Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

Biološka psihologija -skripta Pinel – 2.dio

- 12.poglavlje: Spavanje, sanjanje i cirkudijarni ritmovi:
- 3 uobičajene psihofiziološke mjere spavanja:
- 1) elektroencefalogram ( EEG) = mjera električne aktivnosti mozga koja se
obično dobiva snimanjem elektrodama smještenim na lubanji
- 2) elektrookulogram ( EOG) = mjera pokreta očiju
- 3) elektromiogram ( EMG) = mjera električke aktivnosti mišića
- fenomen prve noći = poremećaj spavanja koji se javlja prve noći koju ispitanik
provodi u laboratoriju za istraživanje spavanja
- 4 stadija EEG tijekom spavanja:
- alfa valovi = EEG valovi frekvencije 8-12 Hz koji se obično javljaju u EEG-u ljudi
neposredno prije spavanja
- 1) stadij 1 :
- valovi visoke frekvencije i male amplitude
- slični valovima u budnom stanju ali sporiji
- 2) stadij 2:
- valovi veće A , a niže f
- dva karakteristična oblika vala:
- 1) K – kompleksi = dvofazni EEG valovi velike A = 1 veliki negativni ( otklon
prema gore) a zatim 1 veliki pozitivni (otklon prema dolje)
- 2) vretena spavanja = valovi trajanja 1-2 s frekvencije 12-14 Hz čije se A
naizmjenično smanjuju i povećavaju
- 3) stadij 3:
- delta valovi = EEG valovi najveće A i najmanje f ( 1-2 s)
- 4) stadij 4:
- prevladavaju delta valovi
- neko vrijeme provodi u tom stadiju , a onda se unatrag vraća kroz prethodne
stadije sve do stadija 1
- taj stadij 1 nije identičan stadiju 1 s početka spavanja
- početni stadij 1 EEG-a = stadij 1 EEG-a koji se javlja na početku spavanja i nije
povezan s REM spavanjem
- novi stadij 1 = javljaju se brzi pokreti očiju i gubitak mišićnog tonusa središnjih
mišića
- ostatak noći provodi se u izmjenama pojedinih stadija unatrag i unaprijed
- paradoksalno spavanje = spavanje u novim stadijima 1 jer su EEG signal i
autonomne promjene slične onima u budnom stanju
- delta spavanje = spavanje u stadijima 3 i 4
- REM spavanje = spavanje za koje su svojstveni brzi pokreti očiju, gubitak
mišićnog tonusa, povremeni trzaji mišića ekstremiteta te erekcija penisa ili
klitorisa
- sporovalno spavanje = skupni naziv za spavanje u stadijima 2,3 i 4
- provjera uobičajenih vjerovanja o snovima:
- 1) mnogi ljudi vjeruju da se vanjski podražaji mogu ugraditi u njihove snove:
- Dement i Wolpert prskali ispitanike u REM fazi vodom = u 14 od 33 slučaja voda
bila ugrađena u san
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- 2) neki vjeruju da snovi traju samo trenutak, istraživači navode da se snovi

odvijaju u stvarnom vremenu = potvrđeno
- 3) neki ljudi tvrde da ne sanjaju:
- imaju jednako REM spavanja kao i oni koji sanjaju, a pri buđenju i oni
izvještavaju o snovima, ali rjeđe
- 4) uobičajena pretpostavka da je erekcija penisa posljedica snova sa seksualnim
sadržajem = odbačeno
- 5) većina ljudi vjeruju da se govor u snu i somnabulizam (mjesečarenje) javljaju
kod sanjanja = netočno ( najčešće u stadiju 4)
- tumačenje snova:
- Freud vjerovao da snove pokreću neprihvatljive potisnute želje, od kojih su mnoge
seksualne prirode ( kod Freuda je sve o seksu i neprimjerenosti)
- naši manifestni ( oni koje doživljavamo) prerušene inačice naših latentnih
( pravih) snova
- Hobsonova teorija sinteze aktivacija = teorija po kojoj sadržaj snova odražava
nastojanje korteksa da unese red i smisao u slučajne signale koje prima iz
moždanog debla za vrijeme spavanja
- lucidni snovi:
- snovi u kojima je sanjač svjestan da sanja i može utjecati na tok sna
- nešto poput stanja budnosti u snu
- teorije oporavka i cirkadijurne teorije:
- 1)teorija oporavka ( rekuperacije) :
- temeljena na pretpostavci da budno stanje na neki način narušava homeostazu
tijela i da je spavanje potrebno da bi to stanje nadoknadili
- spavanje = '' noćni majstor'' koji popravlja štetu nastalu u budnom stanju
- životinje koje troše više energije = trebale bi duže spavati
- 2) cirkadijurne teorije:
- spavanje evoluiralo da bi životinje održavalo neaktivnima u onom dijelu kada nije
potrebno bavljenje aktivnostima neophodnim za preživljavanje
- praljudi imali dovoljno vremena da danju obave hranjenje, pijenje i
reprodukciju = noću štednja E i manja izloženost napadima
- spavanje = '' strogi roditelj'' koji zahtjeva neaktivnost jer nas tako drži dalje od
problema
- bolje objašnjava značajne razlike u količini spavanja među vrstama
- dnevna količina spavanja vrste povezana s ranjivošću vrste dok spava i količinom
vremena potrebnom da sakupi hranu i obavi druge potrebe nužne za
preživljavanje
- cirkadijurni ritmovi :
- cirkadijurni ritmovi = dnevni ciklusi tjelesnih funkcija
- ljudi koriste danje svjetlo da bi zadovoljili svoje biološke potrebe
- zeitgeberi = okolinski pokazatelji koji podešavaju cirkadijurne ritmove
- u laboratorijskim uvjetima moguće promjenom trajanja ciklusa svjetlo/tama skratiti ili
produljiti cirkadijurne ritmove
- slobodni cirkadijurni ciklusi spavanja i budnosti:
- slobodni ritmovi = cirkadijurni ritmovi koji ne ovise o podešavanju na osnovi
okolinski pokazatelja, već zadržavaju pravilan raspored
- slobodni period = trajanje jednog slobodnog ritma
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- 24 sata deprivacije sna nisu imala gotovo nikakav utjecaj na daljni slobodni
cirkadijurni ciklus budnosti/spavanja
- najznačajnije svojstvo slobodnih cirkadijurnih ritmova = ne mora ih se učiti
- korelacija između duljine razdoblja budnosti i duljine razdoblja spavanja koje
slijedi = negativna
- unutarnja desinkronizacija = razdvajanje rasporeda slobodnih cirkadijurnih
ritmova dvaju različitih procesa
- jet lag i smjenski rad:
- jet lag ( sindrom kašnjenja za mlažnjakom) = učinci ubrzavanja zeitgebera kod leta
na istok ( pomak faze unaprijed) ili usporavanja zeitgebera kod leta na
zapad( kašnjenje faze) na tjelesne funkcije
- kod smjenskog rada = zeitgeberi isti , ali radnici moraju prilagođavati svoje
prirodne cikluse budnosti/ spavanja
- i jet lag i smjenski rad izazivaju poremećaje spavanja, umor, opću slabost i lošije
rezultate na testovima tjelesnih i kognitivnih funkcija
- neuralni mehanizmi spavanja:
- 1) Bromer,1936. = prva utjecajna teorija fiziologije spavanja = spavanje izazvano
smanjenjem osjetnog ulaza u prednji mozak
- cerveau isole = izoliran prednji mozak = prednji mozak odvojen od ostatka mozga
presjekom između kolikula
- Bromerova teorija = teorija pasivnog spavanja = ne pretpostavlja nikakav
mehanizam aktivne regulacije spavanja, već je spavanje pasivna posljedica
smanjenog osjetnog ulaza u prednji mozak
- 2) aktivna teorija spavanja = teorija retikularnog aktivacijskog sustava :
- retikularni aktivacijski sustav ( RAS) = hipotetski sustav pobuđivanja u
retikularnoj formaciji
- 3 nalaza koja podupiru ovu teoriju:
- 1) presjek na razini encephale isole nije poremetio normalan REM ciklus
budnosti /spavanja:
- encephale isole = eksper. preparat kod kojeg je mozak odvojen od ostatka živč.
sustava presjekom u kaudalnom dijelu moždanog debla
- mehanizam za održavanje budnosti nalazi se negdje u moždanom deblu između 2
presjeka
- 2) djelomični presjeci na razini cerv.is. dovode do poremećaja ciklusa
budnost/spavanje samo ako je presječen središnji dio RAS-a
- 3) električno podraživanja retik. formacije mačke koja spava dovodi do njezina
buđenja i izaziva dulje razdoblje disinkronizacije EEG-a
- zaključili da niska razina aktivnosti u ret.form. izaziva spavanje, a visoka budnost
- 3 važna otkrića o neuralnoj osnovi spavanja:
- 1) spavanje nije stanje neuralnog mirovanja:
- mnoga područja mozga aktivna manje za vrijeme sporovalnog spavanja nego u
budnom stanju, ali smanjenje prosječne aktivnosti neurona rijetko prelazi 10%
- za vrijeme REM spavanja neki neuroni aktivniji nego u budnom opuštenom
stanju
- 2) u mozgu postoje neuronski krugovi koji potiču spavanje:
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- stajalište da je spavanje posljedica niske aktivnosti u krugovima čija je gl.

funkcija održavanje budnosti promijenjena = otkriće da podraživanje mozga
može uzrokovati spavanje te da ga ozljede mozga mogu poremetiti
- ti nalazi navode na zaključak da u mozgu postoje strukture za poticanje spavanja
= jedna u kaudalnom dijelu moždanog debla ( npr. most ili produžena moždina)
- 3) različiti korelati spavanja mogu se razdvojiti
- moždana područja uključena u kontrolu spavanja i sanjanja:
- 1) raphe jezgre = nakupina serotoninskih jezgri koje se u tankoj liniji protežu
kroz sredinu kaudalnog dijela ret.form :
- 80-90%-tne ozljede kod mačaka izazivale potpunu nesanicu, zatim djelomični
oporavak no uz jedino sporovalno spavanje
- paraklorofenilalanin ( PCPA) = kemijska tvar koja blokira sintezu serotonina i
izaziva nesanicu kod mačaka
- dugotrajno PCPA nema isti učinak kao privremeno
- 2) bazalni dio prednjeg mozga ( dio prednjeg mozga neposredno ispred
hipotalamusa ):
- obostrane ozljede ovog područja kod mačaka = značajno smanjenje dnevne količine
spavanja
- neuronski krugovi REM spavanja u kaudalnom dijelu ret.form. :
- svako od područja odgovorno za kontrolu jednog od glavnih pokazatelja REM
spavanja: postoji područje za smanjenje mišićnog tonusa, za desinkronizaciju
EEG-a, brze pokrete očiju itd…
- usklađenom aktivacijom centara REM spavanja upravlja kolinergički meh. u
kaudalnom dijelu ret.form. u mostu
- mikroinjekcije kolinergičkih antagonista = trenutačno i produljeno REM
spavanje kod mačaka
- neuroni dvaju područja kaud.ret.form. sudjeluju u inhibiciji REM-a:
- 1) noradrenergički neuroni jezgre locus coeruleus
- 2) serotonergički dorzalnih raphe jezgara
- aktivni za vrijeme sporovalnog, a gotovo potpuno miruju za vrijeme REM=
povratnim ciklusom REM upravlja kaud. ret.form. putem recipročne inervacije
između eksitacijskih kolinerg. neurona i inhibicijskih noradrenergičkih i
serotonergičkih neurona
- ciklusima REM upravljaju interakcije između neuronskih krugova u kaud.
ret.form.
- cirkadijurni sat: neuralni i molekulerni mehan. :
- velike hipotalamičke ozljede dovode do poremećaja cirkadijurnih ciklusa
hranjenja, pijenja i aktivnosti kod štakora
- specifične ozljede suprahijazmatske ( SCN) jezgre u medijalnom hipotalamus =
poremećaji različitih cirkadijurnih ciklusa
- ukidaju cirkadijurnu periodičnost spavanja
- suprahijazmatske jezgre = glavni cirkadijurni sat , ali ne i jedini
- genetika cirkadijurnih ritmova:
- otkriveno nekoliko gena koji utječu na cirkadijurne ritmove
- prvi cirkadijurni gen otkriven kod sisavaca = tau gen kod hrčaka= skraćuje
slobodni cirkadijurni ritam
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- clock gen kod miševa = u tami se njihov cirkadijurni ritam produljuje, a kasnije se
ritmičnost izgubi u potpunosti
- hipnotici:
- hipnotici = tvari koje pospješuju spavanje:
- benzodiazepini= vrsta anksiolitika koji se često prepisuju kao lijekovi za spavanje
( npr. valium ili librium) = kratkoročno povećavaju pospanost i povećavaju
ukupnu količinu spavanja
- 5-hidroksitriptofan = prekursor serotonina = može proći kroz krvno moždanu
barijeru
- antihipnotici = tvari koji reduciraju spavanje:
- dvije glavne vrste:
- 1) stimulansi ( npr. kokain)
- 2) triciklički antidepresivi
- oboje pojačavaju aktivnost katekolamina ( norepinefrin, epinefrin i dopamin) ili
pospješivanjem njihova otpuštanja ili blokiranjem ponovnog unosa iz sinapse ili
putem oba meh.
- djeluju prvenstveno na REM spavanje = mogu u potpunosti potisnuti
- izazivaju ovisnost i čitav niz negativnih popratnih pojava
- melatonin = hormon koji se sintetizira iz serotonina u pinealnoj žlijezdi:
- kapsule melatonina dovode do lakšeg i bržeg zaspivanja 2 sata nakon uzimanja
- prije spavanje poboljšava spavanje onima koji pate od nesanice zbog manjka
melatonina i slijepima zbog nepostojanja sinkronizirajućih učinaka svjetlo/tama
- poremećaji spavanja:
- 1) nesanica = poremećaji započinjanja i održavanja spavanja:
- mnogi slučajevi ijatrogeni = uzrokovani postupcima liječnika ili liječenjem
- najčešći uzrok nesanice = tablete za spavanje = razvijanje tolerancije
- apneički sindrom = stanje u kojem se spavanje ponovljeno prekida zbog
trenutačnih prekida disanja: 2 vrste = opstruktivni ( opstrukcija dišnih puteva
zbog mišićnog grča ili atonije) i centralni ( nemogućnost živčanog sustava da
pospješuje disanje)
- noćni mioklonus = povremeno trzanje nogu za vrijeme spavanja što dovodi do
prekida spavanja
- sindrom nemirnih nogu = osjećaj napetosti i nelagode u nogama koji otežava ili
onemogućuje spavanje
- 2) hipersomnija = poremećaji kod kojih se javlja pretjerano spavanje ili pospanost:
- narkolepsija = hipersomni poremećaj za koji su svojstveni kratki, ponovljeni
napadi spavanja tijekom dana = zaspu usred razgovora, jedenja, vođenja ljubavi
ili ronjenja
- 3) poremećaji povezani s REM spavanjem:
- narkolepsija i poremećaj povezan s REM = odmah nakon što zaspu ulaze u REM
- katapleksija = poremećaj kod kojeg se javlja iznenadni gubitak mišićnog tonusa u
budnom stanju = često izazvano izrazitim čuvstvima
- nucleus magnocellularis = jezgra u kaud. ret.form. koja potiče opuštanje
skeletnih mišića za vrijeme REM spavanja i kataplektičkih napadaja
- nema nikakvih negativnih posljedica zbog nedostatka REM faze
- paraliza spavanja = poremećaj spavanja kod kojeg se javljaju napadaji paralize dok
osoba tone u san
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- hipnagogne halucinacije= živa stanja poput sna koja se javljaju kod nekih ljudi dok
tonu u san
- kod svih ispitanika redukcija vremena spavanja bila povezana s povećanjem
učinkovitosti spavanja = smanjilo se vrijeme potrebno za uspavljivanje nakon
odlaska u krevet, smanjio se broj buđenja,povećala se proporcija spavanja u
stadiju 4
- polifazični ciklusi spavanja = ciklusi spavanja koji redovito uključuju više od
jednog razdoblja spavanja dnevno
- monofazični ciklusi spavanja = ciklusi spavanja koji redovito uključuju samo
jedno razdoblje spavanja dnevno i to obično noću
- 13.poglavlje: Ovisnost o drogama i krugovi potkrepljenja u mozgu:
- temeljni principi ovisnosti o drogama:
- psihoaktivne droge = droge koje utječu na doživljaj i na ponašanje djelovanjem
na živčani sustav
- načini uzimanja droga i njihova apsorpcija:
- 1) gutanje :
- mnoge droge
- nakon gutanja droga se rastapa u želučanim sokovima i odlazi u crijeva gdje biva
apsorbirana u krvotok
- neke droge lako prolaze kroz stijenke želuca ( alkohol) = brže djeluju = ne
moraju ući u crijeva da bi bile apsorbirane
- 2) ubrizgavanje:
- djelovanje uzete droge izrazito, brzo i predvidljivo
- subkutano = u masno tkivo odmah ispod kože
- intramuskularno = u velike mišiće
- intravenozno = izravno u vene na mjestu gdje su one odmah ispod kože = krvotok
ih otprema izravno u mozak
- mračna strana intravenoznog = gotovo nemoguće spriječiti učinke predoziranja,
nečistoće ili alergijske reakcije + ožiljci, ispucane i upaljene vene
- 3) udisanje ( inhalacija) :
- apsorpcija u krvotok kroz razgranatu mrežu kapilara u plućima
- duhan i marihuana najčešće
- 2 glavna nedostatka:
- 1) teško je točno odrediti količinu uzete droge
- 2) mnoge tvari dugotrajnim inhaliranjem uništavaju pluća
- 4) apsorpcija kroz sluznicu:
- sluznica nosa, usta i rektuma
- kokain se obično ušmrkava i uništava sluznicu nosa
- prodiranje droga u središnji živčani sustav:
- krvno-moždana barijera otežava mnogim štetnim kemijskim spojevima da
prijeđu iz krvnih žila središnjeg živč. sustava u njegove stanice
- mehanizmi djelovanja droga:
- psihoaktivne droge različito djeluju na živč. sustav
- difuzno na neuralne membrane cijelog CNS-a ( alkohol, većina općih anestetika)
- druge manje općenito = vežu se uz određene sinaptičke receptore, djeluju ju na
nastanak, prijenos, oslobađanje i deaktivaciju određenih neurotransmitera ili
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

utječu na lanac kem. reakcija u postsinaptičkim neuronima aktiviranjem

njihovih sinap. receptora
- metabolizam i izlučivanje droga:
- djelovanje većine droga prekidaju enzimi jetre= potiču pretvaranje aktivnih
droga u neaktivne oblike = metabolizam droga
- metabolizam droga uklanja sposobnost droge da prođe kroz lipidne ovojnice =
droga više ne može prodrijeti kroz krvno-moždanu barijeru
- osim metab. manje količine mogu se izlučiti iz tijela putem mokraće, fekalija,
disanja i majčinog mlijeka
- tolerancija na droge :
- tolerancija na drogu= stanje smanjene osjetljivosti na drogu koje nastaje zbog
njenog uzimanja = pomak krivulje odnosa između količine droge i reakcije na
nju u desno
- 3 važne stvari u vezi tolerancije na drogu:
- 1) uzimanje jedne droge može dovesti do tolerancije na druge droge koje djeluju
na isti način = krizna tolerancija
- 2) tolerancija se često javlja samo na neke učinke droge :
- nerazumijevanje toga može imati kobne posljedice za ljude koji misle da su zbog
otpornosti na neke učinke ( npr. mučninu zbog uzimanja alkohola) postali otporni
na njeno ukupno djelovanje
- senzibilizacija = povećanje osjetljivosti na djelovanje droge zbog njezinog
uzimanja
- 3) tolerancija na drogu nije jedinstvena pojava i ne postoji samo jedan
mehanizam u osnovi svih oblika tolerancije
- u osnovi tolerancije na drogu 2 skupine promjena:
- 1) metaboličke = tolerancija nastala zbog smanjenje količine droge koja dolazi na
mjesto svojeg djelovanja
- 2) funkcionalne = tolerancija koja nastaje zbog smanjene reaktivnosti živč. sustava
ili drugih mjesta djelovanja na drogu
- apstinencijski simptomi i tjelesna ovisnost:
- apstinencijski sindrom = poremećaj koji nastaje zbog izlučivanje droge iz tijela
za koju postoji tjelesna ovisnost
- učinci prestanka uzimanja droge gotovo uvijek suprotni početnim učincima
uzimanja
- tjelesna ovisnost = stanje kada prestanak uzimanja droge izaziva apstinencijske
simptome
- jačina apstin. simptoma ovisi o vrsti i količini uzimane droge, trajanju uzimanja
te brzini izlučivanja iz tijela = dulje uzimanje većih količina uz brže izlučivanje =
jači apst. simptomi
- što je ovisnost? :
- ovisnici = redoviti uživatelji droga koji nastavljaju uzimati drogu unatoč njenim
nepovoljnim učincima na zdravlje i život i usprkos ponovljenim naporima na
prestanak njenog uzimanja
- najveća zabluda o ovisnosti = ovisnici ljudi zarobljeni u začaranom krugu
uzimanja droge, apstin. simptoma i ponovnog uzimanja droge radi sprečavanja i
ublažavanja istih = pogrešno
- psihička ovisnost = prisilno uzimanje droga bez tjelesne ovisnosti
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- zavisna tolerancija na drogu:

- zavisna tolerancija na drogu = tolerancija na drogu koja se javlja kao reakcija na
doživljaj učinka droge, a ne na samo uzimanje droge
- primjenjuje se nacrt istraživanja prije-poslije= eksp. nacrt istraživanja koji se
primjenjuje u dokazivanju zavisne tolerancije na drogu = eksp. skupina dobiva
drogu prije ispitivanja ponašanja, a kontrolna nakon toga
- na kraju svi ispitanici dobivaju istu količinu droge, a zatim slijedi ispitni zadatak
radi usporedbe stupnja u kojem droga slabi učinak u zadatku u dvjema
skupinama
- funkcionalnu toleranciju na drogu, kao i sve oblike neuralne prilagodbe, izaziva
doživljaj prekida određenih sklopova neuralne aktivnosti, a ne samo uzimanje
tvari koja uzrokuje prekid
- uvjetovana tolerancija na drogu :
- uvjetovana tolerancija na drogu = učinci tolerancije koji su najjače izraženi samo
kad se droga uzima u situacijama gdje se i ranije uzimala
- ovisnici postaju tolerantni na drogu kad opetovano uzimaju drogu u istoj okolini
= počinju uzimati sve veće količine kako bi spriječili slabljenje njena djelovanja
- ako ovisnik uzme uobičajeno veliku količinu droge u neobičnoj situaciji = neće
doći do tolerancije = vjerojatnije da će doći do predoziranja
- Siegel tumači svako uzimanje droge Pavlovljevim uvjetovanjem kada različiti
okolinski podražaji koji redovito prethode uzimanju droge postaju uvjetovanim
podražajima, a djelovanje droge bezuvjetnim odgovorom
- uvjetovani kompenzacijski odgovori = fiziološki odgovori suprotni učincima
droge koje izazivaju podražaji obično povezani s doživljajem učinaka droge
- i senzibilizacija može biti situacijski uvjetovana
- uvjetovani apstinencijski simptomi:
- uvjetovani apstinencijski simptomi = simptomi koje izaziva okolina povezana s
drogom ili drugi znakovi povezani s njom
- mnogo puta dokazani
- 5 najčešće zlouporabljenih droga:
- 1) duhan :
- uz kofein najčešće upotrebljavana psihoaktivna droga u našem društvu
- nikotin ( glavni psihoakt. sastojak duhana) i tar se apsorbiraju kroz pluća
- pušački sindrom = bol u prsima, otežano disanje, hripanje, kašljanje i pojačana
osjetljivost na infekcije dišnih puteva često prisutne kod pušača
- kronični pušači osjetljivi na upalu pluća, bronhitis ( kronična upala bronhiola pluća),
emfizem ( gubitak elastičnosti pluća zbog kronične iritacije) i rak pluća
- Buergerova bolest = bolest izazvana nikotinom kad u noge otječe smanjena
količina krvi, krajnje posljedice su gangrena i amputacija
- nepovoljni učinci duhanskog dima nisu ograničeni samo na pušače
- slobodni radikali ( kem. spojevi s jednim ili više neuparenih e- ) krivci za mnogo
poremećaja povezanih s pušenjem duhana
- 2) alkohol:
- molekule male i topive u masti i vodi = napadaju sve dijelove tijela
- alkohol je depresiv = u znatnijim količinama slabi neuralno izbijanje
- u manjim količinama povećava neuralno izbijanje i olakšava socijalnu
interakciju
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- ako razina alkohola u krvi dosegne razinu od 0,5% postoji opasnost od smrti zbog
prestanka disanja
- alkohol je diuretik = povećava proizvodnju urina
- izaziva toleranciju, većinom funkcionalnu i tjelesnu ovisnost
- prestanak pijenja izaziva umjereno jak apstin. sindrom koji se sastoji od
glavobolje, mučnine, povraćanja i drhtanja koji se naziva mamurluk
- 3 faze potpunog alkoholnog apst. sindr. :
- 1) prva faza = 5 do 6 sati nakon prestanka pijenja, izrazito drhtanje cijelog
tijela ,nemir, glavobolja, mučnina, povraćanje, abdominalni grčevi, izrazito
znojenje i nekad priviđenja
- 2) druga = 15 do 30 sati nakon prestanka, konvulzije
- 3) treća = jedan do dva dana nakon prestanka traje 3 do 4 dana = delirij tremens =
uznemiravajuća priviđenja, sumanute misli, nemir, zbunjenost, hipertermija
( povišena temp.) i tahikardija ( ubrzan rad srca)
- konvulzije i delirij tremens mogu prouzročiti smrt
- alkohol napada sva tkiva tijela
- Korsakovljev sindrom = izrazit gubitak pamćenja i demencija koji se obično
povezuju s ovisnošću o alkoholu:
- konfabulacije = izmišljene priče
- može biti uzrokovan i nedostatkom vitamina B6
- fetalni alkoholni sindrom = sindrom koji nastaje prenatalnim izlaganjem
alkoholu, a obilježavaju ga mentalna retardacija, mala porođajna težina i
različite druge tjelesne anomalije
- alkohol ima višestruke mehanizme djelovanja = usporava dotok Ca u neurone
djelovanjem na Ca kanale, jača djelovanje GABA-e djelujući na skupinu GABA
receptora, povećava broj mjesta spajanja ekscitacijskog neurotrans. glutamata,
ublažava djelovanje glutamata na nekim podvrstama njegovih receptora i šteti
drugom sustavu slanja poruka unutar neurona
- 3)marihuana:
- sušeno lišće i cvijeće biljke cannabis sativa
- najčešće uzimanje = pušenje listova u jointu
- ako se uzima na usta treba biti ispečena u nekoj masnoj tvari = poboljšava
apsorpciju iz probavnog trakta
- glavni psihoaktivni sastojak = delta-9-tetrahidrokanabinol ( THC)
- hašiš = obrađena smola kanabisa
- zakonski svrstana u narkotike
- izrazito velike količine nepovoljno djeluju na psihičko funkcioniranje = otežano
kratkoročno pamćenje, slaba sposobnost izvođenja zadataka koji zahtijevaju
višestruke korake, nerazumljiv govor i otežana komunikacija, osjećaj nestvarnosti,
izrazitiji doživljaj emocija, osjetno iskrivljavanje i motorički poremećaji
- marihuana obuzdava agresivno ponašanje
- 4 nepovoljna učinka redovite konzumacije marihuane:
- 1) kronično pušenje marihuane smanjuje razinu plazme testosterona kod
muškaraca
- 2) može nepovoljno djelovati na imunološki sustav
- 3) može izazvati kardiovaskularne teškoće s obzirom da je jedan od učinaka
tahikardija
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- 4) bezmotivacijski sindrom= kronični nedostatak motivacije izazvan uzimanjem

droge
- slab potencijal za razvoj ovisnosti
- tolerancija se razvija tijekom razdoblja stalnog uzimanja ali su apstin. simptomi
izrazito rijetki
- 4) kokain i drugi stimulansi:
- stimulansi = droge ili lijekovi koji izazivaju općenito povećanje neuralne
aktivnosti i ponašanja
- kokain i njegovi derivati najčešće zloupotrebljavani stimulansi
- kokain = kokain hidroklorid = snažna stimulirajuća droga koja izaziva jaku
ovisnost
- obično se uzima ušmrkavanjem ili ubrizgavanjem
- kokain se može pretvoriti u svoj izvorni oblik zagrijavanjem u vodenoj otopini
sode bikarbone dok voda ne ishlapi = nečisti ostatak tog procesa = crack
- crack= jeftini temeljni oblik kokaina snažnog djelovanja koji se može pušiti
- kokain hidroklorid je djelotvoran lokalni anestetik i ima jak učinak na psihu =
nosi val ugode, osjećaju se samozadovoljno, budno, puno energije, prijateljski su
nastrojeni, otvoreni, nemirni, razgovorljivi i više nego inače gladni i pospani
- kokainska psihoza= psihotičko ponašanje koje se može opaziti tijekom kokainske
zabave i u mnogo čemu podsjeća na shizofreno ponašanje
- iako se tolerancija razvija na većinu učinaka kokaina, redovito uzimanje vodi do
senzibilizacije na njegove motoričke i konvulzivne učinke
- smrtnost najčešća kod ubrizgavanja u venu
- umjereni apsinen. simptomi ( npr. nesanica i negativne promjene raspoloženja)
- olakšava katekolaminergički prijenos sprječavajući ponovni unos katekolamina (
epinefrin, norepinefrin) u presinaptičke neurone
- ima agonistički učinak na prijenos dopamina = euforija
- amfetamini = stimulirajuće droge čije djelovanje nalikuje kokainu:
- najčešće kroz usta
- d-amfetamin ( dekstroamfetamin) = slični učinci kao kokain, izaziva
amfetaminsku psihozu
- metamfetamin = kristalni oblik još jačeg djelovanja, može se pušiti
- ekstazi = MDMA = 3,4 metilenedioksimetamfetamin
- metamfetamin i ekstazi = uništavaju serotonergičke neurone kod životinja
- 5) opijati: heroin i morfij:
- opijum = sok koji se cijedi iz sjemenki opijumskog maka
- morfij = glavni psihoak. sastojak opijuma
- kodein = slabiji srodnik morfija
- opijati = dr. Jekyll ( najbolji mogući analgetici i liječe kašalj i proljev), ali i
mr.Hyde ( opasnost od ovisnosti)
- opijati = morfij, kodein, heroin i druge kem.tvari slične strukture ili djelovanja
- ovisnost o morfiju = vojnička bolest
- heroin = morfij + 2 acetilne skupine = poboljšalo sposobnost prodiranja u krvno-
moždanu barijeru
- heroinska navala = val jake orgazmičke ugode u abdomenu koji se pretvara u
stanje bezbrižne, opojne euforije
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- točka gdje su većinu vremena drogirani = pojavljuju se tolerancija i tjelesna

ovisnost
- iako opijati brzo izazivaju ovisnost, rizici dugotrajnog uzimanja po zdravlje
relativno mali: zatvor, sužavanje zjenica, neredovite menstruacije i smanjen
libido
- opijatski apstinencijski sindrom neugodan ali bezopasniji od alkoholnog, gotov
unutar tjedan dana od zadnjeg uzimanja
- teorije koje uključuju tjelesnu ovisnost :
- teorija ovisnosti koja uključuje tjelesnu ovisnost = teorija prema kojoj je
sprečavanje ili prekid apstinen. siptoma glavni razlog koji ovisnike o drogama
potiče na uzimanje
- oslobođeni ovisnici = ovisnici koji u svom tijelu nemaju drogu o kojoj su ovisni i
više ne osjećaju apstin. simptome
- teorija ovisnosti koja uključuje pozitivno-poticajnu vrijednost droga:
- teorija ovisnosti koja uključuje pozitivno-poticajnu vrijednost droga = teorija
prema kojoj je potreba za ugodnim učincima droge glavni razlog u većini
slučajeva ovisnosti
- krugovi potkrepljenja u mozgu:
- unutarlubanjsko stimuliranje = ponavljanje reakcije koja izaziva električno
podraživanje određenih moždanih područja
- temeljna obilježja unutarlubanjskog podraživanja :
- ponovno poučiti = navesti na obnavljanje samopodraživanja pomoću ''
besplatnih'' podraživanja
- krugovi koji posreduju pojavu unutarlubanjskog samopodraživanja = krugovi
nagrade
- mezotelencefalički dopaminski sustav i unutarlubanjsko samopodraživanje :
- ima važnu ulogu u unut. samopod.
- mezotelencefalički dopaminski sustav = uzlazna projekcijska vlakna
dopaminergičkih neurona koja vode iz supstancije nigre i ventralnotegmentalnog
područja mezencefalona do različitih područja telencefalona = spec. područja
prefrontalnog neokorteksa, limbički korteks, njušnu lukovicu, amigdalu, septum,
striatum a posebno nucleus accumbens
- nucleus accumbens = jezgra ventralnog striatuma u kojoj završava većina
vlakana mezencefaličnog dopaminskog sustava
- agonisti dopamina pojačavaju, a antagonisti dopamina smanjuju
samopodraživanje
- ozljede mezencefaličnog dopaminskog sustava prekidaju samopodraživanje
- izvršna ponašanja = ponašanja koja završavaju lanac motiviranog ponašanja
- pripremna ponašanja = ponašanja koja pripremaju ili omogućuju izvođenje
izvršnih ponašanja
- izlučivanje dopamina pojačava se tijekom pripreme za dobivanje nagrade =
dopamin ima specifičnu ulogu u motivaciji
- neuralni mehanizmi ovisnosti:
- paradigma samouzimanja droge = ispitivanje sposobnosti droge da izazove
ovisnost kada životinje mogu pritiskom na polugu sebi ubrizgati drogu = štakori
vrlo brzo nauče sami sebi davat drogu
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- paradigma uvjetovane preferencije mjesta = ispitivanje kojim se mjeri

preferencija životinje za okolinu gdje je ranije doživjela učinak droge = daju
prednost mjestu s drogom
- 17. poglavlje : Biopsihologija stresa i bolesti:
- rani razvoj biopsiholoških istraživanja emocija:
- 1) Darwinova teorija evolucije emocija:
- određene emocio. reakcije, poput ljudskog izraza lica, prate ista emocionalna
stanja svih pripadnika iste vrste
- 3 glavne zamisli:
- 1) izrazi emocija nastaju iz ponašanja koja pokazuju što će životinja sljedeće
učiniti
- 2) ako su signali nastali takvim postupcima životinji korisni, razvit će se u smjeru
poboljšanja njihove komunikacijske funkcije, a njihova prvotna funkcija će
vjerojatno nestati
- 3) suprotnim pokretima i položajima tijela često se šalju suprotne poruke
( princip antiteze)
- znakovi agresije i podčinjavanja moraju se dobro razlikovati i zbog toga se
razvijaju u suprotnim smjerovima
- 2) James-Langova teorija = teorija prema kojoj emocio. doživljaj proizlazi iz
mozgovne percepcije sklopa reakcija autonomnog i tjelesnog živč. sustava, a te
reakcije izazivaju emocio. podražaji:
- emocio. doživljaj ovisi isključivo o povratnoj inf. iz autonomnog i tjelesnog živč.
sustava
- 3) Cannon-Bardova = teorija prema kojoj su emocio. doživljaj i izražavanje
emocija usporedni procesi koji nisu izravno uzročno povezani:
- emocio. doživljaj potpuno neovisan o takvoj povratnoj inf.
- lažni bijes:
- mačke kojima je odstranjen korteks = burno reagiraju i na neznatan povod
- lažni bijes = pretjerane, loše usmjerene agresivne reakcije životinja bez korteksa
- limbički sustav i emocije:
- 1937. Papez utvrdio da izražavanjem emocija upravlja nekoliko međusobno
povezanih neuralnih struktura koje je nazvao limbičkim sustavom
- limbički sustav = skup međusobno povezanih jezgara i živčanih puteva koji
okružuju talamus i imaju važnu ulogu u emocijama
- glavne strukture limbičkog sustava = amigdala, mamilarno tijelo, hipokampus,
forniks, cingularni korteks, septum, njušna lukovica i hipotalamus
- Kluver-Bucyev sindrom:
- Kluver- Bucyev sindrom = sindrom promjena u ponašanju npr. nedostatak
straha i pretjerana seksualnost koje se javljaju kod primata nakon obostranog
oštećenja prednjih dijelova temporalnog režnja
- emocije i autonomni živčani sustav:
- 1) emocionalna specifičnost autonomnog živčanog sustava:
- prema James-Lang različiti emocio. podr. izazivaju različite sklopove aktivnosti
AŽS i oni izazivaju razl. emocio.doživljaje
- prema Canon-Bard svi emocio. odgovori izazivaju isti opći sklop simpatičke akt.
koja priprema organizam za akciju
- specifičnost AŽS negdje između potpune spec. i potpune općenitosti
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- nisu sve emocije povezane s istim sklopom aktivnosti AŽS

- nema dovoljno dokaza da svaku emociju karakterizira različit sklop AŽS
- 2) poligrafija = postupak ispitivanja gdje se mjeri aktivnost aut. živč. sustava kao
pokazatelj emocija, a radi zaključivanja o iskrenosti odgovora:
- nije posve pouzdano
- najveća teškoća u procjeni djelotvornosti = rijetko moguće zasigurno znati je li
osumnjičeni kriv ili nevin
- tehnika kontrolnih pitanja = tehnika otkrivanja laganja kada ispitivač pomoću
poligrafa uspoređuje odgovore na ciljna i kontrolna pitanja
- pretpostavka da će laganje biti praćeno većom aktivacijom simpatikusa
- tehnika poznavanja krivca = tehnika otkrivanja laganja kada ispitivač pomoću
poligrafa bilježi reakcije AŽS na kontrolne podatke i na one povezane s zločinom
koje znaju samo počinitelj i ispitivač
- emocije i izraz lica:
- Ekman i suradnici napravili atlas izraza lica = nisu fotografije ljudi koji osjećaju
stvarne emocije nego glumci podučeni da stežu određene mišiće lica na temelju
Ekmanove i Friesenove analize
- 1) univerzalnost izraza lica:
- ljudi iz različitih kultura imaju slične izraze u sličnim situacijama i mogu točno
utvrditi emocionalno značenje izraza lica ljudi drugih kultura
- podupiru Darwinovo gledište o univerzalnosti izraza lica
- 2) primarni izrazi lica:
- oni koji pokazuju 6 emocija = strah, ljutnja, gađenje, tuga, iznenađenje, radost
- svi drugi predvidljiva mješavina ovih primarnih
- 3) povratna informacija s lica:
- pretpostavka o povratnoj informaciji s lica = pretpostavka da izraz lica može utjecati
na to kako se osjećamo
- 4) voljna kontrola izraza lica:
- moguće spriječiti izraz lica koji odražava stvarni osjećaj i zamijeniti ga nekim
drugim
- istinske izraze možemo razlikovat od lažnih na 2 načina:
- 1) mikroizrazi ( kratkotrajni izrazi lica) = stvarne emocije često prodiru kroz
lažne izraze = traju samo 0,05 s ali ih je moguće otkriti
- 2) često postoje vrlo male razlike između iskrenih i lažnih izraza lica koje vješti
opažači mogu opaziti:
- Duchenne = govorio da se osmijeh zbog uživanja može razlikovati od namjerno
izazvanog osmijeha promatranjem 2 mišića lica koji se stežu prilikom iskrenog
ljudskog osmijeha.
- Duchennov osmijeh = iskreni osmijeh koji uključuje stezanje mišića orbicularis
occuli ( okružuje oko i poteže kožu s obraza prema očnoj jabučici)
- nisu sve emocije praćene promjenama u izrazu lica
- utjecaj mozgovnog oštećenja na emocije kod ljudi:
- 2 općenita zaključka:
- 1) prefrontalni korteks ima važnu ulogu u emocijama
- 2) desna hemisfera mozga obično ima veću ulogu u emocijama nego lijeva
- uključivanje korteksa u emocionalni doživljaj ovisi o osobitostima emocionalnog
izražavanja koji se ispituje
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- 1) mozgovno oštećenje i percepcija emocija:

- desna moždana hemisfera važnija u percepciji izraza lica i prozodiju
( emocionalni ton glasa)
- na percepciju izraza lica podjednako djeluju ozljede desnog temporalnog,te
desnog i lijevog frontalnog područja
- 2) mozgovno oštećenje i izražavanje emocija:
- prevlast desne hemisfere u izražavanju emocija
- o mjestu ozljede ovisi hoće li više utjecati ozljeda desne ili lijeve hemisfere
- desna hem. nema veći utjecaj na jačinu izraza lica nakon oštećenja frontalnog
područja
- 3) lateralizacija izraza lica:
- svaki izraz lica počinje na lijevoj strani, a nakon nekoliko ms javljaju se promjene
na desnoj strani
- promjene na lijevoj strani veće amplitude od onih na desnoj
- neuralni mehanizmi uvjetovanog straha:
- amigdala ima glavnu ulogu u doživljavanju i izražavanju straha
- 1) amigdala i proučavanje uvjetovanog straha:
- uvjetovanje straha = uspostava straha od neutralnog uvjetovanog podražaja
njegovim opetovanim uparivanjem s neugodnim bezuvjetnim podražajem
- obostrane ozljede medijalnog koljenastog tijela ( slušne relejne jezgre u
talamusu) sprečavaju uvjetovanje straha na zvuk, dok obostrane ozljede slušnog
korteksa nemaju takav učinak = za zvučno uvjetovanje straha nužno da živčano
uzbuđenje dođe u medijalnu koljenastu jezgru = put koji iz medijalne koljenaste
jezgre ide u amigdalu
- ozljede amigdale sprečavaju uvjetovanje straha
- put prema periakveduktalnoj sivoj tvari srednjeg mozga = izaziva odgovarajuće
obrambene reakcije
- put prema lateralnom hipotalamusu = izaziva odg. reakcije simpatikusa
- 2) amigdalotomija i ljudski strah :
- obostrano oštećenje amigdale = opća neosjetljivost na podražaje koji pobuđuju
strah = način psihokirurškog liječenja nasilnih ljudi
- amigdalotomija ne smanjuje učestalost nasilnog ponašanja kod svih bolesnika
- taj postupak prate različite popratne pojave, uključujući opću otupjelost emocija
- stresne reakcije:
- stres = fiziološka reakcija na fizičku ili psihološku prijetnju
- stresna reakcija = aktivacija sustava prednjeg režnja hipofize i kore nadbubrežne
žlijezde = stresori potiču izlučivanje adrenokortikotropnog hormona ACTG
( hormon prednjeg režnja hipofize koji potiče lučenje glukokortikoida iz kore
nadbubrežne žlijezde) = glukokortikoidi uzrokuju mnoge učinke stresne reakcije
- jačina stresne reakcije ne ovisi samo o osobinama stresora i pojedinca nego i o
strategijama koje pojedinac koristi u suočavanju sa stresom
- psihoneuroimunologija : stres i zaraze:
- psihoneuroimunologija = proučavanje interakcija između psiholoških čimbenika
te živčanog i imunološkog sustava
- stres može smanjiti otpornost na zarazu
- 1) imunološki sustav :
Ana Pašalić – Biološka psihologija 2018./19.

- antigeni ( bjelančevine na površini stanice koji utvrđuju je li stanica domaća ili strana)
= glavna uloga u specifičnim imunološkim reakcijama
- 2 vrste prepreka zarazama:
- 1) nespecifične = djeluju općenito i brzo protiv većine napadača:
- sluznice koje uništavaju mnoge strane mikroorganizme i fagocitozu
- fagocitoza = proždiranje mrtvog tkiva i napad na mikroorganizme pomoću
specijaliziranih tjelesnih stanica ( fagocita)
- 2) specifične = djeluju protiv određenih skupina napadača:
- 2 vrste specifičnih prepreka, a svaku od njih brane određeni limfociti:
- 1) one u kojima posreduju stanice :
- T-stanice = t-limfociti, limfociti koji se spajaju sa stranim mikroorg. i stanicama
koje ih sadržavaju i time ih uništavaju
- kada makrofagi progutaju strani mikroorg. = rasporedi antigene mikroorg. po
površini svoje stan.membrane = privlači t-stanice = t-stanice uklone prijetnju
- 2) one u kojima posreduju antitijela:
- B-stanice = B-limfociti, limfociti koji stvaraju antitijela protiv antigena s kojima
se susreću
- imunitet posredovan antitijelima= imunološka reakcija kad b-stanice uništavaju
napadačke mikroorg.