PDF Page Organizer - Foxit Software

Spavanje

Z Z Zz

Svake se veeri povuemo u svoju spavau sobu,

legnemo u krevet i utonemo u nesvjesno stanje sna.
Veina nas spava oko 8 sati, to znai da oko treinu
ivota provedemo nesvjesni - dio tog vremena sanjamo.
Ako pokuate izbjei spavanje i iskoristiti to
dragocjeno vrijeme za druge aktivnosti, kao to su
none zabave ili intenzivne pripreme za ispit, vae
tijelo i mozak uskoro e vam rei da to ne biste smjeli
initi. Moemo se uzdrati od spavanja na neko
vrijeme, ali ne zadugo. Ciklus spavanja i budnosti
jedan je od brojnih ritmikih aktivnosti tijela i mozga.
Zato one postoje, koja podruja mozga su ukljuena u
njihovu kontrolu i kako funkcioniraju?

Ritam ivota
Ciklus spavanja i budnosti je endogeni ritam koji
postupno tijekom prve godine ivota postaje povezan s
ciklusom dana i noi. Taj se ciklus takoer naziva
cirkadijanim ritmom - i to zato to je "circa" latinska
rije za otprilike, a "dies" za dan. On je vrlo vaan
tijekom cijelog ivota. Dojene spava u kratkim
vremenskim razdobljima tijekom dana i noi, manja
djeca esto prilegnu nakon ruka, dok odrasli obino
spavaju samo nou. Spavanje je dobro za vas. Winston
Churchill, predsjednik vlade tijekom drugog svjetskog
rata, volio je nakratko zadrijemati - otprilike pet
minuta - ponekad ak i na sastancima kabineta!
Uredan obrazac povezanosti spavanja i budnosti s
ciklusom dana i noi djelomino kontrolira mala skupina
stanica u hipotalamusu upravo iznad optike hijazme
pod nazivom suprahijazmatska jezgra (SCN). Neuroni
te jezre, koji su neobini po brojnim sinapsama izmeu
dendrita kako bi mogli sinkronizirati zajedniko
okidanje, dio su modanog biolokog sata. U ljudi, on
otkucava ritam tek neto sporiji od dana, ali je obino
"badaren" ulaznim informacijama iz oka koje govore
kada je dan, a kada no. Ljudi koji su sudjelovali u
istraivanjima spavanja ivei dugo u tami, daleko od
svih informacija o pravoj dobi dana, usvojili su obrasce
aktivnosti koji su bili u slobodnom ritmu ciklusa
spavanja-budnosti koji je trajao otprilike 25 sati.

Faze sna
Spavanja i nije ba tako pasivni proces kakvim se
naizgled ini. Ako se osobi postave elektrode na lubanju
tijekom spavanja, elektroencefalogram mozga (EEG)
pokazuje nekoliko zasebnih faza. Kada smo budni, na
mozak pokazuje elektrinu aktivnost niske amplitude.
Nakon to usnemo, EEG na poetku pokazuje valove
niskih amplituda, ali postupno, kako prolazimo kroz
razne serije posebnih faza sna, dolazi do poveanja
amplitude i smanjivanja frekvencije. Te faze nazivamo
sporovalnim spavanjem (eng. slow-wave sleep - SWS).
Uzroci tih promjena elektrine aktivnosti jo nisu dobro
objanjeni. Meutim, vjeruje se da, kako neuroni u
mozgu prestaju reagirati na svoje uobiajene ulazne
signale, tako njihova aktivnost postupno postaje sve
manje sinkonizirana. Kad se neuroni koji kontroliraju
popreno-prugaste miie aktivno inhibiraju, mi gubimo
tonus, ali, na sreu, neuroni koji kontroliraju disanje i
otkucaje srca nastavljaju normalno raditi!
Tijekom cijele noi, mi prelazimo iz jedne u drugu fazu
sna. U jednoj od njih, EEG opet poinje nalikovati
onome u budnom stanju i nae se oi ponu okretati
ispod zaklopljenih kapaka. To je takozvana faza brzog
pokretanja onih jabuica (eng. rapid eye movement REM), faza sna u kojoj najee sanjamo. Ako nekog
probudimo kad se nalazi usred REM faze spavanja,
gotovo uvijek e izvijestiti da je upravo sanjao- ak i
osoba koja obino tvrdi da nikad ne sanja (napravite
test na lanu svoje obitelji!). Zapravo, veina nas ima 4
do 6 kratkih epizoda REM spavanja svake noi. Mala
djeca imaju neto vie REM spavanja, a pokazuju ga ak
i ivotinje.

Budnost
REM
Faza 1
Faza 2
Faza 3
Faza 4

4
5
Sati spavanja

Uobiajeno nono osmosatno spavanje sastoji se od

uzorka razliitih faza spavanja, s kratkim "provalama"
REM spavanja (crvena podruja) koje se dogaaju
otprilike 4 puta svake noi.
SCN aktivna danju

SCN miruje nou

Suprahijazmatska jezgra je endogeni bioloki sat.

Liavanje sna

Prije nekoliko godina, ameriki tinejder Randy Gardner

elio je osvojiti svoje mjesto u Guinnessovoj knjizi
rekorda tako a ostane budan 264 sati bez spavanja - i
uspio je! To je bio dobro i paljivo kontrolirani pokus

39

PDF Page Organizer - Foxit Software

koji su nadizrali lijenici amerike mornarice - i ne
preporuujemo vam da ga ponovite! Zaudo, preivio
je to prilino dobro. Glavne potekoe koje je imao
(osimo toga to je bio prilino pospan) bile su
potekoe govora i pamenja, te halucinacijsko
sanjarenje. Meutim, njegovo tijelo je ostalo u
odlinoj fizikoj kondiciji i nikad nije postao
psihotian niti je izgubio kontakt sa stvarnou.
Nakon zavretka pokusa, bila mu je potrebna
relativno mala nadoknada sna. Spavao je gotovo
petnaest sati prve noi, te nekoliko dodatnih kratkih
razdoblja u noima koje su slijedile. Ovaj i mnogi
slini pokusi uvjerili su istraivae spavanja da
prvenstveno mozak, a ne tijelo uistinu ima koristi od
spavanja. Slini zakljuci dolaze i iz drugih
istraivanja, ukljuujui i paljivo kontrolirana
istraivanja na ivotinjama.

A sada mora
ii spavati!

Zato spavamo?
molekularnim reakcijama "vode" kroz razliite faze sna.
Mehanizmi usklaivanja omoguuju neuralnim mreama
da prelaze iz jedne faze sna u drugu. Veliki korak
naprijed uinili su neurogenetiari. Otkriveni su razliiti
geni koji predstavljaju, kao satni zupanici i zapinjai,
molekularnu komponentu ritmikih stimulatora srca.
Veina tih istraivanja raeno je na Drozofili (vinskoj
muici), gdje je pronaeno da dva gena - per i tim proizvode bjelanevine koje meudjeluju i reguliraju
vlastitu sintezu. Sinteza mRNA i bjelanevina poinje
rano ujutro, bjelanevine se nakupljaju i veu, te to
vezanje tada zaustavlja njihovu sintezu. Dnevno svjetlo
pomae razgraivanju bjelanevina ija se razina
konano spusti na onu kad geni koji prave per i tim
bjelanevine opet ponu raditi. Ovaj ciklus se
neprestano ponavlja i ak se moe nastaviti ako
odravamo neurone ivima u posudici. Sat u sisavaca kao
to smo mi radi nevjerojatno slino kao i onaj u muice.
Cirkadijani ritmovi su, evolucijski gledano, vrlo stari, te
stoga ne udi da iste vrste molekula dre u pogonu sat
tako razliitih organizama.

Mnogi problemi u neuroznanosti su jo uvijek prave

zagonetke, a spavanje je jedna od njih. Neki su ljudi
tvrdili da je spavanje ivotinjama samo zgodan nain
da budu nepokretne i tako izvan opasnosti. Ali to
zasigurno nije sve. Istraivanja liavanjem sna
pokazala su da REM spavanje i odreene faze
sporovalnog spavanja omoguuju mozgu da se odmori i
oporavi. Takvu vrstu sna imamo svake noi samo
tijekom prva 4 sata. Moda nam on omoguava da
ponovno "posloimo" stvari u mozgu, a dobro je
vrijeme za obavljanje tog zadatka, po analogiji s
brodom nasukanim na suhom, kad mozak ne obrauje
osjetne informacije, nije budan ni usmjeren ni na to,
niti ne kontrolira nae radnje. Istraivanja takoer
sugeriraju da je spavanje vrijeme kad uvrujemo
naueno prolog dana - a to je kljuan proces
pamenja.

Kako ritmovi rade?

Mnogo smo nauili o neuralnim mehanizmima ritmikih
aktivnosti kao to je spavanje snimanjem aktivnosti
neurona u raznim podrujima mozga tijekom prijalaza
izmeu razliitih faza sna. Ta snimanja otkrila su nam
postojanje sustava koji aktivira modano deblo i
razliite neuromodulacijske signalne molekule,
ukljuujui i adenozin, koje nas lananim

Najnovija istraivanja
Mrak

Svjetlo Mrak

10

Dani

Svjetlo

Svjetlo

Mrak

Svjetlo

Mrak

20
30
40

Mievi pokazuju potekoe

Mutirani mievi se odmah "prebace" na novo vrijeme

Mievi na koje ne utjee promjena vremenskih zona!

Kako bi bolje razumjeli molekularne mehanizme cirkadijanih ritmova, neuroznanstvenici su genetikim inenjerstvom stvorili
mia u kojeg su geni koji se eksprimiraju u suprahijazmatskoj jezgri "ugaeni". Ti VIPR2 mievi dobro ive i pokazuju
promjene u svojim uzorcima aktivnosti izmeu dana i noi, ba kao i normalni mievi. Crne toke u gornjem prikazu pokazuju
kada je mi aktivan - dnevni ritam s aktivnosti nou (siva podruja). Meutim, kad se iznenada vrijeme gaenja svjetla
pomaknulo 8 sati unaprijed (oko 25.-og dana), normalni mievi su pokazivali tegobe izazvane promjenom vremenskih zona i
trebalo im je nekoliko dana da pomaknu sheme svojih aktivnosti. Mutirani mievo odmah su se prilagodili. Ovakva istraivanja
pomau nam da shvatimo molekularne mehanizme kojima svjetlo utjee na cirkadijane gene.

40

Internetske stranice: http://www.hhmi.org/lectures/2000/

http://www.cbt.virginia.edu, http://science.howstuffworks.com/sleep.htm