i
zaoctenoj vodi, u koju si stavio neto luka i lovorike
(lorbera). Kad je meso mekano, izvadi ga, razrei u
podulje komadie, izvadi i odstrani kosti, medjutim
na zaprak nalij i prociedi juhe i tu prekuhaj meso.
Pregana juva
Razbieli masla i nasiplji melje koliko treba, daj da
zarumeni, pa na to nalij vode ili grahove juve, pridaj
malo kumina, perinova korena, pa neka dobro
provre, da se zaprak razide; pjene medjutim
pjenaom obiraj, osoli, natrusi ako hoe, oreka,
pa juhu na opeen kruh nalij.
B.B.
P
Ovako danas izgleda kua poznatog hr-
vatskog domoljuba i prvog
podpredsjednika Sabora RH Stjepana
Sulimanca (1915.-1994. godine) na brijegu
iznad upne crkve u Turnaici!
Obitelj J ane nabavila je jednu u ovom
kraju rijetku pasminu lovakog psa
ko primjetite da pored vas proee kratkonogi
pas, lagano zavrnutog simpatinog repa koji
uima mete prainu, to je Doli. On je istokrvni
engleski baset. To je stara pasmina koja potjee
izravno od psa sv. Hubetrta (zatitnika lova). Prava
popularnost ove pasmine datira iz 1863. godine kada je
odrana izloba pasa u Parizu.
Blage je ali bojaljive naravi, vrlo privren
gospodaru. Prijatelj je djece i pomalo tvrdoglav.
Engleski baset je po prirodi jamar a lovi na otvorenom.
Stoga slui za lov na divlje svinje, lisice, zeeve i
fazane. Posjeduje odlian njuh, a nakon amerike
selekcije ova vrsta pasa postala je vrlo originalna i
dobra kuna vrsta.
Vjerujemo da e Doli postati ljubimica svih
gostiju koji preko dana borave na terasi vlasnika eljka
J anea u caffe baru "Tempo" u Pitomai.
B. J ane
A
U Grabrovnici izvrene pripreme za
novu tenisku sezonu
a jutarnjoj kavi u takozvanom robnjaku
(cafe bar u KTC-ovoj robnoj kui)) sredinom
travnja, iz razgovora s Ivanom Kostelcom,
saznali smo da e ljubitelji tenisa moi i ove godine
igrati svoju omiljenu igru. Redovno odravanje tenis
placa u Grabrovnici zavreno je i sve je spremno za
ovogodinju tenisku rekreativnu sezonu - poruuje
vlasnik igralita Ivan Kostelac i poziva sve
zainteresirane na partiju tenisa.
B.B.
N
Mnogi e se zapitati gdje se nalazi ova li-
jepa kamena skulptura i to predstavlja? Ka-
imo da je to kasnobarokna skulptura (kraj
XVIII.st.) sv. Vendela, a nalazi se u vino-
gradu koji pripada upi Turnaica, a nalazi
se oko 500 m juno od upne crkve.
U susret glazbenom festivalu Pjesme
Podravine i podravlja Pitomaa 2001.
rvi festival puke, tradicionalne,
popularne pjesme odran je u Pitomai
1993. godine, a pod nazivom Podravino
moja mila. Na tom festivalu nastupilo je ukupno 10
malih glazbenih sastava, a izvedeno je 12 novih
podravskih pjesama. No, ve idue, 1994. godine
skladateljima i pjesnicima, kao i glazbenim
sastavima koji djeluju u promicanju puke
suvremene pjesme piemo:
"Pjesmama krajeva uz Dravu lako pre-
poznajemo zaviaj, jer se odlikuju srodnim
posebnostima u glazbi i u stihovima, u raznolikoj
lepezi znaajki, od iroke melodijske ravniarske
eleginosti do rustikalne zaigranosti pukih
plesova, prigodiarskih napjeva i poalica.
Pitomaa u Podravini na samom rubu
podruja kajkavskog narjeja i zemljopisno je u
sreditu hrvatskog podravlja. Tu se odvajkada
susreu, pa i proimaju, i kaj i to s primjesama
slavonske ikavice a u pukoj pjesmi su prisutni i
gudci (violine, jegede) muikaa i cimbale i
tambure."
Tako ve od 1994. godine festival ima
naziv glazbeni festival Pjesme Podravine i
podravlja. I ve te godine nastupaju eminentna i
poznata imena popularne tamburake glazbe
Gazde, Vinja Korbar, Lampai, ime J ovanovac i
drugi. Svake godine festival biva sve bolji i bolji,
kako po poznatim izvoaima i autorima tako i po
kvaliteti pjesama.
Dakle, od 1994. godine na festivalu
imamo pjesama od Meimurja do Baranje, no
preteno podravskih.
Festival e se odrati ove godine 15. i 16.
lipnja (petak i subota) u portskoj dvorani Osnovne
kole Petra Preradovia. Na prvoj festivalskoj veeri
15. lipnja (Vidovo) bit e izvedeno 20 novih skladbi, a
izvest e ih mali glazbeni sastavi (Fakini, Franjo Bari i
Podravci, Drago Vlajini, Sinovi Podravine i dr.), dok
e se zavrna veer odrati u subotu 16. lipnja u 19,45
sati. Na ovoj, zavrnoj veeri nastupit e solisti uz
Tamburako orkestar HRT kojim ravna maestro
Sinia Leopold, te mali glazbeni sastavi.
Nastupit e najpoznatija imena hrvatske
estrade: Krunoslav Kio Slabinac, Marta Nikolin,
Gazde, Viktorija Kului enka, Boris iro Gaparac,
Patria, Lampai, nai Podravski muikai, kao i Ana
Majstor, Maja Zeko i drugi.
Vjerujemo da emo se, pod pokroviteljstvom
predsjednika Hrvatskog dravnog Sabora gosp.
Zlatka Tomia, Virovitiko-podravske upanije,
Opine Pitomaa i uz dragocjenu pomo Glazbene
proizvodnje i glazbenog programa HRTV-e ponovo
predstaviti kao festival vrijedan javne pozornosti.
Kompletan program dati emo u iduem broju
Pitomakih novina.
dr. Marijan J ergovi
P
OVRSNUTI NOVI KORISNICI
MEKUACA
e trebate biti uvrijeeni ako ste mekuac, a ne znate
koristiti mekuje na svom novom ovrsju ...alu na
stranu, ali eto, prema nekim "pravopisnim
izmjenama", raunala - odnosno njihov tvri dio koji vidimo tj.
moemo osjetiti trebali bismo nazivati "ovrsje" (engleski:
hardware - hard - tvrdo, vrsto - ovrsje), dok dio koji uglavnom
"ne vidimo", a uz negovu pomo, na "tvrdom" dijelu raunala,
npr. monitoru vidimo neki rezultat (tekst ili slika), trebali bismo
nazivati mekuje (engleski: software - soft - mekano - mekuje).
Trenutno je teko ne postati "kompjutera" uz ovako
veliku ponudu raunalnih komponenata koje uz nevjerovatno
niske cijene mogunosti plijene nae poglede u reklamama ili
cjenicima, te poveavaju elju za jo jednog novog
elektronskog kunog ljubimca.
"Ako je susjed uz novi traktor kupio i novi "komp" na
kojem moe gledati DVD, zato si ja ne bi kupio za malo vie
novaca, pa da mogu "surfati" ( ploviti ) na internetu, skenirati na
jo boljem skeneru, te odtampati na super novom tampau u
boji fotografije snimljene na najnovijem digitalnom fotoaparatu
te tako malo konkurirati lokalnom fotografu. A da, a mogao bi
snimiti koji cd - pa to je glavna fora."
Teko je uope na gore navedeno krenuti od poetka.
Ponekad je teko i nama, koji smo odrasli uz hiper-
brzi razvoj raunala unazad 20-tak godina, pratiti razvoj
raunalne tehnologije unazad nekoliko godina. Nove
tehnologije izrade te samim time kvalitetniji i bri procesori kao i
njihove periferije, dosegle su prag praktinosti i isplativosti
kupnje raunala onakve kakove ih danas znamo i koristimo.
Kako je internet sve prisutniji kod nas, te
nezaobilazan u svakodnevnom poslovanju i privatnim
kontaktima, raunala e se izraivati tako da su orijentirana na
komunikaciju, osobito beinu, a snaga procesora i grafike e
u svakodnevnu upotrebu audio-vizuelne potrebe raunala,
N
nastavak na str. 16
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
14 15
rilikom ruenja stare Brennerove zgrade
preko puta crkve u Pitomai 1998. godine
meu smeem sam pronaao staru
biljenicu iz XIX. stoljea u kojoj su bili na
njemakom i hrvatskom jeziku zapisani raznorazni
stari pitomaki recepti. Tim povodom, na po-
podnevnoj kavi kod Mire Horvatinovia, koji prevodi
sa njemakog na hrvatski recepte iz spomenute
biljenice, pronali smo neke interesantne recepte
(sa kraja XIX. st.) za jela koja se i danas rado
pripremaju, kao npr. ovom prilikom spomenuta
Kisela juva (ili tzv. Plueca na kiselo) i Pregana
juva - kako su ih nekada radili.
Kisela juva
Razno meso kao opornjak, plua, noge i
drobnina od guske itd. daj da vri u osoljenoj i
zaoctenoj vodi, u koju si stavio neto luka i lovorike
(lorbera). Kad je meso mekano, izvadi ga, razrei u
podulje komadie, izvadi i odstrani kosti, medjutim
na zaprak nalij i prociedi juhe i tu prekuhaj meso.
Pregana juva
Razbieli masla i nasiplji melje koliko treba, daj da
zarumeni, pa na to nalij vode ili grahove juve, pridaj
malo kumina, perinova korena, pa neka dobro
provre, da se zaprak razide; pjene medjutim
pjenaom obiraj, osoli, natrusi ako hoe, oreka,
pa juhu na opeen kruh nalij.
B.B.
P
Ovako danas izgleda kua poznatog hr-
vatskog domoljuba i prvog
podpredsjednika Sabora RH Stjepana
Sulimanca (1915.-1994. godine) na brijegu
iznad upne crkve u Turnaici!
Obitelj J ane nabavila je jednu u ovom
kraju rijetku pasminu lovakog psa
ko primjetite da pored vas proee kratkonogi
pas, lagano zavrnutog simpatinog repa koji
uima mete prainu, to je Doli. On je istokrvni
engleski baset. To je stara pasmina koja potjee
izravno od psa sv. Hubetrta (zatitnika lova). Prava
popularnost ove pasmine datira iz 1863. godine kada je
odrana izloba pasa u Parizu.
Blage je ali bojaljive naravi, vrlo privren
gospodaru. Prijatelj je djece i pomalo tvrdoglav.
Engleski baset je po prirodi jamar a lovi na otvorenom.
Stoga slui za lov na divlje svinje, lisice, zeeve i
fazane. Posjeduje odlian njuh, a nakon amerike
selekcije ova vrsta pasa postala je vrlo originalna i
dobra kuna vrsta.
Vjerujemo da e Doli postati ljubimica svih
gostiju koji preko dana borave na terasi vlasnika eljka
J anea u caffe baru "Tempo" u Pitomai.
B. J ane
A
U Grabrovnici izvrene pripreme za
novu tenisku sezonu
a jutarnjoj kavi u takozvanom robnjaku
(cafe bar u KTC-ovoj robnoj kui)) sredinom
travnja, iz razgovora s Ivanom Kostelcom,
saznali smo da e ljubitelji tenisa moi i ove godine
igrati svoju omiljenu igru. Redovno odravanje tenis
placa u Grabrovnici zavreno je i sve je spremno za
ovogodinju tenisku rekreativnu sezonu - poruuje
vlasnik igralita Ivan Kostelac i poziva sve
zainteresirane na partiju tenisa.
B.B.
N
Mnogi e se zapitati gdje se nalazi ova li-
jepa kamena skulptura i to predstavlja? Ka-
imo da je to kasnobarokna skulptura (kraj
XVIII.st.) sv. Vendela, a nalazi se u vino-
gradu koji pripada upi Turnaica, a nalazi
se oko 500 m juno od upne crkve.
U susret glazbenom festivalu Pjesme
Podravine i podravlja Pitomaa 2001.
rvi festival puke, tradicionalne,
popularne pjesme odran je u Pitomai
1993. godine, a pod nazivom Podravino
moja mila. Na tom festivalu nastupilo je ukupno 10
malih glazbenih sastava, a izvedeno je 12 novih
podravskih pjesama. No, ve idue, 1994. godine
skladateljima i pjesnicima, kao i glazbenim
sastavima koji djeluju u promicanju puke
suvremene pjesme piemo:
"Pjesmama krajeva uz Dravu lako pre-
poznajemo zaviaj, jer se odlikuju srodnim
posebnostima u glazbi i u stihovima, u raznolikoj
lepezi znaajki, od iroke melodijske ravniarske
eleginosti do rustikalne zaigranosti pukih
plesova, prigodiarskih napjeva i poalica.
Pitomaa u Podravini na samom rubu
podruja kajkavskog narjeja i zemljopisno je u
sreditu hrvatskog podravlja. Tu se odvajkada
susreu, pa i proimaju, i kaj i to s primjesama
slavonske ikavice a u pukoj pjesmi su prisutni i
gudci (violine, jegede) muikaa i cimbale i
tambure."
Tako ve od 1994. godine festival ima
naziv glazbeni festival Pjesme Podravine i
podravlja. I ve te godine nastupaju eminentna i
poznata imena popularne tamburake glazbe
Gazde, Vinja Korbar, Lampai, ime J ovanovac i
drugi. Svake godine festival biva sve bolji i bolji,
kako po poznatim izvoaima i autorima tako i po
kvaliteti pjesama.
Dakle, od 1994. godine na festivalu
imamo pjesama od Meimurja do Baranje, no
preteno podravskih.
Festival e se odrati ove godine 15. i 16.
lipnja (petak i subota) u portskoj dvorani Osnovne
kole Petra Preradovia. Na prvoj festivalskoj veeri
15. lipnja (Vidovo) bit e izvedeno 20 novih skladbi, a
izvest e ih mali glazbeni sastavi (Fakini, Franjo Bari i
Podravci, Drago Vlajini, Sinovi Podravine i dr.), dok
e se zavrna veer odrati u subotu 16. lipnja u 19,45
sati. Na ovoj, zavrnoj veeri nastupit e solisti uz
Tamburako orkestar HRT kojim ravna maestro
Sinia Leopold, te mali glazbeni sastavi.
Nastupit e najpoznatija imena hrvatske
estrade: Krunoslav Kio Slabinac, Marta Nikolin,
Gazde, Viktorija Kului enka, Boris iro Gaparac,
Patria, Lampai, nai Podravski muikai, kao i Ana
Majstor, Maja Zeko i drugi.
Vjerujemo da emo se, pod pokroviteljstvom
predsjednika Hrvatskog dravnog Sabora gosp.
Zlatka Tomia, Virovitiko-podravske upanije,
Opine Pitomaa i uz dragocjenu pomo Glazbene
proizvodnje i glazbenog programa HRTV-e ponovo
predstaviti kao festival vrijedan javne pozornosti.
Kompletan program dati emo u iduem broju
Pitomakih novina.
dr. Marijan J ergovi
P
OVRSNUTI NOVI KORISNICI
MEKUACA
e trebate biti uvrijeeni ako ste mekuac, a ne znate
koristiti mekuje na svom novom ovrsju ...alu na
stranu, ali eto, prema nekim "pravopisnim
izmjenama", raunala - odnosno njihov tvri dio koji vidimo tj.
moemo osjetiti trebali bismo nazivati "ovrsje" (engleski:
hardware - hard - tvrdo, vrsto - ovrsje), dok dio koji uglavnom
"ne vidimo", a uz negovu pomo, na "tvrdom" dijelu raunala,
npr. monitoru vidimo neki rezultat (tekst ili slika), trebali bismo
nazivati mekuje (engleski: software - soft - mekano - mekuje).
Trenutno je teko ne postati "kompjutera" uz ovako
veliku ponudu raunalnih komponenata koje uz nevjerovatno
niske cijene mogunosti plijene nae poglede u reklamama ili
cjenicima, te poveavaju elju za jo jednog novog
elektronskog kunog ljubimca.
"Ako je susjed uz novi traktor kupio i novi "komp" na
kojem moe gledati DVD, zato si ja ne bi kupio za malo vie
novaca, pa da mogu "surfati" ( ploviti ) na internetu, skenirati na
jo boljem skeneru, te odtampati na super novom tampau u
boji fotografije snimljene na najnovijem digitalnom fotoaparatu
te tako malo konkurirati lokalnom fotografu. A da, a mogao bi
snimiti koji cd - pa to je glavna fora."
Teko je uope na gore navedeno krenuti od poetka.
Ponekad je teko i nama, koji smo odrasli uz hiper-
brzi razvoj raunala unazad 20-tak godina, pratiti razvoj
raunalne tehnologije unazad nekoliko godina. Nove
tehnologije izrade te samim time kvalitetniji i bri procesori kao i
njihove periferije, dosegle su prag praktinosti i isplativosti
kupnje raunala onakve kakove ih danas znamo i koristimo.
Kako je internet sve prisutniji kod nas, te
nezaobilazan u svakodnevnom poslovanju i privatnim
kontaktima, raunala e se izraivati tako da su orijentirana na
komunikaciju, osobito beinu, a snaga procesora i grafike e
u svakodnevnu upotrebu audio-vizuelne potrebe raunala,
N
nastavak na str. 16
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
E
K

Z
A

D
E
C
U

-

R
A
Z
N
O
16 17
Neto o odijevanju
d uvijek su u svakom drutveno-
politikom ureenju postojale socijalne
razlike. U nekim razdobljima one su bile
vee, a u nekima manje. Tako je bilo i u Pitomai
tokom cijele njezine povijesti. Postojala su dva
osnovna sloja: gospoda tzv. "purga" ili
"inteligencija" i njihove obitelji i siro-maniji,
seljaki sloj stanovnitva.
Primjerno tome ljudi su se i odijevali.
Velike socijalne razlike bile su vrlo uoljive
poetkom XX. stoljea, pa prema tome i nain
odijevanja, kako odraslih, pa tako i djece. Na
slici lijevo prikazan je djeak na drvenom konjiu
(rekonstrukcija - poetak XX. stoljea) iz
gospodske obitelji. Djeca siromanijih obitelji
bila su u to vrijeme odjevena vrlo skromno,
najee su bila bosa sa raupanom kosom, jer
roditelji nisu imali vremena djeci posvetiti
stanovitu panju.
.B.
O
oliko nai ljudi koji ne ive u Pitomai, ali
zato imaju vinograd u Aranju ili
Otrovanskom bregu, oboavaju svoj rodni
zaviaj lijepo moemo vidjeti na slijedeem primjeru.
Naime, radi se o sucu Mirku Kliniu koji je krajem
oujka i poetkom travnja ove godine tri dana
uzastopce navee odlazio u Zagreb na spavanje da
bi se sutradan ujutro vratio u svoj vinograd u
Otrovanskom bregu. Zadnji dan je bio toliko umoran
od silne vonje da ga je u nedjelju dopodne, u gorice
iz Pitomae, morao voziti stari ento. Neka ne
zamjeri, ali pored zlata za dobro vino, trebalo bi mu
dati zlato i za jednu ovakvu egzibiciju.
B.B.
k
a
i
n
j
O
n
o
j b
a

i
e
z
g
re
o
d
n
o
z
a

i
K
Uranile i rode i lastavice
pi klimatski poremeaji uzrokovali su i
poremeaje u ivotu ne samo ljudi ve i
ivotinja. U pitomaki kraj na primjer
gotovo tri tjedna ranije (ve sredinom oujka)
dola je poneka lastavica, a za njima nekoliko
dana kasnije i po koja roda. Do prvog travnja sva
su uobiajena rodina gnijezda bila popunjena ( na
podruju pitomake opine nalazimo ukupno 10
nastanjenih gnijezda). Ove je godine uranio i crni
kos, koji se sa J adrana uputio prema Pitomai, a
osobito prema vinorodnim obroncima Bilogore,
koji su mu omiljena boravita u ovome kraju.
.B.
O
I u podrunim mjestima
pitomake upe djeca odlaze na
tzv. minitrantski - kako to djeca
kau
obra je to prilika za druenje i igranje djece u
parku oko crkve u kojoj se obino minitranski
odrava, a pored toga i poneto naue izvan
redovnog vjeronauka. Tu se djeca, nakon odranog
vjeronauka (najee se odrava) dogovaraju tko e na
slijedeoj misi biti minitrant. Djeca dobivaju uputstva od
sveenika to e i kako itati na misnoj slubi i koje to drugo.
To im je veliko veselje.
.B.
D
Iz tiska izaao 30.-i jubilarni broj
asopisa "Preradovi"
ovinarska grupa O Petra Preradovia uz
pomo i savjete voditeljice grupe Ivanke
Fribec osmislio je novi, jubilarni 30. broj
kolskog lista Preradovi. List je poeo izlaziti davne
1973. godine. U odnosu na prve brojeve dananji su
kvalitetniji i potpuniji, a o emu najbolje govori visoko
rangirana mjesta na takmienjima "Lidrano" koja se
odravaju svake godine.
B.B.
N
U travnju se pojavljuju prve jestive gljive
Ve od poetka travnja (pa do lipnja) na rubovima uma, uz putove, na travnatim dvoritima i u pitomakom kraju
se pojavljuje jedna od prvih jestivih gljiva u godini. To je rana livadarka ili rana ehavka (Agrocybe praecox).
Lako emo je prepoznati jer u ovo doba inae slinih gljiva, a i gljiva openito ima jako malo. Klobuk joj je
irok 3-7 cm, gladak, sjajan i ukast. Listii su gusti i tanki, bjelkasto-smei. Struak je 4-8 cm visok 4-7 mm irok,
vlaknasto bijel, a na dnu proiren. Meso je bjelkasto i mirie na brano. Gljiva je kvalitetna za jelo, pa ljubitelji gljivu
ve u rano proljee mogu brati i jesti dosta ukusnu gljivu. U isto doba raste i vrlo slina tvrda livadarka, samo ona je
neto vea i vra, a ima raspucalu kou na klobuku. Neto je slabije kvalitete.
Dovoljno se proetati po svojem dvoritu ili vrtu i ako imate travnjak vjerovatno ete ubrzo nabrati dovoljno
gljiva za ukusan ruak, jer rastu i u kolonijama.
.B.
Rana livadarka
- prva proljetna
jestiva gljiva
Djeca koja polaze "minitranski"
u Otrovancu (ispred kapele sv. Helene)
R
o
d
i
n
o

g
n
i
j
e
z
d
o

u
S
e
d
l
a
r
i
c
i
ilo bi neprikladno rei da se neto zgodno
dogodilo po pitanju prijelaza preko rijeke
Drave do Krinice, stoga je bolje rei to se
nezgodnog dogodilo ili dogaa u vezi s time.
Naime, lokacija stogodinjeg prijelaza skelom
danas je zaista neprikladna. Klasina skela zahtjeva
znaajna sredstva za odravanje, a prijelaz, osim toga
to djeluje pomalo atraktivno, naporan je i nesiguran i
esto je nemogue prijei rijeku. Trenutno je ta skela
na remontu, pa se mjetani Krinice, ribii i turisti slue
motornom skelom Komunalnog poduzea Pitomaa
koja vozi svaka dva sata. Ne zaboravimo i onaj
promaaj oko pokuaja gradnje pristanita za motornu
skelu neto nizvodno od mosta gdje je potroeno brdo
novaca uzalud, a za to nitko ne odgovara (?).
Kada e se pouzdano i brzo moi prijei preko
rijeke Drave za sad je jo uvijek neizvjesno. Stoga vam
je najsigurnije otii u Krinicu na ribiiju motorbiciklom
ili biciklom, jer tako se moete vratiti onda kada vi
elite.
B.B.
J o uvijek nije definitivno
rijeen prijelaz preko Drave na
Banovom brodu
Uskrnja jaja za ljepi kolski okoli
iteljice podrune osnovne kole Petra Preradovia u
Otrovancu g. Snjeana Barii i Slavica Bartoli
organizirale su izradu i prodaju uskrnjih jaja i ukrasa, a u
namjeri da novac prikupljen od prodaje utroe u ureenje kolskog
okolia. Djeca te kole su pomogla u izradi, ali i u prodaji uskrnjih jaja
i ukrasa. elimo im da sakupe to vie novaca, jer ako ve ne mogu
uiti u lijepim i pristojno ureenim uionicama, neka im bar odmori
budu ugodniji i ljepi.
.B.
U
Djeji vrti - djeca
sama sakupljaju
novac za svoje
igrake
jeca u djejem
vrtiu u Pitomai,
uz pomo teta
izraivala su estitke za
Novu godinu i prodavala.
Pored toga organizirana je
i zabava prigodom Valen-
tinova. Na taj je nain
sakupljeno ukupno 5.103
kune to e biti prilog za
kupovinu djejih igraaka
za otvoreni prostor.
Z.G.
D
svesti na jednostavnost kao to sada koristimo obini digitron za
zbrajanje dok e radne mogunosti to se tie poslovanja -
raunanja ili pisanja biti svedeno na jednostavnije radnje
upravljanja glasom ili diktiranja glasom - fantazija - nije ve skora
budunost. Navedeno se ve uvelike testira i koristi u
laboratorijima, a polako dolazi i na naa obina PC - raunala
(Personal computer - osobna raunala).
Kupiti dakle danas raunalo znai uglavnom nekome biti
u trendu, a ne stvarna potreba.
Ne treba pretjerivati sa velikim hardverskim zahtjevima,
jer ete za njih trebati odgovarai software, a ako stavite sve na
papir vidjet ete da ete za software - programe sa kojima ete doi
do nekog rezultata (bez njih vam je vae raunalo beskorisna hrpa
eljeza i plastike), platiti viestruko vei iznos nego to ste platili
vae "nabrijano" - najbre raunalo u kvartu, kakvo jo nitko nema.
Za poetak bilo bi dobro proitati koji prirunik ili raspitati
se kod nekoga za mogunosti raunala, te razmisliti o tome koje su
vae stvarne potrebe za snagom raunala, a bilo bi poeljno i
pohoditi koji raunalni teaj.
Stavite vae elje i mogunosti negdje izmeu i kupite
zlatnu sredinu.Ne zaboravite kupiti originalni operativni sistem -
Win98SE ili WinMe, jer uz raunalo morate imati isporuen
originalni - licencirani software, dok za rad isto tako morate koristiti
originalni software, naroito koristite li raunalo u poslovne svrhe.
Kupujete li kompjuter preko oglasa ili na nekoj
"rasprodaji" npr.u nekom robnom centru najprije razmislite, jer
cijena kod raunala nije garancija vaih oekivanja.
Najpametnije je raunalo kupiti kod ovlatenog
prodavaa koji se samo time bavi i daje vam garanciju na
isporueno, a ponekad i kratki teaj, to vam uvelike moe olakati
poetnike muke. Istina je da su dananji programi napravljeni da
budu u funkciji nakon nekoliko minuta rada, ali uvijek postoje
osnovne radnje kojih se potrebno pridravati i potivati pri koritenju
raunala.
Raunalo nije jednostavno kao radio prijemnik ili video
rekorder, ali je mnogo korisnije pogotovo osposobljuju li se mladi
narataji u njihovom koritenju ispravno od samih poetaka, ime
sigurno osiguravaju njhovo kasnije ukljuivanje u svakodnevne
kolske ili radne zadatke lake i bez straha. Na istome bi trebalo
poraditi na generacijama roenim prije 1950.godine jer je kod njih
primijeeno najvie odbijanja pri koritenju raunala te straha od
novih tehnologija, to svakako nema nikakovih osnova.
Ne bojte se raunala. Napraviljena su kako bi koristili
njihovu mogunost obrade ogromnih koliina podataka, bre i
tonije. J ednom kad ih upoznate poalit ete to ste se tako dugo
bojali.
Na kraju jedna skromna napomena. Ove novine raene
su na PC raunalu - AMD K6 300 MHz, 32 MB RAM-a i 850 MB HD
(da "osamstopedesetmegabajta") i samo doraene sa pojaanom
memorijom 96 MB i HD 15 GB!!!!
damir.bedekovic@vt.hinet.hr
nastavak sa str. 15
B
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
E
K

Z
A

D
E
C
U

-

R
A
Z
N
O
16 17
Neto o odijevanju
d uvijek su u svakom drutveno-
politikom ureenju postojale socijalne
razlike. U nekim razdobljima one su bile
vee, a u nekima manje. Tako je bilo i u Pitomai
tokom cijele njezine povijesti. Postojala su dva
osnovna sloja: gospoda tzv. "purga" ili
"inteligencija" i njihove obitelji i siro-maniji,
seljaki sloj stanovnitva.
Primjerno tome ljudi su se i odijevali.
Velike socijalne razlike bile su vrlo uoljive
poetkom XX. stoljea, pa prema tome i nain
odijevanja, kako odraslih, pa tako i djece. Na
slici lijevo prikazan je djeak na drvenom konjiu
(rekonstrukcija - poetak XX. stoljea) iz
gospodske obitelji. Djeca siromanijih obitelji
bila su u to vrijeme odjevena vrlo skromno,
najee su bila bosa sa raupanom kosom, jer
roditelji nisu imali vremena djeci posvetiti
stanovitu panju.
.B.
O
oliko nai ljudi koji ne ive u Pitomai, ali
zato imaju vinograd u Aranju ili
Otrovanskom bregu, oboavaju svoj rodni
zaviaj lijepo moemo vidjeti na slijedeem primjeru.
Naime, radi se o sucu Mirku Kliniu koji je krajem
oujka i poetkom travnja ove godine tri dana
uzastopce navee odlazio u Zagreb na spavanje da
bi se sutradan ujutro vratio u svoj vinograd u
Otrovanskom bregu. Zadnji dan je bio toliko umoran
od silne vonje da ga je u nedjelju dopodne, u gorice
iz Pitomae, morao voziti stari ento. Neka ne
zamjeri, ali pored zlata za dobro vino, trebalo bi mu
dati zlato i za jednu ovakvu egzibiciju.
B.B.
o
k
a
a
i n
je
O
n
j b
i
z
g
d
n
z
re
o
o

a
i
K
Uranile i rode i lastavice
pi klimatski poremeaji uzrokovali su i
poremeaje u ivotu ne samo ljudi ve i
ivotinja. U pitomaki kraj na primjer
gotovo tri tjedna ranije (ve sredinom oujka)
dola je poneka lastavica, a za njima nekoliko
dana kasnije i po koja roda. Do prvog travnja sva
su uobiajena rodina gnijezda bila popunjena ( na
podruju pitomake opine nalazimo ukupno 10
nastanjenih gnijezda). Ove je godine uranio i crni
kos, koji se sa J adrana uputio prema Pitomai, a
osobito prema vinorodnim obroncima Bilogore,
koji su mu omiljena boravita u ovome kraju.
.B.
O
I u podrunim mjestima
pitomake upe djeca odlaze na
tzv. minitrantski - kako to djeca
kau
obra je to prilika za druenje i igranje djece u
parku oko crkve u kojoj se obino minitranski
odrava, a pored toga i poneto naue izvan
redovnog vjeronauka. Tu se djeca, nakon odranog
vjeronauka (najee se odrava) dogovaraju tko e na
slijedeoj misi biti minitrant. Djeca dobivaju uputstva od
sveenika to e i kako itati na misnoj slubi i koje to drugo.
To im je veliko veselje.
.B.
D
Iz tiska izaao 30.-i jubilarni broj
asopisa "Preradovi"
ovinarska grupa O Petra Preradovia uz
pomo i savjete voditeljice grupe Ivanke
Fribec osmislio je novi, jubilarni 30. broj
kolskog lista Preradovi. List je poeo izlaziti davne
1973. godine. U odnosu na prve brojeve dananji su
kvalitetniji i potpuniji, a o emu najbolje govori visoko
rangirana mjesta na takmienjima "Lidrano" koja se
odravaju svake godine.
B.B.
N
U travnju se pojavljuju prve jestive gljive
Ve od poetka travnja (pa do lipnja) na rubovima uma, uz putove, na travnatim dvoritima i u pitomakom kraju
se pojavljuje jedna od prvih jestivih gljiva u godini. To je rana livadarka ili rana ehavka (Agrocybe praecox).
Lako emo je prepoznati jer u ovo doba inae slinih gljiva, a i gljiva openito ima jako malo. Klobuk joj je
irok 3-7 cm, gladak, sjajan i ukast. Listii su gusti i tanki, bjelkasto-smei. Struak je 4-8 cm visok 4-7 mm irok,
vlaknasto bijel, a na dnu proiren. Meso je bjelkasto i mirie na brano. Gljiva je kvalitetna za jelo, pa ljubitelji gljivu
ve u rano proljee mogu brati i jesti dosta ukusnu gljivu. U isto doba raste i vrlo slina tvrda livadarka, samo ona je
neto vea i vra, a ima raspucalu kou na klobuku. Neto je slabije kvalitete.
Dovoljno se proetati po svojem dvoritu ili vrtu i ako imate travnjak vjerovatno ete ubrzo nabrati dovoljno
gljiva za ukusan ruak, jer rastu i u kolonijama.
.B.
Rana livadarka
- prva proljetna
jestiva gljiva
Djeca koja polaze "minitranski"
u Otrovancu (ispred kapele sv. Helene)
R
o
d
i
n
o

g
n
i
j
e
z
d
o

u
S
e
d
l
a
r
i
c
i
ilo bi neprikladno rei da se neto zgodno
dogodilo po pitanju prijelaza preko rijeke
Drave do Krinice, stoga je bolje rei to se
nezgodnog dogodilo ili dogaa u vezi s time.
Naime, lokacija stogodinjeg prijelaza skelom
danas je zaista neprikladna. Klasina skela zahtjeva
znaajna sredstva za odravanje, a prijelaz, osim toga
to djeluje pomalo atraktivno, naporan je i nesiguran i
esto je nemogue prijei rijeku. Trenutno je ta skela
na remontu, pa se mjetani Krinice, ribii i turisti slue
motornom skelom Komunalnog poduzea Pitomaa
koja vozi svaka dva sata. Ne zaboravimo i onaj
promaaj oko pokuaja gradnje pristanita za motornu
skelu neto nizvodno od mosta gdje je potroeno brdo
novaca uzalud, a za to nitko ne odgovara (?).
Kada e se pouzdano i brzo moi prijei preko
rijeke Drave za sad je jo uvijek neizvjesno. Stoga vam
je najsigurnije otii u Krinicu na ribiiju motorbiciklom
ili biciklom, jer tako se moete vratiti onda kada vi
elite.
B.B.
J o uvijek nije definitivno
rijeen prijelaz preko Drave na
Banovom brodu
Uskrnja jaja za ljepi kolski okoli
iteljice podrune osnovne kole Petra Preradovia u
Otrovancu g. Snjeana Barii i Slavica Bartoli
organizirale su izradu i prodaju uskrnjih jaja i ukrasa, a u
namjeri da novac prikupljen od prodaje utroe u ureenje kolskog
okolia. Djeca te kole su pomogla u izradi, ali i u prodaji uskrnjih jaja
i ukrasa. elimo im da sakupe to vie novaca, jer ako ve ne mogu
uiti u lijepim i pristojno ureenim uionicama, neka im bar odmori
budu ugodniji i ljepi.
.B.
U
Djeji vrti - djeca
sama sakupljaju
novac za svoje
igrake
jeca u djejem
vrtiu u Pitomai,
uz pomo teta
izraivala su estitke za
Novu godinu i prodavala.
Pored toga organizirana je
i zabava prigodom Valen-
tinova. Na taj je nain
sakupljeno ukupno 5.103
kune to e biti prilog za
kupovinu djejih igraaka
za otvoreni prostor.
Z.G.
D
svesti na jednostavnost kao to sada koristimo obini digitron za
zbrajanje dok e radne mogunosti to se tie poslovanja -
raunanja ili pisanja biti svedeno na jednostavnije radnje
upravljanja glasom ili diktiranja glasom - fantazija - nije ve skora
budunost. Navedeno se ve uvelike testira i koristi u
laboratorijima, a polako dolazi i na naa obina PC - raunala
(Personal computer - osobna raunala).
Kupiti dakle danas raunalo znai uglavnom nekome biti
u trendu, a ne stvarna potreba.
Ne treba pretjerivati sa velikim hardverskim zahtjevima,
jer ete za njih trebati odgovarai software, a ako stavite sve na
papir vidjet ete da ete za software - programe sa kojima ete doi
do nekog rezultata (bez njih vam je vae raunalo beskorisna hrpa
eljeza i plastike), platiti viestruko vei iznos nego to ste platili
vae "nabrijano" - najbre raunalo u kvartu, kakvo jo nitko nema.
Za poetak bilo bi dobro proitati koji prirunik ili raspitati
se kod nekoga za mogunosti raunala, te razmisliti o tome koje su
vae stvarne potrebe za snagom raunala, a bilo bi poeljno i
pohoditi koji raunalni teaj.
Stavite vae elje i mogunosti negdje izmeu i kupite
zlatnu sredinu.Ne zaboravite kupiti originalni operativni sistem -
Win98SE ili WinMe, jer uz raunalo morate imati isporuen
originalni - licencirani software, dok za rad isto tako morate koristiti
originalni software, naroito koristite li raunalo u poslovne svrhe.
Kupujete li kompjuter preko oglasa ili na nekoj
"rasprodaji" npr.u nekom robnom centru najprije razmislite, jer
cijena kod raunala nije garancija vaih oekivanja.
Najpametnije je raunalo kupiti kod ovlatenog
prodavaa koji se samo time bavi i daje vam garanciju na
isporueno, a ponekad i kratki teaj, to vam uvelike moe olakati
poetnike muke. Istina je da su dananji programi napravljeni da
budu u funkciji nakon nekoliko minuta rada, ali uvijek postoje
osnovne radnje kojih se potrebno pridravati i potivati pri koritenju
raunala.
Raunalo nije jednostavno kao radio prijemnik ili video
rekorder, ali je mnogo korisnije pogotovo osposobljuju li se mladi
narataji u njihovom koritenju ispravno od samih poetaka, ime
sigurno osiguravaju njhovo kasnije ukljuivanje u svakodnevne
kolske ili radne zadatke lake i bez straha. Na istome bi trebalo
poraditi na generacijama roenim prije 1950.godine jer je kod njih
primijeeno najvie odbijanja pri koritenju raunala te straha od
novih tehnologija, to svakako nema nikakovih osnova.
Ne bojte se raunala. Napraviljena su kako bi koristili
njihovu mogunost obrade ogromnih koliina podataka, bre i
tonije. J ednom kad ih upoznate poalit ete to ste se tako dugo
bojali.
Na kraju jedna skromna napomena. Ove novine raene
su na PC raunalu - AMD K6 300 MHz, 32 MB RAM-a i 850 MB HD
(da "osamstopedesetmegabajta") i samo doraene sa pojaanom
memorijom 96 MB i HD 15 GB!!!!
damir.bedekovic@vt.hinet.hr
nastavak sa str. 15
B
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A,
OBITELJ SKA STABLA
I
PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 1
(A - B)
P
R
I
L
O
G
18 19
elimo li detaljnije obraditi podrijetlo i
rodoslovne veze pitomakih obitelji onda emo se
susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim
slinim mjestima irom Hrvatske. Uzrok tome su kao
prvo brojne migracije tokom cijele tristogodinje
povijesti Pitomae i okolnih mjesta, zatim loe
voenje matinih knjiga prvenstveno u 18. stoljeu,
kao i niz drugih razloga.
Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih
rodoslovlja eljeli izvesti sasvim detaljno onda bi to
bio vrlo naporan i opsean posao, a gotovo i
neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko
osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po
prezimenima ili po kunim brojevima? Spomenimo
odmah da su ulice u Pitomai (okolna mjesta jo
uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni
tek poslije 1900. godine, a slubeno se koriste tek
nakon 1940. godine. Do tada se Pitomaa smatrala
jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u
osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-
udui da u Pitomai postoji niz
neobraenih tema gotovo na
svim podrujima ljudske dje-
latnosti, a koje e sasvim sigurno
zanimati mjetane opine Pitomaa,
koristimo priliku da takve teme ob-
radimo u prilogu ovog asopisa. U
slijedeim brojevima bavit emo se
serijalnim prikazom rodoslovlja, obi-
teljskih stabala pitomakih obitelji, te
o podrijetlu pitomakih prezimena, a
to e sigurno biti znaajan doprinos
ovoj inae rijetko obraivanoj
tematici ne samo u Hrvatskoj, nego i
ire, radi sloenosti materije.
B
Kazalo
Ope napomene
Kako se snai u "Status animarumu"
Osnovni podaci iz povijesti Pitomae i okolnih naselja
Popis obraenih prezimena i rodoslovlja
Obiteljska stabla (Pitomaa)
Obiteljska stabla (podruna mjesta opine)
O podrijetlu pitomakih prezimena
Grafiki prikazi rodoslovlja nekih obitelji
Izvori i literatura
Ples u
disku
PITOMAKE
NOVINE
Ribiki
pozdrav
Pitomaki
akademski
slikar
Sveta
slika
Teretno
Austrija 14.slovo
Poznata
pitomaka
tvrtka
Mega Veznik
Kisik Duik
Kec
Prvak
Sl. Poega
Torba
Samo-
glasnik
Njemaka
Marka
kamiona
ensko ime
Nadimak
jednog
Pitomaana
Samo-
glasnik
Kanal
sjeverno od
Pitomae
Period
posta prije
Uskrsa
Radijus Zig -
Suglasnik
Auto kola
Lantal
Njemu i
Uran
Zine
i onda
Pitomaki
dimnjaar
Poetak
leta
aviona
Potvrdna
rije
Tamo gdje
se loi
vatra
16.
slovo
Ako
neto
ne valja
Kad benzin
poskupi lju-
timo se na
Kratica za
rimokato-
liko
B.B.
Ljekovita divlja
rua naveliko
raste u pitoma-
kom kraju
jesec travanj i svibanj vrijeme je kada poinje cvasti
divlja rua (Rosa canina), koja, kada sazrije u doba
mrazeva, daje naranastocrveni plod u narodu
nazvan ipak, od kojeg se radi najbolja marmelada i kuha
najbolji aj. U naem je kraju jako rasprostranjena, a najee
ju nalazimo na rubovima uma, uz poljske puteve, livade i
oranice. etajui po okolici Pitomae velikih grmova divlje
rue nalazimo na predjelima izmeu Pitomae, Otrovanca i
Turnaice. Najvie ih ima na tzv. Klisnom bereku, ali i pored
puta koji iz Turnaice vodi za Stari Gradac, a dosta ih je i po
obroncima Bilogore blizu uma u Sedlarici, Velikoj i Maloj
renjevici, te na rubovima uma prema uretini i drugdje.
U ovo vrijeme divlja rua poinje cvjetati bijelim ili
blijedoruiastim cvjetovima. aj od tih cvjetova poznat je kao
lagani laksativ.
Listovi i cvjetovi se beru u proljee i to dok su cvjetovi
u pupoljcima, a plodovi su zreli tek krajem jeseni i poetkom
zime i tada ih je najbolje brati.
eljka Begovi
M
Osvrt na jednog od naj-poznatijih
pitomakih
lovaca
mamo mi u Pitomai raznih kojekakvih
zgoda i pria koje i ne spadaju u
domenu traa. No nespomenuti
jednog od najpoznatijih i najvatrenijih
pitomakih lovaca, Marka Funtaka, nikad si ne
bi mogli oprostiti.Ako vas inae to zanima po
pitanju lova i o stanju u LD "Fazan" Pitomaa
samo njega pitajte, jer on ne proputa niti jednu
radnu akciju ili kakav sastanak ili ti skuptinu
lovakog drutva. Ako se pak odluite sa njim
poi u lov budite na oprezu, budui da na nosu
nosi joalje dioptrije od bar 2 do 3 one mjere za
kratkovidnost jer obino u lovu na fazane ili
zeeve (na koje je lov dozvoljen u travnju)
mora pucati iz svoje skupe duplonke sa
obadvije cijevi ili barem rafalno kako
eventualno i ne bi brzotrea divlja preivjela
kiu prijeva. Upravo se to dogodilo sada
godina dana, u lovu na nisku divlja. No,
svejedno mu se zahvaljujem na besplatnim
primjercima Lovakog vjesnika koje mi
redovito, iz mjeseca u mjesec, sauva i
pokloni.
B. Begovi
I
Izleti biciklima na Dravu 1920.-
ih godina
rvi bicikl u Pitomai pojavio se ve oko 1892.
godine u kui poznate trgovake obitelji
Brenner. Do 1920.-ih godina broj bicikala
toliko se poveao, da su Pitomaani odluili osnovati
Koturaki klub "Tomislav" 1924. godine. Tako se jedan
dio mjetana mogao i takmiiti u toj, za tadanje
vrijeme, novoj portskoj disciplini.
No, jedan dio Pitomaana odlazio je
vikendima, pogotovo u proljee i ljeti na rekreacijske
vonje (kuturanje) i piknike sa kupanjem na Dravu, ije
su obale i vode uvijek pruale i zadovoljstvo kupanja za
vruih ljetnih dana. Ovo je jedna od rijetkih fotografija
sa kupanja na rijeci Dravi, na tzv. Banovom brodu, oko
6 km istono od Pitomae 1920.-ih godina, na kojoj se
lijepo vide tadanji gospodski kupai kostimi.
B.B.
P
p
e
im
..
S
om
n
o.
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A,
OBITELJ SKA STABLA
I
PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 1
(A - B)
P
R
I
L
O
G
18 19
elimo li detaljnije obraditi podrijetlo i
rodoslovne veze pitomakih obitelji onda emo se
susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim
slinim mjestima irom Hrvatske. Uzrok tome su kao
prvo brojne migracije tokom cijele tristogodinje
povijesti Pitomae i okolnih mjesta, zatim loe
voenje matinih knjiga prvenstveno u 18. stoljeu,
kao i niz drugih razloga.
Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih
rodoslovlja eljeli izvesti sasvim detaljno onda bi to
bio vrlo naporan i opsean posao, a gotovo i
neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko
osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po
prezimenima ili po kunim brojevima? Spomenimo
odmah da su ulice u Pitomai (okolna mjesta jo
uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni
tek poslije 1900. godine, a slubeno se koriste tek
nakon 1940. godine. Do tada se Pitomaa smatrala
jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u
osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-
udui da u Pitomai postoji niz
neobraenih tema gotovo na
svim podrujima ljudske dje-
latnosti, a koje e sasvim sigurno
zanimati mjetane opine Pitomaa,
koristimo priliku da takve teme ob-
radimo u prilogu ovog asopisa. U
slijedeim brojevima bavit emo se
serijalnim prikazom rodoslovlja, obi-
teljskih stabala pitomakih obitelji, te
o podrijetlu pitomakih prezimena, a
to e sigurno biti znaajan doprinos
ovoj inae rijetko obraivanoj
tematici ne samo u Hrvatskoj, nego i
ire, radi sloenosti materije.
B
Kazalo
Ope napomene
Kako se snai u "Status animarumu"
Osnovni podaci iz povijesti Pitomae i okolnih naselja
Popis obraenih prezimena i rodoslovlja
Obiteljska stabla (Pitomaa)
Obiteljska stabla (podruna mjesta opine)
O podrijetlu pitomakih prezimena
Grafiki prikazi rodoslovlja nekih obitelji
Izvori i literatura
Ples u
disku
PITOMAKE
NOVINE
Ribiki
pozdrav
Pitomaki
akademski
slikar
Sveta
slika
Teretno
Austrija 14.slovo
Poznata
pitomaka
tvrtka
Mega Veznik
Kisik Duik
Kec
Prvak
Sl. Poega
Torba
Samo-
glasnik
Njemaka
Marka
kamiona
ensko ime
Nadimak
jednog
Pitomaana
Samo-
glasnik
Kanal
sjeverno od
Pitomae
Period
posta prije
Uskrsa
Radijus Zig -
Suglasnik
Auto kola
Lantal
Njemu i
Uran
Zine
i onda
Pitomaki
dimnjaar
Poetak
leta
aviona
Potvrdna
rije
Tamo gdje
se loi
vatra
16.
slovo
Ako
neto
ne valja
Kad benzin
poskupi lju-
timo se na
Kratica za
rimokato-
liko
B.B.
Ljekovita divlja
rua naveliko
raste u pitoma-
kom kraju
jesec travanj i svibanj vrijeme je kada poinje cvasti
divlja rua (Rosa canina), koja, kada sazrije u doba
mrazeva, daje naranastocrveni plod u narodu
nazvan ipak, od kojeg se radi najbolja marmelada i kuha
najbolji aj. U naem je kraju jako rasprostranjena, a najee
ju nalazimo na rubovima uma, uz poljske puteve, livade i
oranice. etajui po okolici Pitomae velikih grmova divlje
rue nalazimo na predjelima izmeu Pitomae, Otrovanca i
Turnaice. Najvie ih ima na tzv. Klisnom bereku, ali i pored
puta koji iz Turnaice vodi za Stari Gradac, a dosta ih je i po
obroncima Bilogore blizu uma u Sedlarici, Velikoj i Maloj
renjevici, te na rubovima uma prema uretini i drugdje.
U ovo vrijeme divlja rua poinje cvjetati bijelim ili
blijedoruiastim cvjetovima. aj od tih cvjetova poznat je kao
lagani laksativ.
Listovi i cvjetovi se beru u proljee i to dok su cvjetovi
u pupoljcima, a plodovi su zreli tek krajem jeseni i poetkom
zime i tada ih je najbolje brati.
eljka Begovi
M
Osvrt na jednog od naj-poznatijih
pitomakih
lovaca
mamo mi u Pitomai raznih kojekakvih
zgoda i pria koje i ne spadaju u
domenu traa. No nespomenuti
jednog od najpoznatijih i najvatrenijih
pitomakih lovaca, Marka Funtaka, nikad si ne
bi mogli oprostiti.Ako vas inae to zanima po
pitanju lova i o stanju u LD "Fazan" Pitomaa
samo njega pitajte, jer on ne proputa niti jednu
radnu akciju ili kakav sastanak ili ti skuptinu
lovakog drutva. Ako se pak odluite sa njim
poi u lov budite na oprezu, budui da na nosu
nosi joalje dioptrije od bar 2 do 3 one mjere za
kratkovidnost jer obino u lovu na fazane ili
zeeve (na koje je lov dozvoljen u travnju)
mora pucati iz svoje skupe duplonke sa
obadvije cijevi ili barem rafalno kako
eventualno i ne bi brzotrea divlja preivjela
kiu prijeva. Upravo se to dogodilo sada
godina dana, u lovu na nisku divlja. No,
svejedno mu se zahvaljujem na besplatnim
primjercima Lovakog vjesnika koje mi
redovito, iz mjeseca u mjesec, sauva i
pokloni.
B. Begovi
I
Izleti biciklima na Dravu 1920.-
ih godina
rvi bicikl u Pitomai pojavio se ve oko 1892.
godine u kui poznate trgovake obitelji
Brenner. Do 1920.-ih godina broj bicikala
toliko se poveao, da su Pitomaani odluili osnovati
Koturaki klub "Tomislav" 1924. godine. Tako se jedan
dio mjetana mogao i takmiiti u toj, za tadanje
vrijeme, novoj portskoj disciplini.
No, jedan dio Pitomaana odlazio je
vikendima, pogotovo u proljee i ljeti na rekreacijske
vonje (kuturanje) i piknike sa kupanjem na Dravu, ije
su obale i vode uvijek pruale i zadovoljstvo kupanja za
vruih ljetnih dana. Ovo je jedna od rijetkih fotografija
sa kupanja na rijeci Dravi, na tzv. Banovom brodu, oko
6 km istono od Pitomae 1920.-ih godina, na kojoj se
lijepo vide tadanji gospodski kupai kostimi.
B.B.
P
im
..
pom
e
o
S
n
.
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
20 21
benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.
Ako obitelji razvrstamo po prezimenima
(abecedom ili sl.) tada emo se susresti sa
problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji
unatrag ak ve 170 godina. Ako pak krenemo po
kunim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama
jer je u drugoj polovici 19. stoljea dolo do cijepanja
krajikih kunih zadruga, a danas je teko saznati
tonu lokaciju nekog broja prije 100 ili vie godina ( a
mnogi ga danas vie i ne pamte ni po predaji), pa je
teko pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas
interesira. Diobom kunih zadruga nastaju novi i
novi kuni brojevi, a koji se inae u neke matine
knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak
nakon 1800. godine.
Odluili smo se ipak za prvu varijantu iz vie
razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kunih
zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog
cijepanja, ali voenjem redoslijeda kunih brojeva u
doba kada su se ve formirale loze stanovite obitelji i
ve odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begovi
prvih desetljea 19. stoljea ve ima formiranih
gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u
rodoslovnu vezu jedna sa drugom i ve su isto tako
odvojene na raznim kunim brojevima. Smatramo
da je ovaj nain jednostavniji za praenje
rodoslovlja odreene obitelji.
Valja napomenuti i to da visina kunog broja
u mnogo sluajeva ne ovisi o starosti dotine obitelji
na tom kunom broju. Naime upisivalo se u Matice i
posebno "Status animarum" esto i unatrag dvije
generacije i vie, tako da esto ne moemo utvrditi
1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.)
(Dravni arhiv u Bjelovaru)
(- Sve nove Matice uvaju se u Matinom
uredu u Pitomai).
to se tie pripadnih mjesta upi Pitomaa i
to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika
renjevica do 1858. godine umrli, vjenani i roeni
upisivani su zajedno sa Pitomaom (u Hrvatskom
dravnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo
zasebne tomove koji se nalaze u Dravnom arhivu u
Bjelovaru i Matinom uredu u Pitomai.
Osim navedenog koristit emo se i raznim
drugim izvorima, kao to su npr. Protokoli kanonskih
vizitacija i slino.
Ovom prilikom prikazat emo 342
prezimena koja su i danas i u prolosti najea i za
koja moemo rei da ine gotovo sve puanstvo
Pitomae.
Napomena: radi vrlo iroke teme i jasnoe
materije upisivat emo osnovne podatke, tj. pored
imena roenje i smrt prvih koljena na stanovitom
kbr., zatim kasnije samo roenje i vjenanje zavrno
sa danas ivuom generacijom. esto emo
navesti i razne opaske vane za detaljnije praenje
razvoja neke obitelji. Dakle modificirat emo klasini
"Status animarum".
(raspored podataka):
odnosno obiteljsko
stablo zavrno sa danas ivom ili moguom ivom
vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova.
Veliko slovo oznaava novi brak, odnosno novu
obitelj, a malo slovo djecu dotinih. Svako prvo
veliko slovo A oznaava novu zajednicu, ali za
veinu kojih moemo samo pretpostavljati toan
osnutak, a to je uglavnom datum ili godina
vjenanja. Obino se tzv. "obiteljsko slovo" grana
sve do najee 4 ili 5 generacija, rijetko vie. Tako
imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a,
b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju
potomaka. U "Status animarumu" pronai emo
esto ili nepoznatu osobu ili vanbranu djecu, ali koji
su u sastavu iste obitelji. Takvi su obino oznaeni
sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao ivjeti u
navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje.
Ponavljanje nekog velikog slova znai da se radi o
drugom braku.
Osnovni podaci iz povijesti Pitomae i
okolnih naselja
Na mjestu dananje Pitomae u srednjem
vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je
naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio
1. PREZIME......
2. Matini ili mogui matini kuni broj........
3."Status animarum",
starost odreene obitelji na taj nain. Spomenimo i to
da su rasliiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih
mjetana kuu ili mjesto gdje je bila kua odreenog
broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st.
prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kua
br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kunom broju
i to je njima matini stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj
drugoj obitelji ije prezime danas neznamo.
Stoga je poetak praenja povijesti pitomakih
obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status
animaruma" poev od poetka 19.stoljea, dopunjenog
nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata,
odnosno od vremena ve jasno formiranih obitelji.
Dakle ovom se zgodom neemo baviti lokacijama
stanovitih prezimena, ve emo se orijentirati na
rodoslovne veze.
Osnova za izradu rodoslovnih veza openito u
Pitomai je "Status animarum" koji je dijelomino
sauvan u 3 toma po kunim brojevima. Za Pitomau je
to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2
(od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inae sami
rukopisi su vrlo oteeni tako da se "Status animarum"
mora dopunjavati iz matinih knjiga koje su sauvane
gotovo u potpunosti poev od 1717. odnosno 1728.
godine. Sauvane su u slijedeim skupinama i na
slijedeim mjestima:
- Matine knjige krtenih i vjenanih ("Liber
baptisatorum et copulatorum") od 1717.
do 1732. (u upnom uredu u Pitomai)
- Matine knjige umrlih upe Pitomaa ("Liber
mortuorum")tom za god.(12.10.) 1912-
1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matinom
uredu u Pitomai).
- Matine knjige vjenanih: tom 1904-1922. i
tom 1923-1949. (Matini ured u
Pitomai).
- Matine knjige roenih: tom 1893-1903., tom
1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-
1921., tom 1922-1928., tom 1929-
1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-
1949.(17.01.) - Matini ured u Pitomai.
- Matine knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-
1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i
tom 1858.-1871. (Hrvatski dravni arhiv u
Zagrebu) br. 948-951.
1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857.
(Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu).
- Matine knjige vjenanih: tom 1732-1832., tom
1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski
dravni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.
- Matine knjige roenih: tom 1858-1871. (02.04.) -
Dravni arhiv u Bjelovaru)
- Matine knjige vjenanih: tom (26. 08.) 1871-
1892. i tom 1893-1903. (Dravni arhiv u
Bjelovaru).
- Matine knjige umrlih: tom 1871-1892., tom
J edna od stranica obaveznog "Status
animaruma" - pregled obaveznih stavki
(primjer - poev od oko 1890. godine).
Osim "Status animaruma" za prouavanje
obiteljskih stabala, odnosno i prezimena
vane su i tzv. Izvjesnice koje je ponekad
sam upnik na uzoru na original izraivao
(primjer - iz 1926. godine).
KAKO SE SNAI
u "Status animarumu",
odnosno obiteljskom stablu?
KAKO SE SNAI
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
20 21
benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.
Ako obitelji razvrstamo po prezimenima
(abecedom ili sl.) tada emo se susresti sa
problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji
unatrag ak ve 170 godina. Ako pak krenemo po
kunim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama
jer je u drugoj polovici 19. stoljea dolo do cijepanja
krajikih kunih zadruga, a danas je teko saznati
tonu lokaciju nekog broja prije 100 ili vie godina ( a
mnogi ga danas vie i ne pamte ni po predaji), pa je
teko pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas
interesira. Diobom kunih zadruga nastaju novi i
novi kuni brojevi, a koji se inae u neke matine
knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak
nakon 1800. godine.
Odluili smo se ipak za prvu varijantu iz vie
razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kunih
zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog
cijepanja, ali voenjem redoslijeda kunih brojeva u
doba kada su se ve formirale loze stanovite obitelji i
ve odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begovi
prvih desetljea 19. stoljea ve ima formiranih
gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u
rodoslovnu vezu jedna sa drugom i ve su isto tako
odvojene na raznim kunim brojevima. Smatramo
da je ovaj nain jednostavniji za praenje
rodoslovlja odreene obitelji.
Valja napomenuti i to da visina kunog broja
u mnogo sluajeva ne ovisi o starosti dotine obitelji
na tom kunom broju. Naime upisivalo se u Matice i
posebno "Status animarum" esto i unatrag dvije
generacije i vie, tako da esto ne moemo utvrditi
1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.)
(Dravni arhiv u Bjelovaru)
(- Sve nove Matice uvaju se u Matinom
uredu u Pitomai).
to se tie pripadnih mjesta upi Pitomaa i
to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika
renjevica do 1858. godine umrli, vjenani i roeni
upisivani su zajedno sa Pitomaom (u Hrvatskom
dravnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo
zasebne tomove koji se nalaze u Dravnom arhivu u
Bjelovaru i Matinom uredu u Pitomai.
Osim navedenog koristit emo se i raznim
drugim izvorima, kao to su npr. Protokoli kanonskih
vizitacija i slino.
Ovom prilikom prikazat emo 342
prezimena koja su i danas i u prolosti najea i za
koja moemo rei da ine gotovo sve puanstvo
Pitomae.
Napomena: radi vrlo iroke teme i jasnoe
materije upisivat emo osnovne podatke, tj. pored
imena roenje i smrt prvih koljena na stanovitom
kbr., zatim kasnije samo roenje i vjenanje zavrno
sa danas ivuom generacijom. esto emo
navesti i razne opaske vane za detaljnije praenje
razvoja neke obitelji. Dakle modificirat emo klasini
"Status animarum".
(raspored podataka):
odnosno obiteljsko
stablo zavrno sa danas ivom ili moguom ivom
vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova.
Veliko slovo oznaava novi brak, odnosno novu
obitelj, a malo slovo djecu dotinih. Svako prvo
veliko slovo A oznaava novu zajednicu, ali za
veinu kojih moemo samo pretpostavljati toan
osnutak, a to je uglavnom datum ili godina
vjenanja. Obino se tzv. "obiteljsko slovo" grana
sve do najee 4 ili 5 generacija, rijetko vie. Tako
imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a,
b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju
potomaka. U "Status animarumu" pronai emo
esto ili nepoznatu osobu ili vanbranu djecu, ali koji
su u sastavu iste obitelji. Takvi su obino oznaeni
sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao ivjeti u
navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje.
Ponavljanje nekog velikog slova znai da se radi o
drugom braku.
Osnovni podaci iz povijesti Pitomae i
okolnih naselja
Na mjestu dananje Pitomae u srednjem
vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je
naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio
1. PREZIME......
2. Matini ili mogui matini kuni broj........
3."Status animarum",
starost odreene obitelji na taj nain. Spomenimo i to
da su rasliiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih
mjetana kuu ili mjesto gdje je bila kua odreenog
broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st.
prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kua
br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kunom broju
i to je njima matini stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj
drugoj obitelji ije prezime danas neznamo.
Stoga je poetak praenja povijesti pitomakih
obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status
animaruma" poev od poetka 19.stoljea, dopunjenog
nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata,
odnosno od vremena ve jasno formiranih obitelji.
Dakle ovom se zgodom neemo baviti lokacijama
stanovitih prezimena, ve emo se orijentirati na
rodoslovne veze.
Osnova za izradu rodoslovnih veza openito u
Pitomai je "Status animarum" koji je dijelomino
sauvan u 3 toma po kunim brojevima. Za Pitomau je
to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2
(od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inae sami
rukopisi su vrlo oteeni tako da se "Status animarum"
mora dopunjavati iz matinih knjiga koje su sauvane
gotovo u potpunosti poev od 1717. odnosno 1728.
godine. Sauvane su u slijedeim skupinama i na
slijedeim mjestima:
- Matine knjige krtenih i vjenanih ("Liber
baptisatorum et copulatorum") od 1717.
do 1732. (u upnom uredu u Pitomai)
- Matine knjige umrlih upe Pitomaa ("Liber
mortuorum")tom za god.(12.10.) 1912-
1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matinom
uredu u Pitomai).
- Matine knjige vjenanih: tom 1904-1922. i
tom 1923-1949. (Matini ured u
Pitomai).
1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-
1921., tom 1922-1928., tom 1929-
1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-
1949.(17.01.) - Matini ured u Pitomai.
- Matine knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-
1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i
tom 1858.-1871. (Hrvatski dravni arhiv u
Zagrebu) br. 948-951.
1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857.
(Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu).
- Matine knjige vjenanih: tom 1732-1832., tom
1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski
dravni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.
- Matine knjige roenih: tom 1858-1871. (02.04.) -
Dravni arhiv u Bjelovaru)
- Matine knjige vjenanih: tom (26. 08.) 1871-
1892. i tom 1893-1903. (Dravni arhiv u
Bjelovaru).
- Matine knjige umrlih: tom 1871-1892., tom
J edna od stranica obaveznog "Status
animaruma" - pregled obaveznih stavki
(primjer - poev od oko 1890. godine).
Osim "Status animaruma" za prouavanje
obiteljskih stabala, odnosno i prezimena
vane su i tzv. Izvjesnice koje je ponekad
sam upnik na uzoru na original izraivao
(primjer - iz 1926. godine).
KAKO SE SNAI
KAKO SE SNAI
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
22 23
dosta velikog bukovakog vlastelinstva - pii
Bukovica), koje se spominje poetkom 16. stoljea
(1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljee i pol, ovdje
ne ivi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom
Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada
Podravskog bio "niija" i naputena zemlja. Tek
istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina
1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomae i
okolice privuen raznim pogodnostima koje je davala
tadanja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u
zamjenu za obranu dravnih granica, u prvo vrijeme od
moguih turskih napada, a kasnije irom granica
tadanje ogromne Austro-ugarske monarhije.
Osnova za formiranje dananje Pitomae
uinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje
izvreno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz
podruja oko Koprivnice i Krievaca. Stoga su dosta
vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomakim
prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714.
godine i oni iz prvih matinih knjiga pitomake upe sv.
Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su
poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje
koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine
XVIII. stoljea. Izuzetak su tu pitomaki konaci uretina
i anato Polje, te Krinica koji se pojavljuju tek krajem
XIX. stoljea.
Kako je Pitomaa bila u vrijeme Vojne krajine
sredite jedne od kumpanija urevake regimente, a
kasnije opine, te uzimajui u obzir povoljan geografski
poloaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju
doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav
stanovnitva danas, a ve i prije 150 i vie godina vrlo
raznolik u svim pogledima.
Slino je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva
naselja oko Pitomae formirana su do 1730.-ih godina.
Kratke crtice dat emo u nastavku, kad emo govoriti o
prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara,
Otrovanca, Velike renjevice i drugih mjesta.
ANTOLJ AK
BAANI, BADANJ EK, BAJ SAR, BALIJ A, BANOCI,
BARAN, BASTALI, BAANT, BEDEKOVI,
BEGOVI, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO,
BIROVEC, BIAN, BLAKO, BOHMEC, BOKAN,
BOGDAN, BOLKOVI, BRATANOVI, BREGOVEC,
BRENNER, BRLAI, BRITVI, BUI, BAAND
CAPAN, CETINJ AN, CIMERMAN, CIGLENEC,
CIGLEC, CRLENJ AK, CUGOVAN, CVETKOVI
EREPINKO, IMI, IMEIJ A, ORDA,
OKLO, OP
DELA, DEMI, DEREI, DESKAR, DIJ AKOVI,
DIKI, DOMITROVI, DOLIN, DRAKI,
DRVENKAR, DUGINA
AKI, ANI, ERI, IKETA, URIEVI,
URTAN
ERDELJ I, EREINAC
FABI, FANTA, FARKA, FEREA, FERI, FIKO,
FILIPEC, FILIPOVI, FRIREP, FRIGAN, FRII
GABARI, GALAREC, GALOVI, GALJ ER,
GAPAREC, GAPAR, GELENER, GIBA, GIBI,
GLAVAK, GLUHAK, GOLUBI, GOTZ, GRA-
DINJ AK, GREGL, GREGURKOVI, GREGURA,
GREGURI, GRGAI, GRABAR, GREGURI,
GRUDI
HABEK, HABIJ ANEC, HALAPA, HALAVUK,
HALUSEK, HAMPOVAN, HASANOVI, HARA-
MINAC, HEGEDU, HEGEDUI, HERCEG,
HERCEZI, HERENT, HERLI, HIRJ ANI, HORVAT,
HORVATI, HORVATINOVI, HREN, HUSINEC
IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVI,
IVI, IVEZA, IVKOVI
J AKUPEC, J ANE, J ANDRAI, J ANKOVI,
J ANTOL, J ELUI, J UG, J URI, J URIA, J URKAS
KAKA, KALEVI, KALENDARI, KAPAN,
KATRI, KAROLI, KATULI, KELI, KELEMEN,
KEREP, KRMI, KIRINEC, KIRIN, KI, KLAI,
KLINI, KOURKO, KOKOT, KOLARI, KOLO,
KOLAR, KOPRECKI, KORPARI, KORPADI,
KOROEC, KOS, KOSTADINOVI, KOVAI,
KOVA, KOARI, KOVAEVI, KOAR,
KOARI, KRAJ A, KRAJ AI, KRANJ EC,
KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJ AK,
KROLEC, KUKAVICA, KUT, KURETI, KUZMAN
LANDI, LAI, LAANSKI, LONARI,
LOVREKOVI, LOVRENEC, LOVRIN, LUKAI
MAAR, MAERIC, MAGDI, MAJ DAK, MAJ UREC,
MAJ N, MAJ STOR, MAKAR, MAKVI, MALEC,
MARKOVI, MARTINEZ, MATOLEK, MEDI,
MEUREAN, MESARI, METELKO, MIHOKOVI,
MIKA, MIKI, MIHALI, MIHALJ EVI, MILO,
MLINAR, MRAK
NA, NEME, NEMET, NOTHIG, NIKI, NOVAK,
NOVAKOVI, NOVOSEL, NOVOGRADEC
OBERAN, OPAI, ORA, ORHI, ORO,
OSMANOVI
PALAI, PALKO, PANDURI, PANKASZ, PAA,
PAVLI, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERI,
PERKO, PETAK, PETRI, PETROVI, PETRUI,
PINTAR, PLEKO, POJ ED, POSAVEC, PRE-
DRAGOVI, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHI,
PROVI, PUKA
RADELI, RADI, RAKIJ AI, RAKITNIAN,
RAUH, REHM, RENDULI, RENGEL, REP,
REETAR, RUPI, RUSAN
SABO, SABOLI, SABOLI, SAKO, SAI,
SALATI, SARAJ A, SCHLESINGER, SEGOVI,
SESVEAN, SILADI, SKEC, SMILJ ANI,
SMREK, SOMLJ AAN, SONDI, STANOJ EVI,
STEISKAL, SOBOTA, SUI
ABARI, AJ ATOVI, ANTEK, AN-
DROVAN, ANTEKOVI, ANTI, EGOVI,
EGREGUR, ELIMBER, EMOVAN, I-
MUNOVI, IROKI, KRINJ AR, OHINGER,
OSTARIC, PANI, PEGELJ , PIRANEC,
TUKAR, VARBA, VARBI
TAKA, TAMBOLA, TARI, TILJ AR, TI-
LJ AREC, TKALEC, TOMETI, TONKOVI,
TOPOLOVAN, TOTH, TUDI, TURNAIAN
UGRINOVI, VARGA, VARGOVI, WEBER,
VEDRI, VELIAN, VEREC, VIDA, VINKOVI,
VITKOVI, VLAI, VLAIEK, VRANEK,
VUGRINOVI,VUKI, VUNAK
ZDELIAN, ZELENBRZ, ZMIJ ANOVI, ZVONAR,
ZVONAREK, ILINSKI, IVKO, UNAC, UNI
ANTOLJ AK
(kbr. 870 - Tomo Antoljak)
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
"Status animarum
Za prouavanje obiteljskih stabala i prezimena
vana je i razna druga arhivska graa kao npr.
ovaj dopis iz 1895. godine koji govori o
diobi zadruge Kova iz Otrovanca ili,
pak, ovaj Krsni list (iz 1940. godine).
Popis obraenih
prezimena i rodoslovlja
Popis obraenih
A. Tomo *31.12.1878. vj.30.4.1900. +2.3.1931.
A. Mara r. Crnec *28.9.1880. vj.isto
a) J elka *18.5.1901. vj.11.9.1918. sa Stjepanom
Bugarinovi u Suhoj Kataleni
B. a) J osip *6.3.1903. vj.16.2.1927.
a) Bla * 2.2.1907. vj.1930. +16.2.1942. (vj. sa
Anom Dolin sa kbr.793)
a) Roza *23.8.1911. vj.1930. +24.7.1937. (vj. za
J uraja Filka)
a) Andro *23.11.1912. vj.1939. +10.4.1941.
a) Slavko *20.11.1914. vj. 1942. sa J elkom uki
iz Lozana
a) Ana *15.6.1917. +2.9.1917.
B. Ana r. Dolin *2.9.1908. vj.16.2.1927.
b) Tomo *20.12.1927.
BAANI
(kbr. 39 - Mirko Baani)
A. Mirko *29.10.1894. vj.19.11.1919.
A. Danica r. egregur *3.3.1904. vj.isto
a) Dragica *12.8.1920. +27.7.1921.
a) Zlata *23.9.1922.
a) Dragica *3.7.1924. +9.12.1925.
a) Krunoslav-Milan *3.2.1930.
nez.sin ? Zvonimir-Karlo *31.10.1936.
BADANJ EK
(kbr. 922 - Ivan Badanjek)
A. Ivan *19.6.1868. vj.8.1.1896. +28.4.1929.
A. Marija r. Giba *20.1.1877. vj.isto +27.3.1912.
a) Magda *10.7.1906.
A2. Marija r.varbi udova Profuntar
*28.8.1874.vj.11.12.1913. +2.9.1929
a2) Ivka *6.8.1914.
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
22 23
dosta velikog bukovakog vlastelinstva - pii
Bukovica), koje se spominje poetkom 16. stoljea
(1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljee i pol, ovdje
ne ivi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom
Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada
Podravskog bio "niija" i naputena zemlja. Tek
istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina
1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomae i
okolice privuen raznim pogodnostima koje je davala
tadanja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u
zamjenu za obranu dravnih granica, u prvo vrijeme od
moguih turskih napada, a kasnije irom granica
tadanje ogromne Austro-ugarske monarhije.
Osnova za formiranje dananje Pitomae
uinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje
izvreno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz
podruja oko Koprivnice i Krievaca. Stoga su dosta
vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomakim
prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714.
godine i oni iz prvih matinih knjiga pitomake upe sv.
Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su
poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje
koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine
XVIII. stoljea. Izuzetak su tu pitomaki konaci uretina
i anato Polje, te Krinica koji se pojavljuju tek krajem
XIX. stoljea.
Kako je Pitomaa bila u vrijeme Vojne krajine
sredite jedne od kumpanija urevake regimente, a
kasnije opine, te uzimajui u obzir povoljan geografski
poloaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju
doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav
stanovnitva danas, a ve i prije 150 i vie godina vrlo
raznolik u svim pogledima.
Slino je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva
naselja oko Pitomae formirana su do 1730.-ih godina.
Kratke crtice dat emo u nastavku, kad emo govoriti o
prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara,
Otrovanca, Velike renjevice i drugih mjesta.
ANTOLJ AK
BAANI, BADANJ EK, BAJ SAR, BALIJ A, BANOCI,
BARAN, BASTALI, BAANT, BEDEKOVI,
BEGOVI, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO,
BIROVEC, BIAN, BLAKO, BOHMEC, BOKAN,
BOGDAN, BOLKOVI, BRATANOVI, BREGOVEC,
BRENNER, BRLAI, BRITVI, BUI, BAAND
CAPAN, CETINJ AN, CIMERMAN, CIGLENEC,
CIGLEC, CRLENJ AK, CUGOVAN, CVETKOVI
EREPINKO, IMI, IMEIJ A, ORDA,
OKLO, OP
DELA, DEMI, DEREI, DESKAR, DIJ AKOVI,
DIKI, DOMITROVI, DOLIN, DRAKI,
DRVENKAR, DUGINA
AKI, ANI, ERI, IKETA, URIEVI,
URTAN
ERDELJ I, EREINAC
FABI, FANTA, FARKA, FEREA, FERI, FIKO,
FILIPEC, FILIPOVI, FRIREP, FRIGAN, FRII
GABARI, GALAREC, GALOVI, GALJ ER,
GAPAREC, GAPAR, GELENER, GIBA, GIBI,
GLAVAK, GLUHAK, GOLUBI, GOTZ, GRA-
DINJ AK, GREGL, GREGURKOVI, GREGURA,
GREGURI, GRGAI, GRABAR, GREGURI,
GRUDI
HABEK, HABIJ ANEC, HALAPA, HALAVUK,
HALUSEK, HAMPOVAN, HASANOVI, HARA-
MINAC, HEGEDU, HEGEDUI, HERCEG,
HERCEZI, HERENT, HERLI, HIRJ ANI, HORVAT,
HORVATI, HORVATINOVI, HREN, HUSINEC
IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVI,
IVI, IVEZA, IVKOVI
J AKUPEC, J ANE, J ANDRAI, J ANKOVI,
J ANTOL, J ELUI, J UG, J URI, J URIA, J URKAS
KAKA, KALEVI, KALENDARI, KAPAN,
KATRI, KAROLI, KATULI, KELI, KELEMEN,
KEREP, KRMI, KIRINEC, KIRIN, KI, KLAI,
KLINI, KOURKO, KOKOT, KOLARI, KOLO,
KOLAR, KOPRECKI, KORPARI, KORPADI,
KOROEC, KOS, KOSTADINOVI, KOVAI,
KOVA, KOARI, KOVAEVI, KOAR,
KOARI, KRAJ A, KRAJ AI, KRANJ EC,
KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJ AK,
KROLEC, KUKAVICA, KUT, KURETI, KUZMAN
LANDI, LAI, LAANSKI, LONARI,
LOVREKOVI, LOVRENEC, LOVRIN, LUKAI
MAAR, MAERIC, MAGDI, MAJ DAK, MAJ UREC,
MAJ N, MAJ STOR, MAKAR, MAKVI, MALEC,
MARKOVI, MARTINEZ, MATOLEK, MEDI,
MEUREAN, MESARI, METELKO, MIHOKOVI,
MIKA, MIKI, MIHALI, MIHALJ EVI, MILO,
MLINAR, MRAK
NA, NEME, NEMET, NOTHIG, NIKI, NOVAK,
NOVAKOVI, NOVOSEL, NOVOGRADEC
OBERAN, OPAI, ORA, ORHI, ORO,
OSMANOVI
PALAI, PALKO, PANDURI, PANKASZ, PAA,
PAVLI, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERI,
PERKO, PETAK, PETRI, PETROVI, PETRUI,
PINTAR, PLEKO, POJ ED, POSAVEC, PRE-
DRAGOVI, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHI,
PROVI, PUKA
RADELI, RADI, RAKIJ AI, RAKITNIAN,
RAUH, REHM, RENDULI, RENGEL, REP,
REETAR, RUPI, RUSAN
SABO, SABOLI, SABOLI, SAKO, SAI,
SALATI, SARAJ A, SCHLESINGER, SEGOVI,
SESVEAN, SILADI, SKEC, SMILJ ANI,
SMREK, SOMLJ AAN, SONDI, STANOJ EVI,
STEISKAL, SOBOTA, SUI
ABARI, AJ ATOVI, ANTEK, AN-
DROVAN, ANTEKOVI, ANTI, EGOVI,
EGREGUR, ELIMBER, EMOVAN, I-
MUNOVI, IROKI, KRINJ AR, OHINGER,
OSTARIC, PANI, PEGELJ , PIRANEC,
TUKAR, VARBA, VARBI
TAKA, TAMBOLA, TARI, TILJ AR, TI-
LJ AREC, TKALEC, TOMETI, TONKOVI,
TOPOLOVAN, TOTH, TUDI, TURNAIAN
UGRINOVI, VARGA, VARGOVI, WEBER,
VEDRI, VELIAN, VEREC, VIDA, VINKOVI,
VITKOVI, VLAI, VLAIEK, VRANEK,
VUGRINOVI,VUKI, VUNAK
ZDELIAN, ZELENBRZ, ZMIJ ANOVI, ZVONAR,
ZVONAREK, ILINSKI, IVKO, UNAC, UNI
ANTOLJ AK
(kbr. 870 - Tomo Antoljak)
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
"Status animarum
Za prouavanje obiteljskih stabala i prezimena
vana je i razna druga arhivska graa kao npr.
ovaj dopis iz 1895. godine koji govori o
diobi zadruge Kova iz Otrovanca ili,
pak, ovaj Krsni list (iz 1940. godine).
Popis obraenih
Popis obraenih
A. Tomo *31.12.1878. vj.30.4.1900. +2.3.1931.
A. Mara r. Crnec *28.9.1880. vj.isto
a) J elka *18.5.1901. vj.11.9.1918. sa Stjepanom
Bugarinovi u Suhoj Kataleni
B. a) J osip *6.3.1903. vj.16.2.1927.
a) Bla * 2.2.1907. vj.1930. +16.2.1942. (vj. sa
Anom Dolin sa kbr.793)
a) Roza *23.8.1911. vj.1930. +24.7.1937. (vj. za
J uraja Filka)
a) Andro *23.11.1912. vj.1939. +10.4.1941.
a) Slavko *20.11.1914. vj. 1942. sa J elkom uki
iz Lozana
a) Ana *15.6.1917. +2.9.1917.
B. Ana r. Dolin *2.9.1908. vj.16.2.1927.
b) Tomo *20.12.1927.
BAANI
(kbr. 39 - Mirko Baani)
A. Mirko *29.10.1894. vj.19.11.1919.
A. Danica r. egregur *3.3.1904. vj.isto
a) Dragica *12.8.1920. +27.7.1921.
a) Zlata *23.9.1922.
a) Dragica *3.7.1924. +9.12.1925.
a) Krunoslav-Milan *3.2.1930.
nez.sin ? Zvonimir-Karlo *31.10.1936.
BADANJ EK
(kbr. 922 - Ivan Badanjek)
A. Ivan *19.6.1868. vj.8.1.1896. +28.4.1929.
A. Marija r. Giba *20.1.1877. vj.isto +27.3.1912.
a) Magda *10.7.1906.
A2. Marija r.varbi udova Profuntar
*28.8.1874.vj.11.12.1913. +2.9.1929
a2) Ivka *6.8.1914.
Ivan Reetar
UREVAC, Meana 25 f
tel.&faks +385 (0)48/81 23 00; 81 11 88
GSM 098 27 12 44; 27 19 19
idejna i izvedbena hortikulturna rjeenja eksterijera
*
obiteljskih kua i poslovnih prostora,
mogunost strunog odravanja,
*
godinu dana garancije na sav zasaeni materijal,
*
najvea zbirka etinjaa u Hrvatskoj.
*
24 25
BAJ SAR
(kbr. 426 - Ivan Bajsar - doao iz Prugovca)
A. Ivan *8.7.1881. vj.1.2.1904. +2.12.1940.
A. J ela r. Domovi *12.10.1888. vj.isto
B. a) Antun *9.1.1905. vj.25.11.1925. (u Klotru)
B. Matilda r. Varga *13.3.1906. vj.isto (u Klotru)
C. a) Andrija *30.11.1906. vj.19.11.1933. (u
Suhopolju)
D. a) Ivan *21.10.1910. vj.18.11.1935.
D. Danica r. Kovai *5.10.1916. vj.isto
C. J osipa r. Varga *27.6.1907. vj.19.11.1933.
c) Vladimir *30.4.1934. +2.5.1934.
c) Vladimir *16.6.1935. (u Novoj Bukovici)
d) Mira *25.9.1941.
c1) Vjekoslav *21.6.1936.
b) Milan *24.2.1927. +29.5.1927 (u Suhopolju)
b) Ivan *21.7.1928. (u Suhopolju)
b) Milka *23.8.1930. +5.10.1930. (u Suhopolju)
b) uro *25.3.1932. +13.8.1932. (u Suhopolju)
(ini se da ovi Bajsari u Pitomai vie nemaju
potomaka - svi dananji Bajsari potjeu iz Kladara
- vidi u nastavku obiteljska stabla obitelji u
Kladarama)
(kbr. 771 - Franjo Bajsar)
A. Franjo sin Mate *1.8.1860. vj.21.11.1883.
+6.12.1932.
A. J ela r. ostaric *15.5.1862. vj. isto
+12.6.1944.
a) Tomo *28.2.1892. +17.8.1892.
B. a) Mato *16.11.1896. vj.18.11.1918.
+8.2.1948.
B. Franca r.Dolin *4.3.1898. vj. isto
(ini se da se loza sa njima prekinula?)
(kbr. 799 - Ivan Bajsar)
A. Ivan sin Mate *21.6.1863. vj.? +5.5.1919.
A. Bara r. Makvi *27.11.1868. vj.? +11.2.1943.
a) Terezija *1.10.1887. vj.11.1.1909.
+23.2.1912. (udata za Roka Korpadi u Kladare)
a) Kata *3.10.1889. vj.1908. za ?
a) Franjo *26.7.1893. +6.2.1948.
a) Magda *19.6.1897. +11.2.1903.
(ini se da se loza sa Franjom prekinula?)
(nastavak u slijedeem broju)
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
P
R
I
L
O
G

-

R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Nikola ubi
eko je bilo vidjeti posljednji ispraaj u
Pitomai i irom ovog kraja poznatog
tamburaa, sviraa, pjevaa i veseljaka
Nikole ubia, jednog do nedavno lana, a ujedno
i osnivaa poznatog pitomakog sastava
Podravski muikai koji su pronijeli pitomako ime
irom Hrvatske. Rodio se 1938. godine, a od
mladosti se bavio sviranjem domaih pjesama.
Svirao je u raznim tamburakim i drugim
sastavima, a pored toga, ako ste ga poznavali, za
njega moemo zaista rei da je bio ovijek - zaista
ne samo zato jer je umro, kako se to obino kae
za pokojnog. Umro je 10. 04. 2001. godine, a
pokopan je na mjesnom groblju u Pitomai uz
pratnju brojnih mjetana, poznanika i prijatelja.
Stoga smo mu posvetili ovih nekoliko redaka da
ipak ostane i ovakva uspomena na njega i neka
znade da ga se svi rado sjeaju.
B.B.
T
- Prodajem Ladu nivu u odlinom stanju.
Upitati na tel: 716-699.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom
centru u Pitomai. Informacije na tel: 782-179.
- Iznajmljujem poslovni prostor u starom
poslovnom centru u Pitomai ili prodajem
povoljno. Tel: 783-486.
Reklame, oglasi
i obavijesti
Tel: 781-016
Caffe bar i slastiarna
Trg k. Tomislava bb. PITOMAA
estita Vam meunarodni
Praznik rada 1. svibnja,
te Vas poziva da se doete
rashladiti u nadolazeim
ljetnim danima.
"SRK"
nudi vam uitak sportskog
ribolova na svojim ribama
bogatim vodama
na Staroj Dravi u Krinici -
pogotovo na tzv."Grabi".
Sve informacije na
tel. 091/512-0490
PORTSKORIBOLOVNI KLUB
"SMU"
KRINICA
RK
"Smu"
Krinica
- Prodajemo silose za ciment i sl. Upitati na tel:
048/897-600.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u
Pitomai. Tel: 782-922.
- Iznajmljuje se lokal na poetku Vinogradske
ulice - Pitomaa. Tel: 01/2010-293.
- Iznajmljuje se lokal u Gajevoj u Pitomai
(Saraja). Upitati na tel: 782-234.
- Prodajem kuu u Gajevoj ulici (preko puta
policije u Pitomai). Informacije na tel. broj: 782-
342.
- Prodajem vei alu kiosk (kompletan) po-
godan za brzo seljenje. Upitati na tel: 714-066.
- Prodajem traktor IMT 539 '86. g. bez kabine
za 6,500 DM. Informacije na tel: 782-731.
- Prodajem kombajn Zmaj 132, sa 2 adaptera,
'79.g., spreman za etvu. Tel: 099/533-580
- Prodajem traktor Torpedo 75., 2 vue, '84. u
odlinom stanju. Cijena 13.500 DM. Upitati na
tel: 099/533-580
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu i podkunicu u centru Pitomae
(Trg k. Tomislava) kod crkve. Informacije na tel:
01/234-6706 (Tomazeti).
- Prodajemo pilie za klanje i primamo narudbe
za vee koliine. Tel: 783-306.
- Prodajem kuu u Vinogradskoj ulici u Pitomai.
Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.
- Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. J eftino.
Tel: 782-767.
- Prodaje se kua u Vinogradskoj ulici u Pitomai.
Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.
- Iznajmljuje se lokal u Vinogradskoj ulici u
Pitomai kbr.64. Informacije na tel: 783-058.
- Prodaje se kua u Vinogradskoj ulici u Pitomai
kbr. 7. Upitati susjede.
- Prodajem flance cvijea (salvije, petunije,
vodenke, lize) i Fiat 127. '82. g., povoljno.
Informacije na tel:033/714-625
KOGRAD d.o.o.
za graditeljstvo, trgovinu, transport i usluge
PITOMAA, A. enoe 16
Tel&fax: 033/782-441
Mob: 099/521-828
Vl. Ivan Kostelac
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
sr et an
Pr azni k
r ada
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
j
ove
dine
slavi sv
u
go

o
c
50.-u oblj tn
e
i u
NK "Pitomaa
organizira u restoranu "Verica" (KTC-ova rob-na
kua) u subotu, 12. svibnja 2001. godine s
poetkom u 20,00 sati "PLAVU NO NK
PITOMAA". Bit e to zabava sa aukcijom slika i
tombolom, a zabavljat e vas glazbeni sastav
"Fakini",dok e gosti biti TS "Gazde" i eljko
Sesvean. Ulaznica s konzu-macijom (veera)
iznosi 70 kn po osobi, dok se one mogu kupiti
svakodnevno u taj-nitvu NK "Pitomaa" u
Vinogradskoj 19. Sve informacije na broj
tel:782-996 ili od 17 sati 782-444. Doite i
ugodno se zabavite.
Ivan Reetar
UREVAC, Meana 25 f
tel.&faks +385 (0)48/81 23 00; 81 11 88
GSM 098 27 12 44; 27 19 19
idejna i izvedbena hortikulturna rjeenja eksterijera
*
obiteljskih kua i poslovnih prostora,
mogunost strunog odravanja,
*
godinu dana garancije na sav zasaeni materijal,
*
najvea zbirka etinjaa u Hrvatskoj.
*
24 25
BAJ SAR
(kbr. 426 - Ivan Bajsar - doao iz Prugovca)
A. Ivan *8.7.1881. vj.1.2.1904. +2.12.1940.
A. J ela r. Domovi *12.10.1888. vj.isto
B. a) Antun *9.1.1905. vj.25.11.1925. (u Klotru)
B. Matilda r. Varga *13.3.1906. vj.isto (u Klotru)
C. a) Andrija *30.11.1906. vj.19.11.1933. (u
Suhopolju)
D. a) Ivan *21.10.1910. vj.18.11.1935.
D. Danica r. Kovai *5.10.1916. vj.isto
C. J osipa r. Varga *27.6.1907. vj.19.11.1933.
c) Vladimir *30.4.1934. +2.5.1934.
c) Vladimir *16.6.1935. (u Novoj Bukovici)
d) Mira *25.9.1941.
c1) Vjekoslav *21.6.1936.
b) Milan *24.2.1927. +29.5.1927 (u Suhopolju)
b) Ivan *21.7.1928. (u Suhopolju)
b) Milka *23.8.1930. +5.10.1930. (u Suhopolju)
b) uro *25.3.1932. +13.8.1932. (u Suhopolju)
(ini se da ovi Bajsari u Pitomai vie nemaju
potomaka - svi dananji Bajsari potjeu iz Kladara
- vidi u nastavku obiteljska stabla obitelji u
Kladarama)
(kbr. 771 - Franjo Bajsar)
A. Franjo sin Mate *1.8.1860. vj.21.11.1883.
+6.12.1932.
A. J ela r. ostaric *15.5.1862. vj. isto
+12.6.1944.
a) Tomo *28.2.1892. +17.8.1892.
B. a) Mato *16.11.1896. vj.18.11.1918.
+8.2.1948.
B. Franca r.Dolin *4.3.1898. vj. isto
(ini se da se loza sa njima prekinula?)
(kbr. 799 - Ivan Bajsar)
A. Ivan sin Mate *21.6.1863. vj.? +5.5.1919.
A. Bara r. Makvi *27.11.1868. vj.? +11.2.1943.
a) Terezija *1.10.1887. vj.11.1.1909.
+23.2.1912. (udata za Roka Korpadi u Kladare)
a) Kata *3.10.1889. vj.1908. za ?
a) Franjo *26.7.1893. +6.2.1948.
a) Magda *19.6.1897. +11.2.1903.
(ini se da se loza sa Franjom prekinula?)
(nastavak u slijedeem broju)
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
P
R
I
L
O
G

-

R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Nikola ubi
eko je bilo vidjeti posljednji ispraaj u
Pitomai i irom ovog kraja poznatog
tamburaa, sviraa, pjevaa i veseljaka
Nikole ubia, jednog do nedavno lana, a ujedno
i osnivaa poznatog pitomakog sastava
Podravski muikai koji su pronijeli pitomako ime
irom Hrvatske. Rodio se 1938. godine, a od
mladosti se bavio sviranjem domaih pjesama.
Svirao je u raznim tamburakim i drugim
sastavima, a pored toga, ako ste ga poznavali, za
njega moemo zaista rei da je bio ovijek - zaista
ne samo zato jer je umro, kako se to obino kae
za pokojnog. Umro je 10. 04. 2001. godine, a
pokopan je na mjesnom groblju u Pitomai uz
pratnju brojnih mjetana, poznanika i prijatelja.
Stoga smo mu posvetili ovih nekoliko redaka da
ipak ostane i ovakva uspomena na njega i neka
znade da ga se svi rado sjeaju.
B.B.
T
- Prodajem Ladu nivu u odlinom stanju.
Upitati na tel: 716-699.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom
centru u Pitomai. Informacije na tel: 782-179.
- Iznajmljujem poslovni prostor u starom
poslovnom centru u Pitomai ili prodajem
povoljno. Tel: 783-486.
Reklame, oglasi
i obavijesti
Tel: 781-016
Caffe bar i slastiarna
Trg k. Tomislava bb. PITOMAA
estita Vam meunarodni
Praznik rada 1. svibnja,
te Vas poziva da se doete
rashladiti u nadolazeim
ljetnim danima.
"SRK"
nudi vam uitak sportskog
ribolova na svojim ribama
bogatim vodama
na Staroj Dravi u Krinici -
pogotovo na tzv."Grabi".
Sve informacije na
tel. 091/512-0490
PORTSKORIBOLOVNI KLUB
"SMU"
KRINICA
RK
"Smu"
Krinica
- Prodajemo silose za ciment i sl. Upitati na tel:
048/897-600.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u
Pitomai. Tel: 782-922.
- Iznajmljuje se lokal na poetku Vinogradske
ulice - Pitomaa. Tel: 01/2010-293.
- Iznajmljuje se lokal u Gajevoj u Pitomai
(Saraja). Upitati na tel: 782-234.
- Prodajem kuu u Gajevoj ulici (preko puta
policije u Pitomai). Informacije na tel. broj: 782-
342.
- Prodajem vei alu kiosk (kompletan) po-
godan za brzo seljenje. Upitati na tel: 714-066.
- Prodajem traktor IMT 539 '86. g. bez kabine
za 6,500 DM. Informacije na tel: 782-731.
- Prodajem kombajn Zmaj 132, sa 2 adaptera,
'79.g., spreman za etvu. Tel: 099/533-580
- Prodajem traktor Torpedo 75., 2 vue, '84. u
odlinom stanju. Cijena 13.500 DM. Upitati na
tel: 099/533-580
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu i podkunicu u centru Pitomae
(Trg k. Tomislava) kod crkve. Informacije na tel:
01/234-6706 (Tomazeti).
- Prodajemo pilie za klanje i primamo narudbe
za vee koliine. Tel: 783-306.
- Prodajem kuu u Vinogradskoj ulici u Pitomai.
Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.
- Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. J eftino.
Tel: 782-767.
- Prodaje se kua u Vinogradskoj ulici u Pitomai.
Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.
- Iznajmljuje se lokal u Vinogradskoj ulici u
Pitomai kbr.64. Informacije na tel: 783-058.
- Prodaje se kua u Vinogradskoj ulici u Pitomai
kbr. 7. Upitati susjede.
- Prodajem flance cvijea (salvije, petunije,
vodenke, lize) i Fiat 127. '82. g., povoljno.
Informacije na tel:033/714-625
KOGRAD d.o.o.
za graditeljstvo, trgovinu, transport i usluge
PITOMAA, A. enoe 16
Tel&fax: 033/782-441
Mob: 099/521-828
Vl. Ivan Kostelac
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
sr et an
Pr azni k
r ada
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
o
e
d
v
j
v
g
ine slavi s
ou
o
-
o
t
c
50. u
blj
ni u
e
NK "Pitomaa
organizira u restoranu "Verica" (KTC-ova rob-na
kua) u subotu, 12. svibnja 2001. godine s
poetkom u 20,00 sati "PLAVU NO NK
PITOMAA". Bit e to zabava sa aukcijom slika i
tombolom, a zabavljat e vas glazbeni sastav
"Fakini",dok e gosti biti TS "Gazde" i eljko
Sesvean. Ulaznica s konzu-macijom (veera)
iznosi 70 kn po osobi, dok se one mogu kupiti
svakodnevno u taj-nitvu NK "Pitomaa" u
Vinogradskoj 19. Sve informacije na broj
tel:782-996 ili od 17 sati 782-444. Doite i
ugodno se zabavite.
1
0

.
4
g
r
d
i
i
j
t
a
c
e
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
27
Lovako drutvo
Pitomaa
"FAZAN"
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
PRVA OBRTNO TEDNO KREDITNA
ZADRUGA PITOMAA
estita vam meunarodni
Praznik rada 1. svibnja
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Nudi Vam umjetnika djela svih
hrvatskih autora (ulja, akvarele,
grafike i drugo), izrauje grafi-
ke forme, organizira izlobe, auk-
cije i drugo.
eli Vam sve najbolje
povodom Praznika rada
Autoservis
ELIMBER
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA 033/782-149
Brze, kvalitetne i jeftine
usluge fotografiranja, video snimanja,
fotokopiranja, izrade fotografija i
drugih slinih usluga nudi Vam i
ujedno estita Praznik rada
PITOMAA, Gajeva 34
Tel: 033/782-258 i 782-308
Direktor: Stjepan iroki
estitamo Vam Praznik rada
Foto "Begovi"
Trg kralja Tomislava 18 i bb
Pitomaa
Foto Begovi 1 tel:782-340
- Prodajem vrlo povoljno vinograd u centru Aranja.
Sve informacije na tel: 782-975
- Prodajem kuu sa podkunicom i gospodarskim
objektima u Dravskoj ulici u Pitomai. Tel:782-300
Caffe bar
"Zvonimir"
Vl. Zvonimir Slaviek
Pitomaa, Gajeva 136
"Zvonimir"
93,5 Mhz
Radio Pitomaa
033/783-883
PITOMI RADIO
JAN SPIDER d.o.o.
CROATI A - PI TOMAA
Petra Preradovi a 173
Tel / f ax: 033/ 783- 879
033/ 783- 767
Sve informacije
na tel: 033/782-322
Autoservis
"FRIC"
TRGOVINE
"STELLA"
Vl. Draen Begovi
J .J .Strossmayera 53
PITOMAA
Tel: 033/783-200
PITOMAA
Tel: 033/783-301
KLADARE
Tel: 033/783-776
BRZO - KVALITETNO -
SA GARANCIJ OM - J EFTINO
uvajte svog ljubimca,
servisiranjem kod Frica!
Obitelj ne bi dobro jela,
da ju ne snabdjeva Stella!
"BB-art" Pitomaa
e
s
t
i
t

V
a
m
a
a
r
a
z
n
k

r
a
d
P
i
26
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
g
50
odina
iskustva
"GRGAI"
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =220,00 kn
d) A4 =490,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava:2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU,
odnosno zakupu prostora u Pitomakim novinama moete
dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi
Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
1
4
0

g
.
t
r
a
d
i
c
i
j
e
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
27
Lovako drutvo
Pitomaa
"FAZAN"
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
PRVA OBRTNO TEDNO KREDITNA
ZADRUGA PITOMAA
estita vam meunarodni
Praznik rada 1. svibnja
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Nudi Vam umjetnika djela svih
hrvatskih autora (ulja, akvarele,
grafike i drugo), izrauje grafi-
ke forme, organizira izlobe, auk-
cije i drugo.
Autoservis
ELIMBER
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA 033/782-149
Brze, kvalitetne i jeftine
usluge fotografiranja, video snimanja,
fotokopiranja, izrade fotografija i
drugih slinih usluga nudi Vam i
ujedno estita Praznik rada
PITOMAA, Gajeva 34
Tel: 033/782-258 i 782-308
Direktor: Stjepan iroki
estitamo Vam Praznik rada
Foto "Begovi"
Trg kralja Tomislava 18 i bb
Pitomaa
- Prodajem vrlo povoljno vinograd u centru Aranja.
Sve informacije na tel: 782-975
- Prodajem kuu sa podkunicom i gospodarskim
objektima u Dravskoj ulici u Pitomai. Tel:782-300
Caffe bar
"Zvonimir"
Vl. Zvonimir Slaviek
Pitomaa, Gajeva 136
"Zvonimir"
93,5 Mhz
Radio Pitomaa
033/783-883
PITOMI RADIO
JAN SPIDER d.o.o.
CROATI A - PI TOMAA
Petra Preradovi a 173
Tel / f ax: 033/ 783- 879
033/ 783- 767
Sve informacije
na tel: 033/782-322
Autoservis
"FRIC"
TRGOVINE
"STELLA"
Vl. Draen Begovi
J .J .Strossmayera 53
PITOMAA
Tel: 033/783-200
PITOMAA
Tel: 033/783-301
KLADARE
Tel: 033/783-776
BRZO - KVALITETNO -
SA GARANCIJ OM - J EFTINO
uvajte svog ljubimca,
servisiranjem kod Frica!
Obitelj ne bi dobro jela,
da ju ne snabdjeva Stella!
"BB-art" Pitomaa
e
s
t
t

V
a
m
i
a
r
a
z
n
r
a
d
a
P
i
k

26
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
g
50
odina
iskustva
"GRGAI"
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =220,00 kn
d) A4 =490,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava:2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU,
odnosno zakupu prostora u Pitomakim novinama moete
dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi
Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4

Pitomačke Novine Broj 1 (2001.)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pitomačke Novine Broj 1 (2001.)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PI TOMAKE NOVI NE

pr ve novi ne koj e su i kada t i skane

pr ve novi ne koj e su i kada t i skane

You might also like