Zloinaki poduhvat

Odvjetnici lihvare graane u ime

ilegalnih kreditnih zadruga i uz znanje
drave
Da je u korumpiranoj dravi doista sve mogue, potvruje i injenica da su pojedini odvjetnici u zadnje vrijeme postali
ponajvei lihvari u Hrvatskoj. Mnogi su, naime, preuzeli potraivanja u Hrvatskoj nelegalnih kreditnih ureda i
austrijskih kreditnih zadruga te umjesto njih naplauju lihvarska potraivanja od hrvatskih graana, ovruju im kue i
stanove te ih izbacuju na ulicu.
Odvjetnici su na taj nain postali dio meunarodnog lanca lihvarenja hrvatskih graana i to uz oiti
blagoslov hrvatske drave! Na taj nain graane, ini se, pljakaju posve legalno!
B. D. (podaci poznati redakciji) iz Zagreba, primjerice, blokira i ovruje odvjetnik Hinko erjav iz Varadina, u ime
tedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilovs-Hodie-kofie iz Austrije, koje u Hrvatskoj
nisu ni prijavljene za financijsko poslovanje?!
- Novac od ugovorenog kredita nisam podignula u banci, ve mi ga je na ruke dao odvjetnik Hinko erjav iz Varadina.
Kazao je da mi tako samo eli olakati, jer ne moram po novac u Austriju. Kredit sam svo vrijeme otplaivala na njegov
privatni raun u banci Kovanica. Kamo je on uplatio taj novac, ne znam, ali znam da je od dogovorenog iznosa odmah
uzeo velik dio sebi za proviziju. Nije pri tom platio porez. tedno kreditne zadruge u ije ime je on osobno ugovorao
isplate kredita nisu, osim toga, registrirane u Hrvatskoj, to znai da oni ilegalno ovruju hrvatske graane. No, to ih
ne prijei da meni i keri preko odvjetnika blokiraju raune i provode ovrhu nad mojim stanom na zagrebakoj
Trenjevci. Strano je i sramotno da institucije hrvatske drave svu tu pljaku mirno promatraju i nita ne ine, ali se
zato revno ukljue u proceduru kada duniku treba ovriti imovinu i izbaciti ga iz stana. Tada su institucije vrlo brze,
tada ne trebate dugo ekati na roite ni na sudsko rjeenje. U trenutku kada sirotinju treba izbaciti na ulicu, sve se
odvija brzinom munje ogoreno pria B.D. te dodaje da je odvjetnik Hinko erjav zapravo produena ruka ilegalnih
tedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilovs-Hodie-kofie, iz Austrije.
Prijavu protiv navedenih tedno kreditnih zadruga te odvjetnika Hinka erjava Ministarstvu financija RH
podnijala je u sijenju ove godine udruga Veronika Vere, u ime oteene rtve B.D.
Evo to, izmeu ostalog, stoji u prijavi.
- Podnositeljica prijave je na temelju oglasa otila u Odvjetniki ured Hinka erjava, te sa odvjetnicima Hinko i Renata
erjav sklopila dogovor o kreditiranju, a u uvjerenju da su oni predstavnici Banke Kovanice iz Varadina. Po
sklopljenom dogovoru, odvjetnici Hinko i Renata erjav predoili su joj ugovor sa tedno kreditnom zadrugom
Posojilnica Banka Bilovs Hodie - kofie, Lamannsdorf, Bilpovs 33 iz Austrije, pri tom tvrdei da e se sva
financijska transakcija vezano uz ovo kreditiranje obaviti u Banci Kovanica. Ugovori (tri) o kreditima, sa dvije razliite
pravne osobe, obje tedno kreditne zadruge iz Austrije, (POSOJILNICA BANKA BILOVS, i POSOJILNICA-BANK ZILA)
sklopljeni su na nain da se nije mogao, prema njegovim rijeima sklopiti jedan kredit u iznosu od 30.000,00 eur-a
koliko je podnositeljici prijave bilo potrebno, ve joj je odvjetnik erjav ponudio sklapanje tri kredita u iznosima od
22.000,00 eura, 5.500,00 eura i 7.500 eura, i na sva tri odmah prilikom isplate obustavio svoju proviziju i proviziju
koja navodno pripada Banci tako da je iznos primljen na ruke u njegovom uredu iznosio daleko manje od iznosa koji je
bio naveden u ugovoru tj. prijaviteljici je na ruke isplaen iznos od 27.000,00 eur-a a ne 35.000,00 eura. Razliku od
8.000,00 eur-a Hinko erjav i Renata erjav zadrali su za sebe, na njega nisu platili porez na dohodak, sukladno
zakonu.
Po sva tri kredita, osim hipotekarnog zaloga na nekretnini, za uredan povrat kredita jamili su i jamci. Iz priloenih
naloga za uplatu evidentno je da je prijaviteljica uplaivala rate kredita na privatni devizni raun odvjetnika Hinka
erjava (u banci evidentiran kao DEVIZNA TEDNJA GRAANA.
Prijaviteljica NIKADA nije niti na koji nain komunicirala sa davateljem kredita, koji nije ovlaten obavljati financijsko ni
kreditno poslovanje u Republici Hrvatskoj, to je propisano Zakonima o kreditnim institucijama i Zakonom o tedno
kreditnim zadrugama, niti su isti kontrolirani, niti prijavljeni HNB-u, a niti drugim nadzornim institucijama u RH
zaduenim za kontrolu tijeka novca u Republici Hrvatskoj.
Sami ugovori nisu, u dijelu napisanom na hrvatskom jeziku, uope ovjereni niti potpisani od strane davatelja kredita
pa se sukladno Zakonu o obveznim odnosima takoer smatraju nepostojeim tj. nitetnim, jer su ovjereni samo od
jedne strane tj. od primatelja kredita, koji je cijelo vrijeme bio u zabludi da se radi o legalnom i zakonitom
poslu. Prijaviteljica nije znala, niti je mogla znati, da raun u Banci Kovanica pripada Hinku erjavu kao fizikoj
privatnoj osobi, a ne kao osobi ovlatenoj za provoenje bankovnih ili kreditnih odnosno nekih drugih financijskih
transakcija.
U periodu od 2004. godine do 2013. godine, na iro raun odvjetnika Hinka erjava, uplaeno je od prijaviteljice vie
od 38.000 eura. O svim uplatama, prijaviteljica posjeduje originalne potvrde. Osim uplaenih sredstava na njegov
privatni devizni raun (kako je to osobno naloio), prijaviteljica je znaajan iznos dala odvjetniku direktno na ruke.
Osim redovno uplaenih rata, u Banci Kovanica i sredstava koje je primio na ruke, odvjetnik Hinko erjav, je po istoj
osnovi blokirao mirovinu jednog od jamaca, s koje je mjeseno uskraivao iznos od 750 kuna, od 2008. godine pa sve
do dana njegove smrti, u listopadu 2013. godine to ukupno iznosi oko 7.200 eura. Nadalje, i drugi nositelj manjeg
kredita i drugi jamac, takoer su uplaivali sredstva po zaduenjima s osnove ovih kredita, a odvjetnik je provodio
i zapljenu sredstava sa plae (do sada nepoznat uskraeni iznos). Iz evidencije koju posjeduje prijaviteljica, proizlazi,
da je za 27.000 eura od 2004. godine do danas uplatila to direktnom uplatom u banci, to na ruke odvjetnicima u
njihovom odvjetnikom uredu, a to zapljenom sredstava sa iro i tekuih rauna iznos vei od 50.000 eura do
prosinca 2013. godine.
Prijaviteljica je u nekoliko navrata, pismeno a i osobno telefonskim putem, putem drugih institucija, inspektorata,
traila od kreditora i od odvjetnika oitovanje o stanju duga, konto kartice, izlistanje uplaenih sredstava, i zamolbu da
uplauje direktno na raun dviju tedno kreditnih zadruga, no njenom zahtjevu nije udovoljeno.
Istovremeno su odvjetnici Hinko i Renata erjav, kao punomonici ovih tedno kreditnih zadruga (iako nemaju
Apostille tj. meunarodnu punomo potrebnu za zastupanje stranih pravnih i fizikih osoba na podruju Republike
Hrvatske), neovlatenih za poslovanje i kreditiranje na podruju Republike Hrvatske, pokrenuli i ovrni postupak ne
samo po raunima, ve i na nekretnini u vlasnitvu prijaviteljice. Ono to najvie okira, je injenica da ovi navodni
kreditori, koje prijaviteljica nikad nije vidjela, niti s njima sklopila bilo kakav posao, imaju upisano zalono pravo na
nekretnini u iznosu od 22.000 eura, a da nakon uplate iznosa od preko 50.000 eura (kao pod gore), potrauju i danas
iznos od preko 35.000 eura, tonije, s obraunom u prosincu 2013. godine.
Istovremeno, osim ovrhe na nekretnini koja je u tijeku, pokrenuli su i ovrni postupak nad plaom jednog jamca za
iznos od 33.000,00 eura, a takoer provode ovrhu i nad nositeljem drugog manjeg kredita koji je prilikom isplate
iznosio 7.500 eur-a sada potrauju 12.000,00 eura.
Po svemu proizlazi da sve uplate od 2004. godine do danas, a koje iznose preko 50.000 eura nisu niti proslijeene na
iro raune tedno kreditnih zadruga koje su nelegalno poslovale na podruju RH putem punomonika tj. odvjetnika
Hinka i Renate erjav, ve su oigledno zadrana na raunima Hinka erjava. Prijaviteljica posjeduje saznanja da nije
jedina koja je na ovakav nain dovedena u zabludu i koja je uplaivala visoke iznose po osnovi primljenog kredita.
Kako odvjetnici Hinko i Renata erjav, usprkos uplaenim sredstvima od strane prijaviteljice od preko 50.000,00 eur-a
do dananjeg dana za isplaenih 26.000,00 eur-a i to na ruke u odvjetnikom uredu, i dalje provode ovrni postupak
na nekretnini koja je jedno od jamstva po kreditu i koja je jedina nekretnina prijaviteljici, u kojoj ivi, a koja je na
alost, zbog svih ovih opisanih okolnosti postala socijalni sluaj, te joj ovi odvjetnici i nadalje odbijaju dostaviti
izlistanje uplaenih sredstava, a odbijeno je i financijsko vjetaenje koje je predloeno Opinskom sudu u Zagrebu, te
stoga postoji neposredna i izravna opasnost da joj se u ovrnom postupku oduzme nekretnina za kredit koji je u stvari
prema uplaenim iznosima, molimo da:
Ministarstvo financija, odmah izvri nadzor nad poslovanjem Odvjetnikog ureda Hinka i Renate erjav, te nadzor nad
njihovim privatnim kunskim i deviznim raunima, kao i da se provede nadzor odnosno kontrola da li su, kada i na koji
raun uplaivali uplaena im sredstva, u korist Posojilnice Zila i Posojilnica Bilovs.
to se Kreditnih ureda koji i nadalje posluju i isplauju kredite na podruju Republike Hrvatske, zapanjujua je
injenica da ta trgovaka drutva ovruju raune BEZ IKAKVE ZAKONSKE OSNOVE, jer su graani mahom sklopili
ugovore o zajmovima i ugovore o kreditima sa tzv. Kreditnim uredima i tedno kreditnim zadrugama kojima su tom
prilikom dali i ovjerene bianco zadunice, dok su im raune blokirali druga trgovaka drutva s kojima oni nemaju
nikakav ugovorni odnos.
Kao posrednici u naplati, ili bolje reeno opunomoenici sa zadatkom naplate potraivanja, javljaju se uestalo
odvjetnik Maji iz Zadra, i odvjetnik Krpan iz Zagreba, kao i brojni djelatnici tzv. Kreditnih ureda i ureda koji u svrhu
naplate potraivanja nazivaju graane iz call centara. Graani koji su sklopili ugovore o kreditu, ili zajmu sa takvim
kreditnim uredima i KZ su potpuno nezatieni, svakodnevno ih se uznemiruje i iznuuje (osobe koje ih zovu, zovu
u ime poduzea s kojima graani nemaju nikakav ugovorni odnos), a imovina im se ovruje, te ih se gotovo
svakodnevno deloira iz njihovih stanova i kua. Jednako tako velik je broj graana koji su ostali bez svojih domova
ve samim potpisom ugovora, za koji nisu shvatili da je Ugovor o kupoprodaji a ne Ugovor o zajmu.
Ovo, gospodine ministre, i ostali slubenici Vlade RH i Ministarstva financija, moramo zajednikim snagama to hitnije
rijeiti jer emo u suprotnom u Hrvatskoj imati pune ulice socijalnih sluajeva, stoji u dopisu udruge Veronika Vere
dostavljenom Ministarstvu financija, Uredu Predsjednika RH, Vladi RH, Europskoj Komisiji.
Niti jedna od navedenih institucija nije odgovarajue reagirala na ovu prijavu.
to pak o vrlo ozbiljnim optubama na svoj raun kae odvjetnik Hinko erjav? Ovdje emo prenijeti dio njegovih
opirnih odgovora na naa pitanja.
- Gospoa D.B, zajedno sa ocem O.I. i kerkom K.S., zakljuila je tijekom lipnja 2004. godine, sa Posojilnica-Bank
Bilovs-Hodie-kofie, Ugovor o hipotekarnom kreditu, temeljem kojeg im je odobren kredit u visini od 22.000,00
Eura uz uvjete koji su utvreni tim ugovorom, a tijekom rujna 2005. godine, zajedno sa K.S. zakljuila je ugovor o
kreditu u visini od 5.500,00 Eura sa Posojilnicim Bank-Zila. Iz samih ugovora razvidno je da su isti zakljueni u
Republici Austriji, u skladu sa njihovim uvjetima i propisima.
Od tada pa do hospitalizacije gospoe D. (po mojem sjeanju oko 2010. godine) nai su odnosi bili korektni, unato
tome to je imala velike zaostatke u plaanju anuiteta. O tome svjedoe njezini dopisi u kojima mi se zahvaljivala na
ljubaznosti i razumijevanju. Nakon hospitalizacije potpala je pod utjecaj Udruge Veronika Vere. Tada poinju
izmiljanja i prevrtanja stvarnog stanja, agresivno se koriste medijski prostori naroito internet sa iskljuivim ciljem da
mojim kleveenjem uspiju ishoditi postupak ovrhe na zaloenim nekretninama navodi odvjetnik erjav, pa dodaje da
je nakon odobrenja kredita banka duna odobreni iznos kredita staviti na raspolaganje na kreditni raun korisnika
kredita. Budui da se radilo o austrijskim bankama, kreditni je raun bio otvoren kod tih banaka, u Austriji. Isplatu sa
tih kreditnih rauna mogu izvriti ili direktori banaka (kao njihovi zakonski zastupnici) ili slubenici banke koji su na to
ovlateni temeljem ugovora o radu sa bankom. Ja sam punomonik tih banaka za pojedina pravna pitanja u Republici
Hrvatskoj. Nisam ovlatena osoba koja bi mogla vriti isplatu sa tih kreditnih rauna, u Republici Austriji.
Novac sa kreditnog rauna korisnik kredita moe podii ili u gotovini ili pisanim nalogom za doznaku sa rauna na
raun
Posojilnica Bank Bilovs-Hodie-kofie, isplatu hipotekarnog kredita izvrila je na temelju pisanog naloga korisnika
kredita (D.B.), a Posojilnica Bank-Zila izvrila je gotovinsku isplatu korisnicima kredita. Zbog toga kategoriki poriem
da sam ja izvrio isplatu tih kredita.Tono je da je jedno vrijeme gospoa D. meni na moj privatan raun otvoren u
Banci Kovanica doznaivala sredstva, sa zamolbom da joj uplatim anuitete u Austriji. Naime, ona je bila duna, kao
uostalom i svi ostali korisnici inozemnih kredita, rate kredita otplaivati putem ino doznaka (nalogom 14). Meutim,
njoj je troak ino doznake bio preskup, pa me je zamolila, znajui da svaki mjesec idem u Austriju, da bi ona meni dala
novac, a da joj ja platim ratu u Austriji. Pristao sam iskljuivo kako bi joj izaao u susret, da ne mora plaati skupu ino
doznaku. Svaku uplatu uredno sam platio na njezin kreditni raun. Ona je od, uvodno spomenutih banaka, uredno
primala kvartalne izvode iz kojih je bilo razvidno da su joj anuiteti plaeni. Nikada nije reklamirala, bilo meni, bilo
Posojilnicama, da joj neto nije plaeno, iako je na to imala pravo u roku od 6 tjedana od dana primitka kvartalnog
izvoda.
Za svaki posao koji obavim uredno ispostavljam raun i uredno podmirujem sve svoje porezne obveze. Na temelju
prijave gospoe D. imao sam tijekom kolovoza i rujna 2013. godine porezni nadzor, sa posebnim osvrtom upravo na
predmete gospoe D., te je zapisnikom Porezne uprave Varadin od 12. rujna 2013. godine utvreno da u mojem
poslovanju nije bilo nepravilnosti.
Radi se o austrijskim pravnim osobama koje su upisane u trgovake registre Republike Austrije i to
Posojilnica-Bank Bilovs-Hodie-kofie dana 17.06. 1910. godine, a Posojilnica-Bank Zila dana 03.03.1903. godine.
Ve iz ovih podataka moete zakljuiti da se radi o bankama sa dugogodinjom tradicijom poslovanja. U Republici
Hrvatskoj one nemaju formiranu podrunicu, pa stoga ne postoji takav upis kod Trgovakih sudova u RH.
Kao to sam ve spomenuo, to su austrijske banke, koje bankarske poslove obavljanju u Republici Austriji, u skladu sa
njihovim propisima. U obavljanju svoje djelatnosti oni se rukovode ekonomskim, a ne nacionalnim kriterijima. Ne
postoji nikakva zapreka da oni kredit ne odobre hrvatskoj fizikoj ili pravnoj osobi, ukoliko ispunjava
kreditne uvjete, a ni po hrvatskim propisima nije postojala bilo kakva zabrana Hrvatima da se zaduuju u
inozemstvu.
Sve uvjete kredita kojeg je namjeravala ostvariti kod Posojilnice-Bank Bilovs-Hodie-kofie, dobila je direktno od
direktora te banke, koji su ju je posjetili u njezinom stanu, neposredno prije obrade njezinog kreditnog zahtjeva u
Austriji. Direktori banke detaljno su joj obrazloili uvjete pod kojima oni odobravaju kredite, te ju uputili da se za sva
pitanja moe obratiti direktno njima, ostavivi joj, tom prilikom, svoje vizit karte. Nakon to mi je ugovor o kreditu
dostavljen na pravnu obradu, ja sam ga deteljno obrazloio svim korisnicima kredita (D.B., O.I. i K.S., sve tri
punoljetne i poslovno sposobne osobe, radi se o tri generacije osoba) i to u mojem uredu u Varadinu, a nakon toga im
je sve uvjete kredita objasnio i javni biljenik, nakon ega su one izvrile solemnizaciju ugovora o kreditu, priznajui
mu snagu ovrnog javnobiljenikog akta.
Ugovor o kreditu sa Posojilnicom-Bank Zila, iz rujna 2005. godine, nije dostavljen meni na pravnu obradu.
Naravno da se u svojem radu drim Kodeksa odvjetnike etike. Odvjetnik sam ve punih dvadeset godina. Nikoga ja ne
varam, niti ne obmanjujem. S Posojilnicama poslujem od 1996. godine pa do danas. Kada bi varao i obmanjivao
zasigurno ne bi imao tako dugotrajnu poslovnu suradnju istie odvjetnik Hinko erjav.
Kako pak ovu situaciju, odnosno praksu da hrvatski odvjetnici preuzimaju potraivanja ilegalnih kreditnih
ureda i ovruju hrvatske graane izbacujui ih nerijetko na ulice, komentira ugledni pravni strunjak i bivi
saborski zastupnik Pero Kovaevi?
- Kada institucije nita ne ine iako znaju da se dogaa kriminal, to bi se moglo nazvati udruenim zloinakim
poduhvatom. injenica je, naime, da u Ministarstvu pravosua to mirno gledaju, kao da ih se to ne tie. Uspostavljen
je isti robovlasniki odnos, a drava se ponaa kao da to nije njihov problem. I to u situaciji kada pravni sadraji ne
tite graane i kada se godinama koriste rupe u zakonu, zakljuiti nego da to zaudara na udrueni zloinaki pothvat?
Jer im znaju za to, a nita ne ine, to ne moe biti sluajno decidirano tvrdi pravni ekspert Pero Kovaevi.
Pojanjava potom da bi svi zakoni koji se guraju iz Vlade RH trebali biti detaljno proueni da bi se znalo kakav e biti
njihov doseg i uinak. No kod nas se, kae, dogaa da interesni lobiji i odreene skupine predlau zakone u svoju
korist, a ne u korist graana. I to prolazi!
- U Vladi esto ni ne pogledaju to predlau. Nama su u Saboru nerijetko dolazili zakoni gdje nedostaje 60 do 70
lanaka. Znak je to da nitko u Vladi te zakone niti ne ita, kao ni u strunim slubama u Saboru. Lobiji, dakle, predloe
zakon, tekst nitko ni ne pogleda i za posljedicu imamo injenicu da se kroz zakone stvara plodno tlo za korupciju.
Postoje indicije da u tome sudjeluju i institucije poput Ministarstva pravosua, zbog ega spominjem mogui udrueni
zloinaki poduhvat- baz okolianja zakljuuje Pero Kovaevi.
Autor; Damir Kramari
Udruga Veronika Vere i oteena B.D. uputili su Zahtjev Posojilnica-Bank Bilovs-Hodie-kofie i Posojilnica-Bank Zila
sa zamolbom da im dostave slijedee podatke:1) Kojeg dana je gdja B.D. bila u prostorijama Banke u Austriji, kao i
kojeg dana je izvrena isplate, te tko je potpisao isplatnicu, odnosno tko je preuzeo novac ? 2) Da li su direktori ovih
banaka kao jedini ovlateni osobno potpisali ugovore o kreditu kod javnog biljenika u Varadinu, odnosno da li je kod
javnog biljenika deponirana meunarodna punomo punomoniku koji bi temeljem te meunarodne punomoi kao
ovlatenik pravno obradio takve ugovore na podruju Republike Hrvatske, i tko je zapravo potpisao ugovore o
kreditima u ime tih dviju banaka, gdje i kada?
Odgovore koji pristignu objaviti emo u jednom od slijedeih lanaka, zajedno sa drugim dokazima koje su nam
dostavili oteeni graani!
IZVOR: http://www.hazud.hr/zlocinacki-poduhvat-odvjetnici-lihvare-gradane-u-ime-ilegalnih-
kreditnih-zadruga-i-uz-znanje-drzave/