Spavanje,budnost i

aktivnost mozga

Luka trbenac 8.d

Spavanje (san)
Spavanje omoguuje odmor i obnovu organizma. Djelovanjem
parasimpatikusa na sredite za spavanje u mozgu,usporavaju se
psihike i fizioloke funkcije organizma. Na vanost spavanja ukazuju
zdravstvene posljedice nespavanja za organizam. Smanjena
koncentracija i panja,loe raspoloenje i donoenje odluka su samo
neke od njih.

Aktivnost mozga Budnost

Svakodnevno se u ovjeku tijekom 24 izmjenjuju dvije razine
svijesti: budnost i sna. Na ovu izmjenu utjeu sredita za
budnost i sredite za spavanje u mozgu

Faze spavanja
Tijekom spavanja mozak zadrava neke svoje aktivnosti. Pritom ivane
stanice mozga rade drukije nego kada smo budni. Ovisno o stupunju
budnosti mozga tijekom spavanja razlikujemo dvije faze: REM fazu (rapid eye
movment) i NREM (non-rapid eye movment).Nou tijekom spavanja REM i
NREM faza izmjenjuju se do 6 puta.

Ako se spavajua osoba probudi u REM

fazi, ona e u 80-90 % sluajeva izvijestiti da
je upravo sanjala, a ako se probudi u n-REM
fazi, ona e to rjee izjaviti. Taj postotak
sanjanja u n-REM fazi varira u razliitim
istraivanjima izmeu 10 i 70 %, a te se
velike varijacije javljaju zbog razliitih
definicija sna

REM san odnosi se na itav slijed dogaaja,

vizualno je sloen i ima radnju koja se
doivljava kao realnost

n-REM san vie odnosi na neku izoliranu sliku ili uvstvo.

Iako ti doivljaji mogu biti suprotni iskustvu i izvjesnoj
logici, za vrijeme sanjanja ne primjeujemo njihovu
neloginost, odnosno ta neloginost nas ne smeta

NEKOLIKO
- Ljudi koji su roeni slijepi ne vide nita u
O
snovimaZANIMLJIVOSTI
(pod nita znai da ne vide ni boje)
- Abraham Lincon je previdio svoju smrt u snu.
SPAVANJU
-to se stariji manje sna trebate.
- Jo nije dokazano ato sanjamo.