1

KITOVI I RETUIRANJE


KITOVI
Kitovi se koriste za uklanjanje oteenja na preparaciji i slikanom sloju. Trebaju biti u obliku paste da se mogu
nanijeti na oteena mjesta. Ne smiju se suenjem znatnije skupljati. Kvaliteta kita ovisi o njegovoj elastinosti,
adheziji sa susjednim slojevima, snazi upijanja, strukturi, stabilnosti boje, reverzibilnosti. Razlikuju se po sastavu i
svojstvima pa se kit za drvo razlikuje od kita za platno ili metal.
Sastoje se od veziva, jednog ili vie punila i pigmenata ako su obojeni. Kao veziva koriste se: tutkalo (7-10%
otopina), celulozni eteri (Klucel otopljen u vodi ili alkoholu kao gusta masa i zatim razrijeen), ulje, vosak-smole,
sintetike smole, disperzije sintetikih smola Plextol B 500), polivinilalkohol (Mowiol, 16 % otopina u vodi), BEVA
(1 dio BEVA i 2 dijela krede).
Kao punila koriste se ampanjska ili bolonjska kreda, ali i druga prakasta punila. Od pigmenata je oker najei.
Koliina veziva i punila je vana jer o njima ovise svojstva kita. Ako kit ima previe punila poslije suenja e se
ljutiti ili e jako upiti vezivo iz retua. Takav kit e trebati jau izolaciju. Ako ima puno veziva, biti e nepropustan i
lako e pucati.
1. Prije kitanja potrebno je pripremiti povrinu uklanjanjem prljavtine i ostataka starog kita ienjem mehaniki ili
otapalom. Slojeve koji se ljute, pucaju ili su zbog nekog razloga nestabilni treba konsolidirati.
2. Oiena mjesta se moraju pripremiti da bi se stvorila dobra adhezija izmeu oteenih dijelova i kita. Moe se
nanijeti volovska u ili otopina etilnog alkohola da se smanji povrinska napetost i omogui bolja adhezija. Koriste
se i veziva kao tutkalo (s ili bez tenzida) ili otopina elaka u alkoholu kad je prije bio koriten vosak ili votano-
smolno vezivo. Ako se nanosi tutkalno kredni kit na votano-smolnu podlogu, dobro ga je zapeglati preko melinex
folije da se postigne dobra adhezija. Kit se nanosi patulom u jedan ili vie slojeva. Slijedei sloj se nanosi na
prethodno suhi sloj kita.
3. Poslije kitanja kitirana mjesta se izoliraju kako bi se sprijeilo da kit ne upije vezivo iz retua. Veziva za izolaciju
mogu biti: tutkalo, otopine prirodnih smola ( damar u white spiritu, mastiks u alkoholu, 5-6% otopina elaka u
alkoholu, ketonske smole-LAROPAL u white spiritu ).
Slijedei pasus je saetak poglavlja o kitovima iz knjige Knut Nicolaus: The restoration of paintings:
2

KITOVANJE
Kitiranje je u sutini zapunjavanje manjih ili veih oteenja u slikanom sloju ili grundu pa i na samom nosiocu slike
( npr. kod drvenih nosioca) kako bi se nastala udubljenja dovelo u razinu okolnog dijela slike te prema potrebi
omoguilo daljnje retuiranje.
Prema konzinstenciji kita moemo napraviti podjelu na:
-tekui
-pastozni
-vrsti ( termoplastini)
Okolni slikani sloj moe biti gladak ( iako je najee strukturiran ) pa tako i kitove dijelimo prema izgledu na glatke i
strukturirane kitove.
Prije kitiranja treba pripremiti oteeno podruje :
- ienje praine i ev. ostataka starog kita
- podlijepiti grund ako se odvaja
- regulirati upojnost podloge
Za reguliranje upojnosti esto se koristi termin 'izolacija' koji ne oslikava svrhu postupka ostvariti dobru vezu kita i
podloge. Ako je podloga previe upojna moemo je zasititi vezivom- npr. elakom ili tutkalom , u drugoj situaciji ako
je podloga neupojna poboljati emo prionljivost pomou govee ui.U svakom sluaju, neemo nita izolirati ve
naprotiv- povezati.
Dakle poeljna svojstva kita su:
- da prianja
- da se to manje skuplja
- da se lako oblikuje, brusi i strukturira
- da mu moemo jednostavno kontrolirati upojnost
- da je reverzibilan i stabilan
- da reagira na klimatske promjene slino kao i okolno podruje (slike)

Kako se svaki kit sastoji od veziva, punila i ev. pigmenta moemo ih sistematizirati i prema vezivu :
- tutkalni
- uljeni
- emulzijski
- votani, votano-smolni
- beva 371
- pvac
- acryl
- polyvinil alkohol
- cel.eter: klucel,metil celuloza

3

Tutkalni odnosno tutkalno kredni kitovi
Koliina veziva odruje se sistemom proba- kit se ne smije praiti, odvajati ni krakelirati. Suenjem i naknadno
'izolacijom' mijenja se ton kita i to treba imati u vidu posebno kod pigmentiranih kitova.Kitovi se nanose u jednom ili
vie slojeva ali nikad u jednom debelom sloju.Do skupljanja kita dolazi ovisno o vrsti veziva, koliini punila i debljini
sloja.Kao tutkalo, radi elastinosti, koristi se najbolje riblje tutkalo(7%), dodaje se i med.
Ako su na podlozi kita votano-smolni ostaci izolacija slabim elakom poboljati e prianjanje kita.Takoer je dobro i
zapeglati kit naknadno.
Glatki kitovi mogu se nivelirati vlanim plutom ili pamunim tamponom pa nema opasnosti od laganog preklapanja
kita sa okolnim podrujem, no kod hrapavih , stukturiranih slika treba biti posebno oprezan i nikako ne prelaziti rub
kitiranog podruja.
Uljeni kitovi
Vrlo se teko uklanjaju-samo skalpelom, zbog nereverzibilnosti, posebno zbog dodatka olovne bijele koja sa uljem
tvori sapune i stvara vrlo vrsti film.Zbog ovih svojstava danas se ugl. ne koriste.
Votani
Votani tj votano smolni kitovi kombinacije su pelinjeg ili mikrokristalinog voska sa smolama da bi im se pojaala
ljepljivost.Ranije kolofonij, danas damar dodaje se u odnosu 3:1 + kreda kao punilo i ev. pigment.Mogu biti meki ili
tvri zavisno o kol. punila.
Meki su bolji za male rupice( mogu se zagrijati i prstima), kao i za utiskivanje vruih strukturnih kalupa.Osim
kvalitete termoplastinosti koja je povoljna za utiskivanje tekstura, prednosti su ovih kitova mogunost nanoenja u
jednom sloju debelo, zatim brzo stvrdnjavanje i injenica da se kroz njih u sliku ne unosi nikakva otapala kao ni
vlagu.
Ovi kitovi nisu pogodni za kitiranje veih povrina, kao ni za mat povrine- imaju dubinsku svjetlost i loe primaju
potpuno mat -vodene retue.
Beva 371
Beva i kreda u omjeru 1:2 koriste se kao kit u obliku meke paste koja sui isparavanjem i obradiva je 20-ak minuta, ili
kao tvrda pasta koja se aktivira el.patulom kojom se i nanosi.
Mowiol
Polivynil alcohol ima dobra svojstva i moe se koristiti slino kao i tutkalo.Manje stee.
Mowilith
Polivinilacetatna smola koristi se kao disperzija.Nije reverzibilan u vodi, teko se brusi.
Acryl
Kao i pvac, ali lake se obrauju.Koristi se dosta Plextol D498.
Kod nanoenja i obrade kita koristimo se
- patulama, zagrijanim patulama, zubarskim , elektrinim
- zaglauje se plutom ili tamponom
- kistovima
4
- kalupima, otiscima negativnih i pozitivnih formi
- odlijevima za intarziju strukture
-
Tehnike strukturiranja mogu biti
- sa kitom:
a. za vrijeme nanoenja kita
b. kad se kit osui, bruenjem i grebanjem

- na kitu:
a. na suhom kitu sa kistom i strukturnim kitom- pastigliom
b. utiskivanjem u svjei kit pozitvnih* i neg. formi( npr. utiskivanje platna)
c. ugraivanjem strukturnih intarzija u podnivelirani kit

*Pozitivne forme su odlijevi struktura dobiveni uzimanjem kalupa sa odgovarjuih povrina , esto sa iste slike.
Kalupi se rade od silikona ( siliconized inidan rubber) ili araldita pa i PVC-a.
Silikoni ne polimeriziraju potpuno pa ostavljaju trag na povrini sa koje uzimamo otisak.Mana im je i to to ulaze u
krakelire i tamo ostaju nakon odvajanja kalupa.
S druge strane npr. araldit ne uzima tako dobar otisak jer je viskozniji a nakon stvrdnjavanja tvrd je i neelastian pa
se tee odvaja i postoji vea opasnost oteenja povrine na koju otiskujemo.

Pozitivne i negativne forme mnogo se jednostavnije utiskuju u termoplastini kit nego u npr. tutkalno kredni kod
kojega treba odrediti pravi trenutak utiskivanja i podizanja kalupa.Utiskivanje se vri kad je kit dovoljno suh da se na
zalijepi i dovoljno vlaan i mekan da primi otisak.Podizanje mora biti pravovremeno kako se ne bi kit previe osuio i
vrsto vezao kalup, a s druge strane kako se ne bi jo vlaan podigao djelomino sa kalupom, to bi otetilo teksturu
tj strukturu povrine.
Kod neutralnog retua nije obavezno strukturiranje kita bez obzira na strukturiranost povrine.

RETU

5
Retuom se oslikavaju oteeni dijelovi na umjetnini. Za retu se biraju stabilni materijali, koji se ne mijenjaju
starenjem, i koji su reverzibilni. Retu se priprema mijeanjem pigmenata s vezivom koje mu daje odreena svojstva.
Osobine veziva dolaze do izraaja i kod odreene vrste retua.

1. Uljni retu
Sporo sui, uti, nije reverzibilan
2. Smolni retu
Sui bre od uljnog retua pa omoguuje bre retuiranje. Smole imaju vei IR od suivih ulja i vodenih veziva pa
bolje intenziviraju boju, poveavaju sjaj i transparentnost. Starenjem ute i postaju krte do razliitog stupnja.
3. Smolno-uljni retu
Bre sui od uljnog, a elastiniji je od smolnog. Vie uti i postaje tee topljiv nego smolni retu. Priprema se
mijeanjem uljene boje sa smolnim lakom.
4. Retu s vodenim vezivima (akvarel, gva)
Ove boje poslije suenja ostaju topive u vodi. Vodenim retuom je teko postii boju originala koja okruuje retu. Za
provjeru boje koju e retuirana mjesta dobiti nakon lakiranja nanosi se white spirit. On boju otprilike intenzivira kao
lak. Retu vodenim bojama je stabilan, vremenom se manje mijenja nego retu od smola i ulja. Gva bojama se moe
postii i struktura slikanog sloja. Postaje svjetliji nakon suenja. Obino se koristi za podslikavanje.


gvaem se postiu glae teksture a akrilom otrije teksture poteza

5. Retu jajanom temperom
Str 278-280. iz Knut Nicolaus: The restoration of paintings
Stara retu tehnika,posebno koristi se u 19. st.Ako se krivo konstr. snano se vee i ne moe se vie skinuti-zato je
danas rest. izbjegavaju.U sr.vijeku Talijani koriste umanjak kao slik. medij.Mijean sa bjelanjcem takodj.se moe
koristiti kao vezivo za retu.
Ako se tome doda boja i suivo ulje ili vosak rezultat je jajana tempera.Retu jaj.tempere vrlo malo se mijenja i
dobro se moe podraavati obojenost i karakt.strukturu starog slikanog sloja.Po mome miljenju, retu jajanom
temperom je superioran svim drugim tehnikama restauracije starih majstora koje danas znamo.uti vrlo malo, lako ga
je strukturirati i nadasve izgleda pout stare slike.
6
Hoe li se moi, ili ne, skinuti tempera retu ovisi samo o tome kako je konstr. i o aditivima samom jaju.Npr. ako se
doda malo pelinjeg voska ili ako je retu nanesen na sloj laka-moi e se ak i nakon dugo vremena skinuti
otapalom ili skalpelom bez opasnosti da otetimo sliku.
SASTAV:
Ima dosta recepata za jaj. temperu- u principu izbjegavati komplicirane emulzije koje vie mijenjaju izgled.
Evo jedne primjerene:
1. Razbij jaje i odvoji umanjak od bjelanjka
2. Otopi neto bijeljenog voska(pelinjeg) u white spiritu u omjeru otprilike 1:3,tako da dobije votanu pastu
3. Sa patulicom zamijeaj umanjak sa mrvicu vot.paste(veliine graka)
4. Mjeavinu i bjelanjce stavi u au sa poklopcem i snano promukaj
5. Razrijedi sve sa istom koliinom destilirane vode i kapljicom octa kao konzervansa
6. Na paleti smijeaj tako dobiveno vezivo sa pigmentom upotrebivi kist.Male grudice izgladi sa finom zubarsko
patulicom i zamijeaj.
Kad se retuira vezivo se moe razrijediti vodom.Za bolje prianjanje(adheziju) moe se dodati spoj kao to je ox-
gall.Previe razrijeeno vezivo => mat karakter kad se osui, premalo razrj.=> krakelira kad se osui.
Konstr. retua je problematina i zahtijeva mnogo iskustva jer boja nije ista zamijeana na paleti i kad doe na
sliku.Tu su 4 stupnja promjena:
1.Razlika u boji na paleti i boji apliciranoj na punilo
2.Suenjem retu posvijetli
3.Kad se brusi, izgladi prije lakiranja boja se lagano pojaa
4.Lakiranje e pojaati boju
. Sve to valja imati na umu kad se nanosi retu,da bi boje bile to blie originalu. Retu se gradi u slojevima a izm.
slojeva moze se nanijeti tanki lak nakon to se pojedini sloj osuio-to ovisi i o rel.vlazi u radionici.Moe se pomoi i
malim fenom za kosu-to dosta pomae i ubrzava rad. Poliranjem povrine pojavljuje se karakteristini sjaj jajane
tempere.
6. Retu kazeinskom temperom
Kazeinska tempera pogodna je za retu samo na manje elastinim vrstim podlogama, poput drvene ploe.Tvrdo i krto
vee pa se emulgira sa tand uljem ili umanjkom.Prava kazeinska tempera nakon suenja netopiva je u vodi no
kupovne tempere, iako dolaze u prodaju pod nazivom kazeinske, nisu ni nakon due vremena vodootporne pa ih treba
uzeti sa rezervom.Luine koje se koriste u pripremi kaz. tempere mogu negativno djelovati na neke pigmente pa i to
ini ovu tehniku donekle nepogodno za retu.S druge strane prednost joj je to brzo sui.Vee vrsto i vea je
opasnost od prevelike koncentracije veziva nego od slabog vezivanja.
7. Retu akrilnim smolama
Akrilne smole se koriste kao otopine smole u otapalu i disperzije smole u vodi. Stabilnost im ovisi o kemijskom
sastavu. Tako je Paraloid B 72 najstabilnija smola. Paraloid B 67 otopljen u white spiritu je manje stabilna pa uti i na
svjetlu postaje slabije topiv. Relativno brzo sue ali brzo sue i na paleti.
7
Disperzije akrilne smole koriste se kao vezivo u akrilik retuu.
8.. Retu polivinilacetatnim smolama
PVAc smole koriste se kao i akrilne u otopini ili disperziji. Za retu se preferiraju otopine. Po stabilnosti su odmah iza
Paraloida B 72. Imaju niski Tg pa se moraju lakirati tvrim lakom kao to je damar ili Paraloid B 72.
Mowilith 20 je polivinilacetatna smola. Otapa se u etanolu. Etilenglikol monoetileter se moe dodati da bi na paleti
boja sporije isparavala.
Obino se koristi 6% otopina Mowilita 20 u etanolu uz dodatak acetona.
Otopi se 6 g Mowilita 20 u 95 ml otapala. Otapalo se priprema od 70% etanola i 30% acetona
Kao disperzije kvalitetne su PVAc smole stabilizirane polivinilalkoholom.

9. Canada balzam za lazurni retu
Pigmenti natopljeni white spiritom ili shellsolom T usitnjavaju se u vrlo fini prah trvenjem staklenom gljivom na
matiranoj staklenoj ploi i do nekoliko sati. Nakon suenja pigmenti se veu s Canada balzanom i stave na paletu. Za
slikanje se aktiviraju butanolom.
Kako se za retu koriste to je mogue stabilniji materijali obino se podslik radi u gvau ili temperi koji se starenjem
ne mijenjaju. Retuiranjem uljanih slika s ovim vezivima ne moe se postii sjajnost i intenzivnost boja originala zato
se podslikava nekoliko tonova svjetlije od originalnih dijelova slike. Da bi se podslik pribliio to vie originalu u
sjajnosti i dubini tonova nanosi se meulak.
Meulakovi (izolacijski lakovi)
Meulakovi i fiziki odjeljuju zavrni retu od podslika to je korisno za slijedee restauracije. Ako su neka mjesta
matirala ili su preiena treba ih takoer meulakom zasititi. Obino imaju vei postotak smole nego zavrni retu
lakovi jer oni intenziviraju boju a zavrni lakovi daju zatitu. Ovisno o sjajnosti i intenzitetu boja slikanog sloja,
topivosti veziva u podsliku biramo vrstu laka, koncentraciju smole u laku, vrstu otapala prema brzini isparavanja kao i
metodu nanoenja laka. to otapalo sporije isparava lak e se bolje livelirati i zasititi slikani sloj. Nanoenjem laka
kistom postie se bolje liveliranje laka.
Paraloid B 72 otopljenom u ksilenu kao 20% m/v otopina moe se koristiti uz dodatak 10% diaceton alkohola koji
usporava suenje i omoguava bolje liveliranje laka. Ponekad je lak potrebno nanijeti sprejanjem da ne bi otopio
podslik (npr podslik akrilnim bojama topiv je u ksilenu i toluenu).
Zbog visokog IR damar lak najvie intenzivira boju i zasiti povrinu. Nanosi se irokim kistom kao 16% otopina
(m/v) u white spiritu.
Nakon meulaka dolazi zavrni retu a onda i zavrni lak.
Kad se Paraloid B 72 koristi kao zavrni lak iznad retua otapa se u toluenu (10% otopina m/v) koji brzo hlapi i
vie daje mat efekt zavrnom laku. Umjesto toluena moe se koristiti za otapanje smole i shellsol A koji ima veliki
postotak aromata. Zavrni lak se nanosi sprejanjem u vie slojeva dok se povrina slike ne ujednai.

** slijedi prijevod-saetak iz Knutt Nicolausa, poglavlja o retuu

8

RETU
Dva su osnovna tipa retua
- retu boje ( pozadine)
- retu forme i boje
Retuiranje je potrebno u sluaju oteenja na slici, koja mogu imati razne stupnjeve i uzroke, kako bi se slika
koloristiki reintegrirala.esto i pri prejakom ienju slike strada slikani sloj, posebno lazure. Retuiranje je, ipak,
isti estetski luksuz jer nema ulogu konzervacije a loe izveden retu moe i pogorati stanje, posebno ako je
nereverzibilan.
Stavovi o pristupu odnosno izvedbi i izgledu retua jako su podijeljeni, a principi tehnoloke konstrukcije i tehnike
izvedbe ovise o vie inilaca poput tehnike u kojoj je slika nastala, starosti djela, veliine i karaktera oteenja,
vanosti djela, hitnosti intervencije, eljama naruioca itd...
Retu je povezan sa kitiranjem u smislu usklaene konstrukcije, a sa okolnim podrujem slike u smislu integracije u
estetski skladnu cjelinu.
Vano je naglasiti da je polaganje boje kod retua najee uvjetovano substraktivnim postupkom( lazurno ili
pointilistiki), tj. optikim mijeanjem boja, a rijee aditivno ( fizikim mijeanjem boja na paleti). Aditivni nain
koristi se samo ukoliko su ispunjena tri uvijeta:
- sama slika slikana je aditivnim postupkom
- oteenja su vrlo male povrine
- slika nema patinu (slika je recentna, nije jo ostarila dovoljno)

Prema vezivnom sistemu retue dijelimo na retu

- akvarelom
- gvaem
- temperom
- uljem
- uljno-smolni
- smolni ; prir. i umj. smola

Uglavnom za sve tehnike vrijedi nekoliko temeljnih principa:

9
1. retu treba biti malo hladniji i svjetliji od originala -starenjem retu u principu postaje topliji i tamniji, ali
moe se dogoditi i suprotno
2. ogranien na oteenu zonu ( teko, nekad i nemogue zbog ostataka praine i laka te starih kitova i retua,
diskoloracije) kako ne bi dolo do sve veeg irenja retuiranog podruja- estog kod viekratnog retuiranja
3. lako uklonjiv i da se ne mijenja tj. reverzibilan i stabilan- to je najtee postii

Jedan od najveih problema u kontrukciji retua je to on mora podraavati izgled okolne slike koja je stara i ima
patinu, ali je ve zavrila donekle proces starenja odnosno ima nekih 100, 200 godina vie od retua kojemu tek
predstoji to razdoblje starenja.
Retu treba podraavati pigmentaciju (boju), strukturu bojanog sloja, krakelire i patinu.
To ne znai da emo koristiti iste pigmente kao i slikar.Stari pigmenti esto su pregrubih estica- nepokrivni ,
nestabilni na svjetlu, s prevelikom potronjom veziva ( retu bi vie utio). Pokrivnost je bitna za donji sloj retua a
lazurnost za gornje slojeve.Pokrivnost, podsjetimo se, ovisi o IR pigmenta i o veliini estica kao i o koncentraciji
pigmenta i mediju- vezivu u kojem se nalazi.Isparavanjem vode medij postaje zrak koji ima namjanj IR=1.0, pa svi
vodeni retui postaju pokrivniji i svjetliji suenjem.
Neki pigmenti poput azurita moraju biti grubo mljeveni jer finije mljeveni gube boju.
Izbor pigmenata jako je bitan inilac retua.Npr, retui sa titan bijelom imaju neobino svojstvo da nakon nekog
vremena posvijetle- posive i stvaraju vrlo vidljive mrlje na slikanom sloju.Takoer, vano je obratiti panju na
meusobnu kompatibilnost pigmenata.
Ipak, najslabija karika retua je vezivo.
Potronja veziva ovisi o veliini estica i specifinoj teini m/v estica, i moe varirati od 12% do 175% !
Malu potronju veziva 12-37% imaju redom olovno bijela, titan b., vermilion i ultramarin.
Veliku potronju veziva 100-175% imaju redom zel.zemlja, umbra, kotano crna, pariko plava, siena.
Osim akvarela rest. mogu sami raditi boje od pigm. i veziva sa dodacima; trvenjem dobije se finji pigment, oslobaa
zrak i voda .Takoer mogu se koristiti i kupovne kvalitetne boje koje se mogu po potrebi opostiti ili obogatiti
vezivom.

Ulje
Zbog visokog sadraja lanolne(45%!) i linolenske kiseline bre sui ali i uti i tamni.Orahovo ulje sadri samo 15%
lanolne kis. a makovo ulje je nema.
uenje ulja ovisi dakle o vrsti, zatim koliini ulja u boji, debljini sloja, i vlazi u atmosferi.Terpentin ubrzava suenje
ulja i poveava uniformnost suenja u dubinu, u maloj koliini i poveava sjaj boje.
Uljeni retu kao i smolno-uljeni retu nereverzibilan je i danas se rijetko koristi.

Smole prirodne ( sa otapalima)
Ugl. koriste se damar i mastiks zbog sjaja i transparencije te dobre stabilnosti i reverzibilnosti.Takoer, ovdje spada i
retu canada balsamom koji zbog IR ima odlina svojstva za lazurno retuiranje.
10

Umjetne smole
a) u org. otapalima kao otopine :
- mowilith 20 (pvac) 8% u etanolu(+ ethlenglycolether ili diaceton alkohol ako elimo sporije suenje)
- paraloid b72 u obliku 'bombonia' na paleti koji se aktiviraju alkoholom i acetonom,
- ketonska smola u wh.spiritu( uti i nije dov.elastina)
b) u vodi kao disperzije :
- akrilne i pvac sa dodatkom mowiola kao stabilizatora, otre teksture, brzo sue i matiraju, nereverz.u vodi
c) u vodi kao otopine :
- klucel, metilceluloza, cel.eteri op. ; osjetljivi na svjetlo to uzrokuje fotooksidaciju
- mowiol (polyvinyl alcohol); vrlo je stabilan, vrst i elastian, odlian za mat slike (nelakirane), dobar kao
vezivo za akvarelni i gva retu

Vodeni retui

Akvarel
- retu na kitiranoj podlozi mora se vlaiti pjuvakom ili otopinom g. ui
- moe se nanositi lazurno u slojevima ili mokro u mokro, malim potezima crticam i tokicama.Kada se nanosi u
vie slojeva stavlja se meulak kao i lak na zadnji sloj to ga na koncu opet ini sve manje reverzibilnim u vodi i
pretvara ga u smolni retu.Moe se koristiti malo suilo za ubrzavanje suenja kao i vlaenje wh.spiritom radi
mijenjanja tona tijekom retuiranja.
Mana mu je i osjetljivost na svjetlo u odnosu na retu gvaem ili uljem , kao i to to se ne moe raditi reljefne
strukture.
-vezivo je gumiarabika, tragant guma, trenjina guma i sl..
Gva
- osim boje i forme moe emulirati i strukturu ( mekanu).
-stabilan, pokrivan ili polupokrivan, ne krakelira ni u debljim slojevima i ne mijenja boju
- vezivo kao u akvarelu ili cel.eter ili polovinil alkohl(stabilnije)
Tempera
Odlina svojstva ako je pravilno izveden retu jer malo uti i doputa strukturiranje.Dodaje se malo votane paste za
bolju reverzibilnost i malo g. ui za bolje nanoenje. Na retu se stavlja smolna lazura.Za dobar retu bitna je
pravilna izolacija podloge tj. kita.(Vezivo-najblja je umanjkova tempera elastinost, jednostavnost pripreme, dua
reverzibilnost)
11

Metode izvedbe retua s obzirom na estetsko-etiki aspekt integracije sa cjelinom umjetnine

Retu je svjetliji bez krakelira koje najee naknadno nanosimo pa treba imati u vidu da e retu nakon imitacije
krakelira biti tamniji; ukastu boju laka takoer treba uraunati jer dubinsku boju laka ne moemo imitirati
ukastim retuiranjem ve samo lazurnim slojem iznad retua.
Retu se moe nanositi kistovim od polyamida(nylon, perlon) no kvalitetniji su kistovi od prirodnih vlakana koja
imaju grublju mikrostrukturu pa zato bolje dre boju i daju ljepe poteze( Kolinski-dlaka sibirske kune)

Fragmentirane slike, jako oteene, od kojih su ostali samo fragmenti- uglavnom se ne retuiraju osim ev.
neutralnim retuima

Neutralni retu
- neutralni ton nanosi se plono na kitiranim oteenim podrujima, jedinstven za cijelu sliku, ili u nekoliko tonova
zavisno od svjetlijih i tamnijih dijelova slike.Ovaj koncept stvara plonu dominaciju i rui iluzorni prostor slike tj
dubini, pa je pogodniji kod slikarstva koje je i samo vezano uz plohu.

Tratteggio
retu tankih linija ima vie varijanti,npr.
- rigattino; vertikalnim potezima
- apstrahiranje boja; unakrsnim vert-horiz. i dijagonalno usmjerenom mreom poteza sa unapred odreenim
kombinacijam boja npr. uta-crvena-zelena-plva
- selekcija boja ; retu prati formu, potezi tratteggia prate kretanje forme ili kista na slici

Standardni retu
- retu slobodnih poteza, mrljica i struktura koji se dosta pribliava izgledu originalne teksture slike, no, vidljiv iz
blizine iako nevidljiv za promatraa sa vee udaljenosti

Totalni retu
- ne vidi se osim pomou poveala odnosno mikroskopa- totalna imitacija i gubljenje granica retua za obinog pa i
paljivog promatraa

Krakeliranje se moe izvesti
12

- na kitu urezivanjem ili utiskivanjem kalupa prenesenog sa slino strukturiranih povrina(za dublje krakelire)- daje
vrlo ive teksture
-olovkom; jednostavnim ucrtavanjem mree krakelira na retuu- potrebno je fiksirati grafit prije nanoenja laka ili
ucrtavati u jo svjei lak, ili na lak pa naknadno fiksirati
-kistom- prednost je to su vee mogunosti variranja poteza kao i odreivanja tona tj. boje krakelira.Iako su lkke
ev. korekcije. potrebna je vea vjetina restauratora.
- utiskivanjem , urezivanjem u retu (svjetlije ili tamnije krakelire, ovisno o boji kita ili donjeg sloja retua i dubini
urezivanja)
-krakelir lakom- lak koji bre sui i dosta se stee (ugl. na bazi vode i kroba ili gumiarabike) nanosi se na zasienu,
lakiranu povrinu jo nepotpuno prosuenog laka na bazi smole.Stezanjem donjeg laka gornji sloj koji je ve prosuio
puca i stvara krakelire ija dubina i irina ovise o debljini nanoenja, gustoi gornjeg 'laka' te vremenu nanoenja tj
prosuenosti i debljini donjeg laka. Nastale krakelire mogu se ispuniti prahom pigmenta ili ugljene praine da bi
dobile eljeni ton..





Tvorniki pripremljeni pigmenti dodatno se usitnjavaju na hrapavoj staklenoj
ploi uz pomo staklene "gljive".

Pigment se prvo natopi Shellsolom T.

patulicom ga izmijeamo i rasprostremo po ploi.

13
Staklenom "gljivom" zaponemo trvenje pigmenta.

Trvenje pigmenta moe trajati i do nekoliko sati, sve dok se ne dobije finija
struktura zrnaca pigmenta.

Trvenje je gotovo kada zrnca vie nisu vidljiva u lazurnom nanosu pigmenta.

Usitnjeni pigment se prenosi na istu, suhu staklenu plou.

Pigment se rasprostrani po staklenoj ploi.

Potom se pigment ostavi nekoliko sati da se osui.

Pigment je potpuno osuen kada iz njega ispari Shellsol T.

14
patulicom ga sakupimo na hrpu.

U njega ukapamo nekoliko kapi Canada balzama.

Pigment dobro izmijeamo sa Canada balzamom.

Vezivanje pigmenta i Canada balzama gotovo je kad dobijemo kompaktnu
sjajnu masu.

Kako bi je lake nanijeli na paletu, pripremljenoj boji dodamo par kapi
Shellsola T.

Boju paljivo pomou patulice nanesemo na paletu.

15
Pripremljene boje reaktiviraju se butilnim alkoholom.

Paleta boja za retu.
Preuzeto sa www.e-insitu.com , online asopisa studenata konzervacije-restauracije UMAS-a
22. DODATAK
Koncentracija otopina
Otopina se sastoji od otopljene tvari i otapala. Otapalo je ona tvar koje ima vie. Sastav otopine izraava se
koncentracijom.
1. Masena koncentracija definirana je masom otopljene tvari i volumena otopine. Izraava se u gramima na litru
otopine ( g/L).
2. Vrlo esto se koncentracija izraava u postocima koji mogu biti maseni ili volumni. Kad se koncentracija
izraava u postotku vano je da se naznai vrsta postotka (t/t, v/v, t/v) jer se vrijednosti mijenjaju kad se prelazi s
jedne vrste postotka na drugi.

Postotak je openito (dio / ukupno) x 100. U otopini dio je otopljena tvar koja moe biti vrsta ili tekua, a ukupno
se odnosi na otopinu, a ne na samo otapalo.
Maseni udio izraen u postocima jednak je masi otopljene tvari na 100 g otopine. Oznaava se (m/m %) ili po
starim oznakama (t/t %).
Na primjer, za 100 g 20%-tne otopine NaCl, treba izmjeriti 20 g NaCl i otopiti ga u 100 - 20 = 80 g vode (80 ml
vode).
U praksi se esto 20%-tna otopina priprema tako da se 20 g tvari stavi u odmjernu posudu i nadopuni do 100 ml
otopine. Dobivena otopina nee biti 20%-tna (m/m), nego neto manje, radi toga to je dodano vie od 80 ml vode.
Ovako pripremljenu 20%-tnu otopinu oznaavamo (m/v %) ili po starijoj oznaci (t/v %).
- 33%-tna (m/v) otopina damara sadri 33 g damara u 100 ml otopine.
Jo je vea greka ako se na primjer, 20%-tna otopina pravi tako da se 20 g tvari otopi u 100 ml vode (otapala). Tada
se umjesto 100 g otopine dobiva 120 g otopine, a njen maseni postotak je 16,6 %.
x = (20 / 120) x 100 x = 16,6%
16
Volumni udio izraen u postocima pokazuje koliko se volumnih dijelova neke tvari nalazi u 100 volumnih dijelova
otopine. Oznaka volumnog postotka je (v/v%). Izraavanje koncentracije volumnim postotkom koristi se kod
mijeanja tekuina.
Koncentracija se moe izraavati i pomou razmjera. Na primjer, aceton je otopljen u vodi u omjeru 1:4, znai da
je 1 dio acetona pomijean s 3 dijela vode.
Koncentracija acetona je (1 / 4)x100 = 25% (v/v)

Otopina damara u terpantinu pripremljena u omjeru 1:3, dobije se otapanjem 1 volumnog dijela damara s 2 volumna
dijela terpentina. Preraunato u volumne postotke to je (1/3)x100, to daje 33%-tnu (v/v) otopinu damara.

Razrjeenje otopina
Ako se eli od otopine vee koncentracije dobiti otopinu manje koncentracije, potrebno je izraunati s kojom
koliinom otapala treba napraviti razrjeenje. To se moe lako izraunati pomou pravila zvijezde.
Na primjer, od 33%-tne (m/v) otopine damara u white spiritu razrjeenjem s white spiritom potrebno je dobiti 11%-
tnu (m/v) otopinu damara.
Pravilo zvijezde: Oduzima se u dijagonali od veeg broja manji broj.
33%-tna otopina damara white spirit
(koncentracija 0%)



11%-tna otopina

11- 0 = 11 dijelova 33%-tne otopine 33-11= 22 dijela white spirita
Kad se dobiveni rezultati podijele s 11 dobije se:
1 volumni dio 33%-tne otopine 2 volumna dijela otapala
Mijeanjem 1 volumnog dijela 33%-tne otopine smole s 2 volumna dijela white spirita dobiju se 3 volumna dijela
11%-tne otopine damara.

Kod razrjeenja otopine otapalom omjer 1 : 2 znai da se je 1 dio otopine razrijedio (pomijeao) s 2 dijela
otapala.