Univerzitet u Sarajevu

Mainski fakultet









Predmet: Torzione oscilacije motora
PROJEKTNI ZADATAK










Anes Bear

Sarajevo, 2013/2014
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 2
SAETAK
Cilj ovog projektnog zadatka je bio da optimiziramo priguiva torzionih oscilacija u
smislu da odredimo vrijednosti krutosti i momenta inercije a da pri tome amplitude
oscilovanja budu to manje. Promjenom krutosti i momenata inercije dolazi do promjene
amplituda oscilovanja to je za motor od velike vanosti jer u nekim ekstremnim sluajevima
moe dodi do loma radilice. Amplitude je potrebno ili smanjiti ili pomjeriti van radnog
podruja motora. Amplitudu moemo smanjiti povedanjem krutosti ili koritenjem
priguivaa torzionih oscilacija to je i najedi sluaj. Optimizacija redova pobude je vrena
za etverocilindrini etverotaktni motor oznake 2FP125B.Uz pomod Holtzer-ovog metoda su
izraunate vlastite frekvence oscilovanja za prvi, drugi i tredi i vie oblike oscilovanja na
osnovu poznatih krutosti i momenata inercije za pojedine odsjeke izmeu diskova. Diskovi
predstavljaju emu torziono - oscilatornog ekvivalentnog sistema gdje jedan disk predstavlja
jedan cilindar, zamajac ili remenicu. Optimiziranje je vreno za znaajne redove pobude, tj. u
ovom sluaju je optimizirana krutost i moment inercije za 6. red pobude. Nakon toga je
izabrana krutost i moment inercije za najmanje amplitude i uraen proraun za sve ostale
redove pobude.
1.UVOD
Oscilatorna kretanja javljaju se gotovo u svim oblastima tehnike.Nastaju kada na
tijelo ili sistem djeluje promjenljivo opteredenje. Usljed toga dolazi do odreenih
deformacija, tako da svaka taka na tijelu vri neko oscilatorno kretanje oko ravnotenog
poloaja. Naravno i samo tijelo kao cijelina,ili sitem tijela vre odreena oscilatorna
kretanja.Obzirom da se u praksi susredu najede sistemi tijela koji su izloeni promjenljivom
periodinom opteredenju , a imajudi u vidu i injenicu da su i krutosti pojedinih elemenata u
sistemu razliiti po pojedinim presjecima ,oito je prisusutvo oscilacija kod velikog broja
ureaja i maina.Stanje oscilovanja na odreenim tzv.kritinim reimima,moe da izazove
jako visoka dodatna dinamika opteredenja ,a u nekim sluajevima moe dovesti i do
havarije.U praksi se uglavnom susredu tri karakteristina tipa oscilacija: torzione oscilacije,
poprene (savojne) oscilacije i podune (aksijalne) oscilacije.Nabrojane oscilacije javljaju je
pojedinano ili kombinovano.Tipian primjer u tehnici gdje se javljaju sva tri tipa
oscilacija,pojedinano ili u kombinaciji,je motor sa unutranjim sagorijevanjem (motor sus).
Motor sus ima jako kompleksnu geometriju te pri obavljanju svoje funkcije njegovi sistemi i
podsistemi izloeni su velikim i nadsve promjenljivim opteredenjem .Srce sistema predstavlja
koljenasto vratilo i od njega u najvedoj mjeri zavisi dugotrajan ispravan rad motora sus.
Koljenasto vratilo u toku rada motora sus izloeno je :
-poprenim oscilacijama usljed sjelovanja promjenljivih sila na pojedinim krivajnim
mehanizmima,
-podunim oscilacijama kao posljedica elastine deformacija koljenja,odnosno ramena pod
dejstvom periodiki promjenljive poprene sile,aksijalne sile na kosim zubima zupanika
mjenjaa,lopaticama brodske tirbine itd. i
-torzionim oscilacijama kao posljedica dejstva promjenljivih momenata uvijanja koji djeluju
na svakom koljenu .
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 3
2.PRORAUN TORZIONE KRUTOSTI KOLJENA RADILICE METODOM
KONANIH ELEMENATA


Slika 1.Izgled koljena radilice u programu Catia
Za proraun torzione krutosti koljena radilice, koriten je program Catia V5R20. Ovaj
program je koriten zbog njegove jednostavnosti i praktinosti. Analizirana su dva sluaja i
to:
a) Sluaj kada moment djeluje na koljeno radilice bez leaja
b) Sluaj kada moment djeluje na koljeno radilice sa leajem
U prvom sluaju, jedan kraj koljena je bio uklijeten dok je drugi bio uleiten. Na uleiteni
kraj djeluje moment od 1000 Nm. Ovu vrijednost momenta koristimo zbog toga to njegovim
djelovanjem nede dodi do plastinih deformacija koljena, eksperimentalno je utvreno da se
i u praksi javlja priblino ovakva vrijednost. Postavljanjem taaka u centru i na obimu glavnog
rukavca omogudeno je pradenje ugla zakretanja samog koljena. Kod drugog naina
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 4
ukljetena je samo neopteredena strana koljena radilice. Ugao uvijanja se rauna po
sljededim formulama :
za sluaj kada su ukljetena oba kraja koljena radilice

Nakon odreivanja vrijednosti ugla uvijanja, krutost koljena radilice se rauna kao :

gdje je:
M moment kojim smo djelovali na koljeno,

ugao uvijanja,
r poluprenik glavnog rukavca,
y
B
' pomijeranje obodne take po y osi,
y
A
' pomijeranje centra glavnog rukavca po y osi, i
c krutost koljena radilice.
Nakon prorauna dobijene su sljededi rezultati za analizirana koljena:
Tabela 1. Proraun krutosti koljena radilice I sluaj ( ukljeten jedan kraj koljena radilice )
Ugao uvijanja (rad) Krutost c (Nm/rad)
Koljeno 1 0,00066 1,52*10
6
Koljeno 2 0,0034 2,89*10
6
Koljeno 3 0,003538 2,83*10
6


Tabela 2. Proraun krutosti koljena radilice II sluaj ( jedan kraj koljena je uklijeten dok je
drugi uleiten )
Ugao uvijanja (rad) Krutost c (Nm/rad)
Koljeno 1 0,00054 1,87*10
6
Koljeno 2 0,00025 3,99*10
6
Koljeno 3 0,000263 3,8*10
6
Na donjim slikama su prikazani rezultati za jedno koljeno za oba sluaja:

Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 5

Slika 2. Koljeno radilice bez leaja

Slika 3. Koljeno radilice sa leajem
3. IZRAUNAVANJE KOEFICIJENATA a
j
i b
j

Za analizu inercionih sila i momenta pokretnih masa interesantne su mase koje vre
oscilatorno kretanje. To su masa klipne grupe, koja vri translatorno oscilirajude kretanje i
masa klipnjae, koja vri ravansko oscilirajude kretanje.
Ukupni pobudni moment za krivajni mehanizam se sastoji od:
Pobudnog momenta od inercionih sila (

())
Pobudni moment od sile gasova (

())

()

()

()

ugao obrtanja radilice motora.

Tok promjene sile gasova i inercionih sila, kao i njihovi momenti, je dosta komplikovan kako
po uglu obrtanja u toku jednog ciklusa, tako i sa promjenom reima rada. Zbog toga se
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 6
veliina pobudnog momenta treba predstaviti nekom prostom matematskom formom, koja bi
bila pogodna za analizu sistema torzionih oscilacija. Pristup analizi prinudnih torzionih
oscilacija, gdje je pobuda, koja predstavlja dosta komplikovan izraz, je da se gornja jednaina
napie u vidu Fourieovog reda kao:

()

()

()

Proraun amplituda a
j
i b
j
od pobudnog momenta se moe izvriti na osnovu sljedeih
jednaina:

) (

) (

gdje je:
n broj koraka u jednom periodu funkcije
j dati red pobude

i
ugao koljenastog vratila
Primjera radi, pokazat emo rezultate prorauna aplituda oscilovanja za broj obrtaja od 2200
o/min.


-300
-250
-200
-150
-100
-50
0
50
100
150
200
0
.
51
1
.
52
2
.
53
3
.
54
4
.
55
5
.
56
6
.
57
7
.
58
8
.
59
9
.
5
1
0
1
0
.
5
1
1
1
1
.
5
1
2
a
j

,
N
m

Red pobude
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 7


Slika 4. Amplitude oscilovanja a
j
, b
j
, c
j
za redove od 1-12 pri broju obrtaja od 2200 o/min
Moemo primijetiti da se amplitude smanjuju pomjeranjem ka veim redovima, te se upravo
iz ovog razloga oni mogu zanemariti u odreenim proraunima.
4.IZRAUNAVANJE VLASTITE FREKVENCE OSCILOVANJA
SISTEMA
4.1. Holzerov priblini metod
Za optimiziranje priguivaa torzionih oscilacija, potrebno je poznavati vrijednosti vlastite
frekvence oscilovanja za estocilindrini motor. Odreivanje vrijednosti vlastite frekvence
oscilovanja se vri Holzerovim metodom.
Izgled ekvivalentnog torziono-oscilatornog sistema je prikazan na slici:

-600
-400
-200
0
200
400
600
800
0
.
51
1
.
52
2
.
53
3
.
54
4
.
55
5
.
56
6
.
57
7
.
58
8
.
59
9
.
5
1
0
1
0
.
5
1
1
1
1
.
5
1
2
b
j
,

N
m

Red pobude, -
0
100
200
300
400
500
600
700
0
.
51
1
.
52
2
.
53
3
.
54
4
.
55
5
.
56
6
.
57
7
.
58
8
.
59
9
.
5
1
0
1
0
.
5
1
1
1
1
.
5
1
2
c
j
,

N
m

Red pobude, -
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 8

Slika 8. Ekvivalentni torziono oscilatorni sistem (c
i
krutosti,
i
unutranja priguenja,

i
moment inercije, M
i
pobudni momenti,
i
vanjska priguenja)
Holzer-ov metod je priblini metod za odreivanje krunih frekvenci osnovnog i viih oblika
vlastitog oscilovanja.
Rjeenje sistema jednaina (1):

)

se pretpostavlja za i-ti disk u obliku:

koji je proiziao iz opte pretpostavljenog rjeenja:

( )
gdje je k =90 fazni ugao zakanjenja amplitude odziva slobodnih oscilacija, A
i
amplituda
oscilovanja i-tog diska. Koritenjem izraza (2) za pretpostavljeno rjeenje, sistem jednaina
(1) prelazi u oblik:

)
(1)
(2)
(3)
(4)
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 9
Sabiranjem svih jednaina u sistemu (4) dobiva se jednaina:

koja se zove frekventnom jednainom slobodnih oscilacija, iz koje se raunaju vlastite
frekvence oscilovanja.Vrijednosti amplitude oscilovanja pojedinih diskova A
1
, A
2
, A
3
,..,A
n

mogu da se izraze pomou sistema jednaina (4), koji se uopteno moe napisati u obliku:

Poto se stvarna vrijednost amplitude A
j
nije jednaka l, to se cijeli problem moe posmatrati
preko relativnih amplituda, frekventna jednaina slobodnih oscilacija e biti:

Za dobivanje dijagrama relativnih amplitude oscilovanja za konkretan primjer za prva tri
oblika oscilovanja, koriteni su ulazni podaci:
Tabela 2. Vrijednosti momenta inercije i krutosti pojedinih diskova

p
(kgm
2
) 0,2
c
p
(Nm/rad) 3,0743*10
6

2
(kgm
2
) 0,02995 c
2
(Nm/rad) 1,996*10
6

3
(kgm
2
) 0,08254 c
3
(Nm/rad) 1,996*10
6

4
(kgm
2
) 0,06150 c
4
(Nm/rad) 1,996*10
6

5
(kgm
2
) 0,08254 c
5
(Nm/rad) 1,996*10
6

6
(kgm
2
) 0,08254 c
6
(Nm/rad) 1,996*10
6

7
(kgm
2
) 0,06150 c
7
(Nm/rad) 1,996*10
6

8
(kgm
2
) 0,08254 c
8
(Nm/rad) 2,6999*10
6



Slika9.Dijagram relativnih amplituda oscilovanja za konkretan primjer za prva 3 oblika
oscilovanja
(5)
(6)
(7)
III oblik oscilovanja
I oblik oscilovanja
II oblik oscilovanja
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 10

5. OPTIMIZACIJA PRIGUIVAA TORZIONIH OSCILACIJA
Optimizacija priguivaa torzionih oscilacija se vri na osnovu znaajnih redova pobude
prema vrijednosti amplitude oscilovanja remenice motora. S obzirom na to da se radi o
estocilindrinom motoru, znaajan red pobude e biti 6 red pobude. Za razliite vrijednosti
krutosti i momenta inercije izvren je proraun i tako su dobijene odgovarajue amplitude
koje e biti prikazane na sljedeim slikama.

Slika 5. Vrijednosti amplitude u zavisnosti od broja obrtaja, za razliite vrijednosti inercione
mase priguivaa

Slika 6. Vrijednosti amplitude u zavisnosti od broja obrtaja, za razliite vrijednosti krutosti
Nakon prorauna usvojen je elastini priguiva torzionih oscilacija sljedeih karakteristika.
0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.1
0.12
1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800 1900
A
m
p
l
i
t
u
d
a

A
,
(

)

Broj obrtaja motora n ,o/min
0.1
0.15
0.2
referentno
0
0.01
0.02
0.03
0.04
0.05
0.06
0.07
0.08
0.09
1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
A
m
p
l
i
t
u
d
a

A
,
(

)

Broj obrtaja motora n ,o/min
0.1
0.15
0.2
referentno
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 11
Tabela 3. Karakteristike elastinog priguivaa
Inerciona masa
priguivaa (kgm
2
)
Krutost priguivaa
c (Nm/rad)
Vlastita frekvenca
oscilovanja w (0/min)
Broj obrtaja
motora n (o/min)
0.2 0.15*10
6
742.84 7093.6


Na sljedeoj slici vidimo vanost ovog elementa u sklopu motora.

Slika 7. Uporedni prikaz vrijednosti amplituda za sluaj sa priguivaem i bez priguivaa
Sa slike se moe uoiti djelovanje elatinog priguivaa torzionih oscilacija,koje se ogleda u
smanjenju amplituda uglova oscilovanja i pomjeranju kritinih brzina oscilovanja.Takoer se
vidi da su odreeni redovi pobude izali van radnog podruja motora.
ZAKLJUAK
Prilikom prorauna torzione krutosti koljena radilice metodom konanih elemenata,
posmatrali smo dva sluaja. Prvi sluaj je bio kada moment djeluje na koljeno radilice bez
leaja. Dobijena krutost za ovaj sluaj je iznosila 2,89*10
6
Nm/rad. U drugom sluaju, tj. kada
je moment djelovao na koljeno radilice sa leajem, dobijeni rezultat je iznosio 3,99*10
6

Nm/rad. Moment uvijanja je 1000 Nm. Uoljivo je da je krutost koljena znatno manja ako
nemamo uleitenje. Realna vrijednost krutosti bi se nalazila negdje izmeu ove dvije
vrijednosti.U drugoj taki projektnog zadatka, koja se odnosila na proraun koeficijenata
pobude, mogli smo vidjeti kako se amplitude mijenjaju za pojedine redove. Moemo
primijetiti da se amplitude smanjuju kako se kreemo prema veim redovima, a promjenom
broja obrtaja, ovi koeficijenti se neznatno mijenjaju.Bilo je potrebno izvriti optimizaciju
0
0.05
0.1
0.15
0.2
0.25
0.3
0.35
0.4
0.45
1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200 2400
6 bez
PTO
7.5 bez
PTO
9 bez
PTO
12 bez
PTO
4 bez
PTO
6 sa PTO
4 sa PTO
7.5 sa
PTO
3.5 sa
PTO
A
m
p
l
i
t
u
d
a

A
,
(

)

Broj obrtaja motora n ,o/min
Torzione oscilacije kod motora SUS
Anes Bear 12
priguivaa torzionih oscilacija na osnovu znaajnih redova pobude, to je u ovom sluaju bio
esti red.Parametri kao to su krutost priguivaa i momet inercije su najvaniji parametri pri
optimizaciji priguivaa. Sa tim parametrima mogue je smanjiti apmlitude oscilovanja
motora u znaajnoj mjeri. Na slici gdje su prikazani eksperimentalni rezultati se vidi dejstvo
priguivaa torzionih oscilacija. On je smanjio maksimalne amplitude oscilovanja remenice i
pomjerio ih van radnog podruja motora. Pravilnim odabirom krutosti priguivaa, znatno se
moe uticati na visinu amplituda oscilovanja, to je veoma bitan faktor, jer upravo oscilacije
prestavljaju jedan od najveih problema prilikom eksploatacije motora.
LITERATURA
1. I. Filipovi: Motori s unutarnjim izgaranjem, MFS, Sarajevo, 2007.
2. T. Stojii: Motori SUS ciklusi teorija razvoj, Sarajevo, 2000.