STVARNO PRAVO

STVARNO PRAVO I DIO

1

STVARI
U graanskopravnom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u
ljudskoj vlasti i na kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo.
Iz ovog proizilazi da se pod tjelesnim stvarima u graanskom pravu
podrazumjevaju materijalni dijelovi prirode koji ispunjavaju dva uslova
1) Prvi je !izi"ki i on se sastoji u tome da je taj dio materijalne prirode
!akti"ki ili virtuelno u ljudskoj vlasti
#$ %rugi uslov je pravni i on se sastoji u tome da na dijelu materijalne
prirode koji je u ljudskoj vlasti& postoji pravo svojine ili neko drugo
stvarno pravo. Ovaj drugi uslov sastoji se u tome da taj dio prirode nije
isklju"en iz prometa&da se nalazi u graanskopravnom prometu.
Sastavni djelovi stvari& prosta i slo'ena stvar& pripadak stvari
Svaka se stvar sastoji od dijelova&koji su takvi da se ili ne mogu raspoznati i
onda ka'emo da je to prosta stvar& ili se mogu raspoznati i onda ka'emo da je
to slo'ena stvar.
Svi dijelovi slo'ene stvari nalaze se u meuso(noj !unk)ionalnoj vezi i "ine
pravnu )jelinu& a prema !izi"koj vezi koja postoji izmeu nji* i koja je
relevantna i sa gledi+ta prava mogu (iti spojeni sastavni dijelovi, koji su u
materijalnoj vezi i odvojeni sastavni dijelovi& koji su !izi"ki samostalni. Spojeni
sastavni dijelovi mogu (iti odvojivi i neodvijivi. Neodvojivi dio je onaj koji se
ne mo'e odvojiti (ez uni+tenja&odnosno o+te,enja stvari ili drugog dijela ili
njega samog -graevinski materijal od koga je napravljena ku,a &kona) kojim
je sa+iveno odjelo$. Odvojivi dio je onaj koji se mo'e odvojiti (ez
uni+tenja&odnosno o+te,enja -to"ak na automo(ilu& prozorsko krilo$. Odvojeni
dio je uvijek pokretna stvar& a sama slo'ena stvar kojoj pripada mo'e (iti
kako pokretna&tako i nepokretna. .a ozna"avanje pokretne stvari&koja je
!izi"ki samostalna ali !unk)ionalno i pravno trajno povezana sa drugom stvari&
"esto je u upotre(i izraz sporedna stvar. Ima takvi* pokretni* slo'eni* stvari
"iji su svi sastavni dijelovi odvojeni&a !unk)ije su im ravnopravne -garnitura
+a*a& par )ipela& servis za vino$. Neki od ovi* dijelova mogu se odvojiti i imati
samostalnu namjenu&postati samostalna stvar -"a+a iz servisa$& dok drugi
nemaju nikakvog smisla van )ijeline -+a*ovska !igura$.
Pripadak o(u*vata dijelove koji se mogu odvojiti (ez o+te,enja -prozorsko
krilo& to"ak na automo(ilu$ kao i ono +to je !izi"ki samostalno ali !unk)ionalno
povezano sa glavnom stvari -rezervni to"ak& klju" od automo(ila$. I jedan i
drugi mogu (iti takvi da je upotre(a stvari (ez nji* nemogu,a& ili da je (itno
ote'ana&ili da samo olak+avaju upotre(u stvari.
Pripadak stvari u pravnim odnosima dijeli sud(inu glavne stvari. /edna
pokretna stvar mo'e postati pripadak druge -pokretne ili nepokretne$ samo
1
SKRIPTA JE RAENA PO KNJIZI- STANKOVI-ORLI
1
STVARNO PRAVO
ako pripada istom vlasniku i samo onda va'i spomenuto pravilo da djeli
pravnu sud(inu glavne stvari.
Plodovi i proizvodi stvari
Plodovi u naturalnom o(liku su proizvodi koje neka stvar daje periodi"no (ez
is)rpljivanja svoje supstan)ije&a namjenjeni su za odvajanje -vo,e& mladun)i
'ivotinja& vuna i mlijeko od ova)a$. Iz ovog proizilaze dva osnovna pojma
ploda
1) Plod je samo ono +to stvar periodi"no daje&pri "emu periodi"nost ne
mora (iti u jednakim vremenskim razma)ima
#$ Plod je samo ono +to stvar daje (ez is)rpljivanja svoje supstan)ije.
%o odvajanja plod je sastavni dio plodonosne stvari& na kojoj postoji jedno
pravo svojine. Odvajanjem postaje samostalna stvar&na kojoj postoji pose(no
pravo svojine. Postoje podjele plodova na
1) Prirodne
#$ 0ivilne.
Prirodni plodovi mogu (iti
1) Neodvojeni i odvojeni
2) Sa(rani i nesa(rani
3) Prirodni i vje+ta"ki.
U )ivilne plodove&koji se naj"e+,e javljaju u nov"anom o(liku& u(rajamo
kamate& kirije& zakupnine i sl. 0ivilne plodove mogu davati kako stvari koje su
podo(ne da daju plodove u naturalnom o(liku -'ivotinje&vo,ke$& tako i stvari
koje ne daju plodovi u naturalnom o(liku -ku,a& kamion$.
Od ploda tre(a razlikovati proizvod u te*ni"kom smislu koji stvar daje (ez
periodi"nosti i +to je dio njene supstan)e.
Podjela stvari
1) Stvari van prometa i stvari u prometu
2) .(irna stvar
3) %jeljive i nedjeljive stvari
4) Pro)jenjive i nepro)jenjive stvari
5) 1estjelesne stvari
6) Potro+ne i nepotro+ne stvari
7) Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu
8) .amjenjive i nezamjenjive stvari
9) Pokretne i nepokretne stvari
23$4artije od vrijednosti
Stvari van prometa i stvari u prometu
5ad za neku stvar ka'emo da je u prometu& to u stvari zna"i da je u prometu
pravo svojine na toj stvari.
2
STVARNO PRAVO
Postoje stvari u graanskopravnom smislu koje nisu u prometu -na kojima
stoji neprenosivo pravo svojine$& ali stvari van prometa su i javna do(ra
-uli)e& parkovi& trgovi$.
Izvjesne stvari mogu (iti i u ograni"enom i naro"ito regulisanom prometu
-oru'je& ekploziv& opojne droge$.
Zbirna stvar
.(irna stvar se mo'e sastojati iz istovrsni* stvari -stado ova)a&(i(lioteka$.
5od z(irne stvari se jednim nazivom ozna"ava )ijelina koja se sastoji iz
pojedini* samostalni* stvari& !izi"ki odvojeni*&od koji* svaka ima samostalnu
upotre(nu vrijednost i predstavlja o(jekat pose(nog prava svojine&a u
redovnom pravnom prometu i samostalan predmet o(liga)ioni* odnosa.
Od z(irne stvari tre(a razlikovati komplementarnu stvar -par rukavi)a& par
"arapa$. 5od komplementarni* stvari pojedini dijelovi su&takoe !izi"ki
odvojeni& ali nemaju nikakvu samostalnu upotre(nu vrijednost&ve, samo kao
)ijelina -za razliku od z(irne stvari$& te se i u redovnom prometu pojavljuju
kao )ijelina.
Djeljive i nedjeljive stvari
U te*ni"kom smislu dijeljiva je ona stvar koja se !izi"ki mo'e tako podijeliti da
svaki dio do(ijen dio(om ima vrijednost srazmjernu vrijednosti )ijeline -z(ir
vrijednosti dijelova ravan je vrijednosti "itave stvari$. Primjeri d'ak (ra+na&
d'ak +e,era.
Nedjeljiva je ona stvar koja se dio(om upropa+,ava -!igura od gipsa&komad
namje+taja$.
Procjenjive i neprocjenjive stvari
Pro)jenjive su one stvari "ija se vrijednost mo'e odrediti uporeivanjem sa
drugim stvarima u prometu. To su dakle& stvari&koje imaju i prometnu i
upotre(nu vrijednost i mogu se izraziti u nov)u.
One stvari "ija se vrijednost ne mo'e odrediti nikakvim uporeivanjem sa
drugim stvarima u prometu zovu se nepro)ijenjive stvari.
estjelesne stvari
Pod (estjelesnim stvarima podrazumjevaju se prava i to sva imovinska prava
osim prava svojine. Tu ulaze stvarna prava na tuoj stvari -slu'(enost i
zaloga$& intelektualna prava& potra'ivanja& (ilo da glase na predaju stvari&
sumu nov)a& "injenje ili ne"injenje.
Potro!ne i nepotro!ne stvari
Potro+ne stvari su one koje svu svoju korisnost is)rpljuju prvom upotre(om&te
se mogu upotre(iti samo jednom *rana& (enzin& pi,e& nova).
Nepotro+ne stvari su one koje mogu (iti upotre(ljene vi+e puta -odjelo&
knjiga& automo(il$ ili prakti"no neograni"eno puta -zemlji+na par)ela$.
Individualno odre"ene stvari i stvari odre"ene po rodu
3
STVARNO PRAVO
Po rodu odreene stvari -generi"ne$ su one koje se u pravnom prometu
ozna"avaju po vrsti i (roju& odnosno po nekoj jedini)i mjere
-kilogram&litar&du'ni metar$ Npr. sto litara (enzina& sto metara 'i)e.
Individualno -pojedina"no$ odreena stvar je ona koja je odreena konkretno
i koju su (a+ stranke imale u vidu& pa (ilo da ima koje o(ilje'je svojstveno
samo njoj -ta"no odreena slika$
Zamjenjive i ne#amjenjive stvari
.amjenjiva je ona stvar na "ije mjesto u pravnom odnosu mo'e do,i druga
stvar isti* oso(ina i vrijednosti. Ostale stvari su nezamjenjive. Novi automo(il
odreene marke je zamjenjiva stvar&ali je individualno odreena -ima (roj
+asije i motora& registarske ta(li)e i po tome ga je mogu,e identi!ikovati.
Po$retne i nepo$retne stvari
Pokretne stvari su one koje se mogu premje+tati s jednog mjesta na drugo
(ez o+te,enja nji*ove su+tine. Neki zakoni)i dodaju da tu dolaze i stvari koje
se same kre,u& tj.'ivotinje.
U pravima pojedini* prava pose(no je pre)izirano da su pokretne stvari
prirodne snage& odnosno energije koje su stvar u pravu& materijal do(ijen
ru+enjem zgrade& kao i materijal pripremljen za zidanje dok ne (ude ugraen&
"am)i& (rodovi& mlinovi i kupali+ta na (rodu& i uop+te svaka plutaju,a !a(rika
koja nije pri"vr+,ena za stu(ove i ne "ini dio zgrade.
Nepokretne stvari su one koje se ne mogu premje+tati s jednog mjesta na
drugo (ez o+te,enja nji*ove su+tine. To su dakle zgrade& stanovi kao pose(ni
dijelovi zgrade&poslovne prostorije kao pose(ni dijelovi zgrade i zemlji+ta
-graevinska&poljoprivredna i +umska&odnosno +ume$.
.grade su nepokretne ako zadovoljavaju sljede,a dva za*tjeva
1) %a su inkorporisane u zemlji&a ne da le'e na zemlji
#$ %a su zidane kao trajni o(jekti&a ne za neku privremenu upotre(u.
.a sastavni dio zgrade smatra se
1) Sve +to je pri(ijeno
2) Uzidano
3) Prikovano ili ina"e trajno spojeno sa zdanjem.
Pravo poznaje i nepokretnosti po namjeni. Nepokretnosti po namjeni su
pokretne stvari u !unk)iji pripatka nepokretnosti -alat kotlovni)e$. Iako su u
!izi"kom smislu samostalne&odvojene&one predstavljaju ekonomsku i
!unk)ionalnu )ijelinu sa nepokretno+,u& kao i pravnu )ijelinu.
%a (i jedna pokretna stvar postala nepokretnost po namjeni potre(ni su
sljede,i uslovi
1) %a je pokretna stvar namjenjena da slu'i nepokretnosti i da je stvarno
dovedena u takav !izi"ki odnos da joj slu'i
2) %a joj je ovu namjenu odredio vlasnik nepokretnosti
4
STVARNO PRAVO
6$ %a je vlasnik nepokretnosti istovremeno i vlasnik pokretnosti kojoj je
odredio ovakvu namjenu.
%artije od vrijednosti
4artije od vrijednosti su pismene isprave "iji zakoniti imala) mo'e ostvariti
neko su(jektivno graansko pravo ozna"eno na *artiji. .akoniti imala)
*artije& pak& li)e je koje je kao imala) prava ozna"eno na samoj
*artiji&odnosno na koje je *artija uredno prenijeta& dok je o(avezno li)e
izdavala) *artije.
5od *artija od vrijednosti postoje dva prava
2$ Pravo na *artiji 7 je pravo svojine ili pravo zaloge koje za svoj o(jekt ima
*artiju kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz *artije je po svojoj pravnoj
prirodi&ili stvarno pravo&ili neko o(liga)iono pravo&ili neko "lansko pravo.
#$ Pravo iz *artije.
Prema prirodi prava koje sadr'e&*artije od vrijednosti mogu (iti
1) Stvarnopravne *artije od vrijednosti sadr'e neko stvarno pravo na
pokretnim ili nepokretnim stvarima-pravo svojine ili zalo'no pravo$
2) O(liga)ionopravne *artije sadr'e u se(i neko o(liga)iono pravo&koje po
pravilu glasi na sumu nov)a
6$ 4artije s pravom u"e+,a-ak)ije koje izdaju ak)ionarska dru+tva$&s jedne
strane&sadr'e odreena "lanska prava imao)a i s druge strane&pravo
u"e+,a u do(iti dru+tva-pravo na dividendu$koje je imovinske prirode.
5
STVARNO PRAVO
POS&'D
Imao)i neki* prava -svojine&slu'(enosti&zaloge&zakupa&posluge$ ovla+,eni su
da na osnovu svog prava vr+e !akti"ku vlast na stvari tako da
Vlasni)i
1. %a dr'i stvar
2. %a je upotre(ljava
3. Pri(ira plodove
8. %a mijenja su+tinu stvari.
Plodou'ivala)
1. %a dr'i stvar
2. %a je upotre(ljava
6. %a pri(ira plodove&(ez mogu,nosti mjenjanja su+tine stvari.
.alogoprima)
2. Samo dr'i stvar
U svim ovim slu"ajevima imala) su(jektivnog prava je ovla+,en da vr+i
!akti"ku vlast na stvari&on ima pravo na posjed. 9eutim posjed je i ona
!akti"ka vlast koja se ne vr+i na osnovu nekog su(jektivnog prava
1. Posjed ima i lopov
2. Onaj koji je kupio od lopova a nije postao vlasnik
3. Nalaza" koji je utajio stvar
4. Uzurpator prava slu'nosti
:. Onaj koji upotre(ljava stvar na osnovu nevaze"eg ugovora o zakupu.
Posjedse mo'e de!inisati kao !akti"ka vlast na stvari& nezavisno od toga da li
se vr+i na osnovu su(jektivnog prava ili (ez pravnog osnova i nezavisno od
toga da li dr'ala) vjeruje da je ovla+,en da vr+i tu !akti"ku vlast.
Prema o(jektivnoj -modernoj$ kon)ep)iji posjed se& prije svega& dijeli na
1) Posredni
#$ Neposredni.
Neposredni posjedima onaj ko neposredno -li"no ili preko svog detentora$ vr+i
!akti"ku vlast na stvari -lopov koji dr'i i upotre(ljava ukradenu stvar&vlasnik
koji se slu'i svojom stvari$. Posredni posjed ima li)e koje !akti"ku vlast na
stvari vr+i preko drugog li)a&kojem je po osnovu plodou'ivanja& ugovora o
kori+tenju stana& zakupa& "uvanja& posluge ili drugog pravnog posla& dalo
stvar u neposredni posjed.
6
STVARNO PRAVO
Od posjeda tre(a razlikovati deten)iju koju ima li)e koje na osnovu radnog ili
sli"nog odnosa ili u doma,instvu vr+i !akti"ku vlast na stvari za drugo li)e i
du'no je da postupa po njegovim upustvima -ku,na pomo,ni)a& kelner$.
Prema o(imu& odnosno +irini !akti"ke vlasti posjed se dijeli na
1) Posjed stvari
#$ Posjed prava.
Posjed ili svojinski posjed stvari je naj+ira !akti"ka vlast na stvari& koji po
o(imu odgovara sadr'ini prava svojine. %r'ala) stvari se pona+a kao vlasnik&
(ez o(zira na to da li ima pravo svojine ili ne svojinski dr'ala) je i lopov i
pronalaza" koji je utajio naenu stvar i onaj ko je kupio od lopova& a nije
postao vlasnik.
Posjed prava je u'a&djelimi"na !akti"ka vlast na stvari& koja po o(imu
odgovara nekom drugom pravu "ija je sadr'ina u neposrednoj vlasti na stvari
-plodou'ivanju&stvarnoj slu'(enosti& zakupu& posluzi$. Posjed prava ima& na
primjer& plodou'ivala)& ali i uzurpator plodou'ivanja& i onaj koji za se(e misli
da je plodou'ivala) i tako se pona+a imala) stvarne slu'(enosti& ali i onaj koji
nema stvarnu slu'(enost&a pona+a se kao da je ima.
Rims$a $lasi(na )subje$tivna* i moderna )obje$tivna* $oncepcija
posjeda
Op+ti pojam posjeda u rimskom klasi"nom pravu s*va,en je u vezi sa
svojinom dr'ala) je onaj ko se prema stvari pona+a kao vlasnik. .a posjed
potre(na su dva momenta
2. ;akti"ka vlast na stvari-)orpus$
#. Volja pona+ati se prema stvari kao vlasnik-animus$.
6.
<;akti"ka vlast -)orpus$ to je (itan elemenat posjeda i ozna"ava da se neko
li)e nalazi u takvom !izi"kom odnosu prema odreenoj stvari da je ova
pot"injena njegovoj vlasti. Pod !akti"kom vlasti tre(a razumjeti mogu,nost
!akti"kog raspolaganja stvari. ;akti"ka vlast se mo'e svatiti kao "isto !izi"ki
odnos ili kao vlast koja je respektovana od drugi* li)a.
Posjedni"ka volja -animus$ jeste intelektualni elemenat posjeda i ne smije da
ostane skriven u unutra+njosti posjednika& nego on tre(a da je mani!estuje&
kako (i se iz njegova pona+anja prema stvari vidjelo da je smatra svojom i
time daje svima na znanje da je posjednik stvari. U slu"aju spora animus se
pretpostavlja i li)e koje dr'i jednu stvar u !akti"koj vlasti nije du'no da
dokazuje svoj animus=
#
Obje$t posjeda
2
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*45- ' 451*
7
STVARNO PRAVO
Prema najrasprostranjenijem stanovi+tu u na+oj literaturi& posjed predstavlja
samo !akti"ka vlast na stvarima u prometu. Stvari van prometa -javni putevi
i&uop+te&do(ra u op+toj upotre(i$ nisu o(jekti posjeda jer se nalaze u
administrativnom re'imu-javna do(ra$& ali koja po svojoj prirodi mogu (iti u
pravnom prometu& kao +to je slu"aj sa knjigama u javnim (i(liotekama i sl.
Posjed na jednoj stvari nu'no se prostire i na njene sastavne dijelove& kako
potpuno inkorporisane& tako i nepotpuno inkorporisane. Ako doe do
odvajanja dijela od )jeline&posjed se na odvojenom dijelu ne prekida ve,
nastavlja& +to mo'e (iti od prakti"nog zna"aja za sti)anje prava svojine
odra'ajem na njemu.
>to se ti"e pripadka& po+to on nije u !izi"koj vezi sa glavnom stvari& dr'ala)
glavne stvari je dr'ala) pripatka ako na njemu ima e!ektivnu !akti"ku vlast.
U pogledu zgrada tre(a pose(no ista,i da o(jekt posjeda mogu (iti oni
dijelovi koji imaju !unk)ionalnu samostalnost& (ez o(zira na to +to su potpuno
inkorporisani poslovne prostorije& gara'e& stanovi... .ajedni"ki dijelovi zgrade
-stepeni+te$ u na"elu nisu samostalni o(jekti posjeda& ve, posjed na njima
imaju dr'ao)i pojedini* njegovi* dijelova.
<O(jektima posjeda mogu se smatrati samo stvari u pravnom smislu tj.
tjelesni predmeti koji su u pravnom prometu. Stvari koje se ne nalaze u
pravnom prometu ne mogu (iti predmet posjeda&jer ne mogu (iti ni o(jekti
prava svojine. Tako ne mogu (iti o(jekti posjeda stvari u op+toj
upotre(i-putevi&mostovi&parkovi$. Posjedovanje )ijele stvari povla"i za so(om
posjedovanje dijelova te stvari. Ako se stvar podijeli na njene samostalne
dijelove prije svr+etka odra'aja& ovaj ,e se nastaviti i u pogledu dijelova& i
smatra,e se da je od po"etka odra'aj (io nad samostalnim dijelovima.=
6
Subje$t posjeda
Su(jekt posjeda& tj.dr'ala) mo'e (iti svako pravno i !izi"ko li)e. Pri tome se& u
odnosu na neke stvari& kao su(jekti posjeda mogu se pojaviti sva !izi"ka i sva
pravna li)a& a u odnosu na druge stvari& samo odreene kategorije pravni*
su(jekata. Pravni su(jekt -!izi"ko ili pravno li)e$ mo'e (iti su(jekt posjeda na
onoj vrsti stvari na kojoj mo'e imati pravo svojine ili neko drugo stvarno ili
o(liga)iono pravo koje ga ovla+,uje na dr'anje& odnosno upotre(u stvari.
U na"elu dr'ala) mo'e (iti i poslovno nesposo(no li)e& kada se njegove
apre*enzione radnje mogu po op+tim pravilima kvali!ikovati kao posjed. To
je& kao i uvijek& jedno !akti"ko pitanje& s tim +to ono ovdje naro"ito zavisi od
psi*o!izi"ki* mogu,nosti poslovno nesposo(nog li)a& s jedne& i vrste stvari u
pitanju& s druge strane. Poslovno nesposo(na oso(a mo'e da (ude dr'ala)
stvari preko svog zakonskog zastupnika koji !akti"ku vlast vr+i u ime
poslovno nesposo(nog li)a. U ovakvim slu"ajevima poslovno nesposo(na li)a
mogu postati vlasni)i odra'ajem.
Is$lju(ivi posjed i suposjed )#ajedni($i posjed*
3
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*465 ' 466*
8
STVARNO PRAVO
Isklju"ivi posjed postoji kad jedan su(jekt vr+i svu !akti"ku vlast na stvari ili
njenom realnom dijelu koji predstavlja samostalan dr'avinski o(jekt -dio
par)ele& stan u vi+espratnoj zgradi$. Isklju"ivi dr'ala)& drugim rije"ima& sam
vr+i !akti"ku vlast na jednom dr'avinskom o(jektu& (ilo da se o(jekat
dr'avine pojavljuje )ijela stvar& (ilo pojedini njegovi realni dijelovi. Iz toga
proizlazi da na jednoj stvari mo'e postojati jedan isklju"ivi dr'ala).
Suposjedpostoji kad vi+e li)a vr+e !akti"ku vlast na )ijeloj stvari& odnosno na
dijelu stvari& koji je samostalan dr'avinski o(jekt.
Ona mo'e (iti organizovana na razli"ite na"ine
1. Sudr'ao)i mogu istovremeno vr+iti !akti"ku vlast
#. Sudr'ao)i mogu !akti"ku vlast vr+iti neizmjeni"no.
<Suposjed imamo onda kada vi+e li)a vr+i !akti"ku vlast nad )ijelom stvari.
Osnovno je kod suposjeda da postoji zajedni)a pri vr+enju !akti"ke vlasti nad
jednom stvari. Naj"e+,e se de+ava da svaki od suposjednika ima samostalnu
!akti"ku vlast nad stvari koja je ograni"ena !akti"kim vlastima drugi*
suposjednika. Tako& na primjer svi stanari u jednoj zgradi& suposjedni)i su
stepeni+ta& tavana& podruma i sl. U tim slu"ajevima svaki suposjednik
samostalno vr+i !akti"ku vlast na jednom te istom stvari& ali kako i druga li)a
mogu da vr+e !akti"ku vlast nad tom stvari&nji*ove su !akti"ke vlasti
uzajamno ograni"ene. Postoji i zajedni"ki posjed koji zajedni"ki vr+i vi+e
suposjednika. Tako&na primjer& (ra"ni drugovi mogu da pri(ave zajedni"ki
posjed nad stvarima za vrijeme trajanja (raka. U ovom slu"aju (ra"ni drugovi
nemaju samostalan posjed& nego zajedni"ki vr+e !akti"ku vlast nad ovim
stvarima=.
8
Sticanje+ prenos i ,ubita$ posjeda
Si)anje posjeda mo'e (iti
2. Neposredno
#. Posredno.
Neposredno -izvorno$ sti)anje je uspostavljanje !akti"ke vlasti na stvari koja
se uop+te ne nalazi u ne"ijem posjedu zauzimanje napu+teni* pokretni*
stvari& *vatanje od(jeglog roja p"ela& ulovljena divlja".
Posredno sti)anje posjeda je zasnivanje !akti"ke vlasti na stvari koja se ve,
nalazi u ne"ijem posjedu.
<%a (i se pri(avio posjed na nekoj stvari potre(no je konstituisati !akti"ku
vlast nad stvari a da (i se to ostvarilo mora se poduzeti takva !akti"ka radnja
koja je u mogu,nosti da stvori tu vlast nad stvari. Takva radnja naziva se
posjedanje ili apre*enzija. Sa apre*enzijom se do(ija korpus. Na pokretnim
stvarima !akti"ka vlast se sti,e ukoliko te stvari stavimo u svoj d'ep -sat&
naliv7pero& nov"anik$ ili i* nosimo na se(i -odjelo& ko+ulju& )ipele$. Plodove
doma,i* 'ivotinja do(ijamo u posjed samim aktom odvajanja-separa)ijom$.
4
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*469*
9
STVARNO PRAVO
5od nepokretni* stvari korpus se pri(avlja useljenjem u ku,u& graenjem
ku,e=.
:
Prenos posjeda pokretne stvari vr+i se predajom stvari -tradi)ijom$& a isto
dejstvo kao realna predaja ima i predaja isprava koje omogu,uju
raspolaganje sa stvari.
Nasljednik sti"e posjed u trenutku smrti ostavio)a& (ez o(zira na to kad je
stekao !akti"ku vlast na stvari.
Posjed se gu(i prestankom !akti"ke vlasti. Prestanak mo'e (iti
2. Apsolutan
#. Relativan.
Posjed se ne gu(i ako je dr'ala) privremeno sprije"en da vr+i !akti"ku vlast
nezavisno od svoje volje.
<>to se ti"e gu(itka !akti"ke vlasti nad stvari & ona tre(a da (ude trajna& a ne
privremena. ;akti"ka vlast gu(i se nad pokretnim stvarima usljed propasti
stvari. 5orpus se gu(i i kad se stvar spoji s kojom drugom stvari kao
glavnom&te tako izgu(i svoju samostalnost i postane sastavni dio te stvari.
Preradom prestaje da postoji ranija stvar. Pokretna stvar mo'e da se gu(i kad
dospije na kakvo nepoznato ili nepristupa"no mjesto. Posjed se gu(i i kad
stvar dospije u ne"iji posjed.
Posjed nad nepokretnim stvarima se gu(i ako je posjednik upotre(om !izi"ke
sile iz(a"en iz posjeda ili je morao usljed opasni* prijetnji da sam napusti
posjed ..=
?
Ostale vrste posjeda
Za$oniti i ne#a$oniti posjed-
Posjed je zakonita ako se zasniva na punova'nom pravnom osnovu& tj. na
pravnom poslu koji je po o(jektivnom pravu podo(an za sti)anje one vrste
prava "iju sadr'inu dr'ala) vr+i.
Nezakonit je onaj posjed koji se ne zasniva na punova'nom pravnom osnovu
-uzurpator& lopov& utajiva"$.
<.akoniti posjed postoji onda kada je posjednik zasnovao !akti"ku vlast nad
jednom stvari na osnovu takve pravne "injeni)e -pravnog posla& nasljea$
koja je po zakonu sposo(na da posjedniku pri(avi svojinu. Ta se pravna
"injeni)a zove pravni osnov posjeda.
Nezakoniti posjed postoji onda kada je posjednik pri(avio stvar (ez pravnog
osnova& protivpravnim radnjama -kraa& utaja$. Nezakoniti posjednik ne mo'e
nikako& pa ni putem odra'aja&da pri(avi pravo svojine nad o(jektom posjeda@
A
Savjesni i nesavjesni posjed
5
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*46- ' 461*
6
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*464 ' 465*
7
Graa!"#$ %ra&$ S%a'()1962*+*",r*455*
1-
STVARNO PRAVO
<Nesavjesni posjed postoji onda kada posjednik zna da je njegova !akti"ka
vlast nad jednom stvari u suprotnosti sa pravom. Ukoliko posjednik nije
svjestan da je !akti"ko stanje suprotno pravu&imamo savjesni posjed.
Nesavjesni je onaj posjednik koji zna ili iz okolnosti mora pretpostaviti da
stvar koja se nalazi u njegovom posjedu pripada drugom. Savjestan posjednik
je onaj koji u vrijeme pri(avljanja posjeda nije znao da pri(avlja stvar od
nevlasnika. Ako& meutim& posjednik zna da je stvar koju posjeduje tua ili (i
to morao da zaklju"i iz konkretni* "injeni)a&da je (io pa'ljiviji& onda je takav
posjednik nesavjestan. Savjesnost posjeda pravni* li)a )ijeni se prema
savjesnosti organa pravni* li)a.
Savjesnost tre(a da postoji za )ijelo vrijeme trajanja posjeda. %a li je u
konkretnom slu"aju posjed savjestan ili nesavjestan& to je !akti"ko pitanje
koje se rije+ava od slu"aja do slu"aja=.
B

Ispravni i neispravni posjed
<Neispravni posjed jest posjed koji je ste"en silom&lukavstvom ili
zloupotre(om povjerenja. Ako neko silom doe do posjeda stvari& ili potajno
vr+i posjedovne akte& ili zloupotre(om povjerenja zadr'i stvar koja mu je
povjerena=.
C
ZA.TITA POS&'DA
Samopomo
Pravo na samopomo, je pravo dr'ao)a da sam& primjenom izvjesne sile&
od(ije smetnje svog posjeda& odnosno vrati posjed koji mu je oduzet.
Samopomo, je dopu+tena pod sljede,im uslovima
2. Potre(no je da je smetnje& odnosno oduzimanje posjeda neovla+teno tj.
da se ne zasniva na zakonskom ovla+,enju& odlu)i dr'avnog organa& niti
na volji samog dr'ao)a.
#. Samopomo, se ne mo'e vr+iti nano+enjem tjelesne povrede -osim u
slu"aju nu'ne od(rane
8
Graa!"#$ %ra&$)S%a'()1962*+*",r*457*
9
Graa!"#$ %ra&$)S%a'()1962*+*",r*457*
11
STVARNO PRAVO
6. %r'ala) je du'an da se uzdr'ava od postupka koji prema okolnostima
nisu opravdani& +to je jedno !akti"ko pitanje koje )ijeni sud u svakom
konkretnom slu"aju.
%r'ala) mo'e +tititi svoj posjed u toku samog postupka smetanja& odnosno
oduzimanja& a ako mu je stvar oduzeta mo'e je povratiti u roku u kojem se
mo'e podi,i dr'avinska tu'(a& dakle u roku od trideset dana od dana
saznanja za oduzimanje i u"inio)a& a najkasnije u roku od godinu dana od
dana oduzimanja.
POSJEDOVNE TUBE I POSJEDOVNI POSESORNI SPOROVI
<Najzna"ajnija pravna posljedi)a posjeda jeste njegova za+tita. Draansko
pravo daje sudsku za+titu svakom posjedniku u slu"aju uznemiravanja i
oduzimanja posjeda. Prema tome& potre(a za sudskom za+titom posjeda
nastupa kada se podsjednik uznemirava u iskori+,avanju stvari ili kada se
samovoljno istisne iz posjeda kad mu je& dakle& o(jekat posjeda oduzet.
Otuda postoji razlikovanje posjedni"ki* tu'(i na tu'(e z(og smetanja posjeda
i tu'(e radi povra,aja posjeda.
Posjedni"ke posesorne tu'(e tre(a razlikovati od tu'(i kojim se +tite stvarna
prava tzv. petitorni* tu'(i. Predmet posesorni* tu'(i jeste samo posjed&a ne
kakvo stvarno pravo. Stoga se u svakom sporu z(og smetanja posjeda i
raspravlja samo o pitanju posljednjeg posjeda&a ne i o pitanju ko ima ja"e
pravo. Ovdje se raspravlja& dakle& ko je imao spornu stvar u posljednjem
posjedu& a ne ko je vlasnik te stvari.
Tuba zbog uznemiravana po!e"a
Pretpostavka je za ovu tu'(u da je posjed uznemirivan ili mu to
uznemiravanje predstoji. Tu'ila) mo'e za*tjevati da to uznemiravanje
prestane ili da se osujeti. >to se ti"e samog uznemiravanja& ono se mo'e
sastojati u svakoj radnji kojom se mo'e koristiti tua stvar. Uznemiravanje
postoji i ako ono li)e koje uznemirava posjed nema namjeru da to
uznemiravanje vr+i& niti je potre(no da je svjestan da svojom radnjom
uznemirava "iji posjed. .(og uznemiravanja posjeda mo'e (iti tu'en ne
samo onaj koji je li"no izvr+io uznemiravanje posjeda nego i onaj po "ijem
nareenju je to djelo izvr+eno.
Tuba zbog o"uzimana po!e"a
Pretpostavka za ovu tu'(u je da je posjednik kakve pokretne ili nepokretne
stvari protivpravno li+en posjeda stvari pa je u nemogu,nosti da s njom vi+e
12
STVARNO PRAVO
slo(odno raspola'e. Ova tu'(a ima )ilj da se uspostavi stanje posjeda stvari
kakvo je (ilo prije oduzimanja. Tu'itelj mora da doka'e samo da je imao
posljednji posjed nad spornom stvari.
Ova se tu'(a mo'e podi,i protiv svakog ko je oduzeo tu'io)u posjed nad
stvari& (ez o(zira +to je on mo'da i vlasnik oduzete stvari. No& ako je posjed
tu'iteljev neispravan u odnosu na tu'enog tj. ako ga je od tu'enog oduzeo
silom& potajno ili prevarom& onda (i se tu'eni mogao od(raniti prigovorom da
je i tu'iteljev posjed neispravan. Pravo na isti)anje ovog prigovora pripada
tu'enom samo pod uslovom da od dana od kada je saznao da mu je tu'ila)
oduzeo posjed pa do dana kad je povratio posjed nije proteklo vi+e od
trideset dana & odnosno od jedne godine.Poslije ovi* rokova tu'eni se vi+e ne
mo'e od(raniti ovim prigovorom=.
23

1-
Graa!"#$ %ra&$)S%a'()1962*+*",r*472-477*
13
STVARNO PRAVO
PRAVO V/ASNI.TVA)SVO&IN'*
Op#$i poam i pravne %ara%$eri!$i%e prava !voine
Pravo svojine je naj!ire+ u ,ranicama #a$ona+ pravo dr0anja+
$ori!1enja i raspola,anja jednom stvari+ $oje se mo0e isticati prema
svim tre1im licima-
Iz navedene de!ini)ije se vidi da je pravo svojine & po svojoj strukturi& jedno
slo'eno pravo& koje sa"injavaju tri komponente ovla+,enje dr'anja&
ovla+,enje kori+tenja i ovla+,enje raspolaganja.
2. Ovla!1enje dr0anja -ius possidendi$ je pretpostavka za dr'anje
stvari&a sastoji se u pravnoj mogu,nosti da se ima !akti"ka vlast na
stvari -da se stvar ima u posjedu$
#. Ovla!1enje $ori!tenja se sastoji u pravnoj mogu,nosti preduzimanja
materijalni* akata prema stvari radi izvla"enja koristi iz nje& i mo'e
imati dva o(lika
a$ upotre(a stvari za zadovoljenje (ilo koje potre(e vlasnika
($ pri(iranje plodova i drugi* pri*oda
6. Ovla+,enje raspolaganja se sastoji od !akti"kog i pravnog raspolaganja
a$ !akti"ko raspolaganje se sastoji u preduzimanju materijalni*
akata kojima se uti"e na supstan)iju stvari
($pravno raspolaganje se sastoji u preduzimanju pravni*
akata&kojima se pravo svojine u )jelini ili djelimi"no prenosi na
druge su(jekte.
Tu razlikujemo potpuno raspolaganje -poklon& prodaja& trampa$ ili
odri)anje prava svojine. %jelimi"no raspolaganje se sastoji u
preduzimanju pravni* akata kojima vlasnik na svom pravu ustanovljava
prava u korist drugi* su(jekata -posluga& zakup&plodou'ivanje$.
Pravo svojine je apsolutno pravo i to u dva razliita smisla:
2. Ono je apsolutno prije svega u tom smislu +to djeluje prema svima
#. U apsolutnom pravu je kon)entrisana sva pravna vlast koja se mo'e
imati na jednoj stvari.
Pravo svojine je trajno i u vremenskom smislu neogranieno pravo i
to u dvostrukom smislu:
2. Ono postoji sve dok postoji sama stvar na koju se odnosi
#. Ono se ne mo'e izgu(iti zastarjelo+,u.
<Ekonomski vlasnik ima mogu,nost da stvar ekonomski iskori+,ava& ali nema
povodom nje pravna ovla+,enja. Pravni pojam svojine ozna"ava pravno
regulisanje prisvajanja stvari& na osnovu koga titular svojine do(ija pravna
14
STVARNO PRAVO
ovla+,enja povodom stvari. Ovdje je svojina pravni odnos& tj.takav koji je
normiran i za+ti,en prinudnom silom dr'ave.
Pravo svojine & kao najpotpunije graansko pravo uop+te& reguli+e odnose
izmeu li)a povodom odreene stvari. 9eutim& pojam prava svojine
pretpostavlja i ovla+,enje prema stvari koja je o(jekat prava svojine. 1ez ti*
ovla+,enja svojina ne (i (ila nikakvo pravo. To su ovla+,enja u pogledu
posjedovanja& kori+,enja i raspolaganja.
Pogre+no je svojinu identi!ikovati sa imovinom. Imovina je skup imovinski*
prava odreenog su(jekta graanskog prava. Imovinu sa"injavaju sva prava
vezana za jedno li)e& koja se mogu izraziti u nov)u& jer samo ova prava imaju
imovinski karakter. Stvari su o(jekti prava svojine koje je kao pravo
o(u*va,eno pojmom imovine. Stoga je imovina +iri pojam od prava svojine&
jer svojina ulazi u pojam imovine=.
22
Ograni&ena !a"rine prava !voine
Ova ograni"enja propisana su za pravo svojine na stvarima koje imaju
naro"iti zna"aj za dru+tvo&ekonomski& kulturni ili neki drugi.
.akonska o(aveza vlasnika -i svakog drugog korisnika$ je da zemlji+te
o(rauje i to na zakonom propisan na"in& u protivnom se isto mo'e na
odreeni period dati na kori+tenje drugom li)u.
Vlasnik kulturnog do(ra -kada je ovo u privatnoj svojini$ ima pravo da ga
upotre(ljava na na"in i u skladu sa zakonskim odred(ama& da ga proda&
pokloni i da njime raspola'e testamentom. Vlasniku je za(ranjeno da
2. O+teti ili uni+ti kulturno do(ro
#. Iznosi ili izvozi do(ro u inostranstvo-osim u slu"ajevima i uslovima
predvienim zakonom$
6. %a koristi kulturno do(ro u svr*e koje nisu u skladu sa njegovom
prirodom&namjenom i zna"ajem
8. %a raskopava&ru+i&prepravlja&preziuje&prerauje ili vr+i (ilo kakve
radove koji mogu naru+iti svojstvo kulturnog do(ra
:. %a raspar"ava z(irke kolek)ije i !ondove kulturni* do(ara.
Ograni&ene priva$nog v'a!ni#$va iz !u!e"!%i( o"no!a
<Iz odnosa susjedstva proizlaze ograni"enja privatne svojine. Sva ograni"enja
privatne svojine u interesu susjedstva tradi)ionalno se zovu susjedsko pravo
za koje je znalo i rimsko pravo. Ograni"enje privatne svojine iz susjedski*
odnosa je stvarnopravnog karaktera&jer ono optere,uje nekretnine. Pogre+no
je ova ograni"enja identi!ikovati sa pravom slu'(enosti. 5od slu'(enosti je
osnovno izvla"enje ekonomske koristi iz tue stvari& i iz toga proizlazi i
11
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*482-486*
15
STVARNO PRAVO
ograni"enje privatne svojine. 9eutim& kod susjedskog prava je osnovno
ograni"enje privatne svojine& a druga ovla+,enja su sporednog zna"aja.
Ograni"enje privatne svojine u interesu susjeda mo'e (iti raznovrsno
a$ O(aveza trpljenja iz odnosasusjedstva
Vlasnik nekretnine du'an je da trpi izvjesne smetnje koje dolaze iz
susjedne nekretnine +to je posljedi)a zajedni"kog 'ivljenja na
odreenom prostoru -voda& dim& gasovi& toplota& zada*& zvuk& pra+ina i
sl. Ove imisije ne smiju da preu uo(i"ajenu mjeruprema mjesnim
prilikama.
($ Spre"avanje neposredne opasnosti.
Vlasnik ne smije tako potkopavati svoje zemlji+te da time susjedno
zemlji+te ili zgrada izgu(i svoju sta(ilnost.
)$ Pitanje ureenja zemlji+ni* grani)a.
Svaki susjed ima pravo da za*tjeva da se grani)a izmeu njegovog i
susjedovog zemlji+ta o(novi ili ispravi ako su grani"ne oznake
nerazgovjetne ili sporne
d$ Nu'ni prolaz.
Preko susjednog zemlji+ta mo'e tra'iti susjed pravo puta ako njegovo
zemlji+te nema izlaza na javni put&jer je okru'eno zemlji+tima drugi*
vlasnika.5od nu'nog prolaza korisnik je o(avezan na davanje naknade
vlasniku susjednog zemlji+ta.Fim ta potre(a otpadne &nu'ni prolaz
prestaje.Pravo nu'nog prolaza je zakonsko ograni"enje svojine=.
2#
STI)ANJE PRAVA V*ASNI+TVA
Na"ini sti)anja mogu (iti
2. Apsolutni i
#. Relativni.
Apsolutno sti)anje svojine je zasnivanje prava svojine nad stvarima koje nisu
o(jekt prava svojine & ali to ina"e mogu (iti.
Relativno sti)anje je zasnivanje prava svojine na stvari koja ima vlasnika& koja
je& dakle& ve, o(jekt ne"ijeg prava svojine& tako da se svi ovi na"ini sti)anja
istovremeno pojavljuju i kao na"ini prestanka prava svojine. Sti)anje na
osnovu volje pret*odnog vlasnikaje& dakle& sti)anje na osnovu pravnog posla&
"iji je jedini tvora) ili jedan od tvora)a pret*odni vlasnik to je sti)anje na
osnovu jednostrani* pravni* poslova -testament$ ili sti)anje na osnovu
ugovora ugovora o poklonu& o trampi& o kupoprodaji.
<Pri(avljanje prava svojine vezano je za postojanje odreeni* pravni*
"injeni)a. 5ako su raznovrsne ove pravne "injeni)e& imamo razne na"ine
pri(avljanja svojine. Svi na"ini pri(avljanja prava svojine mogu se podijeliti
na
2. Originarne
12
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*585-587*
16
STVARNO PRAVO
#. %erivatne
Originarni jesu oni gdje pri(avila) ne zasniva pravo svojine na pravu svoga
pret*odnika&ve, pravo svojine nastaje kod njega kao novo. U orginarne
na"ine pri(avljanja prava svojine spadaju okupa)ija& uzurpa)ija& odra'aj&
aproprija)ija& spajanje& smje+a i prerada stvari& pri(avljanje plodova i
prira+taj.
%erivatni na"ini pri(avljanja prava svojine su oni kojima pravo svojine
dosada+njeg vlasnika kakve stvari prelazi na pri(avio)a te ovaj izvodi svoje
pravo iz prava svog pret*odnika. %erivatni na"ini pri(avljanja svojine imaju
dva o(lika
a$prenos prava svojine (azira se na pravnom poslu koji je zaklju"en izmeu
pret*odnika i pri(avio)a tj. svojina se prenosi voljom ranijeg vlasnika na neko
drugo li)e&
($prenos prava svojine (azira se na samom zakonu& a prenos svojine se
o(avlja i (ez izri"ite volje ranijeg vlasnika& kao +to je slu"aj kod zakonskog
nasljeivanja=.
26
S$i,ane prava !voine na o!novu ugovora !a pre$(o"nim v'a!ni%om
Potrebni uslovi
5od ovog slu"aja sti)anja postoje dva li)a
2. Pret*odni vlasnik -pret*odnik& prenosila)& tradens$
#. Novi vlasnik-sljed(enik& sti)ala)& ak)ipijens$&
koji izmeu se(e zaklju"uju ugovor upravljen na prenos prava svojine.
Da bi do!lo do prenosa svojine potrebna su tri momenta2
2. %a je prenosila) (io zaista vlasnik stvari
#. %a postoji punova'an ugovor upravljen na prenos svojine -kupoprodaja&
razmjena& poklon$
6. %a je izvr+ena predaja stvari&ako su u pitanju pokretnosti& a upis u
zemlji+ne knjige& odnosno prenos tapije&ako su u pitanju nepokretnosti.
Sti)anje na osnovu ugovora sa vlasnikom je derivatni na"in sti)anja
vlasni+tva tj.sti)anje na osnovu skupa pravni* "injeni)a& meu kojima je
naj(itnija da je odreeno li)e vlasnik stvari. Ako je ugovor zaklju"en sa
nevlasnikom& do sti)anja ne,e do,i.
.a prenos prava svojine na novog vlasnika potre(no je postojanje
punova'nog ugovora koji ima o(liga)iono dejstvo&dok svojina na kup)a
prelazi tek izvr+enjem ugovora. Ugovor je samo pravni osnov&a za prelaz
prava svojine na pri(avio)a potre(an je jo+ jedan momenat& na"in sti)anja.
Ovaj novi momenat je kod pokretni* stvari predaja& a kod nepokretnosti upis
u zemlji+ne knjige ili prenos tapije.
13
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*6-4-6-5*
17
STVARNO PRAVO
Prodava)& odnosno prenosila) ostaje vlasnik do predaje stvari kup)u iz "ega
se javljaju sljede,e pravne posljedi)e
2. Rizik slu"ajne propasti individualno odreene stvari do njene predaje
kup)u snosi prodava)
#. Plodovi koje stvar da do predaje pripadaju prodav)u
6. Prodav"evi povjerio)i mogu prodatu a nepredatu stvar zaplijeniti i
prinudno prodati radi namirenja svog potra'ivanja prema njemu
8. Ako prodava) istu stvar proda i preda drugome vlasnik ,e postati taj
drugi kupa) ako se radi o savjesnom kup)u.
Predaja je& dakle& neop*odna da (i do+lo do prenosa svojine& ali da (i
proizvela to pravno dejstvo mora da (ude zadovoljeno nekoliko za*tjeva
2. Prvo& predaja tre(a da (ude posljedi)a punova'nog ugovora upravljenog
na prenos svojine
#. %rugo& predaja mora (iti djelo prodav)a& akt njegove volje. 5upa) nema
pravo da sam uzme stvar ako mu je prodava) ne da.
6. Tre,e& sama predaja tre(a da je upravljena na prenos svojine& na
izvr+enje ugovorene o(aveze da se stvar preda.
Vrste predaje
a$ ;izi"ka& odnosno tjelesna predaja je materijalni akt koji se&u zavisnosti
od oso(ine stvari i namjere stranaka&mo'e izvr+iti na razli"ite na"ine.
5ad su u pitanju manje stvari to ide iz ruke u roku tj. uru"enjem. 5ad su
u pitanju ve,e ka(astije stvari ona se vr+i ostavljanjem stvari na mjesto
koje je odredio pri(avila)
($ Sim(oli"ka predaja je predaja zna)ima i postoji u nekoliko slu"ajeva
prenos& odnosno predaja isprava na osnovu na osnovu koji* sti)ala)
mo'e raspolagati na stvari -tovarni list&zalo'ni)a$& uru"enje nekog dijela
stvari ili sprave kojom se prijemnik stavlja u mogu'nost da samo on
doe do posjeda stvari -predaja klju"eva od prostorije u kojoj se nalazi
prodata stvar
)$ ;iktivna predaja je ustvari prenos prava svojine na osnovu samog
ugovora& pri "emu se uzima -!ingira$ da je izvr+ena !izi"ka predaja.
Postoje tri takva slu"aja
70onstitutum possessorium postoji kada vlasnik prenese na pri(avio)a
svojinu samim ugovorom& a stvar i dalje zadr'i kod se(e kao imala)
nekog prava u'eg od prava svojine
7Traditio (revi manu postoji kad neko ve, dr'i stvar po nekom pravnom
osnovu& ili (ez ikakvog osnova& pa kupi stvar i stekne svojinu
momentom zaklju"enja ugovora
70essio vindi)ationis i ovdje pravo svojine prelazi na kup)a samim
zaklju"enjem ugovora.
18
STVARNO PRAVO
d$ .adr'avanje prava svojine i pored predaje stvari se de+ava sve dok
kupa) ne izmiri kupovnu )ijenu.
Ugovorno !$i,ane prava !voine na nepo%re$no!$ima
.a sti)anje prava svojine na nepokretnostima na osnovu ugovora sa
pret*odnim vlasnikom nije dovoljan samo ugovor. Ugovor je samo pravni
osnov& a za prenos svojine potre(an je i modus koji je izra'en upisom u
zemlji+ne knjige. 5od nepokretnosti postoje tri momenta
ugovor-titulus$&
modus-upis u zemlji+ne knjige$ i
predaja stvari& tj.uvoenje kup)a u posjed.
STI)ANJE OD NEV*ASNI-A
Od prin)ipa da niko ne mo'e prenijeti vi+e prava nego +to sam ima& ve,ina
savremeni* pravni* sistema poznaje odstupanja pod odreenim uslovima
mogu'e je sti)anje svojine na osnovu ugovora sa nevlasnikom& koji nije (io
ovla+ten na zaklju"ivanje ugovora o raspolaganju tuom stvari.
Po predratnim propisima potre(no je da se za sti)anje svojine od nevlasnika
ispune kumulativno sljede,i uslovi
2. Stvar mora (iti pokretna.
Ovo se ne mo'e priznati i za pri(avljanje nepokretni* stvari&jer za
o(ez(jeenje sigurnosti pravnog prometa njima slu'e zemlji+ne knjige
#. Sti)ala) mora (iti savjestan-(ona !ides$& tj.da ne zna& ili da prema
okolnostima nije mogao znati& da njegov pred*odnik nije vlasnik.
Ova savjesnost mora da postoji u momentu sklapanja ugovora i predaje
stvari&kao i u meuvremenu od ugovora do predaje. Ako se pri(avljanje
vr+i preko zastupnika&onda se tra'i da (ude savjestan ne samo
zastupnik nego i zastupljeni. Ovakvo pri(avljanje tre(a da je izvr+eno na
osnovu teretnog pravnog posla&dakle uz naknadu. Prema
tome&savjestan pri(avila) pokretne stvari& ako je do+ao do nje putem
poklona od strane nevlasnika& ne pri(avlja nad njom pravo svojine. Na
ovaj na"in nastalo pravo svojine je u stvari originarno.= Na osnovu
pravni* pravila& kod nas savjestan pri(avila) mo'e ste,i svojinu na
pokretnim stvarima ako i* je uz naknadu pri(avio od nevlasnika -op+ti
uslovi$ u jednom od slijede,i* slu"ajeva
a$Ako je stvar pri(avio na javnoj prodaji
($Ako je stvar pri(avio od ovla+,enog prodava"a ili zanatlije
19
STVARNO PRAVO
)$Ako je stravr pri(avio od onog li)a kome je vlasnik stvar
povjerio=.
28
6. Ugovor mora (iti upravljen na prenos svojine& mora (iti teretan i mora
(iti punova'an.
8. Svojina se sti,e predajom stvari.
ORI.INARNI NA/INI PRIBAV*JANJA SVOJINE
O"raa0u!u,apio1
<Odra'aj -usu)apio$ jest naro"it na"in pri(avljanja svojine& na osnovu
!akti"kog stanja& posjeda koji je trajao du'e vrijeme pod uslovom da je taj
posjed kvali!ikovan tj. da je zakonit i savjestan. Ovdje& se dakle& usljed uti)aja
vremena jedno !akti"ko stanje pretvara u pravno stanje. Na ovaj na"in mo'e
se pri(aviti svojina nad pokretnim i nepokretnim stvarima=.
2:
5ao i zastarjelost& i odra'aj se&dakle&zasniva na ideji nevr+enja prava& ali ipak
sa jednom primjetnom razlikom. Povjerila) zna ko mu je du'nik i s te strane je
uvijek u mogu'nosti da vr+enjem prava sprije"i zastarjelost& dok vlasnik
usljed odra'aja mo'e izgu(iti pravo svojine i kada ne zna kod koga je stvar
pa je prema tome u o(jektivnoj nemogu'nosti da svoje pravo vr+i.
S o(zirom na kvali!ikovanost posjeda koji se tra'i postoje dvije vrste odra'aja
2. Redovan
#. Vanredan
Redovan odra0aj
.a sti)anje prava svojine redovnim odra'ajem potre(an je kvali!ikovan posjed
i protek vremena. 5vali!ikovan je onaj posjed koji je istovremeno zakonit&s
avjestan i prav.
<.a postojanje odra'aja u na+em pravu se tra'i da su ispunjena dva (itna
uslova
a$ kvali!ikovani posjed
($ isti)anje izvjesnog vremena.
Posjed tre(a da (ude kvali!ikovan& tj.da je
2. .akonit
#. Savjestan
6. %a je neprekidan.
.akonit je posjed onda kada je posjednik pri(avio stvar u posjed na jedan od
na"ina na koji se ina"e pri(avlja svojina -ugovor o kupoprodaji& nasljee$.
Savjestan je posjed onaj kad posjednik u vrijeme sti)anja posjeda nije znao
da pri(avlja stvar od nevlasnika. Posjed mora da (ude neprekidan.
Neprekidnost posjeda zna"i da je posjednik (io u stalnom !akti"kom odnosu
14
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*632-633*
15
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*6-8*
2-
STVARNO PRAVO
prema stvari i na taj na"in redovno mani!estovao svoje pravo povodom nje.
Posjednik tre(a da doka'e samo po"etak i zavr+etak svog posjeda& pa je time
dokazao da je i u meuvremenu (io posjednik. 5o protivno tvrdi&tre(a to da
doka'e=.
2?
%a (i doveo do sti)anja svojine posjed ne smije (iti pri(avljen silom&
prevarom ili zloupotre(om povjerenja& posjed dakle mora (iti pravan.
Vrijeme potrebno #a odra0aj2
.a pokretne stvari rok iznosi tri godine.
.a nepokretnosti rokovi su razli"iti u zavisnosti od toga da li je u pitanju
zemlji+no7knji'ni ili vanknji'ni odra'aj.
.emlji+no7knji'ni odra'aj postoji onda kada je neko upisan u zemlji+ne knjige
kao vlasnik& ali njegov zemlji+no7knji'ni pret*odnik nije (io vlasnik -pogre+na
uknji'(a ili !alsikovanje isprava$. Ovakav knji'ni sljed(enik postaje postaje
vlasnik po proteku tri godine na osnovu samog upisa. Vanknji'ni odra'aj se
odnosi kako na podru"ju gdje se vode zemlji+ne knjige tako i kod tapijskog
sistema. .a podru"je gdje postoje zemlji+ne knjige to je situa)ija kada
pri(avila) dr'i stvar na osnovu punova'nog ugovora o sti)anju svojine
-kupoprodaja& poklon& trampa$& ali nije izvr+en zemlji+no knji'ni prenos. Na
drugom podru"ju prenos se vr+i predajom tapije. .a sti)anje prava
odr'a'ajem na nepokretnim stvarima propisan je jedinstven rok od deset
godina.
Vanredan odra0aj
5od vanrednog odra'aja rokovi za pokretne stvari su deset godina a za
nepokretne dvadeset& a za posjed je dovoljno da (ude svjestan.
Vrijeme potre(no za odra'aj po"inje te,i kad je dr'ala) stupio u posjed stvari&
a zavr+ava se istekom posljednjeg dana vremena potre(nog za odra'aj.
.akonski rokovi odra'aja su tri& deset&dvadeset godina a u slu"aju zastoja
ra"unaju se i u danima i mjese)ima.
<Neprekidan posjed i onda kad je (ilo smjenjivanja su(jekta posjeda s tim da
je posjed novog posjednika istog kvaliteta kao i posjed njegovog pret*odnika&
tj.da je zakonit i savjestan.
Ovo spajanje posjeda dvoji)e ili vi+e li)a nad jednom istom stvari u
jedinstveni posjed u )ilju ura"unavanja vremena pret*odnog posjednika
vremenu njegova sljed(enika&da (i ovaj mogao putem odra'aja postati
vlasnik& zove se ak)esija posjeda=.
2A
Pre$id vremena odra0aja
Prekid nastupa u sljede,im slu"ajevima
16
S,&ar!$ %ra&$)S%a'( 1962)",r*6-9*
17
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*6-9*
21
STVARNO PRAVO
2. 5ada dr'ala) prizna da nije vlasnik& po+to posjed gu(i karakter
svojinskog posjeda
#. 5ada dr'ala) sazna da nije vlasnik&po+to je postao nesavjestan dr'ala)
6. 5ada tre,e li)e postane vlasnik -pr.po pravilima sti)anja svojine od
nevlasnika$
8. 5ada dr'ala) izgu(i posjed
:. 5ada se propi+e da stvar koju uzukapijant dr'i ne mo'e vi+e (iti
predmet prava svojine
?. Podizanjem tu'(e za povra"aj stvari od strane tre,eg protiv
uzukapijanta ukoliko tu'ila) uspije sa za*tjevom.
Zastoj vremena odra0aja
Vrijeme potre(no za odra'aj ne te"e
2. Izmeu (ra"ni* drugova
#. Izmeu roditelja i dje)e dok traje roditeljsko pravo
6. Izmeu +ti,enika i organa starateljstva& za vrijeme trajanja starateljstva
i dok ne (udu polo'eni ra"uni
8. Izmeu dva li)a koja 'ive u van(ra"noj zajedni)i&dok ta zajedni)a
postoji.
U svim ovim slu"ajevima odra'aj ne te"e (ez o(zira koje se od dva li)a
pojavljuje kao uzukapijent a koje kao vlasnik.
Odra'aj takoe ne te"e
2. Protiv vlasnika koji se nalazi na vojnoj du'nosti za vrijeme
mo(iliza)ije&u slu"aju neposredne ratne opasnosti ili rata
#. Protiv li)a zaposleni* u tuem doma,instvu&kada se kao uzukapijent
pojavljuje poslodava) ili "lan njegove porodi)e koji zajedno sa njim 'ivi
sve dok taj radni odnos traje.
Vrijeme za odra'aj za sve vrijeme za koje vlasniku nije (ilo mogu,e z(og
nesavladivi* prepreka da sudskim putem za*tjeva za+titu svog prava.
Uti)aj uzroka zastoja mo'e (iti dvojak
2. Ako se uzrok pojavio prije nego +to je rok uop+te po"eo te,i&odgaa se
po"etak roka&koji po"inje te,i kada taj uzrok prestane
#. Ako se uzrok zastoja pojavio po+to je rok za odra'aj po"eo te,i&njegov
tok se zaustavlja i vrijeme ne te"e sve dok uzrok zastoja postoji&a kad
taj uzrok nestane&rok nastavlja da te,e i ranije proteklo vrijeme se
ra"una.
%ejstvo odra'aja i njegova uloga
%ejstvo odra'aja je u tome +to nevlasnik koji stvar dr'i postaje vlasni& a
dotada+nji vlasnik gu(i pravo svojine. To ne zna"i da pravo svojine
zastarjeva. Vlasnik koji ne vr+i svoje pravo svojine nije izlo'en riziku gu(itka
prava sve dok se stvar nalazi kod njega.
Pravo svojine ste"eno dra'ajem po o(imu odgovara posjedu.
22
STVARNO PRAVO
Odra'aj ima retroaktivno dejstvo istekom zakonskog roka uzukapijent
postaje vlasnik i njegovo pravo svojine postoji po"ev od momenta sti)anja
posjeda. Posljedi)e toga su zna"ajne plodovi i sve koristi koje je stvar dala u
meuvremenu pripadaju vlasniku& *ipoteka konstituisana prije isteka roka
odra'aja pre"a je od *ipoteke konstituisane poslije isteka roka za odra'aj&
raspolaganja "injenja od strane uzukapionog dr'ao)a konsoliduju se i va'e& a
raspolaganja "injenja od strane (iv+eg vlasnika gu(e va'nost.
PRIRA+TAJ
Prira+taj je nastanak nove stvari od djelova& odnosno vrijednosti -matrijal i
rad$ koji pripadaju raznim li)ima&izmeu koji* ne postoji ugovorni odnos.
%o prira+taja mo'e do,i spontano ili usljed "ovjekove aktivnosti& pa se u
zavisnosti od toga govori o prirodnom i vje+ta"kom prira+taju& a u zavisnosti
od toga da li je novonastala stvar pokretna ili nepokretna& postoji prira+taj
pokretni* i prira+taj nepokretni* stvari.
<Pod prira+tajem podrazumjeva se svaka stvar koja dolazi u takvu !izi"ku
vezu sa glavnom stvari da izgleda sastavni dio ove&iako tu stvar nije niko
predao vlasniku glavne stvari.
Pravni zna"aj prira+taja je u tome +to se na prira+taj prote'u oni pravni odnosi
koji su nastali povodom glavne stvari. To je posljedi)a prin)ipa da sporedno
dijeli sud(inu glavnoga. Prema tome
a$ako je glavna stvar nepokretna&i prira+taj je nepokretan
($ko posjeduje glavnu stvar &taj posjeduje i prira+taj kao sporednu stvar
)$ko je vlasnik glavne stvari&vlasnik je i prira+taja
d$ako je zalo'ena glavna stvar onda je zalo'en i prira+taj
e$ako je otuena glavna stvar&onda je otuen i prira+taj=.
2B
Draenje na tuem zemlji+tu
Tu razlikujemo tri situa)ije
2. Prva je ona kada je gradila) savjestan a vlasnik zemlji+ta nesavjestan&
to ,e re"i da gradila) nije znao niti je mogao znati da zida na tuem
zemlji+tu& a vlasnik zemlji+ta je znao za gradnju ali se nije odma*
usprotivio. U tom slu"aju zemlji+te -u povr+ini koju za*vata zgrada i koje
je neop*odno za redovnu upotre(u zgrade$ zajedno sa zgradom pripada
gradio)u& a ovaj je du'an za zemlji+te da plati naknadu u visini njegove
prometne )ijene u vrijeme dono+enja sudske odluke
#. %ruga situa)ija je o(rnuta gradila) je nesavjestan a vlasnik zemlji+ta je
savjestan -gradila) je znao& odnosno morao znati da zida na tuem
zemlji+tu& ili ga je vlasnik zemlji+ta opomenuo& a vlasnik zemlji+ta
18
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*616-617*
23
STVARNO PRAVO
uop+te nije znao za gradnju& ili je doznao pa se odma* usprotivio. Ovdje
vlasnik zemlji+ta ima pravo iz(ora jedne od tri mogu,nosti
a$ da mu pripadne pravo svojine na zgradi-s tim da naknadi vrijednost
zgrade u visini prosje"ne gra+evinske )ijene
($ da i zgrada i zemlji+te pripadnu u svojinu gradio)u& s tim da mu ovaj
naknadi +tetu i isplati prometnu vrijednost zemlji+ta
)$ da gradila) poru+i zgradu -graevinski o(jekat$ i dovede zemlji+te u
prvo(itno stanje & kao i da mu naknadi pri"injenu +tetu. Vlasnik
zemlji+ta nema pravo da od nesavjesnog gradio)a za*tjeva
uklanjanje graevine ako se kao gradila) pojavljuje dru+tvenopravno
li)e& a zgrada vrijedi nesrazmjerno vi+e od zemlji+ta
6. Tre,a je ona situa)ija kada su savjesne o(je strane -gradila) nije znao
niti je mogao znati da zida na tuem zemlji+tu& odnosno da nema pravo
da zida& a vlasnik zemlji+ta za gradnju nije znao & pa prema tome nije
(io u prili)i da joj se usprotivi$.
8. U ovoj prili)i vodi se ra"una o vrijednosti zgrade i zemlji+ta ako zgrada
-graevinski o(jekat$ vrijedi znatno vi+e od zemlji+ta& zgrada zajedno sa
zemlji+tem pripada gradio)u& koji za zemlji+te duguje njegovom vlasniku
naknadu po prometnoj )jeni zemlji+ta& a ako je vrijednost zemlji+ta
znatno ve,a& sud ,e na za*tjev vlasnika zemlji+ta graevinski o(jekat
dosuditi njemu i o(avezati ga da graditelju isplati graevinsku
vrijednost o(jekta u visini graevinske )ijene o(jekta u mjestu u kojem
se nalazi.
:. Ako su vrijednosti zgrade i zemlji+ta pri(li'no jednake& sud ,e dosuditi
zgradu i zemlji+te vlasniku zemlji+ta ili gradio)u& vode,i ra"una o
nji*ovim potre(ama& a naro"ito nji*ovim stam(enim prilikama.
Rijetke su situa)ije kad su o(je strane nesavjesne i tu se javlja praznina koja
(i se tre(ala rije+iti na na"in da se vlasniku zemlji+ta tre(a priznati pravo
iz(ora
da zgradu zadr'i i gradio)u naknadi njenu graevinsku vrijednost& ili da i
zemlju i zgradu prepusti gradio)u& koji mu u tom slu"aju duguje
naknadu za zemlji+te i naknadu pri"injene +tete
vlasnik zemlji+ta ne (i imao pravo ukidanja zgrade& i to (i (ila razlika u
odnosu na *ipotezu u kojoj je gradila) nesavjestan& a vlasnik zemlji+ta
savjestan.
<Ako neko od tueg materijala zida na svom zemlji+tu& (ez o(zira da li je
svjestan ili ne& taj materijal se ne mo'e vindi)irati "ak i kad (i zgrada (ila
poru+ena. .grada pripada vlasniku zemlji+ta. U tom slu"aju nadoknadi,e se
vrijednost materijala vlasniku po prometnoj )ijeni i izvr+i,e se nadoknada
+tete.
Ako neko zida sa tuim materijalom na tuem zemlji+tu& zgrada pripada
vlasniku zemlji+ta& no i ovdje pod uslovom da nije znao za graenje savjesnog
graditelja. Draditelj mora ustupiti zgradu vlasniku zemlji+ta i mo'e od njega
24
STVARNO PRAVO
za*tjevati pomenute naknade.Istovremeno mora da naknadi +tetu vlasniku
materijala...=.
2C
Sijanje i saenje na tuem zemlji+tu
<Saenje -plantatio$ i sijanje -satio$.
Ovo je naro"it na"in pri(avljanja svojine na posijanim ili zasaenim (iljem ili
drve,em na zemlji+tu. 1ilje ili drve,e uvijek ostaje svojina vlasnika
zemlji+ta&(ez o(zira na savjesnost nji*ovi* vlasnika& +to je razumljivo s
o(zirom na nji*ovu malu vrijednost u odnosu na zemlji+te. Vlasnik zemlji+ta
postaje vlasnik sjemena odma* "im je ono posijano&jer se jednom zasijano
sjeme ne mo'e odvojiti od zemlji+ta. Vlasnik zemlji+ta savjesnom sija"u mora
nadoknaditi sjeme i trud& dok nesavjesni sija" nema pravo na tu naknadu=.
#3
Nanos
<Nanos-aluvio$&gdje voda lagano i neprimjetno i (ez i"ijeg udjela nanosi
zemlju na o(alu& te na taj na"in ovu uve,ava. Tako prira+tanje o(alske zemlje
pripada vlasniku te o(alske zemlje. Vlasnik o(alske zemlje nije du'an dati za
taj nanos nikakvu naknadu& pa i da se zna sa "ije zemlje nanos dolazi.
9eutim& ako je rje"na snaga odvalila veliki komad zemlje i pridru'ila ga
o(alskoj zemlji -avulsio$& vlasnik o(alskog zemlji+ta na ovom komadu zemlje
pri(avi,e svojinu pod uslovom da prija+nji vlasnik ne vr+i za godinu dana
svoja vlasni"ka ovla+tenja=.
#2
Novo i napu+teno rije"no ostrvo
U na+em dana+njem pravu novo rije"no ostrvo postaje o(jekt dru+tvene
svojine&(ilo da je rijeka plovna ili ne&dok ostrva nastala ra"vanjem rijeke u
vi+e krakova -rukava)a$ ili plavljenjem zemlji+ta usljed izlivanja rijeke& ostaju
u svojini dotada+njeg vlasnika. Napu+teno korito dijeli se izmeu prio(alni*
vlasnika& uz voenje ra"una o +teti koju pojedini od nji* trpe usljed toga +to
su li+eni upotre(e vode pod ranijim uslovima&a ako su u tom pogledu jednaki
korito se dijeli po pravilima koja va'e za dio(u novog rije"nog korita
Prerada
<Prerada -spe)i!i)atio$ tue stvari zna"i prera+ivanje ili preo(ra,anje tue
pokretne stvari (ez znanja ili protiv volje njenoga vlasnika& tako da ona usljed
toga postane nova stvar druge vrste. 5od spe)i!ika)ije izraena stvar tre(a
da (ude priznata kao svojina savjesnog preraiva"a ili vlasnika materijala
prema toma +ta ima ve,u vrijednost rad ili materijal. Pri tome je ona strana
koja je postala vlasnik du'na da naknadi protuvrijednost materijala& odnosno
rada=.
##
19
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*618*
2-
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*618*
21
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*619*
22
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*614*
25
STVARNO PRAVO
Prema .akonu o osnovnim svojinsko7pravnim odnosima=Ako je neko od
tueg materijala svojim radom izradio novu stvar &ona pripada njemu ako je
savjestan i ako je vrijednost rada ve'a od vrijednosti materijala&a ako su
vrijednosti jednake7nastaje susvojina=.
Odvajanje plodova
%o odvajanja& plodovi su sastavni dijelovi plodonosne stvari i kao takvi
pripadaju njenom vlasniku. Odvajanjem od mati)e stvari plod postaje
samostalna stvar. Od tog pravila postoje dva izuzetka
2. Ako na plodonosnoj stvari postoji plodou'ivanje ili zakup& plodovi
pripadaju plodou'ivao)u& odnosno zakup)u i jedan i drugi sti"u svojinu
na plodovima odvajanjem
#. Savjestan dr'ala) takoe sti,e pravo svojine na plodovima nji*ovim
odvajanjem& te i* u slu"aju tu'(e za povra"aj glavne stvari nije du'an
vratiti savjestan dr'ala) postaje nesavjestan od trenutka kada mu je
tu'(a dostavljena& ali vlasnik stvari mo'e dokazivati da je dr'ala)
postao nesavjestan i prije toga.
O%upa,ia
Okupa)ija je zasnivanje svojine na ni"ijim stvarima koje se vr+i uzimanjem
ovi* stvari u posjed sa voljom da se njima zasnuje svojina. U predratnom
pravu zna"aj ovog na"ina sti)anja svojine (io je ve,i&jer je i pojam ni"iji*
stvari (io +iri. Tako& kao ni"ije stvari smatrane su divlja" u +umi& ri(e& +koljke i
rakovi u javnim vodama& jednom rje"ju sav nepripitomljeni 'ivotinjski svijet u
slo(odnoj prirodi. U dana+njem pravu ove stvari su u dru+tvenoj svojini i
njima se pravo svojine sti,e lovom odnosno ri(olovom na osnovu
administrativne dozvole.
Nala# i#,ubljene stvari
Izgu(ljena je ona pokretna stvar koja je iz vlasti sopstvenika ili dr'ao)a
slu"ajno izi+la tako da on vi+e ne zna gdje se ona ta"no nalazi. Po predratnim
pravnim pravilima nalaz izgu(ljene stvari mogao se pojaviti kao na"insti)anja
svojine po proteku odreenog roka& ako su preduzete potre(ne mjere da se
vlasnik odnosno onaj koju je izgu(io pronae savjesni nalaza" je na naenoj
stvari sti)ao pravo svojine.
Nala# s$riveno, bla,a
Pod (lagom u smislu pravila o sti)anju svojine podrazumjevaju se nova)&
zlato& sre(ro& drago kamenje i stvari izraene od plemeniti* metala ili dragog
kamena koje su skrivene -uzidane& zakopane$ le'ale tako dugo da se nji*ov
prea+nji vlasnik ne mo'e vi+e doznati.
Ostali sluajevi (ekspropiracija, arondacija, komasacija)
Eksproprija)ija je prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u dru+tvenu
-dr'avnu$ svojinu u op+tem interesu i uz naknadu. Nepokretnost se mo'e
26
STVARNO PRAVO
ekspropirisati kad je to potre(no radi izgradnje privredni*& stam(eni*&
komunalni*& zdrastveni*& prosvjetni*& kulturni* i drugi* o(jekata od op+teg
interesa. .a ekspropirisanu nepokretnost daje se naknada i to po pravilu u
nov)u& a po sporazumu stranaka i u vidu druge nepokretnosti.
Aronda)ija je oduzimanje zemlji+ta u privatnoj svojini i nji*ovo pripajanje
dru+tvenoj svojini da (i se ovo zaokru'ilo& uz davanje naknade u drugom
zemlji+tu ili nov)u.
5omasa)ija -grupisanje$ zemlji+ta sastoji se u tome +to se na odreenom
podru"ju iz postoje,i*&manje ili vi+e sitni* i nepravilni* par)ela& !ormira jedna
op+ta masa koja se zatim u vidu manjeg (roja ili ve,i* ili pravilniji* par)ela
dijeli istim vlasni)ima.
O PODJE*I NA/INA STI)ANJA SVOJINE NA DERIVATNE I ORI.INARNE
%erivatno sti)anje je ono kod kojeg sti)ala) izvodi svoje pravo iz prava svog
pret*odnika& gdje& drugim rje"ima &&pravo pret*odnika prelazi na sljed(enika&
tako da postoji suk)esija -koja mo'e (iti singularna i univerzalna$.
5od originarnog sti)anja pravo svojine se ne izvodi iz prava pret*odnika ve,
se zasniva novo pravo&(ilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj
uop+te ne postoji pravo svojine&(ilo pak na stvari koja ve, pripada nekome&ali
na osnovu pose(ni* -izvorni*$ pravni* "injeni)a.
5od originarnog sti)anja <izmeu prava pred*odnog i novog vlasnika prekinut
je pravni kontinuitet& a kod derivatnog& pak& =pret*odni vlasnik prenosi
svojinu kakvu ima&sa svim eventualnim teretima i ograni"enjima=.
5od derivatnog na"ina pri(avljanja svojine va'i prin)ip da niko ne mo'e
prenijeti na drugoga vi+e prava nego +to sam ima.
5od derivatnog sti)anja-za razliku od originarnog$postoje dva momenta
2. Pravni osnov
#. Na"in sti)anja.
<5od derivatnog na"ina pri(avljanja svojine pravni osnov je konkretan. To je
pravni posao& zakonsko nasljeivanje& sudska odluka& administrativni
akt&nareenje zakona. 5od svakoga derivatnog na"ina pri(avljanja svojine
tre(a ispitati da li je za prenos svojine postojao jedan od pravni* osnova& a
zatim kako je taj prenos izvr+en. 5ao pravni osnov za pri(avljanje svojine na
prvom mjestu se javlja pravni posao kome je )ilj da prenese pravo svojine sa
jednog su(jekta na drugog. Pravni poslovi na osnovu koji* se pri(avlja
svojina mogu (iti jednostrani -testament& legat& o(e,anje& nagrada$ i
dvostrani pravni poslovi -kupoprodaje& razmjene& poklon$. Pravni poslovi
moraju da ispunjavaju zakonske uslove da (i mogli da (udu pravni osnov za
pri(avljanje svojine. Pravilo je da se na osnovu neva'e,i* pravni* poslova ne
mo'e pri(aviti svojina=.
#6
Su+tina derivatnog sti)anja je u tome +to je pravo svojine odreenog li)a na
datoj stvari nu'ni uslov& nu'na pretpostavka& da (i& u sklopu drugi* pravni*
23
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*622-623*
27
STVARNO PRAVO
"injeni)a& jedno drugo li)e postalo vlasnik&te stvari& da (i svojina od jednog
li)a pre+la na drugo.
%rugim rje"ima& derivatno sti)anje je sti)anje na osnovu pravni* "injeni)a
meu kojima je (itno da je pret*odnik vlasnik stvari +to ,e re"i da se
derivatnim na"inom sti)anja sti"u stvari koje imaju vlasnika. 5od orginarnog
sti)anja mogu se sti)ati i stvari koje nemaju svog vlasnika.
PRESTANA- PRAVA SVOJINE
U zavisnosti od toga da li pravo svojine prestaje samo za dotada+njeg
vlasnika ili se gasi i nestaje iz pravnog 'ivota& svi na"ini prestanka prava
svojine djele se na
2. Relativne i
#. Apsolutne.
Relativni na"ini prestanka su oni kod koji* dolazi do smjene vlasnika& tako da
pravo prestaje samo za dotada+njeg imao)a& +to& opet mo'e (iti u skladu sa
njegovom voljom -prodaja& poklon& trampa$ ili nezavisno od njegove volje
-odra'aj& sti)anje od nevlasnika$.
Apsolutni prestanak prava svojine postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane
iz pravnog 'ivota. Tako je kad stvar postane res nullius& ili propadne& ili izgu(i
svoju individualnost.
Pravo svojine mo'e prestati odri)anjem vlasnika od prava svojine i takva
izjava zove se derelik)ija. Vlasnik se mo'e odre,i prava svojine na
nepokretnosti ako na njoj nema tereta -*ipoteka& plodou'ivanje$& osim
stvarni* slu'(enosti.
Podsjetimo se jo+ jednom da se pravo svojine ne mo'e izgu(iti zastarjelo+,u&
pravo svojine ne mo'e prestati z(og toga +to ga vlasnik ne vr+i sve dok se
stvar nalazi kod njega& a ne mo'e prestati ni na osnovu same "injeni)e da
neko tre,i dr'i stvar i pona+a se kao vlasnik& ma koliko dugo trajalo to stanje&
tek ako su stvoreni uslovi za sti)anje prava svojine od nevlasnika ili
odra'ajem& tre,i ,e postati vlasnik& +to ,e nu'no zna"iti i prestanak svojine
dotada+njeg vlasnika.
2A+TITA SVOJINE0SVOJINS-E TUBE1
Poznate su tri tu'(e za za+titu prava svojine
2. Svojinska tu'(a-rei vindi)atio$
#. Tu'(a iz pretpostavljene svojine-a)tio Pu(li)iana$
6. Tu'(a z(og uznemiravanja-a)tio negatoria$.
28
STVARNO PRAVO
I 3 REIVINDI-A)IONA TUBA
2. <Svojinska tu'(a -rei vindi)atio$ je tu'(a za povra,aj oduzete stvari na
koju ima pravo vlasnik. Stoga tu'ila) mora prvenstveno dokazati da je
vlasnik stvari povodom koje podi'e tu'(u. A to nije uvijek lako jer tu'ila)
ne dokazuje samo svoju svojinu i "injeni)u da su ispunjeni svi zakonski
uslovi za njeno postojanje&nego mora dokazati da je njegov pret*odnik
(io vlasnik& i pret*odnikov pret*odnik itd. dok se ne doe do li)a koje je
stvar orginarno pri(avilo. U modernim pravima ovo se dokazivanje tra'i
samo kod pokretni* stvari &meutim&u pogledu nepokretni* stvari koje
su upisane u zemlji+ne knjige dovoljan je izvod iz ti* knjiga iz koga se
vidi da je tu'ila) vlasnik& jer da nije vlasnik&ne (i mogao (iti upisan u
zemlji+ne knjige& a zakonska pretpostavka da je mogao pri(aviti samo
od vlasnika=.
#8
Tu'ila) koji je dokazao svoje pravo svojine ne mora dokazivati da je
imao posjed& ako se (ez posjeda& odnosno predaje& mo'e ste,i pravo
svojine. Samo se mogu potra'ivati individualno odreene stvari.
Pasivno legitimisan u sporu koji se pokre,e ovom tu'(om je dr'ala)
stvari i to sada+nji dr'ala).
Protiv tu'(e mo'e se isti)ati prigovor koji po svojoj prirodi mogu (iti
peremptorni -njima se za*tjev potpuno i trajno onemogu,uje$ i dilatorni
-kad se samo odla'e dejstvo za*tjeva$.
Peremptorni bi bili2
2. %a je tu'eni stekao svojinu poslije tu'io)a -odra'ajem& po pravilima od
nasljednika$
#. %a je tu'ila) u svoje ime prodao i predao tuu stvar ali je kasnije
postao vlasnik te stvari
6. Prigovor da je prodao i predao iako tu'enik7kupa) nije postao vlasnik
-nije izvr+en .5 prenos ili prenos tapije$.
Dilatorni bi bili2
2. %a tu'eni dr'i stvar po nekom o(liga)ionom odnosu izmeu njega i
tu'io)a -najmoprima)$
#. %a stvar dr'i kao imala) nekog stvarnog prava na tuoj stvari
-plodou'ivala)$
Tu'eni koji je izgu(io spor du'an je predati stvar tu'io)u. Svjestan dr'ala) nije
du'an da plati naknadu za kori+tenje stvari& niti odgovara za pogor+anje i
propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog dr'anja.
.adr'ava odvojene a ne potro+ene plodove i ne duguje naknadu za
potro+ene. Nesavjestan dr'ala) du'an je da preda vlasniku stvari sve plodove
koji su se kod njega zatekli i da naknadi vrijednost u(rani* plodova koje je
potro+io&otuio ili uni+tio. %u'an je da nadoknadi +tetu nastalu pogor+anjem
24
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*64--641*
29
STVARNO PRAVO
ili propa+,u stvari&osim ako (i ta +teta nastala i kad (i se stvar nalazila kod
vlasnika.
Savjesni dr'ala) ima pravo na naknadu nu'ni* i korisni* tro+kova& nesavjesni
ima pravo na naknadu nu'ni* tro+kova a korisni* samo u slu"aju ako idu u
korist vlasnika.
II 3PUB*I)IJANS-A TUBA0A)TIO PUB*I)IANA1
<Usljed te+ko,a oko dokazivanja svojine pri podizanju svojinske tu'(e& rimsko
pravo je za za+titu posjeda pri(avljenog uzukapijom& dakle gdje je
najvjerovatnije (ila i svojina& uvelo naro"itu tu'(u&analogno svojinskoj tu'(i
za za+titu posjednika protiv sada+njeg dr'ao)a stvari i kod nje je tre(alo
dokazati samo svoj posjed. Razvoj usvajanja pu(li)ijanske tu'(e je taj +to je
tre(alo za+tititi savjesnog posjednika koji je mo'da i vlasnik&ali nema za to
potre(ni* dokaza. Ovu tu'(u savjestan posjednik nije mogao podi,i protiv
svakoga kao kod svojinske tu'(e&nego samo protiv pravno sla(ijeg sada+njeg
posjednika. Tu'itelj kod ove tu'(e tre(a da doka'e samo da je imao zakonit
posjed&da doka'e na"in pri(avljanja sporne vlasti&ali ne dokazuje svojinu
svoga pret*odnika. Savjesnost se kod posjednika pretpostavlja. Tu'(eni
za*tjev nije ovdje upravljen samo na priznanje posjeda nego i svojine&i u tom
smislu izmeu nje i svojinske tu'(e nema razlike. Prema tome pu(li)ijanska
tu'(a je petitorna a ne posesorna i sudska odluka je kona"na&a ne
privremena kao kod tu'(e za ometanje posjeda.
Pravo na ovu tu'(u ima posjednik kako pokretni* tako i nepokretni* stvari.
5ako se ova tu'(a mo'e podi,i samo protiv sla(ijeg posjednika& tu'eni mo'e
staviti prigovor svojine ili posjeda iste ja"ine. 5ao sla(iji posjed smatra se
nesavjestan& nezakonit ili ako tu'eni ne mo'e da imenuje svoga pret*odnika
ili kada je do posjeda stvari do+ao (esplatnim pravnim poslom=.
#:
Tu'(a je primjenjiva u slu"ajevima kada tu'io"ev i tu'enikov posjed nisu
podo(ni za redovan odra'aj.
III 3TUBA 2BO. S4ETANJA ODNOSNO U2NE4IRAVANJA 0A)TIO
NE.ATORIA1
Ovom tu'(om vlasnik dr'ala) tra'i za+titu protiv uznemiravanja -smetanja$
koje se ne sastoji u oduzimanju stvari. Uznemiravanje se mo'e vr+iti na dva
na"ina
2. Preduzimanjem akata upotre(e tu'io"eve stvari i uop+te uti)aja na
stvar& kojima se onemogu,ava niti su'ava upotre(a stvari od strane
vlasnika -prolazak kroz dvori+te kad susjeda nema i kad je odsutan$
25
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*642-644*
3-
STVARNO PRAVO
#. Preduzimanjem akata kojima se vlasnik onemogu,ava da svoju stvar
upotre(ljava u ranijem o(imu ili mu se upotre(a ote'ava.
Uznemiravanje mora da ima trajan karakter& a to zna"i
2. Ili da je tu'enikovim zasnovao trajno stanje -sme,e na par)eli$
#. Ili da se postupak koji zna"i uznemiravanje ponavlja -prolazak kroz
dvori+te$
6. Ili da se prema prilikama osnovno mo'e o"ekivati da ,e se
uznemiravanje ponoviti.
Negatorna tu'(a& dakle& +titi vlasnika od ne"ega +to traje ili se mo'e ponoviti
a ne +titi ga od ne"ega +to je (ilo pa pro+lo. .a razliku od pret*odne dvije
tu'(e ovdje se stvar nalazi kod tu'io)a aktivno legitimisan& drugim rje"ima je
dr'ala) stvari. Pasivno legitimisan je onaj koji vr+i uznemiravanje& zatim onaj
po "ijem nalogu se vr+i uznemiravanje& kao i onaj u "iju korist je (ez njegova
naloga vr+eno uznemiravanje& kao i za(rana daljeg uznemiravanja.
%a (i uspio sa svojim tu'(enim za*tjevom tu'ila) mora dokazati da je dr'ala)
i da postoji uznemiravanje on ne mora dokazivati pravo svojine& jer u tom
pogledu postoji zakonska pretpostavka.
Tu'eni mora dokazati da ima pravo na preduzimanje radnji koje tu'ila)
kvali!ikuje kao smetnje.
<Ova tu'(a +titi svojinu od takvi* povreda koje se ne sastoje u oduzimanju
stvari od vlasnika& nego u onemogu,avanju vlasnika da potpuno u'iva svoju
stvar. Naj"e+,i slu"aj jeste prisvajanje od drugog li)a prava slu'(enosti nad
o(jektom svojine. Tu'itelj tre(a da doka'e prije svega& da je vlasnik& a i sam
akt povrede svoga prava svojine. 0ilj ove tu'(e je prestanak
uznemiravanja=.
#?
PRAVO SVOJINE SA VI+E SUBJE-ATA
0!u!voina5zae"ni&%a !voina i e$ana !voina1
S3SVO&INA
</edno te isto pravo svojine povodom jedne ili vi+e stvari mo'e da pripada
nekoli)ini li)a zajedni"ki.Prema tome&pravo svojine povodom kakve pokretne
ili nepokretne stvari koja nije realno podjeljena pripada ne samo jednom li)u&
ve, zajedno dvoji)i ili nekoli)ini& i to da svaki od nji* ima odreeni dio& kvotu
-tzv. idealni dio$& koji ozna"ava s kojim udjelom suvlasnik u"estvuje u
kori+tenju i raspolaganju stvari. Pravo suvlasnika ne tre(a s*vatiti kao pravo
na neki realni dio stvari koja je o(jekat svojine. Suvlasni"ko pravo se prote'e
na )ijelu stvar& a prema alikvotnom dijelu -jedna "etvrtina& jedna tre,ina&
jedna polovina$ suvlasnik je ovla+,en da u"estvuje u realiza)iji svojinski*
ovla+,enja=.
#A
26
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*644*
27
S,&ar!$ %ra&$)S%a'()1962)",r*588*
31
STVARNO PRAVO
Suvlasni"ki dio mo'e (iti izra'en u razlom)ima&pro)entualno i u de)imalima.
5od susvojine mo'emo razlikovati
2. Pravo suvlasnika na udio
#. Pravo suvlasnika na samoj stvari.
Svaki suvlasnik ima individualno pravo na svoj udio& a istovremeno ni jedan
od suvlasnika ne mo'e preduzimati ni materijalne akte niti pravne poslove u
odnosu na stvar (ez saglasnosti ostali* suvlasnika.
Suvlasnik mo'e raspolagati svojim udjelom (ez saglasnosti ostali* suvlasnika.
Raspolaganje o(u*vata
2. 9ogu,nost otuenja i optere'enja
#. Prodaja i poklon
6. 5onstituisanje na svom udjelu svi* stvarni* prava koja ne diraju u stvar
ve, su usmjerena na vrijednost ili plodove koje stvar daje-stvar mo'e
opteretiti *ipotekom&plodou'ivanje ili upotre(u
8. 9o'e konstituisati zalo'no pravo.
Suvlasni)i imaju pravo pre,e kupovine suvlasni"kog udjela samo ako je to
odreeno zakonom.
Pravni polo0aj suvlasni$a u odnosu na cijelu stvar
Suvlasnik ima pravo da samostalno raspola'e svojim udjelom koji se odnosi
na alokvotni dio prava svojine. Ako suvlasnik proda svoju tre,inu& kupa) ne,e
ste,i pravo ni na jednom realnom dijelu stvari& on ,e samo stupiti na mjesto
suvlasnika& prodav)a. Svaki suvlasnik mo'e vr+iti svoja ovla+,enja u odnosu
na stvar samo uz saglasnost ostali* suvlasnika.
Suvlasnik ima pravo na posjed stvari. Isto tako pravo na posjed imaju i ostali
suvlasni)i& tako da svi suvlasni)i imaju suposjed na stvari.
Ako suvlasnika ometaju (ilo tre,a li)a ili ostali suvlasni)i& suvlasnik ima pravo
na posjedovnu -posesornu$ za+titu. On ima pravo da podnese posjedovnu
tu'(u za povra"aj posjeda (ez o(zira na to da li mu je tre,e li)e oduzelo
posjed ili su ga suvlasni)i isklju"ili iz mogu,nosti da dr'i stvar. =Suposjednik
mo'e ometati drugog suposjednika u posjedu ako preduzme takve radnje
koje drugog suposjednika isklju"uju iz posjeda&pa se za ovakve radnje i
smetnje mora pru'iti sudska za+tita=.
Svaki suvlasnik ima pravo na upotre(u stvari i pri tome je du'an da po+tuje
isto tako pravo ostali* suvlasnika. Plodovi i ostali pri*odi od stvari pripadaju
suvlasni)ima srazmjerno veli"ini nji*ovi* udjela.
Suvlasnik& zajedno sa ostalim suvlasni)ima&ima pravo da upravlja stvarju.
.a preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potre(na je saglasnost
suvlasnika "iji udjeli "ine vi+e od polovine vrijednosti stvari. %a (i se mogao
preduzeti neki posao u okvirima redovnog upravljanja potre(na je odluka
ve,ine. Ali u ovom slu"aju ve"ina se ne ra"una po (roju li)a nego po veli"ini
udjela. Ako nema ve,ina o preduzimanju posla odlu"uje sud.
32
STVARNO PRAVO
Redovno upravljanje o(u*vata poslove koji su potre(ni za odr'avanje i
o"uvanje stvari -opravke& sijanje i 'etva& "uvanje& povjeravanje& u(iranje
plodova& davanje stvari u zakup$.
Sticanje susvojine
Sti)anje susvojine mo'e (iti
2. Sti)anje na osnovu ugovora
#. Ugovora o ortakluku
6. Ugovor o dio(i zajedni"ke imovine
8. Sti)anje na osnovu odra'aja
:. Nastanak susvojine (ez volje suvlasnika.
Susvojina mo'e nastati na osnovu ugovora o kupoprodaji& razmjeni& poklonu
itd. 9ogu,e je da dva ili vi+e li)a kupe stvar zajedno tako +to ,e svako ulo'iti
dio ukupne sume nov)a i na osnovu toga ste,i udio u pravu svojine na stvari.
Suvlasnik se mo'e postati na osnovu kupovine suvlasni"kog udjela. .a
pri(avljanje svojine nije dovoljan ugovor nego i na"in sti)anja koji je za
pokretne stvari sti)anje suposjeda& a za nepokretne upis u zemlji+ne knjige.
Susvojina mo'e nastati i na osnovu ugovora o ortakluku pr. kada dva ili vi+e
li)a ula'u'i sredstva u rad zajedni"ki podi'u zgradu& tako da svaki od nji*
sti,e pravo na udio na )ijeloj zgradi. .a punova'nost ugovora o ortakluku
za*tjeva se pismena !orma.
Susvojina mo'e nastati dio(om zajedni"ke imovine nasljednika ili (ra"ni*
drugova.
Suvlasni+tvo se mo'e ste,i i odra'ajem. To ,e se desiti ako jedno li)e kupi
suvlasni"ki udio ili na neki drugi na"in stekne zakonit posjed& a prilikom
kupovine nije znalo niti je moglo znati da li)e od koga kupuje udio nije
suvlasnik i ako uz to protekne rok koji je potre(an za odra'aj takve stvari.
Ras$idanje suvlasni($e #ajednice
Suvlasni)i mogu tra'iti da se izvr+i dio(a i tako izazvati prestanak susvojine.
Svaki suvlasnik ima pravo da za*tjeva dio(u. To pravo nastaje u trenutku
sti)anja suvlasni"kog svojstva i traje za sve vrijeme susvojine. Suvlasnik ima
pravo da za*tjeva dio(u u svako do(a i to njegovo pravo ne mo'e zastariti.
%io(a se ne mo'e za*tjevati u nevrijeme +to (i u tom trenutku moglo
prouzrokovati +tetu ostalim suvlasni)ima.
%io(a mo'e (iti
2. Sporazum suvlasnika
#. Sudska dio(a
6. Sudska javna prodaja
8. Nastanak i prestanak stvarni* slu'(enosti
:. Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke.
.a dono+enje odluke o na"inu na koji ,e se izvr+iti dio(a& potre(na je
saglasnost svi* suvlasnika. Svaki pojedini suvlasnik mo'e za*tjevati da se
33
STVARNO PRAVO
dio(a izvr+i& ali za odluku o na"inu na koji "e se izvr+iti nije dovoljna ve,ina
glasova& potre(na je jednoglasnost.
Suvlasni)i mogu stvar podijeliti
2. ;izi"kom ili naturalnom dio(om
#. 0ivilnom dio(om
6. %io(a isplatom udjela.
Stvar se mo'e !izi"ki podijeliti ili odlu"iti da se stvar proda& a do(ijena
vrijednost podijeli srazmjerno veli"ini udjela. 9ogu,e je da stvar pripadne
jednom suvlasniku&a da on isplati ostale. Ukoliko se pojedini suvlasni"ki
dijelovi razlikuju mogu,a je doplata u nov)u.
Ako se suvlasni)i ne mogu dogovoriti o na"inu dio(e& odluku ,e donijeti sud.
Sud ,e primjeniti !izi"ku ili )ivilnu dio(u.
Sudska javna prodaja mo'e (iti do(rovoljna i izvr+na. Ako su suvlasni)i
saglasni da se izvr+i )ivilna dio(a & stvar se prodaje na do(rovoljnoj sudskoj
javnoj prodaji prema pravilima vanparni"kog postupka. Ako suvlasni)i nisu
postigli sporazum&a sud odlu"i da se izvr+i )ivilna dio(a &stvar se prodaje na
izvr+noj sudskoj prodaji. Na javnoj prodaji& (ilo do(rovoljnoj (ilo izvr+noj&
mogu u"estovati svi suvlasni)i. Stvar se prodaje naj(oljem ponudio)u.
ZA&'DNI45A SVO&INA
.ajedni"ka imovina je pravo svojine koje imaju dva ili vi+e li)a na istoj stvari&
ali tako da nji*ovi udjeli nisu odreeni&pa se s*odno tome njima ne mo'e
njima ni raspolagati dok traje re'im zajedni"ke svojine. Udjeli nisu odreeni ni
idealno ni realno& po"emu se razlikuje od susvojine i eta'ne svojine.
.ajedni"ka svojina (ra"ni* drugova
Odvojenu imovinu (ra"ni* drugova sa"injavaju
2. Imovina koju je (ra"ni drug imao u "asu zaklju"enja (raka&(ez o(zira po
kom dozvoljenom osnovu je ste"ena
#. Imovina koju je (ra"ni drug stekao u toku (raka ali ne radom ve,
naslijeem&poklonom ili drugim o(li)ima (esteretnog sti)anja
6. Imovina koja pripada (ra"nom drugu na osnovu dio(e zajedni"ke
imovine izvr+ene u toku trajanja (ra"ne zajedni)e
8. Imovina ste"ena radom u toku (raka ali po+to je nastupio trajan !akti"ki
prekid (ra"ne zajedni)e
:. Imovina koju je 'ena unijela u (rak kao miraz
?. Plodovi sa stvari na kojima (ra"ni drug ima pose(nu svojinu&ukoliko nisu
ostvareni radom (ra"ni* drugova.
Svojom odvojenom imovinom (ra"ni drug raspola'e i upravlja samostalno.
.ajedni"ka imovina je ona koju su (ra"ni drugovi stekli radom u toku (ra"ne
zajedni)e.
5arakteristike zajedni"ke imovine
34
STVARNO PRAVO
2. .ajedni"ka imovina poti"e od rada&zajedni"kog ili odvojenog&(ra"ni*
drugova. U sti)anju imovine (ra"ni drugovi su ravnopravni. U imovinu
ulaze pri*odi od zajedni"ke imovine& pri*odi od pose(ne imovine& stvari
na(avljene iz zajedni"ke imovine& naknade za stvari iz zajedni"ke
imovine
#. Su(jekti zajedni"ke svojine su kako (ra"ni drugovi iz punova'nog tako i
(ra"ni drugovi iz neva'e,eg (raka
6. U zajedni"ku imovinu ulaze samo one imovinske vrijednosti koje su
ste"ene dok je postojala (ra"na zajedni)a.
Nepokretnosti koje pripadaju (ra"nim drugovima& upisuju se u zemlji+ne
knjige ili druge javne knjige na ime o(a (ra"na druga& kao nji*ova zajedni"ka
imovina na neopredjeljenim dijelovima. Ako je upisan samo jedan (ra"ni drug
smatra,e se da su upisana o(a (ra"na druga.
.ajedni"kom imovinom -svojinom$& kao )jelinom& (ra"ni drugovi upravljaju i
raspola'u zajedni"ki i sporazumno.
%io(a zajedni"ke imovine (ra"ni* drugova mo'e se tra'iti za vrijeme (raka i
poslije njegovog prestanka&a pravo da tra'e dio(u imaju (ra"ni drugovi&
nasljedni)i umrlog (ra"nog druga& kao i povjerila) jednog (ra"nog druga.
Odvajanje imovine se mo'e u"initi i sporazumno& pri "emu su dozvoljeni svi
modaliteti podjele. Ukoliko ne doe do sporazuma& dio(u sprovodi sud koji
vodi ra"una o sljde,em
2. %o*od)ima i drugim pri*odima (ra"ni* drugova
#. Pomo, jednog (ra"nog druga drugome
6. Staranju o dje)i
8. O nji*ovom voenju doma,i* poslova
:. Staranju i odr'avanju imovine .....
Na za*tjev (ra"nog druga u isklju"ivu svojinu (ra"ni* drugova ali na ime
njegovog udjela u zajedni"koj imovini
2. Stvari koje slu'e isklju"ivo za li"nu upotre(u
#. Stvari koje slu'e samo djetetu ili su namjenjene njegovoj upotre(i
6. Pokretne stvari koje je (ra"ni drug zadr'ao nakon raskida (ra"ne
zajeni)e
8. Stvari koje slu'e za vr+enje zanata ili zanimanja (ra"nog druga
Van(ra"ni drug mo'e tra'iti vrijednost svoga rada ulo'enog u poslove
doma,instva i privrednog gazdinstva drugog van(ra"nog druga u srazmjeri u
kojoj je svojim radom doprinio da nastane ova korist.
Van(ra"ni drug ima pravo na naknadu za svoj rad i kada nije uve,ana ili
unapreena imovina drugog van(ra"nog druga& ako se po'rtvovano zalagao
radi li"ni* potre(a "lanova doma,instva.
.ajedni"kom imovinom "lanovi porodi"ne zajedni)e upravljaju i raspola'u
zajedni"ki i sporazumno.
Saglasnom voljom svi* "lanovaupravljanje zajedni"kom imovinom mo'e se
povjeriti jednom (roju "lanova porodi"ne zajedni)e& koji u preduzimanju
35
STVARNO PRAVO
poslova upravljanja odluke donose ve,inom glasova. Prava "lanova porodi"ne
zajedni)e na nepokretnostima koje su nji*ova zajedni"ka svojina upisuju se u
zemlji+ne knjige i druge javne knjige na ime svi* "lanova koji su svojim
radom u"estvovali u sti)anju.
%o dio(e zaostav+tine nasljedni)i upravljaju i raspola'u nasljedstvom
zajedni"ki i sporazumno&ako se ne slo'e sud ,e postaviti upravitelja. %io(u
mo'e za*tjevati svaki nasljednik&i to u svako do(a samo ne u nevrijeme.
'TA6NA SVO&INA
Eta'na svojina je pravo svojine na stanu&poslovnoj prostoriji& ili gara'i kao
pose(nim -!izi"kim$ dijelovima zgrade& s kojim su neraskidivo povezana
odreena prava na zajedni"kim dijelovima zgrade i na zemlji+tu na kome je
zgrada podignuta. Pose(an dio zgrade koji je predmet eta'ne svojine& mo'e
se nalaziti u porodi"noj stam(enoj zgradi tj.zgradi koja se sastoji iz najvi+e
dva ve,a ili tri manja stana -i koja se kao )ijela mo'e nalaziti ne samo u
dru+tvenoj ve, i u privatnoj svojini ili u vi+estam(enoj zgradi$.
Po kon)ep)iji usvojenoj u na+em zakonodavstvu vi+estam(ena zgrada kao
)ijelina i zajedni"ki dijelovi te zgrade su jo+ uvijek u dru+tvenoj svojini& "ak i
kada su svi njeni pose(ni dijelovi u graanskoj svojini.
.a poslovnu prostoriju smatra se jedna ili vi+e prostorija namjenjene vr+enju
poslovne djelatnosti jednog korisnika koje po pravilu "ine zajedni"ku )ijelinu i
imaju zase(an glavni ulaz.
Stan prestavlja skup prostorija namjenjeni* da slu'e stam(enim potre(ama
korisnika koje& po pravilu&"ine jednu graevinsku )jelinu i imaju zase(an
glavni ulaz.
Stan i poslovne prostorije& kao pose(ni dijelovi zgrade& su u prometu& ali ne i
pojedini dijelovi stana -poslovne prostorije$& i to (ez o(zira na kvadraturu
stana -poslovne prostorije$ (roj prostorija i nji*ovu veli"inu stan odnosno
poslovna prostorija je& moglo (i se re"i sa gledi+ta prava svojine i sa gledi+ta
pravnog prometa& osnovna pravna jedini)a.
Eta'na svojina sti,e se po op+tim pravilima koja va'e za sti)anje prava
svojine
2. Izgradnjom stana
#. 5upovinom
6. .amjenom
8. Poklonom
:. Nasljeivanjem
?. Pretvaranjem zajedni"ke svojine i susvojine u eta'nu.
5ako je u pitanju nepokretnost ugovor o otuenju -prodaji& trampi& poklonu$
pose(nog dijela zgrade mora (iti zaklju"en u pismenoj !ormi& a potpisi
ovjeriva"a ovjereni kod suda.u protivnom ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.
36
STVARNO PRAVO
.ajedni"ki dijelovi zgrade su oni dijelovi koji slu'e zgradi kao )jelini& dakle&
svim eta'nim vlasni)ima -temelji& glavni zidovi& tavan& !asada& stepeni)e&
*odni)i& kanaliza)iona i vodovodna mre'a& krov& podrum i dr.$
Vlasni)i pose(ni* dijelova du'ni su da u"estvuju u tro+kovima odr'avanja
zajedni"ki* dijelova zgrade. Na zemlji+tu na kojem je podignuta zgrada koje
je u dru+tvenoj svojini vlasni)i imaju trajno pravo kori+tenja& a ako je zgrada
napravljena na privatnom zemlji+tu onda vlasni)i imaju susvojinu na
zemlji+tu.
5raj materije #a I dio ispita
37
STVARNO PRAVO
I7S/36'NOSTI
S*UBENOSTI I SUSJEDS-A PRAVA
Slu'(enost je stvarno pravo iskori+,avanja tue stvari na odreen na"in u korist
odreenog li)a ili svakida+njeg -svakodo(nog$ vlasnika nekretnine. Titular je
ovla+,en da u izvjesnoj mjeri iskori+,ava -upotre(ljava& pri(ira plodove$ tuu stvar
ili da za*tjeva od njenog svakida+njeg vlasnika da je na neki na"in ne upotre(ljava.
Slu'(enost je pravo na izvla"enje ekonomske koristi iz stvari& i po tome se razlikuje
od zalo'nog prava. Izvla"enje koristi ne sastoji se samo u iskori+,avanju& nego i u
ograni"avanju vlasnika u iskori+,avanju stvari optere,ene slu'(enosti.
Slu0benosti su da$le stvarna prava na tu"oj stvari+ $oja se na#iva
poslu0nom stvari+ poslu0nim dobrom-
.a slu'(enosti vrijede ova op+ta na"ela
1* slu'(enost je stvarno pravo i u tome smislu ona dejstvuje prema svakome
vlasniku stvari nad kojom slu'(enost postojiG
#. u pogledu vlasnika poslu'ne stvari slu'(enost se sastoji samo u tome da
vlasnik trpi ili da ne vr+i radnju na koju (i kao vlasnik ina"e (io ovla+tenG
3* predmet slu'(enosti je uvijek stvar& prema tome ne mo'e predmet
slu'(enosti (iti druga slu'(enostG
4* slu'(enosti su neprenosive i nedjeljive. Neprenosivost zna"i da se slu'(enost
ne mo'e prenijeti sa jedne stvari na drugu&a li"na slu'(enost da se ne mo'e
prenositi sa jednog li)a na drugo. Nedjeljivost slu'(enosti va'i samo za
stvarne slu'(enosti gdje se slu'(enost prote'e na )ijelu stvar&a ne na kakav
dio.
5* ne mo'e da postoji slu'(enost na vlastitoj stvari. Slu'(enost mo'e (iti
konstituisana ili u korist jednog odreenog li)a ili u korist vlasnika kakvog
nepokretnog do(ra. Prema tome slu'(enosti se dijele na li(ne slu0benosti i
stvarne slu0benosti.
67 STVARNE S*UBENOSTI
Stvarna slu'(enost je pravo svakida+njeg -svakodo(nog$ vlasnika jedne
nepokretnosti da na odreen na"in i u odreenoj mjeri koristi tuu nepokretnost (ez
o(zira ko je njen vlasnik ili da svakida+njem vlasniku poslu'nog do(ra za(rani da se
njime u odreenom prav)u koristi. .emlji+te u "iju korist postoji slu'(enost zove se
povlasno do(ro& a zemlji+te koje je optere,eno slu'(eno+,u zove se poslu'no do(ro.
Takva prava su npr pravo prelaza preko tueg zemlji+ta& dovod vode preko
susjedovog zemlji+ta i sl$
U !unk)iji poslu'nog i povlasnog do(ra mogu se pojaviti samo zemlji+ta i zgrade&a
isklju"eni supokretne stvari& nepokretnosti po namjeni& (rodovi i vazdu*oplovi& a
takoe i drve,e.
Su+tina slu'(enosti& njen )ilj& nije u tome da se pravo svojine ograni"i& ve, da se
omogu,i upotre(a druge stvari& druge nepokretnosti. Poslu'no do(ro tre(a da
omogu,i& olak+a ili pove,a upotre(u povlasnog do(ra& ali sve to uz +to manje
38
STVARNO PRAVO
'rtvovanja svojine na poslu'nom do(ru +to "ini na(elo restri$cije& po+tede
poslu'nog do(ra.
U rimskom pravu za*tjevalo se da poslu'no do(ro trajno slu'i povlasnom do(ru.
%anas to nije slu"aj i postoje slu'(enosti za izuzetne potre(e& odnosno prilike
-prevoz posje"eni* +umski* sta(ala$ i slu'(enost se mo'e odrediti za odreeno
vrijeme ili za odreeno do(a godine. U rimskom pravu tra'ilo se i to da su dva do(ra
u susjedskom odnosu& +to se danas ne tra'i.
Stvarna slu'(enost je pravni odnos izmeu svakodo(ni* vlasnika dviju
nepokretnosti. Promjena vlasnika& (ilo povlasnog (ilo poslu'nog do(ra& ne dovodi do
ga+enja slu'(enosti& ve, do njenog aktivnog ili pasivnog prenosa na novog vlasnka.
Prenos se vr+i automatski prenosom svojine +to prestavlja a$cesornost stvarni*
slu'(enosti. Stvarna slu'(enost je sama za se(e neprenosiva te ne mo'e pose(no
(iti ni *ipotekovana ni zaplijenjena.
5o ima pravo slu'(enosti na tuoj stvari na njega pada da to i doka'e kojim ga je
zakonitim na"inom stekao -kupovina&ugovor&sudska presuda&ku,na dio(a i sl$.
Na istom poslu'nom do(ru mo'e postojati vi+e isti* ili razli"iti* slu'(enosti. Pre"a je
ona slu'(enost koja je ranije ste"ena&a slu'(enosti ste"ene u isto vrijeme imaju isti
rang.
Pravilo da se ne mo'e imati slu'(enost na svojoj stvari va'i samo ako su dvije
nepokretosti u isklju"ivoj svojini istog li)a& a ne i ako su u susvojini. Isto li)e mo'e
(iti suvlasnik povlasnog do(ra i isklju"ivi vlasnik poslu'nog do(ra i o(rnuto.
Stvarna slu'(enost mo'e postojati samo u korist odnosno na teret )ijele
nepokretnosti a nikako samo jednog njenog dijela +to "ini nedjeljivost stvarni*
slu'(enosti.
Ako doe do dio(e povlasnog do(ra& slu'(enost postoji u korist svi* novo!ormirani*
nepokretnosti& s tim +to vlasnik poslu'nog do(ra mo'e za*tjevati (risanje u odnosu
na one kojima slu'(enost !akti"ki vi+e ne koristi. Ako doe do dio(e poslu'nog
do(ra& slu'(enost ,e teretiti sve novo!ormirane nepokrenosti& ali ako se njeno
vr+enje !akti"ki prostire samo na neke& vlasni)i ostali* mogu za*tjevati (risanje
slu'(enosti sa svoji* par)ela.
Nedjeljivost zna"i i to da slu'(enost mo'e postojati u korist i na teret svi* suvlasnika
a ne na teret idealnog suvlasni"kog dijela.
Na osnovu prava stvarne slu'(enosti mo'e se od vlasnika poslu'nog do(ra
za*tjevati neko trpljenje ili uzdr'avanje& ali nikako neko "injenje.
Po na"elu restrik)ije& slu'(enost se mora vr+iti tako da se +to manje ote'ava
kori+tenje poslu'nog do(ra po na(elu po!tede poslu'nog do(ra na na"in kojim se
najmanje optere,uje poslu'no do(ro. U skladu sa na"elom restrik)ije va'e i ova
pravila
a$ kad postoji sumnja o o(imu stvarne slu'(enosti&uze,e se ono +to je lak+e za
poslu'no do(ro
.) nove potre(e povlasnog do(ra nemaju za posljedi)u pro+irenje slu'(enosti.
Premje+tanje slu'(enosti na drugo poslu'no do(ro istog vlasnika mogu,e je
samo s pristankom titulara slu'(enosti& po op+tim pravilima koji va'e za
sti)anje slu'(enosti.
Postoje i neprave stvarne slu'nosti gdje neki zakoni)i predviaju mogu,nost da se
slu'enost konstrui+e u korist odreenog li)a&ili s pravom vlasnika poslu'nog do(ra
da slu'(enost opozove.
39
STVARNO PRAVO
6767PODJE*A STVARNI8 S*UBENOSTI
Stvarne slu'(enosti mo'emo podijeliti na
2. pozitivne i negativne&
#. poljske i ku,ne&
3* trajne i povremene&
8. vidljive i nevidljive.
Pozi$ivne i nega$ivne !'ubeno!$i
Pozitivne su one slu'(enosti na osnovu koji* vlasnik povlasnog do(ra mo'e na neki
na"in da upotre(ljava poslu'no do(ro& da se njime slu'i&+to vlasnik poslu'nog do(ra
mora da trpiG
a. pravo prolazaG
(. pravo progona stokeG
). pravo nasloniti teret svog zdanja na tueG
d. prozor na tuem zidu otvoritiG
e. dim kroz susjedov dimnjak propu+tatiG
Pozitivne daju titularu pravo na "injenje -na upotre(u poslu'nog do(ra$& a o(avezuju
vlasnika poslu'nog do(ra na trpljenje.
Negativne su one "iji titular mo'e za*tjevati od vlasnika poslu'nog do(ra da se ovaj
uzdr'i od neke upotre(e svoje nepokretnosti& koju (i upotre(u u odsustvu
slu'(enosti ina"e smio da "ini
a. pravo za*tjevati da susjed svoju zgradu vi+om ne "iniG
(. da svoju zgradu ni'om ne "iniG
/* da ne sije visoku kulturu koja (i povlasnom do(ru oduzimala vidik i dr.
Negativne slu'(enosti ovla+,uju titulara na za(ranu i o(avezuju vlasnika poslu'nog
do(ra na ne"injenje.
Po'!%e i %une !'ubeno!$i
5od dio(e na poljske i ku,ne slu'(enosti u slu"aju sumnje kao kriterijum slu'i
"injeni)a da li je povlasno do(ro zemlji+te poljsko ili zgrada. %a li je neka stvarna
slu'(enost poljska ili ku,na odlu"uje u ovom slu"aju povlasno do(ro.
Prema kriterijumu usvojenom u savremenim zakonima mjerodavna je priroda
povlasnog do(ra& tako da jedna slu'(enost mo'e (iti "as poljska "as ku,na& u
zavisnosti od toga kakvo je povlasno do(ro tako pravo prolaza mo'e postojati u
korist zemlji+ta& a takoe i u korist zgrade. Podjela je danas (ez prakti"nog zna"aja.
Trane i povremene !'uno!$i
Od zna"aja je kod sti)anja slu'(enosti odra'ajem i gu(ljenja nevr+enjem.
4-
STVARNO PRAVO
Povremene slu'(enosti su one "ije se vr+enje sastoji u odreenim postup)ima
titularevim& nezavisno od toga da li su za vr+enje slu'(enosti potre(ni neki stalni
ureaji& odnosno naprave ili ne -slu'(enost prolaza&progona stoke&uzimanja vode$.
Trajne su one "ije se vr+enje ne sastoji u preduzimanju radnji od strane titulara.Tu
dolaze sve negativne slu'(enosti&ali i neke pozitivneslu'(enost
vodovoda&slu'(enost naslanjanja zgrade na tuu zgradu i dr. One pretpostavljaju
odreeno prirodno ili vje+ta"ko materijalno stanje i kada se ono jednom uspostavi
slu'(enost se vr+i sama od se(e&(ez preduzimanja radnji od strane titulara
slu'(enosti.One svoju slu'(enost ne gu(e ako je potre(na povremena interven)ija
titulara na odr'avanju ureaja potre(ni* za vr+enje slu'(enosti.>to se ti"e nji*ovog
vr+enja ono mo'e (iti trajno i isprekidano u odreenim intervalima.
Vi"'ive i nevi"'ive !'ubeno!$i
I ova podjela je od zna"aja kod sti)anja slu'(enosti odra'ajem i gu(ljenja
nevr+enjem.
Vidljive su one koje su pra,ene nekom spoljnom vidljivom napravom&odnosno
znakomG(alkon&vrata&vodovodne odnosno kanaliza)ione )ijevi&pumpa za vodu i
sl.Prema prirodi slu'(enosti i okolnostima slu"aja naprava se mo'e nalaziti (ilo na
poslu'nom (ilo na povlasnom do(ru&ali je neop*odno i dovoljno da (ude vidljiva za
vlasnika poslu'nog do(ra.
Nevidljive su one koje nisu pra,ene spoljnom napravom&odnosno znakom.
6797 STI)ANJE STVARNI8 S*UBENOSTI
Sti)anje stvarni* slu'(enosti mo'e (iti
2. zakonske stvarne slu'(enostiG
#. sti)anje na osnovu pravnog poslaG
6. odra'ajG
8. sti)anje na osnovu sudske odluke ili odluke drugog dr'avnog organa.
2a%on!%e !$varne !'ubeno!$i
.akonske slu'(enosti postoje na osnovu samog zakona i odlikuju se potpunom
odreeno+,u i postoje neposredno na osnovu zakona&te za nji*ov nastanak nije
potre(na sudska presuda.Sudska presuda koja se povodom nji* donosi ima
deklaratorni karakter&ako doe do spora njome se +titi ve, postoje,a
slu'(enost.Nji*ov upis u zemlji+ne knjige nema nikakvog smisla po+to su svima
poznate.Primjeripravo vlasnika nepokretnosti da pree na susjedno zemlji+te radi
*vatanja od(jegle ili zalutale 'ivotinje&za(rana potkopavanja tueg zemlji+ta&pravo
za*tjevanja od susjeda da na svom zemlji+tu ne sadi na odreenom rastojanju od
mee i sl.Ve,ina zakonika odreuje da se slu'(enost sti"e na osnovupravnog
41
STVARNO PRAVO
posla&odra'ajem&odlukom dr'avnog organa dok se sti)anje na osnovu zakona ne
spominje.
S$i,ane na o!novu pravnog po!'a
Pravni posao na osnovu koga se sti"e stvarna slu'(enost mo'e (iti ugovor izmeu
vlasnika povlasnog i poslu'nog do(ra ili testament vlasnika poslu'nog do(ra.
Ugovor zaklju"en izmeu vlasnika povlasnog i vlasnika poslu'nog do(ra mora (iti
pismen i prestavlja samo titulus&a za nastanak slu'(enosti kao stvarnog prava
potre(an je i modus a)Huirendi koji se sastoji u upisu u zemlji+ne knjige..a upis je
potre(an pristanak vlasnika poslu'nog do(ra&a ako on uskrati pristanak&vlasnik
povlasnog do(ra ,e odo(renje za upis izdejstvovati sudskim putem.Ugovor na
osnovu koga nije izvr+en upis u javne knjige stvara samo o(liga)ioni odnos i ne
djeluje prema savjesnom sti)ao)u nepokrenosti.
Sam ugovor mo'e (iti teretni ili do(ro"in a mo'e (iti osnov za sti)anje (ilo koje
slu'(enosti.
Ukoliko je poslu'no do(ro u susvojini&za punova'nost ugovora potre(na je
saglasnost svi* suvlasnika&jer je rije" o aktu koji prelazi okvir redovnog upravljanja i
jer je slu'(enost nedjeljiva.
Testament mo'e (iti osnov za sti)anje slu'(enosti na dva na"inaG
a* prvo vlasnik poslu'nog do(ra mo'e nared(om posljednje volje ostaviti
slu'(enost u korist nekog do(ra&"iji se vlasnik pojavljuje kao legatar&pri "emu
poslu'no do(ro mo'e (iti predmet (ilo zakonskog (ilo testamentalnog
nasljeivanja.Testator mora (iti isklju"ivi vlasnik polu'nog do(ra a ne samo
suvlasnik.Testamentalna odred(a predstavlja samo pravni osnov za
o(liga)ioni za*tjev legatara&a za nastanak slu'(enosti kao stvarnog prava
potre(an je i upis u javne knjigeG
(. drugi slu"aj se sastoji&+to vlasnik jedne nepokretnosti&nared(om posljednje
volje&ovu podijeli nasljedni)ima&predviaju,i istovremeno da je jedna od
par)ela koje ovako nastaju optere,ena slu'(eno+,u u korist oni* drugi*.
S$i,ane na o!novu o"raaa
Stvarna slu'(enost sti"e se odra'ajem kada je vlasnik povlasnog do(ra !akti"ki
ostvarivao slu'(enost za vrijeme od dvadeset godina&a vlasnik poslu'nog do(ra se
tome nije protivio.Stvarna slu'(enost se ne mo'e ste,i odra'ajem ako je vr+ena
zloupotre(om povjerenja vlasnika ili dr'ao)a poslu'nog do(ra&silom&prevarom&ili ako
je slu'(enost ustupljena do opoziva.Ovo su zakonske odred(e koje govore o
sti)anju slu'(enosti vanrednim odra'ajem i to na osnovu dr'avine koja nije manljiva
koja je prava&nije neop*odno da je dr'avina savjesna&+to se za*tjeva kod sti)anja
svojine vanrednim odra'ajem&a pogotovu ne da je jo+ zakonita +to se za*tjva kod
sti)anja prava svojine redovnim odra'ajem.
%a (i dr'avina slu'(enosti dovela do sti)anja prava slu'(enosti&potre(no je da se
vlasnik poslu'nog do(ra time nije protivio&da se (arem pre,utno sa tim saglasio +to
podrazumjeva da je !akti"ko ostvarivanje slu'(enosti&(ilo poznato vlasniku
poslu'nog do(ra&a teret dokazivanja te "injeni)e le'i na uzukapijentu.Pod tim
op+tim uslovom odra'ajem se mogu ste,i kako javne tako i skrivene slu'(enosti.
42
STVARNO PRAVO
Ne postoji dr'avina podo(na za odra'aj ako je slu'(enost ustupljena do
opoziva&odnosno ako je vlasnik dozvolio upotre(u nepokretnosti iz prijateljski*
po(uda&ako upotre(u svoga do(ra toleri+e u )ilju do(rosusjedski* odnosa.
%r'avina isprekidani* slu'(enosti je neprekidna ako u"estalost akata upotre(e
poslu'nog do(ra odgovara potre(ama povlasnog do(ra&ako drugim rije"ima
odgovara redovnoj u"estalosti koja postoji i na osnovu prava slu'(enosti.
Slu'(enost ste"ena odra'ajem ne mo'e (iti od +tete onome ko je poslu'no do(ro
pri(avio prije nego +to je odra'ajem ste"ena slu'(enost upisana u zemlji+ne knjige
pod uslovom da je pri(avila) savjestan tj.da nije znao niti je mogao znati da je
slu'(enost ste"ena vanknji'nim odra'ajem.
U pravu je nesporno da se slu'(enosti mogu ste,i odra'ajem&ali je sporno da li se
tim na"inom mogu ste,i sve ili samo neke slu'(enosti i koje.
S$i,ane na o!novu !u"!%e o"'u%e i'i o"'u%e "rugog "ravnog organa
Odlukom suda ili drugog dr'avnog organa stvarna slu'(enost uspostavlja se kada
vlasnik povlasnog do(ra u )ijelini ili djelimi"no ne mo'e koristiti to do(ro (ez
odgovaraju,eg kori+tenja poslu'nog do(ra&kao i u drugim slu"ajevima odreenim
zakonom.
Potre(no je da postoji nemogu,nost upotre(e u jednoj (itnoj oso(ini i da za tu
nemogu,nost nije kriv sam vlasnik poslu'nog do(ra.
Tu nisu relevantne potre(e povlasnog do(ra i korist koju za njega zna"i
slu'(enost&ve, i +teta koju (i ustanovljene slu'(enosti prouzrokovale vlasniku
poslu'nog do(ra.
Presuda kojom se ustanovljava slu'(enost ima konstitutivni karakter.Ovakva
presuda uvijek sadr'i o)jenu o postojanju zakonski* "injeni)a za ustanovljenje
slu'(enosti&(olje re,i o)jenu o postojanju zakonski* "injeni)a u relevantnom
stepenu.
Na za*tjev vlasnika poslu'nog do(ra sud utvruje i odgovaraju,u naknadu koju je
vlasnik povlasnog do(ra du'an da plati vlasniku poslu'nog do(ra.Slu'(enost koja se
ustanovljava sudskom presudom sti,e se danom pravosna'nosti presude&+to zna"i
da za njen nastanak upis u zemlji+ne odnosno inta(ula)ione knjige nije
potre(an.5upa) poslu'nog do(ra koji nije znao za postojanje slu'(enosti&du'an je
ipak da trpi slu'(enost.U izvjesnom (roju slu"ajeva slu'(enost se ustanovljava
odlukom nadle'nog upravnog organa.Ova odluka ima konstitutivni karakter&a
slu'(enost nastaje danom njene pravosna'nosti.
67:7 PRESTANA- STVARNI8 S*UBENOSTI
Prestanak stvarni* slu'(enosti mo'e (iti
2. na osnovu pravnog poslaG
#. prestanak usljed nevr+enja slu'(enostiG
3* ukidanje na za*tjev vlasnika poslu'nog do(ra z(og promjenjeni* okolnostiG
8. sjedinjenje-konsolida)ija$
:. ostali slu"ajevi prestanka stvarni* slu'(enosti.
43
STVARNO PRAVO
67 Pre!$ana% na o!novu pravog po!'a
Nesporno je da slu'(enosti mogu prestati na osnovu ugovora izmeu vlasnika
povlasnog i poslu'nog do(ra&kao i na osnovu odri)anja od strane titulara
slu'(enosti.
Ugovor izmeu vlasnika povlasnog i poslu'nog do(ra o prestanku slu'(enosti mora
(iti zaklju"en u pismenoj !ormi i odma* proizvodi o(liga)iono dejstvo&a za prestanak
slu'(enosti potre(an je ispis iz zemlji+ni*&odnosno inta(ula)ioni* knjiga.Ako prije
ovog ispisa titular slu'(enosti otui povlasno do(ro&novi vlasnik sti"e svojinu
zajedno sa slu'(eno+,u i protiv njega se ispis ne mo'e izdejstvovati.
Ako na povlasnom do(ru postoje tereti-*ipoteka ili plodou'ivanje$&za prestanak
stvarne slu'(enosti potre(na je saglasnost tre,ega&ukoliko to +teti njegovim
pravima.
Ako je povlasno do(ro u susvojini&za prestanak slu'(enosti potre(na je saglasnost
svi* suvlasnika.
Prestanak slu'(enosti odri)anjem je prestanak na osnovu jednostrane izjave volje
titulara slu'(enosti&za "ije dejstvo nije potre(an pristanak vlasnika poslu'nog
do(ra.Ako doe do otuenja&novi vlasnik povlasnog do(ra sti"e i stvarnu
slu'(enost.Ovaj na"in prestanka ne va'i za zakonske slu'(enosti&odnosno susjedska
prava.
97 Pre!$ana% u!'e" nevr#ena !'ubeno!$i
Nevr+enje kao na"in prestanka slu'(enosti pojavljuje se u dva vida
2. kao li(eratorna uzukapija i
#. kao zastarjelost.
Ii(eratorna uzukapija je prestanak usljed nevr+enja koje je pra,eno protivljenjem
od strane vlasnika poslu'nog do(ra.Ovdje je&dakle&sem o(i"nog nevr+enja od strane
titulara slu'(enosti potre(an i jedan pozitivan uslovGda je poslu'no do(ro dr'ano i
u'ivano kao slo(odno&da je vlasnik poslu'nog do(ra preduzimao radnje koje
isklju"uju postojanje slu'(enosti.
.astarjelost je prestanak usljed o(i"nog nevr+enja&koje nije kvali!ikovano
protivljenjem od strane vlasnika poslu'nog do(ra.Prestanak slu'(enosti
zastarjelo+,u prestaje s jedne strane nevr+enjem svoga prava
tj.nezainteresovano+,u za svoje pravo i s druge strane zastarjelost ima li(eratorno
dejstvo "ime se pravo svojine sada rastere,uje&oslo(aa jednog suvi+nog tereta.
.akono o osnovnim svojinsko7pravnim odnosima predvia o(a prestanka stvarni*
slu'(enosti&i za li(eratornu uzukapiju propisuje rok od tri godine a za zastarjelost
rok od dvadeset godina.
:7 U%i"ane na za($ev v'a!ni%a po!'unog "obra zbog promeneni( o%o'no!$i
Vlasnik poslu'nog do(ra mo'e za*tjevati ukidanje slu'(enosti ako je ova izgu(ila
svaku korisnost za povlasno do(ro.Ukidanje mo'e za*tjevati kako vlasnik poslu'nog
do(ra tako i suvlasnik dok je pasivno legitimisan vlasnik povlasnog do(ra ali ne i
onaj ko je samo dr'ala) prava slu'(enosti.
;7 -on!o'i"a,ia0!e"inene1
44
STVARNO PRAVO
Stvarna slu'(enost prestaje ako isto li)e postane vlasnik povlasnog i poslu'nog
do(ra.Nije va'no kako je do+lo do
sjedinjenjakupoprodaja&poklon&odra'aj&nasljee.Ako sjedinjenje nije (ilo pra,eno i
(risanjem slu'(enosti iz zemlji+ni* knjiga&pa kasnije jedna od sjedinjeni*
nepokretnosti (ude otuena &slu'(enost se automatski aktivira i do(ija ponovo punu
pravnu snagu.Ako je sjedinjenje prestalo usljed nekog uzroka koji ima retroaktivno
dejstvo&slu'(enost i dalje postoji&odnosno uzima se da nije ni (ila prestala.
<7 O!$a'i !'u&aevi pre!$an%a !$varni( !'ubeno!$i7
Stvarna slu'(enost prestaje propa+,u povlasnog ili poslu'nog do(ra.Propast
pokretne poslu'ne stvari proizvodi prestanak slu'(enosti.Nepokretne stvari mogu se
ve,inom o(noviti.Propast povlasnog i poslu'nog do(ra povla"i za so(m prestanak
slu'(enosti.U slu"aju o(navljanja zemlje ili zgrade o(navlja se i sama
slu'(enost.Nemogu,nost vr+enja slu'(enosti izjedna"ena je u pogledu svoga
dejstva sa propa+,u.
67;7 2A+TITA STVARNI8 S*UBENOSTI
5ao i svako drugo su(jektivno pravo tako i pravo slu'(enosti u'iva pravnu
za+titu.Instrumenti za+tite su upereni ne samo protiv vlasnika poslu'nog do(ra ve,
i svakog tre,eg&jer je pravo slu'nosti stvarno su(jektivno pravo koje ima apsolutno
djelovanje-erga omnes$.
Ovisno o vrsti povrede&ovla+tenik prava slu'(enosti se mo'e poslu'iti nekom od
sljede,e tri tu'(e
2. posjedovna tu'(aG
#. tu'(a na utvrenje i
6. a)tio )on!essoria.
Tuba zbog !me$ana po!e"a
Ova tu'(a stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava.Ovla+tenik
stvarne slu'(enosti je posjednik prava stvarne slu'(enosti&a ovla+tenik li"ne
slu'(enosti je posjednik stvari koja prestavlja poslu'no do(ro.Ovdje se primjenjuju
pravila koja su izlo'ena u poglavlju o za+titi posjeda.
Tuba na u$vr=ene
Tu'(om na utvrenje vlasnik povlasnog do(ra za*tjeva da se prema vlasniku
poslu'nog do(ra utvrdi postojanje prava slu'(enosti.Podi'e se u slu"aju osporavanja
ili dovoenja u sumnju prava slu'(enosti od strane vlasnika poslu'nog do(ra.
45
STVARNO PRAVO
A,$io ,on>e!!oria
Tu'(a koju podi'e ovla+tenik prava slu'(enosti protiv oso(e koja ga neosnovano
sprije"ava ili ometa u vr+enju slu'(enosti sa za*tjevom da spre"avanje ili ometanje
prestane.Pasivno legitimisani je vlasnik poslu'nog do(ra&ali i svaka tre,a oso(a koja
ovla+tenika spre"ava ili ometa u vr+enju sadr'aja prava slu'(enosti.Tu'itelj mora
dokazati svoje pravo slu'nosti i "in smetanja od strane tu'enika.To ,e post,i
dokazom pravnog osnova pri(avljanja-titulus$ i na"inom
pri(avljanja-modus$slu'(enosti.5od stvarni*-zemlji+ni*$slu'(enosti mora tu'ila) da
doka'e da je vlasnik povlasnoga do(ra.Na ovaj na"in on dokazuje svoj pravni
interes&jer (ez njega ne mo'e da podigne ovu tu'(u.9eutim&pravo na ovu tu'(u
ima i kvali!ikovani posjednik.
Tu'ila) mora da doka'e i stvarnu povredu svoga prava.Prema tome&prosta prijetnja
ne (i (ila dovoljna za podizanje tu'(e.Ovom se tu'(om ide za tim da se sudskom
odlukom prizna da sporna slu'(enost doista postoji&kao i da se tu'enome za(rani da
smeta tu'io)a u vr+enju njegovoga prava&te da tu'io)u eventualno naknadi
pretrpjelu +tetu.Tu'(a je petitorna.
Po vrsti povrede z(og koje se podi'e&a)tio )on!essoria je vrlo sli"na vlasnikovoj tu'(i
a)tio negatoria7o(je +tite nositelja su(jektivnog prava od uznemiravanja pri
ostvarivanju njegova sadr'aja od strane tre,i* oso(a.Vlasnik ,e negatornom tu'(om
ustati protiv oni* koji ga neosnovano uznemiravaju.
67?7VANIJA SUSJEDS-A PRAVA I VANIJE STVARNE S*UBENOSTI
Vania !u!e"!%a prava i ni(ova !i!$ema$iza,ia
1itne oso(ine susjedski* prava su sljede,a
2. da nastaju neposredno na osnovu zakonaG
#. da se ne upisuju u zemlji+ne knjige
6. presuda koja se donosi u povodu nji* ima deklaratorni karakter.
.ajedni"ko na"elo za sva susjedska prava kao ograni"enja svojine je da se vr+e u
du*u do(rosusjedski* odnosa i uz +to manje uznemiravanje vlasnika susjedne
nepokretnosti.
S o(zirom na nji*ovu sadr'inu&susjedska prava mo'emo podijeliti u "etri grupe
2. jednu grupu sa"injavaju ona koja su posljedi)a razgrani"enja nepokretnosti7
pravo zajedni"ke svojine na o(jektima koji se nalaze na samoj mei i prava i
o(aveze u vezi prodiranja grana u tui vazdu+ni prostor odnosno prodiranjem
'ila u susjedno zemlji+teG
Prema predratnim pravnim pravilima (razde& ograde& 'ive ograde& dire)i&
zidovi& kanali i sl. koji se izmeu susjedni* zemlji+ta nalaze&&smatraju se za
zajedni"ku svojinu i tro+kove odr'avanja zajedni"ki snose. %rvo na mei
zajedni"ka je svojina susjeda. Po+to se svojina drveta odreuje prema sta(lu&
a ne prema 'ilama& pravilo je da drvo pripada onome na "ijoj je zemlji sta(lo&
"ak i ako (i grane pre+le u susjedovo zemlji+te. Ako vlasnik u razumnom roku
ne ukloni grane koje smetaju vlasnik drugog zemlji+ta i* mo'e sam ukloniti i
46
STVARNO PRAVO
ima pravo i na odsje"ene grane i plodove koje one daju (ez prava na naknadu
+tete za pri"injeni* *lad koji iste prave.
#. vlasnik nepokretnosti ima pravo da pree na susjedovo zemlji+te radi
*vatanja od(jegle ili zalutaje 'ivotinje&roja p"ela&kupljenje plodova sa svoje
vo,ke i sl.U slu"aju izvoenja graevinski* radova na svom zemlji+tu7
zidanje&popravka ili ru+enje zgrade&on ima pravo da koristi susjedovo
zemlji+te uz dogovor sa susjedom i pla,anje u"injene +teteG
3* vlasnik ne smije na svom zemlji+tu preduzimati radove koji ugro'avaju
sta(ilnost susjednog zemlji+ta ili zgrade.U ovu grupu spada i vrlo zna"ajno
pravo za*tjevati od susjeda da svoju nepokretnost ne upotre(ljava na na"in
kojom se prouzrokuju prekomjerne imisije.Prekora"enjem grani)a toleran)ije
nastaje odreena odgovornost emitenta.Ako su imisije plod djelatnosti za koje
je do(ijena dozvola onda se nji*ov prestanak ne mo'e za*tjevati nego se
mo'e tra'iti nji*ovo svoenje u grani)e normalnog i za*tjevati naknada
+tete.Odreivanje grani)e vr+i se s o(zirom na prirodu i namjenu
nepokretnosti i na mjesne prilikeG
8. vlasnik jedne nepokretnosti mo'e od drugoga za*tjevati odreeno "injenje .To
je mogu,e u sljede,im situa)ijamau slu,aju opasnosti od ru+enja
zgrade&pitanje odvoenja ki+ni)e&o(nova meni* znakova i sl.
Va0nije stvarne slu0benosti
5u,ne slu'(enosti su o(i"no
2. pravo nasloniti teret svog zida na tueG
#. gredu ili rog u tui zid uvu,iG
6. prozor na tuem zidu otvoriti&(ilo z(og svjetlosti (ilo z(og izgledaG
8. krov podi,i nad susjedovim vazdu+nim prostoromG
:. dim propu+tati kroz susjedov dimnjakG
?. ki+ni)u sa svoje stre*e na tue zemlji+te provoditiG
usljed drugi* ku,ni* slu'(enosti dr'ala) poslu'nog zemlji+ta&o(avezan je ne+to ne
"initi&+to (i mu ina"e (ilo slo(odno&takve slu'(enosti su
A. svoju ku,u ne podizati vi+e u visinuG
B. svoju ku,u ni'om ne "initiG
C. povlasnom zdanju ne oduzimati svjetlostG
23. ili ne oduzimati mu izgled i sl.
Dlavne poljske slu'(enosti su o(i"no
2. imati pravo na odr'avanje staze&putanje za stoku ili kolskog puta na tuem
zemlji+tuG
#. vodu )rpiti&stoku pojiti&vodu odvoditi i dovoditiG
6. stoku "uvati pastiG
8. drva sje,i&su*o granje i ogranke skupljati...G
5* divlja" loviti&pti)e *vatati&ri(e lovitiG
?. kamen vaditi&pijesak kopati&kre" pe,i....G
Slu'(enosti koje se ustanovljavaju sudskom odlukom su nu'ne slu'(enosti&jer se
ustanovljavaju protiv volje vlasnika poslu'nog do(ra=kada vlasnik povlasnog do(ra
u )jelini ili djelimi"no ne mo'e koristiti to do(ro (ez odgovaraju,eg kori+tenja
poslu'nog do(ra=.Sudska odluka kojom se ustanovljava slu'(enost ima
konstitutivno dejstvo&za nastanak slu'(enosti nije potre(an upis u zemlji+ne
knjige-kao kod slu'(enosti koje nastaju na osnovu ugovora$&po+to se slu'(enost
sti"e danom pravosna'nosti odluke.
Sudskom odlukom se prije svega ustanovljava pravo nu'nog prolaza..a slu'(enost
nu'nog polaza vlasnik povlasnog do(ra pla,a naknadu.Ako je do ostvarenja enklave
47
STVARNO PRAVO
do+lo dio(om&nu'ni prolaz se&mo'e dozvoliti samo preko onog zemlji+ta koje je do
dio(e "inilo )jelinu sa enklavom.Preko ku,ni* dvori+ta nu'ni prolaz se u prin)ipu ne
mo'e ustanoviti protiv volje vlasnika.
Prema op+tem pravilu koje va'e za sve nu'ne slu'(enosti&vlasnik poslu'nog do(ra
mo'e za*tjevati da se&uz pravi"nu naknadu&ukine pravo nu'nog prolaza.
%ruga zna"ajna nu'na slu'(enost je slu'(enost postavljanja vodova&vlasnik
nepokretnosti ima pravo za*tjevati da mu se dozvoli&i protiv volje susjeda&da preko
njegovog zemlji+ta provede vodovodne i kanaliza)ione )ijevi&gasovod&tele!onske i
elektri"ne ka(love7podzemne i vazdu+ne 7gdje je i za ove nu'ne slu'(enosti
predviena naknada.
Tre(a spomenuti i slu'(enost postavljanje antene na susjednoj zgradi ako je
potre(no za prijem radio7di!uznog programa ako se time ne ometaju stanari te
zgrade.
97*I/NE S*UBENOSTI
Ii"ne slu'(enosti postoje u korist jednog odreenog li)a&koje&u prin)ipu&mo'e (iti
kao !izi"ko&tako i pravno..a razliku od stvarni* slu'(enosti&ovdje postoji samo
poslu'no do(ro&a sadr'ina slu'(enosti se uvijek sastoji u iskori+tavanju tue
stvari&tako da nema negativni* li"ni* slu'(enosti.Tri su klasi"na prava li"ne
slu'(enosti
2. plodou'ivanjeG
#. upotre(a i
6. pravo stanovanja.
I@P*ODOUIVANJE
Plodou'ivanje je li"na slu'(enost koja se sastoji iz ovla+,ena upotre(e i pri(iranja
plodova sa tue stvari&(ez povrede njegove su+tine.Titular prava zove se
plodou'ivala)&a vlasnik stvari na kojoj postoji plodou'ivanje zove se jo+ i gospodar
stvari.
Predmet plodou'ivanja mogu (iti stvari&prava&a takoe i imovina.Plodou'ivanje na
stvari mo'e se odnositi i na idealni suvlasni"ki dio.
Predmet plodou'ivanja na stvarima mogu (iti kako pokretne&tako i nepokretne
stvari&ali to uvijek moraju (iti nepotro+ne stvari&jer samo one ispunjavaju uslov da
mogu (iti upotre(ljene (ez promjene nji*ove su+tine.
P'o"ouivao&eva prava
Plodou'ivala) ima pravo da poslu'nu stvar dr'i&da je upotre(ljava i pri(ire plodove
sa nje.Njegovo ovla+,enje izvla"enja ekonomski* koristi iz stvari jednako je
odgovaraju,im ovla+,enjima samog vlasnika.O(im plodou'ivanja mo'e se ograni"iti
isklju"enjem odreeni* koristi&koje daje poslu'na stvar.Plodou'ivala) nema pravo
na odreene dijelove supstan)ije na sve ono +to ne predstavlja plod.
48
STVARNO PRAVO
Plodou'ivala) sti"e )ivilne plodove srazmjerno vremenskom trajanju
plodou'ivanja-dan po dan$&(ez o(zira da li su u vrijeme nastanka&odnosno
prestanka plodou'ivanja dospjeli ili ne i da li su u to vrijeme napla"eni ili ne.
>to se ti"e plodova u naturalnom o(liku u uporednom pravu pri*va,eno je pravilo
da i* plodou'ivala) sti"e odvajanjem&prisvajaju,i i nji*ovu materijalnu supstan)iju i
nji*ovu vrijednost.
Pored ovla+,enja upotre(e stvari i pri(iranja plodova plodou'ivala) je ovla+ten-u
;ran)uskom pravu$ da takvo pravo prenese na drugog&s tim +to se prenijeto
plodou'ivanje gasi smr,u pret*odnog&a ne nekog plodou'ivao)a a ako ovaj umre
plodou'ivanje prelazi na njegove nasljednike i traje do smrti prvog plodou'ivao)a.Po
rje+enju drugi* zakonika plodou'ivanje kao pravo je neprenosivo&ali se mo'e
prenijeti njegovo vr+enje&mogu se u vidu zakupa i posluge prenijeti na drugoga
koristi koje plodou'ivala) ima od stvari.Plodou'ivala) ima pravo da se koristi
stvarnim slu'(enostima koje postoje u korist nepokretnosti na koju se odnosi
plodou'ivanje (ilo da su u pitanju slu'(enosti koje su ustanovljene prije ili za
vrijeme plodou'ivanja.On nema pravo na zasnivanje novi* stvarni* slu'(enosti na
teret predmeta plodou'ivanja&ali upotre(u predmeta plodou'ivanja mo'e regulisati
na (azi o(liga)ioni* odnosa.
Plodou'ivao"eva prava se prostiru i na prirodno uve,anje do koga je do+lo usljed
nanosa.
P'o"ouivao&eve obaveze
Plodou'ivala) je du'an da o"uva su+tinu stvari&s tim +to ne odgovara za smanjenje
vrijednosti koje je posljedi)a redovne namjenske upotre(e.Ima o(avezu da ne
mijenja namjenu stvari.
Plodou'ivala) snosi tro+kove redovnog odr'avanja&a vlasnik tro+kove koji su
izazvani staro+,u zdanja ili vi+om silom odnosno slu"ajem.Plodou'ivala) je
o(avezan da (ez odlaganja o(avijesti vlasnika stvari o o+te,enjima stvari kao i o
neop*odnosti vanredni* popravki ili preventivni* mjera izazvani* opasno+,u koja se
nije mogla predvidjeti.Takoe je o(avezan da ga o(avijesti ako neko tre,i uzurpira
neko pravo na stvari.
Po prestanku plodou'ivanja plodou'ivala) je du'an da poslu'nu stvar vrati
vlasniku&"ak ako je i usljed po*a(anosti izgu(ila svaku upotre(nu
vrijednost.Odgovoran je za skrivljeno uni+tenje odnosno o+te,enje stvari i za njeno
otuenje&a ako je to nastalo usljed vi+e sile oslo(aa se odgovornosti.
2a#$i$a p'o"ouivana
U slu"aju povrede prava u'ivanja plodou'ivala) mo'e upotre(iti petitorne tu'(e za
povra,aj stvari i prestanak smetanja&a takoe i posesorne tu'(e&(udu,i da je dr'la)
prava.Tu'eni u ovim sporovima mo'e (iti kako tre,e li)e tako i vlasnik stvari.
Na!$ana% p'o"ouivana
Plodou'ivanje mo'e nastati na osnovu ugovora&testamenta i odra'ajem..a nastanak
na osnovu ugovora potre(an je upis u zemlji+ne knjige i pismena !orma ugovora ako
se odnosi na nepokretnosti.5ad je u pitanju sti)anje odra'ajem&u nekim zakoni)ima
je izri"ito propisano da se tu primjenjuju pravila sti)anja svojine odra'ajem.Ovaj
49
STVARNO PRAVO
odra'aj dolazi u o(zir kad je dr'ala) do+ao do stvari od tre,eg a ne od vlasnika&a
ako je do+ao do stvari od vlasnika&onda je to ili derivativno sti)anje plodou'ivanja ili
,e dr'ala)7uzurpator pretendovati na svojinu.
Pre!$ana% p'o"ouivana
Plodou'ivanje prestaje protokom vremena ako je (ilo ustanovljeno na odreeno
vrijeme a to vrijeme istekne prije smrti plodou'ivao)aGako u vrijeme
plodou'ivao"eve smrti ugovoreno vrijeme nije isteklo ili plodou'ivanje nije (ilo
ograni"eno u svom trajanju&ono se kao li"na slu'(enost gasi smr,u plodou'ivao)a i
uspostavlja se puna svojina vlasnika stvari&koji je dotle imao golu svojinu.
5ad je u pitanju plodou'ivanje pravnog li)a po jednom stanovi+tu plodou'ivanje "iji
je titular pravno li)e traje neograni"eno&postoji dok to pravno li)e postoji&dok drugi
smatraju da plodou'ivanje traje odreeno vrijeme.Plodou'ivanje mo'e prestati i na
osnovu ugovora izmeu vlasnika stvari i plodou'ivao)a&takoe i odri)anjem od
strane plodou'ivao)a&za "iju punova'nost nije potre(na saglasnost vlasnika
poslu'ne stvari&ali plodou'ivao"evi povjerio)i mogu za*tjevati poni+tenje odri)anja
koje je izvr+eno na nji*ovu +tetu.
Plodou'ivanje prestaje ako se vlasnik poslu'nog do(ra protivi vr+enju
plodou'ivanja&a plodou'ivala) svoje pravo ne vr+i&tri godine uzastopno.9ogu, je
prestanak plodou'ivanja usljed zastarjelosti&usljed nevr+enja koje nije pra"eno
punom !akti"kom vla+,u od strane vlasnika..astarjelost pretpostavlja potpuno
odsustvo u'ivanja stvari&kako od strane samog plodou'ivao)a&tako i od strane li)a
na koje su prenijete koristi odnosno vr+enje plodou'ivanja.U slu"aju djelimi"ne
propasti poslu'ne stvari plodou'ivanje se produ'ava na preostalom dijelu&a u
slu"aju potpune propasti usljed vi+e sile prestaje.

9767PRAVO UPOTREBE 0USUS1
Pravo upotre(e je li"na slu'(enost "iji je imala) ovla+ten da tuu stvar upotre(ljava
i pri(ira plodove sa nje&u grani)ama svoji* li"ni* potre(a i potre(a "lanova svoje
porodi)e&(ez naru+avanja su+tine same stvari.sve koristi koje stvar preko toga daje
pripadaju vlasniku stvari.
Pravo upotre(e danas je s*va,eno kao ograni"eno plodou'ivanje i to ograni"eno u
kvantitativnom smisluGonaj koji upotre(ljava ne izvla"i sve koristi koje stvar prema
svojim prirodnim oso(inama mo'e dati&ve, je upotre(ljava i pri(ira plodove sa nje u
grani)ama svoji* potre(a i potre(a svoje porodi)e.Ovakva ograni"enost prava
upotre(e ima za posljedi)u to da je njegov li"ni karakter vi+e nagla+en nego kod
plodou'ivanja.
Predmet prava upotre(e jesu neutro+ene stvari.Na potro+nim stvarima (ila (i
mogu,a neprava upotre(a&sli"no kao nepravo u'ivanje.Pravo upotre(e neprenosivo
je i ne mo'e se ni njegovo vr+enje prenijeti&+to je mogu,e kod prava
u'ivanja.Upotre(ila) ne mo'e&dakle&predmet prava upotre(e dati pod zakup ili kiriju.
Upotre(ila) ne smije da vr+i izmjene na stvari&"ak ni one koje su ina"e dozvoljene
u'ivao)u.O(aveze na odr'avanju stvari kao i no+enje tereta le'e po pravilu na
vlasniku.
5-
STVARNO PRAVO
9797PRAVO STANOVANJA 08ABITATIO1
Pravo stanovanja kao li"na slu'(enost sastoji se u ovla+,enju da se u svr*u
stanovanja koristi tua stam(ena zgrada ili stan kao pose(ni dio zgrade.
Po svojoj pravnoj prirodi to je jedna vrsta slu'(enosti upotre(e&ograni"ena po svom
predmetu na stam(enu zgradu odnosno stan&a uz isklju"enje svi* plodova.
Plodova u naturalnom o(liku nema&a )ivilni plodovi su isklju"eni jer se ni pravo
stanovanja ni njegovo vr+enje ne mogu prenijeti na drugoga.
Po pravilu koje je usvojeno u ve,ini zakonodavstava&imala) prava stanovanja mo'e
primiti na stan "lanove svoje porodi)e&kao i li)a koja su mu potre(na za voenje
doma,instva.
51
STVARNO PRAVO
II7ZA/O6NO PRAVO
67POJA4 I PRAVNA PRIRODA 2A*ONO. PRAVA
.alo'no pravo je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu koga povjerila) mo'e
naplatiti svoje potra'ivanje iz vrijednosti zalo'ene stvari-ako du'nik ne izvr+i
o(avezu iz dospjelosti$prije ostali* povjerila)a.%e+ava se da du'nik zanemaruje
svoje o(aveze i od(ija da i* ispuni ili odgugovla,i sa pla,anjem.Imovinske prilike
du'nika mogu se do te mjere pogor+ati da ne mo'e platiti svoje dugove.U takvoj
situa)iji svaki povjerila) se jo+ uvijek mo'e uzdati u to da ,e svoje potra'ivanje mo,i
namiriti iz du'nikove imovinske mase prinudnim putem.Ako (i neki od povjerila)a
imao zalo'no pravo na nekoj od du'nikovi* stvari &on (i mogao iz zalo'ene stvari da
namiri svoje potra'ivanje u )jelini&isklju"uju,i sve ostale povjerio)e.Vrijednost
zalo'nog prava je u tome +to o(ez(jeuje zalo'nom povjerio)u mogu,nost
namirenja i onda kad se ostali &o(i"ni povjerio)i ne mogu naplatiti u )jelini ili se ne
mogu uop+te naplatiti &jer du'nik nema dovoljno sredstava da ispuni sve o(aveze.
.alo'no pravo je stvarno pravo na tuoj stvari.Ovo s*vatanje je vladaju,e u pravnoj
teoriji &a u pojedinim graanskim zakoni)ima zalo'no pravo je izri"ito progla+eno za
stvarno pravo ili uvr+,eno meu stvarna prava.U novije vrijeme ponovo se javljaju
mi+ljenja koja osporavaju stvarnopravnu prirodu zalo'nog prava.
97VRSTE 2A*ONO. PRAVA
.alo'no pravo se dijeli na
2. .alo'no pravo na pokretnim stvarima7ru"na zalogaG
#. .alo'no pravo na nepokretnim stvarima7*ipoteka.
5riterijum po kojem se ru"na zaloga i *ipoteka razlikuju jeste vrsta stvari na koju se
zalo'no pravo odnosi..alaganje pokretne stvari posti'e se predajom zalo'ene stvari
povjerio)u u dr'avinu&dok se nepokretnost zala'e tako +to se zalo'no pravo upisuje
u zemlji+ne -ili druge javne$knjige&a stvar ostaje i dalje u dr'avini du'nika.Otuda
zalo'no pravo na pokretnoj stvari redovno prati predaja stvari u dr'avinu
povjerio)a&dok kod *ipoteke&zalo'ena nepokretnost ostaje u rukama du'nika.U
na+oj pravnoj teoriji i praksi preovlauje mi+ljenje da se podjela zalo'nog prava na
ru"nu zalogu i *ipoteku zasniva na podjeli stvari na pokretne i nepokretne.Tako se
za zalaganje pokretni* stvari tra'i predaja u ruke povjerio)u&a za zalaganje
nepokretnosti upis u javne knjige.
%ruga podjela zalo'nog prava izvr+ena je prema na"inu na koje nastaje zalo'no
pravo.
Prema ovom mjerilu zalo'no pravo se mo'e podijeliti na
2. Ugovorno zalo'no pravo ili zalo'no pravo na osnovu pravnog poslaG
#. Sudsko i zakonsko zalo'no pravo.
Ugovorno zalo'no pravo je osnovni i naj"e+,i o(lik zalo'nog prava.Pravni osnov
pri(avljanja zalo'nog prava sastoji se u izre"eno izjavljenoj volji du'nika .Osim
52
STVARNO PRAVO
ugovornog zalo'nog prava javljaju se i izuzetni o(li)i zalaganja kod koji* nije
pristanak du'nika to su sudsko i zakonsko zalo'no pravo.
9767Ugovorno za'ono pravo
Na po$retnim stvarima zalo'no pravo se naj"e+,e osniva ugovorom.Ugovorom o
zalozi o(avezuje se du'nik ili tre,e li)e da preda neku pokretnu stvar zalo'nom
povjerio)u kako (i se ovaj mogao naplatiti iz njene vrijednosti prije ostali*
povjerila)a ako mu potra'ivanje ne (ude pla,eno o dospjelosti&a zalo'ni povjerila)
se o(avezuje da primljenu stvar "uva i po namirenju svog potra'ivanja vrati
neo+te,enu zalogodav)u.
Sam za se(e ugovor o zalozi ne stvara zalo'no pravo.Ugovor prestavlja osnov ili
titulus za pri(avljanje zalo'nog prava.
Osim ugovora potre(na je i predaja stvari.Povjerila) sti"e zalo'no pravo na
pokretnoj stvari u trenutku kada mu du'nik preda stvar.%o tog "asa povjerila) ima
prema du'niku samo pravo potra'ivanja.Naj"e+,e se ima u vidu !izi"ka predaja&ali
dolaze u o(zir i svi drugi o(li)i predaje.
Na nepo$retnim stvarima ugovorno zalo'no pravo sti,e se upisom u zemlji+ne ili
druge javne knjige na osnovu ugovora.Ugovor ili +ire pravni posao predstavlja samo
pravni osnov i uz njega je potre(an jo+ i odgovaraju,i na"in sti)anja.Op+te je pravilo
da se stvarna prava sti"u i gu(e upisom u zemlji+ne knjige.U slu"aju *ipoteke ovo
pravilo jo+ vi+e dolazi do izra'aja.4ipoteka ne mo'e postojati (ez javni* knjiga jer
*ipotekarni povjerila) nema nepokretnost u dr'avini kao +to je slu"aj sa imao)ima
ostali* stvarni* prava.Odstupanja su mogu,a samo kad je rije" o zakonskoj *ipote)i
kod koje nije potre(an upis u javne knjige.
9797Su"!%o za'ono pravo
Suds$o #alo0no pravo na po$retnim stvarima sti"e se popisom stvari u
izvr+nom postupku ..a razliku od ugovornog zalo'nog prava sudska zaloga se ne
pri(avlja predajom.Razlika je u tome +to sudska zaloga nastaje u postupku izvr+enja
protiv du'nika koji nije ispunio svoje o(aveze o dospjelosti&te je povjerila) na
osnovu pravosna'ne sudske odluke predlo'io prinudno izvr+enje.Ako postoji vi+e
povjerila)a &red prvenstva meu zalo'nim pravima odreuje se prema danu kada je
popis izvr+en&a ako je popis izvr+en istovremeno za vi+e potra'ivanja&prvenstvo ima
onaj povjerila) "iji je prijedlog za izvr+enje ranije primljen u sudu a ako i* je vi+e
zaprimljeno isti dan imaju isti red prvenstva.
Sud mo'e odrediti na prijedlog povjerio)a da se popisane stvari predaju na "uvanje
samom povjerio)u ili tre,em li)u.Ako je rije" o "uvanju gotovog nov)a&*artije od
vrijednosti ili drago)ijenosti & stvari se stavljaju u sudski depozit.Pokretne stvari na
kojima je osnovana sudsko zalo'no pravo mogu i dalje ostati u rukama du'nika +to
predstavlja nepovoljnu situa)iju za povjerio)a iz razloga +to du'nik stvar mo'e
sakriti&uni+titi ili otuiti.Ukoliko stvar otui povjerio)u koji je savjestan&isti tre(a da
do(ije prednost u odnosu na imao)a suskog zalo'nog prava.
Pravila o sudskom zalo'nom pravu primjenjuju se i na prinudno zalo'no pravo u
izvr+nom postupku koji sprovode upravni organi7prinudna naplata poreza&)arina...
53
STVARNO PRAVO
Suds$o #alo0no pravo na nepo$retnim stvarima sti"e se i kao ugovorna
*ipoteka upisom u zemlji+ne ili druge javne knjige.Sudska odluka je samo pravni
osnov&a za zasnivanje sudskog zalo'nog prava potre(an je i odgovaraju,i na"in
sti)anja .U izvr+nom postupku prilikom uknji'enja sudskog zalo'nog prava u
teretnom listu zemlji+ne knjige izri"no se ozna"ava da je potra'ivanje izvr+ivo .Na
osnovu toga povjerila) mo'e za*tjevati prinudno izvr+enje radi namirivanja svog
potra'ivanja protiv svakog tre,eg li)a koje stekne pravo svojine na nepokretnosti
(ez podizanja *ipotekarne tu'(e.Ako je povjerila) od ranije imao uknji'eno pravo
*ipoteke na osnovu ugovora i potom stekao izvr+nu ispravu&sud ,e na prijedlog
povjerio)a&odrediti da se u zemlji+noj knjizi za(ilje'i izvr+ivost potra'ivanja.
97:72a%on!%o za'ono pravo
.akonsko zalo'no pravo zasniva se u trenutku kada nastanu "injeni)e predviene
zakonom.Ono se u mnogo "emu razlikuje od ugovornog zalo'nog prava i to
2. Ugovorno zalo'no pravo mo'e nastati samo ako se du'nik saglasi da stvar
preda u zalogu povjerio)u ili da u njegovu korist optereti svoju
nepokretnost&dok kod nastanka zakonskog zalo'nog prava nije potre(na
saglasnost du'nika i ono nastaje i u slu"aju kad du'nik na to ne pristajeG
#. Ugovorno zalo'no pravo nastaje &kada je pokretna stvar predata povjerio)u &ili
kada je za nepokretnosti izvr+en upis u javne knjige.U o(a slu"aja javnost je
upoznata o postojanju ugovornog zalo'nog prava dok je kod zakonskog
zalo'nog prava pu(li)itet isklju"en..akonsko zalo'no pravo na nepokretnosti
se ne upisuje u javne knjigeG
6. .akonsko zalo'no pravo ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno zalo'no
pravo&iako se ne upisuje u javne knjige.
%ru+tveno7politi"ke zajedni)e imaju zakonsko zalo'no pravo na nepokretnosti
poreskog o(aveznika radi o(ez(jeenja neispla"eni* poreza i doprinosa&koji se
odnose na tu nepokretnost&dospjeli* za posljednji* godinu dana.5ad se
nepokretnost prodaje u izvr+nom postupku radi namirenja&dru+tveno7politi"ka
zajedni)a ima pravo namirenja prije svi* ostali* povjerila)a (ilo da imaju o(i"na
potra'ivanja ili da su nji*ova potra'ivanja o(ez(jeena zalo'nim pravom./edino se
tro+kovi izvr+nog postupka namiruju prije svi* potra'ivanja.
:7NA/E*A 2A*ONO. PRAVA
Na"ela zalo'nog prava su
2. Na"elo ak)esornostiG
#. Na"elo o!i)ijelnostiG
6. Na"elo spe)ijalnostiG
8. Na"elo nedjeljivosti.
:767Na&e'o a%,e!orno!$i
54
STVARNO PRAVO
Na"elo ak)esornosti ozna"ava da je zalo'no pravo sporedno pravo i z(og toga
zavisno od prava potra'ivanja kao glavnog prava.Njegovo postojanje zavisi od
postojanja i punova'nosti prava potra'ivanja.Ako je konstituisano za o(ez(jeenje
potra'ivanja koje je nastalo iz ni+tavog pravnog posla&zalo'no pravo ne mo'e
opstati&jer potra'ivanje nije punova'no&pa zalo'ni du'nik mo'e za*tjevati povra,aj
zalo'ene pokretne stvari&odnosno ispis *ipoteke iz zemlji+ni* knjiga.
.alo'no pravo mo'e (iti konstituisano za o(ez(jeenje uslovnog ili (udu,eg
potra'ivanja.To vrijedi kad su u pitanju pokretne stvari ali se mo'e prmjeniti i na
*ipoteku.Tu postoji odstupanje od na"ela ak)esornosti&jer zalo'no pravo
o(ez(jeuje potra'ivanje koje jo+ ne postoji ili potra'ivanje koje ne,e nastati.
Izvjesno odstupanje od na"ela ak)esornosti postoji i u slu"aju zastarjelosti
potra'ivanja tako ako je potra'ivanje o(ez(jeeno ru"nom zalogom ili
*ipotekom&povjerila) se i poret toga +to je rok zastarjelosti istekao&mo'e namiriti iz
zalo'ene stvari ako je dr'i u rukama ili ako je zalo'no pravo upisano u zemlji+ne
knjige.
Postojanje zalo'nog prava ne sprije"ava nastupanje zastarjelosti&nego samo
omogu,ava zalo'nom povjerio)u da se i poslije proteka zastarjelosti namiri iz
vrijednosti zalo'ene stvari.
Izvjesno odstupanje od na"ela ak)esornosti postoji kada sopstvenik stekne pravo
*ipoteke na sopstvenoj nepokretnosti.To se mo'e desiti ako *ipotekarni povjerila)
naslijedi sopstvenika *ipotekovane nepokretnosti &ako kupi *ipotekovanu
nepokretnost ili ako sopstvenik *ipotekovane nepokretnosti isplati o(avezu.U svim
navedenim slu"ajevima potra'ivanje se mo'e ugasiti&ali pored toga *ipoteka jo+
uvijek postoji jer je za njen prestanak potre(no da (ude ispisana iz javni* knjiga.
:797Na&e'o o>i,ie'no!$i
Prema na"elu o!i)ijelnosti&zalo'ni povjerila) mo'e namiriti svoje potra'ivanje iz
zalo'ene stvari jedino sudskim putem.Ako du'nik ne isplati dug o dospjelosti zalo'ni
povjerila) mo'e realizovati potra'ivanje koje je o(ez(jeeno zalo'nim pravom iz
vrijednosti zalo'ene stvari.Ali&on to ne mo'e u"initi sam&tako +to (i na primjer
prodao zalo'enu stvar koju ima u dr'avini.%a (i mogao realizovati svoje
potra'ivanje iz vrijednosti zalo'ene stvari &zalo'ni povjerila) tre(a se o(ratiti sudu i
da zatra'i javnu prodaju..a(ranjena je svaka ugovorna odred(a kojom se u
trenutku zaklju"enja ugovora o zalozi&predvia da ,e zalo'ena stvar pre,i u svojinu
zalo'nog povjerio)a&ako njegovo potra'ivanje na (ude namireno o dospjelosti ili da
"e u takvom slu"aju povjerila) mo,i zalo'enu stvar zadr'ati za se(e ili je prodati po
unaprijed odreenoj )ijeni.
Ako nije u stanju da svoju o(avezu isplati o dospjelosti&du'nik mo'e prepustiti stvar
povjerio)u u svojinu&ali po )ijeni koja ,e (iti utvrena u pregovorima izmeu njega i
povjerio)a.Isto tako on mo'e dozvoliti povjerio)u da stvar proda iz slo(odne
ruke.Ali&u o(a slu"aja on ,e pri*vatiti povjerio"evu ponudu samo ako mu
omogu,ava povoljniji is*od nego +to (i (io onaj koji (i nastao javnom prodajom
zalo'ene stvari u izvr+nom postupku.Ako je povjerio"ev prijedlog za njega manje
povoljan&du'niku jo+ uvijek ostaje mogu,nost da ga od(ije i da se osloni na redovan
zakonski postupak namirenja povjerio"evog namirivanja putem javne prodaje u
kome su za+ti,eni i njegovi Jdu'nikovi interesi.
55
STVARNO PRAVO
:7:7Na&e'o !pe,ia'no!$i
Na"elo spe)ijalnosti ozna"ava
a. %a se zalo'enim pravom mo'e o(ez(jediti samo odreeno potra'ivanje
jednog povjerio)aG
(. %a zalo'no pravo mo'e postojati samo na odreenoj stvari a ne na svim
stvarima zalogodav)a.
.a*valjuju,i pre)iznom odreivanju i potra'ivanja zalo'nog povjerio)a i stvari na
koju se odnosi zaloga&tre,a li)a kojima se zalogodava) o(ra,a za nove
zajmove&mogu saznati koliko je zalogodava) zadu'en i koliko je o(ez(jeenje na
koje mogu ra"unati za svoja eventualna potra'ivanja.5ad su u pitanju nepokretne
stvari spe)ijalnost se ogleda u tome da radi o(ez(jeenja odreenog potra'ivanja
nepokretna stvar mo'e (iti optere,ena pravom zaloge u korist povjerio)a koji je
ovla+,en da tra'i namirenje svog potra'ivanja iz vrijednosti te nepokretnosti.
Na"elo spe)ijalnosti va'i i primjenjuje se i na zalo'no pravo na pokretnim stvarima
koje nastaje u trenutku predaje povjerio)u&a da (i se stvar predala mora (iti
odreena tj.odvojena od ostali* du'nikovi* stvari.
Potra'ivanje mora (iti odreeno.To zna"i ako jedan povjerila) ima vi+e potra'ivanja
prema istom du'niku&tre(a da (ude odreeno koje potra'ivanje je o(ez(jeeno
zalo'nim pravom.Odreenost zna"i i to da tre(a da (ude naveden pravni posao iz
koga je potra'ivanje nastalo.Isto tako tre(a da (ude nazna"en ta"an iznos
potra'ivanja -glavni iznos i kamate$.
Stvar na koju se odnosi zalo'no pravo takoe mora (iti odreena .Potra'ivanje
o(i"nog povjerio)a odnosi se na )ijelu imovinsku masu du'nika na koju "esto puta
pretenduje vi+e povjerila)a.Otuda je spe)ijalnost zalo'nog prava u interesu zalo'nog
povjerio)a jer mu o(ez(jeuje namirenje iz odreene stvari koja je izdvojena iz
imovinske mase du'nika&ali i u interesu o(i"ni* povjerila)a koji su na taj na"in
sigurni da je samo odreena stvar zalo'ena&a da u odnosu na ostale du'nikove
stvari zalo'ni povjerila) nema prvenstvo prilikom namirenja.
Prvo odstupanje od na"ela spe)ijalnosti ogleda se u tome +to se zalo'nim pravom
mo'e o(ez(jediti i uslovno i (udu,e potra'ivanje.
%rugo odstupanje od odreenosti potra'ivanja predvieno je samo za zalo'no pravo
na pokretnim stvarima.
Ako je poslije zaklju"enja ugovora o zalozi&a prije namirenja potra'ivanja
o(ez(jeenog zalogom&zalogoprima) stekao jo+ potra'ivanja iz ugovora zaklju"eni*
sa zalogodav)em&onda zalo'no pravo slu'i za o(ez(jeenje i ovi* kasnije nastali*
potra'ivanja.
5au)iona *ipoteka postoji u slu"aju kada se upisuje zalo'no pravo za potra'ivanje
koje mo'e ali ne mora nastati.
5reditna *ipoteka se upisuje u zemlji+ne knjige za o(ez(jeenje )ijelog potra'ivanja
koje je (anka odo(rila sopstveniku nepokretnosti u vidu kredita&iako svi iznosi
odo(renog kredita jo+ nisu iskori+,eni.
:7;7Na&e'o ne"e'ivo!$i
.alo'no pravo je po svojoj prirodi nedjeljivo.Nedjeljivost je izri"no predviena u
slu"aju zalo'nog prava na nepokretnosti iako se isto mo'e primjeniti i kada su u
56
STVARNO PRAVO
pitanju pokretne stvari.0ijela zalo'ena stvar o(ez(jeuje sve dok ono ne (ude u
potpunosti namireno.Otuda zalo'no pravo je nedjeljivo
a. U pogledu potra'ivanja koje je o(ez(jeeno zalogom7zaloga o(ez(jeuje )ijelo
potra'ivanjeG
(. U pogledu zalo'ene stvari Jzalo'ena stvar o(ez(jeuje potra'ivanje.
Smisao nedjeljivosti ogleda se u tome +to povjerila) zadr'ava zalo'no pravo i poslije
djelimi"nog namirenja potra'ivanja sve dok du'nik ne isplati )io dug.Otuda du'nik
nema pravo da za*tjeva ni povra,aj )ijele zalo'ene stvari ni vra,anje dijela stvari u
slu"aju kada je isplatio dio duga.
Ako se usljed nasljeivanja potra'ivanje ili o(aveze podijele na vi+e li)a&zalo'no
pravo ostaje nepodijeljeno i o(ez(jeuje )jelinu potra'ivanja.Ako umre du'nik
povjerila) mo'e svoje zalo'no pravo suprostaviti (ilo kom nasljedniku dok ne (ude
namireno u potpunosti.
.alo'no pravo je nedjeljivo i kad je rije" o zalo'noj stvari koja u )ijelini slu'i za
namirenje potra'ivanja o(ez(jeeni* zalo'nim pravom.Ako doe do !izi"ke dio(e
zalo'ene stvari &zalo'no pravo postoji i dalje i optere,uje sve dijelove stvari..alo'no
pravo postoji i ako isklju"iva svojina pree u susvojinu tako da se odnosi na sve
suvlasni"ke dijelove.
;72A*ONO PRAVO NA PO-RETNI4 STVARI4A@RU/NA 2A*O.A
;767Poam5za!nivane5obe%$ za'oge
.alo'no pravo na pokretnim pravima naziva se ru"na zaloga ili jednostavno
zaloga..alogodava)& predaje pokretnu stvar u ruke zalo'nom povjerio)u za
o(ez(jeivanje potra'ivanja&a ovaj se mo'e naplatiti iz vrijednosti zalo'ene stvari
ako du'nik ne ispuni o(avezu u trenutku dospjelosti.
.a postojanje ru"ne zaloge nije nije neop*odno da je pokretna stvar predata
zalogoprim)u& dovoljno je da se ona ne nalazi u rukama zalogodav)a.Otuda je
mogu'e da postoji zaloga i u slu"aju kada je stvar ve, nekome zalo'ena..alo'no
pravo tada nastaje u trenutku kad zalogodava) o(avijesti povjerio)a kod koga se
stvar nalazi da je zaklju"en ugovor o zalozi sa drugim povjerio)em i nalo'i mu da po
naplati svog potra'ivanja stvar preda drugom povjerio)u.U trenutku zasnivanja
drugog po redu zalo'nog prava&zalo'na stvar se nalazi u rukama prvog zalo'nog
povjerio)a i drugi zalo'eni povjerila) dr'i zalo'enu stvar posredstvom prvog
povjerio)a.
.alo'no pravo na pokretnoj stvari naj"e+,e se zasniva ugovorom&mada mo'e nastati
i na osnovu sudske odluke i po samom zakonu.Iz ugovora o zalozi nastaje o(aveza
za du'nika ili tre,e li)e da preda stvar zalogoprim)u..alogoprima) do trenutka
predaje nema nikakvu o(avezu iz ugovora o zalozi.
O(jekat ru"ne zaloge mo'e (iti svaka pokretna stvar koja se nalazi u prometu.Isto
tako se mo'e zalo'iti i suvlasni"ki udio.Stvar na koju se odnosi zalo'no pravo mora
(iti odreena.To je razumljivo kod ru"ne zaloge&jer se stvar predaje u ruke zalo'nom
povjerio)u&a da (i se izvr+ila predaja potre(no je stvar odvojiti od ostali* du'nikovi*
stvari.Naj"e+,e se u zalogu daju individualno odreene stvari.
;797Prava za'ogoprim,a
57
STVARNO PRAVO
1- Zalo,oprimac ima pravo da se naplati i# vrijednosti #alo0ene stvari ako
njegovo potra'ivanje ne (ude namireno o dospjelosti.To je osnovno zalogoprim"evo
pravo..alogoprima) tre(a da podnese tu'(u protiv du'nika kojom ,e za*tjevati
isplatu duga.Pravosna'na odluka suda&kojom se du'niku nala'e da isplati dug&slu'i
zalogoprim)u kao izvr+na isprava.Na osnovu te odluke&zalogoprima) mo'e podnijeti
prijedlog sudu da se zalo'ena stvar proda na javnoj prodaji u izvr+nom postupku
radi namirenja potra'ivanja o(ez(jeenog zalogom.U slu"aju prodaje povjerila)
stvar mo'e ako *o,e zadr'ati kod se(e takoe po toj )ijeni..alogoprima) ima
pravo&da iz )ijene koja se do(ije prodajom zalo'ene stvari&naplati glavno
potra'ivanje&kamate&tro+kove koje je u"inio za "uvanje zalo'ene stvari&kao i one oko
realizovanja potra'ivanja o(ez(jeenog zalogom.Ako se zalo'ena stvar nalazi u
njegovim rukama&zalogoprima) se mo'e namiriti iz )ijene koja se do(ije i u slu"aju
kada je njegovo potra'ivanje zastarilo.Ovo pravilo se odnosi na glavno potra'ivanje.
8- Po pravu prvenstva zalogoprima) ima pravo da se naplati iz vrijednosti
postignute prodajom zalo'ene stvari prije ostali* povjerila)a.U tome se ogleda
njegovo pravo prvenstva u namirenju iz zalo'ene stvari..alogoprima) isklju"uje iz
namirenja sve zalo'ne povjerio)e koji su zalo'no pravo stekli poslije njega i sve
o(i"ne povjerio)e (ez o(zira da li je nji*ovo potra'ivanje nastalo prije ili poslije
njegovog potra'ivanja.Red po kojem se ispla"uju zalo'ni povjerio)i odreuje se
prema vremenu kad su nastala nji*ova zalo'na prava.Povjerila) koji je kasnije
zaklju"io ugovor sa du'nikom ima,e prednost ako mu je ranije predata stvar u
zalogu u odnosu na povjerio)a koji je zaklju"io ugovor sa du'nikom&ali nije uop+te
stekao zalo'no pravo&ili ga je stekao poslije povjerio)a kome je stvar predata u
zalogu.
9- Pravo na dr0avinu je sljede,e pravo koje ima zalogoprima) na zalo'enoj
stvari.%r'avina je neop*odan uslov za postojanje ru"ne zaloge za sve vrijeme
trajanja zalo'nog prava.Povjerila) sti,e zalo'no pravo u onom trenutku kada mu
zalogodava) preda stvar u dr'avinu.Isto tako zalo'no pravo se gu(i kada
zalogoprim"eva dr'avina na zalo'enoj stvari prestane.Ne mo'e postojati ru"na
zaloga ako du'nik zadr'ava isklju"ivu !akti"ku vlast na stvari.%ovoljno je da
zalogoprima) mo'e da uti"e na raspolaganje stvarju makar to (ilo zajedno sa
zalogodav)em.%r'avina se mo'e vr+iti i posredno u slu"aju vi+estrukog zalaganja
stvari.
%ok postoji zalo'no pravo &zalo'ni povjerila) je du'an da se pasivno pona+a prema
zalo'enoj stvari.Odstupanje je dozvoljeno kad zalogodava) i zalogoprima)
ugovorom predvide upotre(u zalo'ene stvari &kada se koristi do(ivene zalo'enom
stvari od(ijaju od vrijednosti potra'ivanja.
.alogoprima) ima pravo da pri(ira plodove koje daje zalo'ena stvar +to se naziva
anti*reza.
.alo'ni povjerila) ima pravo da od zalogodav)a za*tjeva drugu stvar u zalogu&ako
zalo'ena stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak.
.alogoprima) ima pravo sledovanja&ako mu stvar (ude oduzeta on mo'e za*tjevati
njen povra,aj.
;7:7Obaveze za'ogoprimao,a
.alogoprima) ima o(avezu da "uva zalo'enu stvar sa pa'njom do(rog
doma,ina&odnosno kada je rije" o ugovorima u privredi sa pa'njom do(rog
privrednika.On je du'an da stvar "uva i kad je neupotre(ljava &kao +to je du'an da
je "uva i prilikom upotre(e.
58
STVARNO PRAVO
Ako zalogoprima) ne "uva zalo'enu stvar kako tre(a&zalogodava) mo'e za*tjevati
od suda da stvar oduzme od zalogoprim)a i da se preda nekom tre,em li)u na
"uvanje.
.alogoprima)&u na"elu&nema pravo da upotre(ljava zalo'enu stvar i ima o(avezu
da zalo'enu stvar vrati zalogodav)u kada njegovo potra'ivanje (ude namireno.
U trenutku zaklju"enja ugovora o zalozi&nastaje o(aveza za zalogodav)a da preda
stvar u dr'avinu zalogoprim)u&ili ispravu koja mu daje isklju"ivo pravo raspolaganja
stvarju.
;7;7Pre!$ana% za'onog prava na po%re$nim !$varima
.alo'no pravo prestaje kada prestane potra'ivanje "ije je ispunjenje o(ez(jeeno
zalogom.U tom slu"aju povjerila) je du'an da vrati zalo'enu stvar
zalogodav)u.9eutim&ako je potra'ivanje zastarilo povjerila) se mo'e namiriti iz
vrijednosti zalo'ene stvari ako je dr'i u rukama.Ostali slu"ajevi prestanka zalo'nog
prava su
2. Odri)anje zalogoprim)a od zalo'nog pravaG
#. Protek roka ako je ono odreeno rokomG
6. Propast zalo'ene stvariG
8. 5onsolida)ija kada zalo'ni povjerila) postane sopstvenik zalo'ene stvariG
:. 5on!uzija kada se sjedini dug i potra'ivanje u jednom li)u i
?. /avna prodaja zalo'ene stvari.
?7 2A*ONO PRAVO NA PRAVI4A
?7672a'agane po$raivana
Povjerila) mo'e o(ez(jediti svoje potra'ivanje prema du'niku i na taj na"in +to ,e
mu du'nik&umjesto stvari&zalo'iti neko svoje potra'ivanje prema tre,em li)u.U
zalogu se mogu dati sva potra'ivanja izuzev oni* koja su za(ranjena zakonom.
.a zalaganje potra'ivanja potre(an je najprije ugovor o zalozi izmeu zalo'nog
povjerio)a i zalogodav)a.Ovim ugovorom zalogodava) se o(avezuje da na
zalogoprim)a prenese radi o(ez(jeenja neko svoje potra'ivanje.Ugovor o zalozi
nije dovoljan za zalaganje potra'ivanja i u ovom slu"aju potre(an je odreeni na"in
za pri(avljanje zalo'nog prava.
.alaganja potra'ivanja koja su sadr'ana u *artijama od vrijednosti vr+i se na razne
na"ine ve, prema vrsti *artije.
?797O!$varivane za'onog prava
.alogodav)u ostaju samo ovla+,enja koja su znatno manja po va'nosti od
zalogoprim"evi*. 9eutim&i pored toga +to su mu ovla+,enja veoma
su'ena&potra'ivanja i poslije zalaganja pripada zalogodav)u&a ne zalogoprim)u.U
tome se ogleda jedna od najva'niji* razlika izmeu ustupanja potra'ivanja i
zalaganja.
59
STVARNO PRAVO
Ako zalo'eno potra'ivanje daje pravo na kamate&zalogoprima) ima pravo da i*
pri(ira.
.alogoprima) ima pravo da preduzima mjere koje su potre(ne za o"uvanje zalo'nog
potra'ivanja.5ada zalo'no potra'ivanje dospije za naplatu zalogoprima) je du'an
primiti ispunjenje koje ponudi du'nik.
<7PRAVO RETEN)IJE
<767Poam i u!'ovi za za!nivane re$en,ie
Pravo reten)ije je pravo povjerio)a da za svoje dospjelo potra'ivanje zadr'i
du'nikovu stvar koja mu se na+la u rukama i da se po+to (lagovremeno o(avijesti
du'nika o svojoj namjeri naplati iz vrijednosti zadr'ane stvari.
Pravo reten)ije sadr'i dva prava
2. Ovla+,enje zadr'avanja du'nikove stvariG
#. Ovla+,enje namirenja iz zadr'ane stvari.
Povjerila) dospjelog potra'ivanja u "ijim se rukama nalazi neka du'nikova stvar ima
pravo zadr'ati je dok mu ne (ude ispla,eno potra'ivanje.U slu"aju da je du'nik
postao nesposo(an za pla,anje&povjerila) mo'e vr+iti pravo zadr'avanja iako
njegovo potra'ivanje nije dospjelo.
Povjerila) ima pravo da zadr'i du'nikovu stvar ako je njegovo potra'ivanje prema
du'niku dospjelo.A potra'ivanje je dospjelo u onom trenutku kada du'nik tre(a da
isplati o(avezu i kada povjerila) mo'e za*tjevati ispunjenje.Tek od tog trenutka
povjerila) je ovla+ten da zadr'i du'nikovu stvar&i u tome se pravo reten)ije razlikuje
od ugovornog zalo'nog prava.
Izuzetno od op+teg pravila povjerila) u "ijim rukama se nalazi du'nikova stvar mo'e
je zadr'ati i prije nego +to je njegovo pravo potra'ivanja dospjelo ako je njegov
du'nik postao nesposo(an.
Promet prava reten)ije mogu (iti sve vrste pokretni* stvari&uklju"uju,i tu i
nova).Potre(no je samo da stvar (ude takva da se mo'e izlo'iti prodaji.Pravo
reten)ije nad nepokretnostima se ogleda samo u tome +to se ista mo'e zadr'ati do
isplate.
Povjerila) mo'e ste,i pravo reten)ije na du'nikovoj stvari ako mu se ona ve, nalazi
u rukama..adr'ati se mo'e ono +to se ve, dr'i.%r'avina se mo'e ste,i (ilo prije ili
poslije dospjelosti potra'ivanja.Povjerila) ne mo'e ste,i pravo reten)ije na
du'nikovoj stvari koju mu je ovaj predao na "uvanje.
<797S'i&no!$i i raz'i%e prava re$en,ie i za'onog prava
Pravo reten)ije ima mnogo sli"nosti sa zalo'nim pravom i u zakoni)ima se "esto
ureuje uz zalo'no pravo na pokretnim pravima.Retinent mo'e stvar zadr'ati dok
mu du'nik ne ispuni o(avezu&isto kao +to to mo'e u"initi zalo'ni povjerila) kome je
zalogodava) predao stvar.Retinent je ovla+ten da naplati svoje potra'ivanje iz
zadr'ane stvari na isti na"in kao i zalo'ni povjerila).
Najva'nija razlika izmeu prava reten)ije i zalo'nog prava sastoji se u tome &+to
zalo'ni povjerila) ima pravo slijedovanja&a retinent nema.Povjerila) mo'e vr+iti
pravo retinen)ije samo dok se stvar nalazi kod njega .%a (i povjerila) mogao imati
pravo reten)ije stvar mora (iti u njegovoj neposrednoj dr'avini.Pravo reten)ije mo'e
6-
STVARNO PRAVO
nastati samo ako povjerila) ima dospjelo potra'ivanje prema du'niku.Pravo
reten)ije nastaje na osnovu zakona &a zalo'no pravo naj"e+,e na osnovu ugovora.
A72A*ONO PRAVO NA NEPO-RETNI4 STVARI4A@8IPOTE-A
A767Poam5pribav'ane i pre"me$ (ipo$e%e
4ipoteka je zalo'no pravo na nepokretnim stvarima koje se sti"e upisom
povjerio"evog prava u javne knjige&a optere,ena nepokretnost ostaje i dalje u
dr'avini du'nika.
.alaganje nepokretnosti razlikuje se od ru"ne zaloge prije svega po tome +to du'nik
ne predaje stvar u dr'avinu povjerio)u.Naime&*ipotekovana nepokretnost ostaje i
dalje u dr'avini du'nika&te on stvar mo'e upotre(ljavati i pri(irati plodove sa nje&za
vrijeme dok postoji zalo'no pravo.
Pu(li)itet zalo'nog prava koji se posti'e kod ru"ne zaloge posredstvom dr'avine
stvari &kod zalaganja nepokretnosti o(ez(jeuje se upisom u javne knjige.Tre,a li)a
koja 'ele da saznaju da li je nepokretnost optere,ena *ipotekom&mogu se o tome
o(avijestiti uvidom u sadr'inu javni* knjiga.
4ipoteka je redovan na"in zalaganja nepokretnosti.Ali i pokretne stvari se mogu
*ipotekovati..a to je potre(no da se za pokretne stvari uvedu javni registri &a kod
nas je to u slu"aju zalaganja (rodova i vazdu*oplova.
4ipoteka se sti"e upisom u zemlji+nu knjigu na osnovu ugovora koji zaklju"uju
*ipotekarni povjerila) i du'nik ili tre,e li)e koje zala'e nepokretnost za
du'nika.Ugovor prestavlja pravni osnov za nastanak *ipoteke&a uz to je potre(an i
upis.4ipoteka se upisuje u teretni list zemlji+ne knjige.Ali ni upis sam za se(e ne
stvara *ipoteku.Upis *ipoteke&kao i upis ostali* zemlji+no knji'ni* prava je
kauzalan&+to zna"i da zavisi od postojanja i punova'nosti pravnog osnova na kome
po"iva.
%a (i se *ipoteka kona"no mogla ste,i upisom u zemlji+ne knjige potre(no je da su
ispunjeni sljede,i uslovi
2. 5nji'ni pret*odnikG
#. Isprava za upis.
Potre(no je da je li)e na "ijoj nepokretnosti se zasniva *ipoteka&upisano u zemlji+ne
knjige kao sopstvenik7vlasnik&koji je du'an da izri"ito izjavi u pismenom o(liku da
pristaje da se nepokretnost optereti *ipotekom.
.a upis *ipoteke u zemlji+ne knjige potre(na je naro"ita zemlji+no7knji'na isprava
koja tre(a da sadr'i pravni osnov za uknji'enje -ugovor o zajmu&testament$ koji
tre(a da (ude punova'an &a potpisi ovjereni u sudu.Pored toga isprava tre(a da
sadr'i i ta"an opis zemlji+no7knji'nog tijela na kome se zasniva *ipoteka&te izre"enu
izjavu knji'nog pret*odnika.
U na"elu& *ipoteka se odnosi na nepokretne stvari u )ijelini sa svim njenim
sastavnim dijelovima.Ona se prote'e i na pripatke nepokretnosti i na plodove dok se
ne odvoje.
Na podru"ju gdje se vode zemlji+ne knjige&*ipoteka ima za predmet zemlji+no7
knji'no tijelo u )jelini&a to zna"i da se&po pravilu odnosi na vi+e katastarski*
par)ela.Ako se na zemlji+tu nalazi zgrada & *ipoteka mo'e postojati na
zemlji+tu&odvojeno od zgrade&a mo'e imati za predmet zgradu (ez
zemlji+ta.Predmet *ipoteke mo'e (iti stan koji se nalazi u svojini pojedin)a ili
poslovna prostorija.4ipoteka je mogu,a i na suvlasni"kom dijelu nepokretnosti.
61
STVARNO PRAVO
9ogu,e je *ipoteku konstituisati za isto potra'ivanje na vi+e zemlji+no7knji'ni*
tijela.Ovakva *ipoteka naziva se simultana7zajedni"ka *ipoteka..ajedni"ka *ipoteka
se ustanovljava u slu"aju kada je vrijednost jednog zemlji+no7knji'nog tijela manja
od iznosa potra'ivanja.
A7972a'onopravni o"no!
:-8-1-%ipote$a i potra0ivanje
5ao i svaki zalo'ni povjerila) *ipotekarni povjerila) ima dvije vrste prava
2. Pravo potra'ivanja prema du'nikuG
#. .alo'no pravo na *ipotekarnoj nepokretnosti.
4ipotekarni povjerila) nalazi se u o(liga)ionom odnosu sa du'nikom.5ao i ostali
povjerio)i ima pravo za*tjevati od du'nika da ispuni o(avezu a ako to ovaj ne u"ini
do(rovoljno&mo'e tra'iti da se namiri iz du'nikove imovinske mase&a to zna"i iz
vrijednosti (ilo koje du'nikove stvari..a razliku od o(i"ni* povjerila)a&koji se mogu
naplatiti samo iz du'nikove imovinske mase&*ipotekarni povjerila) mo'e naplatiti
svoje potra'ivanje i iz *ipotekovane nepokretnosti.
Na pasivnoj strani kod *ipoteke naj"e+,e postoji samo jedno li)e.Ono je du'nik i u
isto vrijeme vlasnik *ipotekovane nepokretnosti.%ogaa se i to da je jedno li)e
du'nik u o(liga)ionom odnosu&a da neko drugo li)e pristaje da se *ipoteka
konstitui+e na njegovoj nepokretnosti.
A79797Prava (ipo$e%arnog poverio,a
Pravo namirenja i# vrijednosti ;ipote$ovane stvari ako *ipotekarni du'nik ne
ispuni svoju o(avezu iz dospjelosti je osnovno pravo na koje ima *ipotekarni
povjerila).4ipotekarni povjerila) nema ni pravo ni da upotre(ljava nepokretnost&niti
pravo da pri(ira plodove&niti ima dr'avinu na stvari.%a (i do+lo do realiza)ije
potra'ivanja *ipotekarni povjerila) tre(a da do(ije izvr+nu ispravu.Pravosna'na
odluka suda prestavlja izvr+nu ispravu za realiza)iju potra'ivanja iz vrijednosti
*ipotekovane nepokretnosti. Na osnovu ovakve ili sli"ne izvr+ne isprave-platni
nalog&sudsko poravnanje$*ipotekarni povjerila)
Pravo prvenstva u naplati potra0ivanja je sljede,e pravo *ipotekarnog
povjerio)a koje ima prilikom naplate svog potra'ivanja iz vrijednosti *ipotekovane
nepokretnosti.
On ima pravo da se naplati prije o(i"ni* povjerila)a (ez o(zira da li je nji*ovo
potra'ivanje nastalo prije ili poslije prava potra'ivanja *ipotekarnog
povjerio)a.Ukoliko vrijednost *ipotekovane nepokretnosti (ude manja od
potra'ivanja *ipotekarnog povjerio)a isti ,e razliku potra'ivanja poku+ati naplatiti iz
imovinske mase du'nika u kom slu"aju gu(i prvenstvo u naplati preostalog
potra'ivanja.5ada postoji vi+e *ipotekarni* potra'itelja prednost ima onaj "ija je
*ipoteka ranije ste"ena u )jelokupnom namirenju potra'ivanja a kasniji *ipotekarni
povjerio)i se namiruju iz ostatka ili imovinske mase du'nika.
Pravo sljedovanja se ogleda u tome da *ipotekarni povjerila) ima pravo da se
naplati iz vrijednosti koja se do(ija prodajom *ipotekovane nepokretnosti (ez o(zira
da li se stvar nalazi u rukama *ipotekarnog du'nika ili je pre+la u svojinu tre,eg
li)a.%ok se *ipotekovana nepokretnost nalazi kod du'nika dovoljno je postojanje
62
STVARNO PRAVO
prava prvenstva naplate iz stvari.Ako du'nik proda *ipotekovanu nepokretnost i
prenese pravo svojine na pri(avio)a&u tom slu"aju potre(no je da pri(avila) ima
pravo sljedovanja.
5od *ipoteke za razliku od ru"ne zaloge &stvar ostaje u dr'avini du'nika&i on je mo'e
upotre(ljavati i pri(irati plodove od nje&kao +to je mo'e otuiti ili ponovo zalo'iti.%a
(i povjerila) (io siguran potre(no je da ima pravo slijedovanja&a to zna"i da se isti
mo'e naplatiti (ez o(zira kod koga se stvar nalazi..a *ipoteku je potre(no da se
dosljedno provede na"elo upisa i pouzdanja u zemlji+ne knjige.
Pravo namirenja prije dospjelosti se odnosi na prinudnu naplatu potra'ivanja i
prije dospjelosti iz razloga kontinuiranog o+te,enja i smanjenja vrijednosti
*ipotekovane imovine od strane *ipotekovanog du'nika.Isto tako *ipotekarni
povjerila) ima pravo da za*tjeva za+titu i protiv postupaka tre,i* li)a kojima se
nanosi +teta *ipotekovanoj nepokretnosti.
A7:7Prava v'a!ni%a (ipo$e%ovane nepo%re$no!$i
3potreba ili pribiranje plodova pripada vlasniku ili tre,em li)u *ipotekovane
nepokretnosti od momenta zasnivanja *ipotekovanog odnosa pa i kasnije u toku
trajanja *ipoteke.%akle&i poslije zasnivanja *ipoteke du'nik ima sva ovla+,enja koja
redovno sadr'i pravo svojine.Na ovaj na"in du'nik lak+e otpla,uje rate koje duguje i
da se na kraju oslo(odi *ipoteke.
Raspola,anje je sljede,e pravo du'nika tako da vlasnik nepokretnosti mo'e
slo(odno raspolagati svojom nepokretno+,u i poslije zasnivanja *ipoteke.Otuda on
mo'e prodati & razmjeniti& pokloniti&zasnovati pravo plodou'ivanja na *ipotekovanoj
nepokretnosti.4ipotekarni povjerila) ima pravo sljedovanja &i on na osnovu toga
mo'e za*tjevati od (ilo kojeg li)a koje dr'i nepokretnost pravo na namirenje
potra'ivanja iz vrijednosti *ipotekovane stvari.Ve, zalo'enu stvar du'nik mo'e i
dalje zalagati.
A7;7Re"o!'ie" (ipo$e%a
Pravo *ipoteke&kao zalo'no pravo na nepokretnosti&sti"e se upisom u zemlji+nu ili
neku drugu javnu knjigu.Ako ima vi+e *ipotekarni* povjerila)a&ranije upisano
zalo'no pravo u'iva prednost u odnosu na kasnije ste"ene *ipoteke.Raniji
*ipotekarni povjerila) ima pravo da se namiri iz vrijednosti *ipotekovane
nepokretnosti &prije svi* *ipotekarni* povjerila)a koji su *ipoteku stekli poslije
njega.Pri tome odlu"uje trenutak kad je ste"ena *ipoteka a to je trenutak kada
povjerila) podnese prijedlog za upis u javnu knjigu&a ne trenutak kada je nastalo
samo potra'ivanje.Otuda se mo'e dogoditi da povjerila) "ije je potra'ivanje nastalo
kasnije & predu*itri povjerio)a koji su ranije zaklju"ili ugovore&ako upisom u
zemlji+nu knjigu stekne *ipoteku prije nji*.
A7?7Pre!$ana% (ipo$e%e u!'e" pre!$an%a po$raivana
63
STVARNO PRAVO
Po op!tem pravilu kada potra'ivanje o(ez(jeeno *ipotekom prestane&vlasnik
*ipotekovane nepokretnosti mo'e za*tjevati (risanje *ipoteke iz zemlji+ni* knjiga.
.a prestanak *ipoteke nije dovoljno da du'nik ispuni svoju o(avezu ili da se ona
ugasi na drugi na"in.Potre(no je da se *ipoteka&koja je upisana u zemlji+ne knjige
&ispi+e iz nji*.>to zna"i da ga+enje potra'ivanja ne povla"i prestanak *ipoteke&nego
samo omogu,ava vlasniku da za*tjeva ispis *ipoteke iz zemlji+ni* knjiga.
Ispunjenje o(aveze je redovan i naj"e+,i slu"aj prestanka potra'ivanja
o(ez(jeenog *ipotekom&ali postoje i ovi slu"ajevi
2. %ogovor da se ustupi zamjenska stvar umjesto onog +to se dugujeG
#. Pre(ijanje ili kompenza)ijaG
6. Otpu+tanje dugaG
8. Prenov-nova)ija$G
:. Protek vremena i
?. Smrt du'nika ili povjerio)a kod o(aveza koje su nastale s o(zirom na li"ne
oso(ine ugovornika ili s o(zirom na li"ne sposo(nosti du'nika.
Sjedinjenje ili $on<u#ija nastaje kad jedno te isto li)e postane i povjerila) i
du'nik.Ako povjerila) naslijedi svog du'nika&potra'ivanje koje je imao ranije
prestaje&jer je do+lo do sjedinjenja u o(liga)ionom odnosu.Ako je povjerio"evo pravo
o(ez(jeeno *ipotekom upisanom u zemlji+ne knjige u tom slu"aju o(aveza
sjedinjenjem prestaje kada se *ipoteka ispi+e iz zemlji+ni* knjiga.
I#u#eta$ u slu(aju #astarjelosti se javlja u slu"aju kad *ipoteka ne prestaje ako
potra'ivanje *ipotekarnog povjerio)a zastari.Otuda du'nik ne mo'e tra'iti ispis
*ipteke iz zemlji+ni* knjiga.
A7<7Pre!$ana% (ipo$e%e nezavi!no o" pre!$an%a po$raivana
Po op!tem pravilu u nekim slu"ajevima prestanak *ipoteke povla"i za so(om i
ga+enje potra'ivanja.Ali nije uvijek tako.9o'e se dogoditi da *ipoteka prestane a da
potra'ivanje ostaje.
Odricanje ;ipote$e mo'e se desiti kada to u"ini povjerila) jednostranom izjavom
volje.U tom slu"aju potra'ivanje ostaje jer se odri)anjem od *ipoteke ne gasi.Izjava
tre(a da (ude data u pismenom o(liku kod suda koji vodi zemlji+ne knjige&a da (i
*ipoteka prestala mora se izvr+iti ispis iz zemlji+ni* knjiga.
Nenastupanje uslova i prote$ ro$a je naredni prestanak *ipoteke&te i u ovom
slu"aju se mora tra'iti ispis iz javni* knjiga.
5onsolidacija je naredni prestanak *ipoteke u kojem se mo'e tra'iti ispis iz
zemlji+ni* knjiga a javlja se kada isto li)e postane i povjerila) i du'nik.Vlasnik
*ipotekovane nepokretnosti koji je konsolida)ijom postao *ipotekarni
povjerila)&mo'e za*tjevati da se *ipoteka ispi+e iz zemlji+ni* knjiga.U tom slu"aju
njemu kao povjerio)u ostaje o(i"no potra'ivanje prema du'niku&a nepokretnost se
oslo(aa *ipoteke.On naravno mo'e zadr'ati *ipoteku i zajedno sa nepokretnosti
istu prenijeti na tre,e li)e.
Prestanak potra'ivanja i *ipoteke se ne moraju vremenski podudarati .
64
STVARNO PRAVO
Prodaja ;ipote$ovane nepo$retnosti u i#vr!nom postup$u je sljede,i na"in
prestanka *ipoteke.Tu postoje dvije situa)ije
2. 5ad javnu prodaju za*tjeva *ipotekarni povjerila) koji mo'e za*tjevati da se
namiri iz *ipotekovane nepokretnosti ako du'nik ne ispuni svoju o(avezu u
roku.
#. 5ad javnu prodaju tra'e o(i"ni povjerio)i &*ipoteka prestaje na dan kada
rje+enje o predaji nepokretnosti kup)u postane pravosna'no.4ipoteka se iz
zemlji+ni* knjiga ispisuje po slu'(enoj du'nosti.I u ovom slu"aju *ipotekarni
povjerila) se namiruje prije o(i"ni* povjerila)a&te se mo'e desiti da
*ipotekarni povjerila) se namiri u )ijelosti&a o(i"ni povjerio)i djelimi"no.
Propast stvari se de+ava kada propadne *ipotekovana nepokretnost &ali ako se
nepokretnost ponovo uspostavi (ilo prirodnim putem&(ilo radom *ipoteka se
o(navlja.Sli"no tome ako se za sru+enu zgradu do(ije osigurana suma nov)a ili
naknada +tete z(og ru+enja &*ipoteka prestaje da postoji&ali se za to na do(ijenom
nov)u uspostavlja zalo'no pravo u korist *ipotekarnog povjerio)a.
65
STVARNO PRAVO
III7Z'=/&I.NI R'>ISTRI
67POJA4
.emlji+ni registri su javne knjige u koje se upisuju nepokretne stvari i prava koja se
odnose na nepokretnosti.
Voenje podataka o nepokretnostima ima za )ilj da li)ima koja se za to
interesuju&omogu,i
a. saznanje o ta"nom polo'aju&prostiranju i grani)ama nepokretnostiG
(. vrsti i kvalitetu zemlji+taG
). zgradama koje se na njemu nalazeG
d. pravima koja postoje na zemlji+tu.
%a (i se pravo svojine moglo ste,i na osnovu ugovora&potre(no je da prodava)
mo'e da uvjeri kup)a da je nekretnina koju prodaje njegova i da je kup)u niko ne,e
oduzeti.Tu nije dovoljno da prodava) ima dr'avinu na stvari kao +to je to slu"aj sa
pokretnostima.5ad je rije" o nepokretnostima mogu postojati i neka prava koja se
ne ispoljavaju kroz dr'avinu-*ipoteka&ugovorno pravo pre,e kupovine&negativne
stvarne slu'(enosti$.Otuda potpuni uvid u okolnosti koje su od interesa za
njega&kupa) mo'e ste,i samo ako je ustanovljen registar za nepokretnosti u kojem
,e se upisati svi zna"ajni poda)i i ako su poda)i iz registra dostupni javnosti.
972E4*JI+NO@-NJINI SISTE4
Poam i zna&a zem'i#ni( %niga
.emlji+ne knjige su javni registri koje vode sudovi i u koje se upisuju nepokretne
stvari i stvarna prava na nepokretnostima&kao i neka o(liga)iona prava na ovim
stvarima.
U zemlji+nu knjigu upisuju se dvije vrste nepokretnostizemlji+ta i zgrade.Otuda
naziv zemlji+na knjiga ne odgovara u potpunosti pojmu koji tre(a da o(u*vati.
.emlji+ne knjige su javne knjige.One su javne najprije +to i* vode sudovi kao organi
javne vlasti./avnost zemlji+ni* knjiga ogleda se i u tome +to su poda)i koji se u nji*
upisuju dostupni svima.
U zemlji+ne knjige upisuju se nepokretne stvari..emlji+ne knjige omogu,uju
eviden)iju nepokretnosti.U tome je razlika kada su u pitanju pokretne stvari mada
se za neke pokretne stvari mo'e ustanoviti eviden)ija7(rodovi&kulturna
do(ra&automo(ili&zrakoplovi.U zemlji+nim knjigama vodi se eviden)ija o svim
nepokretnim stvarima a to je u mogu,nosti organizovati zato +to su nepokretne
stvari ograni"ene u (roju i u prostiranju..a pokretne stvari ovakve eviden)ije (i (ile
(esmislene z(og nji*ovog (roja&pokretljivosti i tro+kova.
U zemlji+ne knjige se upisuju ne samo nepokretnosti kao stvari nego i prava koja
postoje na njima.Smisao zemlji+ni* knjiga nije samo u tome da se nepokretnosti
evidentiraju&nego i da se nji*ova pravna situa)ija u"ini dostupnom javnosti.U
zemlji+ne knjige se upisuju stvarna prava na nepokretnostima i neka od o(liga)ioni*
prava koja se odnose na nepokretnosti-pravo pre"e kupovine7pravo otkupa$.Pored
toga u zemlji+ne knjige se mogu upisati i neke "injeni)e koje su od zna"aja za
mogu,nost pri(avljanja prava na nepokretnostima-za(ilje'(a ekspropira)ije$.
66
STVARNO PRAVO
-a$a!$ar zem'i#$a
9oderno ureene zemlji+ne knjige imaju za osnov katastar zemlji+ta.5atastar je
eviden)ija o zemlji+tu koja sadr'i podatke o
a. polo'ajuG
(. o(liku i povr+ini zemlji+ni* par)elaG
). na"inu kori+tenja-kulturi$G
d. plodnostiG
e. katastarskom pri*odu
!. korisniku.
Prvo(itno katastar je slu'io u svr*u oporezivanja i pru'ao je podatke o
katastarskom pri*odu zemlji+ta&a danas katastar ima mnogo +iru primjenu i koristi
se ne samo za svr*u oporezivanja nego i za privredne&upravne&statisti"ke i druge
potre(e kao i za izradu zemlji+ni* knjiga.
5atastar je javna knjiga.Svako mo'e do(iti podatke na uvid u slu'(enim
prostorijama nadle'nog geodetskog organa.Pose(nim propisom mo'e se isklju"iti
davanje u javnost odreeni* podataka iz katastra.
.ainteresovana stranka mo'e za*tjevati i pismenu ispravu o pojedinim katastarskim
poda)ima -uvjerenja&kopije kat.plana&prepisi&izvodi $.
I u ovom slu"aju pose(nim propisom mo'e se ograni"iti izdavanje isprava o
pojedinim poda)ima.Poslove premjera i katastra zemlji+ta vode organi
uprave-op+tinski geodetski organ$&a o(avljanje predmjera i uno+enje podataka u
katastar o(avlja se po slu'(enoj du'nosti.
Osnovna jedini)a u sistemu katastra je katastarska par)ela.To je dio zemlji+ta koje
se koristi na isti na"in-ima istu kulturu$&i pripada istom sopstveniku-ili drugom
korisniku$.U katastru su sve katastarske par)ele jedne op+tine ozna"ene (rojevima
po"ev od jedan na dalje.5atastarska par)ela je jedini)a koja ima trajan karakter&ali
to ne zna"i da ne mo'e do,i do njene podjele.Ako se dogodi da se postoje,a par)ela
mora podijeliti na vi+e par)ela&nove par)ele i dalje nose katastarski (roj stare
par)ele&ali se izra'avaju u o(liku razlomka .
Vi+e par)ela "ini katastarsku op+tinu "ije podru"je se ne poklapa sa podru"jem
op+tine kao dru+tveno7politi"ke zajedni)e.To je u pravilu podru"je jednog naseljenog
mjesta&ali se mo'e o(razovati jedna op+tina za dva ili vi+e mjesta&kao +to se
podru"je jednog mjesta mo'e podijeliti na dvije ili vi+e katastarski* op+tina.%vije ili
vi+e katastarski* op+tina sa"injavaju katastarski srez.
5atastar ima zna"aj !akti"ke eviden)ije nepokretnosti&zemlji+na knjiga ima karakter
pravne eviden)ije.Upis u katastar ne dovodi do pri(avljanja stvarni* prava na
nepokretnosti jer takav zna"aj ima samo zemlji+na knjiga.
Odnos izmeu katastra i zemlji+ni* knjiga sastoji se u ovome
a. katastar predstavlja osnovu eviden)ije o zemlji+tu i drugim nepokretnostima
jer sadr'i podatke koji su izvorno do(ijeni geodetskim pemjerom zemlji+ta.
(. zemlji+ne knjige i sve slu'(ene eviden)ije o nepokretnim stvarima sadr'e
podatke koji nisu do(ijeni neposredno&nego se oslanjaju na
katastar.Nepokretnosti se u zemlji+nim knjigama ozna"avaju prema poda)ima
iz katastraG
67
STVARNO PRAVO
). katastarska par)ela je prirodna )jelina&zemlji+no knji'no tijelo je pravna
)jelinaG
d. katastarska par)ela slu'i i kao osnova za !ormiranje zemlji+no7knji'nog
tijela./edno zemlji+no7knji'no tijelo mo'e se sastojati od jedne jedine
katastarske par)ele&a mo'e (iti sastavljeno i od vi+e katastarski* par)ela&dok
jedna katastarska par)ela ne mo'e sadr'ati vi+e zemlji+no7knji'ni* tijela.
5ad je zemlji+no7knji'no tijelo sastavljeno od vi+e katastarski* par)ela potre(ni su
ovi uslovi
a. par)ele tre(aju da pripadaju istom korisnikuG
(. par)ele tre(a da (udu optere,ene na isti na"in-izuzev stvarni* slu'(enosti$G
). par)ele tre(a da se nalaze u istoj katastarskoj op+tini&a zemlji+ta ne moraju da
grani"e jedna sa drugim&mogu (iti udaljena jedna od drugog&ali moraju (iti u
istoj katastarskoj op+tini.
Sa!$av zem'i#ni( %niga
.emlji+na knjiga se sastoji od
2. glavne knjigeG
#. z(irke ispravaG
a u +irem smislu ovdje spadaju jo+
6. z(irka katastarski* planovaG
8. registriG
:. pomo,na eviden)ija-dnevnik$..
67 .'avna %niga
>/AVNA 5N&I>A slu'i za upis zemlji+ta i zgrada i prava na
nepokretnostima..emlji+no knji'na prava se sti"u&prenose&ograni"avaju i prestaju
upisom u glavnu knjigu.Dlavna knjiga se sastoji od zemlji+no7knji'ni* ulo'aka.Svaki
od nji* ima svoj redni (roj..emlji+no knji'ni ulo'ak se vodi za jedno zemlji+no7
knji'no tijelo.U tome je smisao sistema realni* !olija.Eviden)ija se vodi po
nepokretnostima kao trajnijem elementu& a ne kao negdje prema imenima
korisnika.
Dlavna knjiga o(u*vata zemlji+ta u jednoj katastarskoj op+tini.Otuda u jednom
zemlji+no7knji'nom sudu postoji onoliko glavni* knjiga koliko ima katastarski*
op+tina na podru"ju tog suda.
Ako za to postoji potre(a glavna knjiga se mo'e sastojati od vi+e svezaka-tada
postoji prva sveska glavne knjige&druga sveska i tako dalje$ ili se mo'e ustanoviti
tzv.dopunska sveska.
Zemlji!no7$nji0ni ulo0a$
.emlji+no7knji'ni ulo'ak je sastavni dio glavne zemlji+ne knjige.Dlavna knjiga i nije
ni+ta drugo do skup zemlji+no7knji'ni* ulo'aka povezani* i pro+iveni* jamstvenikom
u jednu )jelinu.U zemlji+no knji'ni ulo'ak upisuje se jedno zemlji+no7knji'no tijelo.To
mo'e (iti zemlji+te ili zgrada..emlji+no knji'ni ulo'ak ima tri listapopisni&vlasni"ki i
teretni list.
68
STVARNO PRAVO
Popisni list )list A posjedovnica* o(u*vata dva odjeljka.U prvi upisuje se
zemlji+no7knji'no tijelo sa sastavnim dijelovima-katastarskim par)elama$ ako i*
ima.Ako se zemlji+no7knji'no tijelo sastoji od vi+e katastarski* par)ela one se
upisuju jedna ispod druge.
.a svaku par)elu upisuje se (roj pod kojim se ona vodi u katastarskom planu&zatim
se upisuje oznaka nepokretnosti-zemlji+te (ez zgrade&ku,a sa ku,i+tem i
dvori+tem&vrt itd.$. i povr+ina u *ektarima&arima i kvadratnim metrima&ako i
eventualne primjed(e.%rugi odjeljak popisnog lista predvien je za upis stvarni*
prava koja su povezana sa pravom svojine na zemlji+no7knji'nom tijelu.Prema
pravnim pravilima predratnog prava&stvarna slu'(enost kao pravo svakida+njeg
korisnika povlasnog do(ra tre(alo (i da se upisuje u popisni list zemlji+no knji'nog
tijela.Ista stvarna slu'(enost kao o(aveza svakida+njeg korisnika poslu'nog do(ra
upisuje se u teretni list drugog zemlji+no7knji'nog tijela i s pozivom na upis u
popisnom listu do(ra.
Ograni"enja prava svojine na nepokretnosti&tereti i o(aveze koje su ustanovljene
imperativnim zakonskim normama prema predratnim pravilima tre(aju se u"initi
vidljivim u popisnim listovima i to na drugoj strani)i.
Vlasni($i list) list+vlastovnica*sadr'i podatke o imenu korisnika-sopstvenika$ i
pravni osnov pri(avljanja prava svojine-ugovor o prodaji&ugovor o
poklonu&testament&sudska odluka&rje+enje upravnog organa$.Pored toga u vlasni"ki
list se upisuju ograni"enja u pogledu upravljanja ili raspolaganja zemlji+no7knji'nim
tijelom koja su vezana za li"nost korisnika-maloljetnost& oduzimanje poslovne
sposo(nosti$.
Pravni osnov pri(avljanja pokazuje kako je li)e koje je sada upisano kao koristik
steklo pravo svojine.To je od velikog zna"aja jer je upis u zemlji+ne knjige
kauzalan.Upis u zemlji+ne knjige ne proizvodi pravna dejstva samim tim +to je
izvr+en&nego samo onda ako je uknji'enje izvr+eno na osnovu punova'nog
osnova..ato ako je ugovor o prodaji ni+tav ili ru+ljiv pa je poni+ten&upis koji je po
takvom osnovu izvr+en (i,e (risan pa kupa) ne,e ste,i pravo svojine.
U vlasni"ki list se upisuju ograni"enja u pogledu raspolaganja zemlji+no7knji'nim
tijelom koja se odnose na li"nost sopstvenika nepokretnosti-maloljetnost&oduzeta
poslovna sposo(nost i sl.$.
U vlasni"ki list se unosi napomena-"ini se vidljivim$da je u teretni list upisano
ovakvo ograni"enje.Isto tako sve za(rane otuenja i optere,enja upisuju se u teretni
list&a samo se napominju u vlasni"kom listu.
Teretni list) list po a#bu(nom redu+? list po abecedi+teretovnica* sadr'i
upis stvarni* i drugi* zemlji+no7knji'ni* prava koja optere,uju zemlji+no7knji'no
tijelo&ograni"enja u raspolaganju koja pogaaju svakog sopstvenika nepokretnosti i
sve za(rane otuenja i optere,enja.
U teretni list se unosi *ipoteka i nat*ipoteka&li"ne slu'(enosti&realni tereti&pravo
pre"e kupovine&pravo otkupa i pravo zakupa.5ad jedno li)e ima ugovorno pravo
pre"e kupovine upisano u zemlji+ne knjige&onda na sopstveniku zemlji+no7knji'nog
tijela postoji o(aveza da prilikom namjeravane prodaje ponudi nepokretnost nosio)u
prava pre"e kupovine.
5ada se ka'e da se u teretni list upisuju stvarna i druga zemlji+no7knji'na
prava&tre(a imati u vidu da se ona upisuju u zemlji+ne knjige kao o(aveze
sopstvenika zemlji+no7knji'nog tijela-o(aveza da trpi pravo plodou'ivanja&o(aveza
da trpi pravo stvarne slu'(enosti&o(aveza da trpi pravo *ipoteke zalo'nog
povjerio)a i sl.$.
69
STVARNO PRAVO
Teretni list je namjenjen o(avije+tenju kup)a o tome koje sve o(aveze&ograni"enja i
terete ima sada+nji sopstvenik nepokretnosti&jer ,e te o(aveze&tereti i ograni"enja
pogaati i njega ako pri(avi pravo svojine.
Postoje tereti i o(aveze koje se odnose na (ilo kog sopstvenika zemlji+no7knji'nog
tijela po samom zakonu.Ova ograni"enja se po pravilu ne upisuju u zemlji+ne
knjige&a ako zakon predvidi upis ovakvi* ograni"enja u javne knjige ista se upisuju u
popisni list.
.a(rana otuenja i optere,enja nepokretnosti upisuju se u teretni list.
97 2bir%a i!prava
.(irka isprava je skup isprava na osnovu koji* se vr+e upisi u glavnu knjigu..a svaki
upis potre(no je podnijeti zemlji+no7knji'nom sudu odreene isprave.Na primjer
kupa) tre(a da podnese pismeno sastavljen ugovor o prodaji i pismenu izjavu
zemlji+no7knji'nog pret*odnika o tome da pristaje da se kupa) uknji'i.
Poklonoprima) tre(a da podnese pismeni ugovor o daru i pismenu izjavu
poklonodav)a da pristaje na uknji'enje poklonoprim)a.Nasljednik tre(a da podnese
testament ili rje+enje ostavinskog suda o nasljeivanju itd.
Prema predratnim pravilima samo upisom u glavnu knjigu se mogu
ste,i&prenijeti&ograni"iti ili prestati zemlji+no7knji'na prava.
.(irka isprava mo'e samo o(ja+njavati nedovoljno jasne upise.Ako je sadr'ina
isprave u protivrije"nostima sa upisima u glavnoj knjizi&odlu"uje upis u glavnu
knjigu.Isprava se ne mo'e upotre(iti kao dokaz nasuprot sadr'ini upisa u zemlji+ne
knjige.
.(irka ispava mo'e do(iti konstitutivno dejstvo.To ,e (iti u slu"aju kad se (itna
sadr'ina isprave ne mo'e ukratko izraziti&pa se u samoj knjizi upu,uje na pojedina
mjesta u ispravama.Tada&ovi dijelovi isprave koja slu'i kao pravni osnov imaju
pravno dejstvo kao sastavni dio glavne knjige.
:7-a$a!$ar!%i p'anovi
.(irka katastarski* planova je dio zemlji+ne knjige.5atastar zemlji+ta i zemlji+ne
knjige tre(a stalno da (udu u saglasnosti.Sve promjene u pogledu zemlji+no7
knji'nog tijela&poda)i o o(jektima na zemlji+tu i predstavljanja u planovima
sprovode se i u katastru i u zemlji+noj knjizi.
;7Regi!$ri
Registri su pomo,ne knjige koje omogu,avaju lak+e i (r'e snala'enje u glavnoj
knjizi.Postoje sljede,i registri
1.Stvarni re,istar koji predstavlja popis katastarski* par)ela u jednoj
katastarskoj op+tini.Par)ele su navedene onim redom kojim su ozna"ene u
katastarskom planu&a pored toga u susrednom stup)u ozna"en je (roj zemlji+no7
knji'nog ulo+ka.5ada se zna (roj katastarske par)ele&
lako se mo'e na,i (roj zemlji+no7knji'nog ulo+ka u kome su upisani svi
potre(ni poda)i.Uz stvarni registar mo'e postojati i spisak ku,ni* (rojeva&a prema
(roju ku,e mo'e se prona,i i (roj katastarske par)ele i (roj zemlji+no7knji'nog
ulo+ka.
7-
STVARNO PRAVO
8.Imeni$ predstavlja az(u"ni-a(e)edni$ spisak sopstvenika i drugi* titulara
zemlji+no7knji'nog prava-*ipotekarni povjerio)i&plodou'ivao)i..$.Uz ime li)a
navedeni su (rojevi zemlji+no knji'ni* ulo'aka u kojima su upisana njegova prava i
to pose(no za vlasni"ki list i pose(no za teretni list.Na taj na"in lako se mo'e
utvrditi da li neko li)e ima zemlji+no7knji'no pravo&a u slu"aju da ima&da li je rije" o
pravu svojine ili o nekom drugom pravu.
@-Pomo1na evidencija7 .emlji+no7knji'ni sudovi vode i niz drugi* pomo,ni*
knjiga.
:7NA/E*A 2E4*JI+NO@-NJINO. PRAVA
Pod na"elima zemlji+no7knji'nog prava podrazumjevaju se najop+tija pravila koja
va'e u ovoj o(lasti.Neka od ti* pravila su (ila izri"ito predviena u predratnom
zakonodavstvu&dok su druga !ormulisana uop+tavanjem iz )jeline zemlji+no7knji'nog
prava.
Postoje sljede,a na"ela zemlji+no7knji'nog prava
2. na"elo upisa ili !ormalno na"eloG
#. na"elo javnostiG
6. na"elo pouzdanja u zemlji+ne knjigeG
8. na"elo prvenstvenog reda i
:. na"elo legaliteta.
:767Na&e'o upi!a
Na"elo upisa ozna"ava da se stvarna prava na nepokretnostima mogu ste,i samo
upisom u zemlji+ne knjige.
Upis u zemlji+ne knjige-uknji'(a$&prestavlja na"in pri(avljanja stvarni* prava na
nepokretnostima.Ugovor sam po se(i ne prenosi pravo svojine.Ugovor o prodaji ili
drugi ugovor-poklon&razmjena$ prestavlja samo pravni osnov za pri(avljanje prava
svojine.%a (i se pravo svojine prenijelo sa prodav)a na kup)a potre(an je i odreen
na"in pri(avljanja.5od pokretni* stvari to je predaja&kod nepokretni* stvari je
uknji'(a.5ad prodava) preda nepokretnost u dr'avinu-klju" od stana$kupa) jo+
uvijek nije stekao pravo svojine ako uz to svoje pravo nije upisao u zemlji+ne
knjige.Otuda i poslije zaklju"enja ugovora prodava) jo+ uvijek ima pravo svojine sve
dok se kupa) ne uknji'i.To zna"i da uknji'(a predstavlja onaj prelomni trenutak u
kome kupa) sti"e pravo svojine na nepokretnosti&a prodava) prestaje da (ude
sopstvenik..a to se i ka'e da upis prava svojine u zemlji+ne knjige ima konstitutivno
dejstvo.Sve +to je do upisa preduzeto&zaklju"enje ugovora o prodaji
nepokretnosti&ovjera pismenog ugovora u sudu su pripreme u sklopu uknji'(e prava
svojine na nepokretnosti&*ipoteku ili stvarnu slu'(enost.
Prema na"elu upisa stvarna prava na nepokretnostima sti,u se i prestaju upisom u
zemlji+ne knjige.Ono je najdosljednije kod *ipoteke i realni* tereta.4ipoteka ne
mo'e postojati na drugi na"in izuzev kao knji'no pravo&samo upis u zemlji+ne knjige
joj daje egzisten)iju.4ipoteka se mo'e ste,i samo upisom u zemlji+ne knjige ili
druge javne knjige.
:797Na&e'o avno!$i
71
STVARNO PRAVO
.emlji+ne knjige su javne knjige i dostupne su na taj na"in da svako mo'e tra'iti da
pogleda (ilo koji zemlji+no7knji'ni ulo'ak i za*tjevati da mu se izda pismeni izvod iz
zemlji+ni* knjiga.Pravo razgledanja odnosi se na glavnu knjigu i na z(irku isprava
kao i pomo,ne knjige.Svako li)e mo'e tra'iti da pregleda zemlji+ne knjige i
za*tjevati prepise ili izvadke&(ez o(zira da li ima i mo'e da doka'e postojanje nekog
pravnog interesa.
Otuda se niko nemo'e pozvati na to da mu sadr'ina zemlji+ni* knjiga nije (ila
poznata.Poznavanje zemlji+no7knji'nog stanja se pretpostavlja i ta je pretpostavka
neo(oriva.
Onaj ko nije ispitao stanje nepokretnosti u zemlji+nim knjigama ne mo'e se pozvati
na svoju savjesnost.Savjesnost prestavlja nepoznavanje odreene "injeni)e koja se
mo'e opravdati.
9eutim (a+ z(og toga +to su zemlji+ne knjige javne i +to je svima pru'ena
mogu,nost da se sa nji*ovom sadr'inom upoznaju&ne mo'e se opravdati to +to se
jedno li)e nije sa njima upoznalo.Savjesnost u pogledu zemlji+no7knji'nog stanja ne
mo'e postojati.9ogu,a je savjesnost samo kod vanknji'nog stanja.
%ruga (itna oso(ina na"ela javnosti je ta +to iste vode organi javne vlasti7zemlji+no7
knji'ni sudovi.Finjeni)a +to zemlji+ne knjige vode sudovi omogu,ava potpunu
nepristrasnost kad je rije" o sadr'ini upisa.To je vaoma (itno za pravni promet
nepokretnosti&stvara sigurnost i potpunu proved(u na"ela zakonitosti..(og
vjerodostojnosti nema stra*a da li je ono +to je upisano u zemlji+ne knjige ispravno i
da li je upis izvr+en u skladu sa zakonom.
:7:7Na&e'o pouz"ana u zem'i#ne %nige
Na"elo pouzdanja u zemlji+ne knjige upu,uje na to da je sadr'ina zemlji+ni* knjiga
vjerodostojna&a to zna"i istinita i potpuna.Otuda ako se neko li)e prilikom kupovine
nepokretnosti ili preduzimanja nekog drugog pravnog posla u pogledu
nepokretnosti&pouzda u sadr'inu zemlji+ni* knjiga&i pri tome je savjesno&pri(avi,e
pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti i u slu"aju kad zemlji+na
knjiga nepotpuno ili neta"no izra'ava pravo stanje koje uistinu postoji.
Smisao na"ela povjerenja u zemlji+ne knjige jeste u tome da se savjesni pri(avila)
prava svojine i drugi* stvarni* prava na nepokretnosti mo'e pouzdati u zemlji+ne
knjige i onda kada stanje u njima nije istinito ili nije potpuno.Pouzdanje mo'e (iti
pozitivno ili negativno.
Poziitivni smisao pouzdanja u zemlji+ne knjige ogleda se u tome +to se savjesni
pri(avila) stvarnog prava na nepokretnosti-savjesno tre,e li)e$mo'e pouzdati da
sve +to je u zemlji+ne knjige upisano kao pravo&zaista postoji.
Negativni smisao pouzdanja u zemlji+ne knjige odnosi se na potpunost zemlji+ni*
knjiga.Prava koja nisu upisana&a mogu se ina"e upisati u zemlji+ne knjige&kao i
prava koja su (ila upisana pa su eksta(ula)ijom iz(risana ne mogu se suprostaviti
savjesnom tre,em li)u koje pri(avlja pravo svojine ili drugo stvarno pravo na
nepokretnosti.Svjesni pri(avila) stvarnog prava na nepokretnosti mo'e se pouzdati
da ono +to nije upisano u zemlji+ne knjige pravno ne postoji.
Pr-1.Ako vlasnik koji je upisan u zemlji+ne knjige proda jedom li)u nepokretnosti i
istom ne dozvoli upis u knjige i ne preda mu nepokretnost &a pritom istu
nepokretnost proda drugom li)u koji izvr+i upis u zemlji+ne knjige.Nekretnina
pripada li)u koje je kasnije kupio nekretninu i koji se prvi upisao u zemlji+ne7knjige i
koji je (io savjestan i koji se oslonio na sadr'inu zemlji+ni* knjiga.
72
STVARNO PRAVO
Pr-8-Ako vlasnik proda i preda nepokretnost jednom li)u koji se ne upi+e u
zemlji+ne knjige&a potom zaklju"i isti ugovor sa drugim kup)em i ovom drugom
dozvoli upis u zemlji+ne knjige.Prvi ima !akti"ku vlast na stvari&a drugi kupa) upisan
je u zemlji+ne knjige.Spor ,e se rije+iti u korist kasnijeg kup)a koji je svoje pravo
upisao u zemlji+ne knjige.
Ii)e koje kupuje nepokretnosti tre(a najprije da provjeri u zemlji+nim knjigama da li
je nepokretnost upisana na ime prodav)a i da li mo'da nije stigla neka mol(a koja
(i imala prvenstvo pred njegovim za*tjevom.On tre(a da provjeri i to da li je
sopstvenik upisan tri godine-!ik)ija apsolutne ta"nosti zemlji+ni* knjiga$.Ali sve to
nije dovoljno.%a (i mogao da stekne pravo svojine na nepokretnosti&kupa) mora da
provjeri i vanknji'no stanje nepokretnosti.To zna"i da je du'an da ispita ko dr'i
nepokretnost&da li je to sam sopstvenik&ili neko drugo li)e&a u ovom drugom slu"aju
tre(a da ispita po kom pravnom osnovu to li)e dr'i nepokretnost.
:7;7Na&e'o 'ega'i$e$a
Na"elo legaliteta ozna"ava da zemlji+no knji'ni sud ispituje po slu'(enoj du'nosti da
li su ispunjeni zakonom predvieni uslovi za upis.U prvom redu se o)jenjuju !ormalni
uslovi za upis u zemlji+ne knjige.On se ne upu+ta u o)jenu punova'nosti pravnog
posla koji slu'i kao pravni osnov za upis.Ako je pravni odnos ni+tav z(og protivnosti
ustavnim na"elima&prinudnim propisima ili moralu&zemlji+no7knji'ni sud je du'an
ispitati da li ovakav nedostatak postoji i da od(ije mol(u za upis ako utvrdi njegovo
postojanje.Prema tome postoje dvije vrste uslova koje ispituje zemlji+no7knji'ni sud
2. ;ormalni uslovi predvieni pravnim pravilima zemlji+no7knji'nog pravaG
#. 9aterijalno pravni uslovi predvieni u pojedinim pravnim propisima
Prema pravnim pravilima zemlji+no7knji'nog prava zemlji+no7knji'ni sud ,e dozvoliti
upis ako su ispunjeni ovi uslovi
2. ako prema zemlji+no7knji'nom stanju nema prepreka za upisG
#. ako su stranke sposo(ne da raspola'u predmetom na koji se odnosi upis a
podnosila) ovla+ten da podnese mol(uG
6. ako se prijedlog za upis zasniva na sadr'ini podnijeti* ispravaG
8. ako isprava ima o(lik koji je potre(an za dozvolu upisa.
.emlji+no7knji'ni sud najprije ispituje da li prema dotada+njem stanju zemlji+ni*
knjiga ima ili nema prepreka za upis koji se mol(om tra'i.Pri primitku mol(e
slu'(enik koji vodi knjige sastavlja izvje+taj o sadr'ini postoje,i* upisa u zemlji+no
knji'nom ulo+ku.9ol(a se ispituje na osnovu izvje+taja o zemlji+no7knji'nom stanju i
ako se utvrdi da nema smetnji dozvoljava se upis.
Ako ima smetnji knji'ni pred*odnik nije vi+e sopstvenik ili nepokretnost nije upisana
u zemlji+ne knjige sud ,e od(iti mol(u za upis.
Sud takoe po slu'(enoj du'nosti ispituje da li je pret*odnik sposo(an da raspola'e
zemlji+no7knji'nim pravom-poslovna sposo(nost a za pravna li)a i pravna
sposo(nost$kao i da li molila) mo'e ste,i zemlji+no7knji'no pravo.
Sud ispituje da li se prijedlog za upis zasniva na sadr'ini podnijeti* isprava.Sud ne
mo'e dozvoliti vi+e od onoga +to sadr'i isprava.
Sud ispituje da li isprava na osnovu koje se tra'i upis ima onaj o(lik koji se za*tjeva
za upis.Isprava ne smije imati takve vidljive nedostatke koji sla(e njenu
vjerodostojnost.
:7?7Na&e'o prven!$va0priori$e$a1
73
STVARNO PRAVO
Na"elo prvenstva ureuje pravno dejstvo jednog upisa u odnosu na drugi upis
prema vremenskom redoslijedu.Raniji upis u'iva prvenstvo u odnosu na kasnije&a
ovaj u odnosu na jo+
kasnije upise-prvenstveni red ili rang upisa$.Onaj koji je ranije upisan u zemlji+nu
knjigu ima ja"e pravo od onoga koji je svoje pravo upisao kasnije.
U slu"aju kada jedan isti zemlji+no7knji'ni pret*odnik zaklju"i jedan za drugim dva
ugovora o prodaji nepokretnosti sa dvoji)om kupa)a&prednost ,e prema pravnim
pravilima o zemlji+nim knjigama imati kupa) koji je&pod uslovom da je (io
savjestan-a to zna"i ako nije znao i nije mogao znati za raniji ugovor$ ranije zatra'io
upis u zemlji+ne knjige&a ne onaj koji je prvi zaklju"io ugovor.
Pravo dejstva upisa u zemlji+ne knjige po"inje jo+ od trenutka kada je za*tjev za
upis podnijet zemlji+no7knji'nom odjeljenju suda a ne od trenutka kada je sud donio
rje+enje ili od trenutka kad je&mol(i za upis sadr'ano sve ono +to je od va'nosti za
upis&te ako je mol(a ispravno sastavljena i ako sadr'i potre(ne elemente&rje+enjem
o dozvoli upisa samo se potvruje ispravnost za*tjeva.S toga za redoslijed upisa nije
mjerodavan trenutak izvr+enog upisa nego trenutak kada je za*tjev za upis stigao
zemlji+no7knji'nom odjeljenju suda.%a (i se +to pre)iznije odredio red prvenstva&u
zemlji+no7knji'nom pravu se primjenjuje astronomsko ra"unanje vremena +to zna"i
da se prioritet ra"una ne samo po danima nego i u okviru jednog istog dana po
satima i minutama.S toga se prilikom prijema navodi dan&mjese)&godina sat a ako je
potre(no i minut kad je mol(a stigla.Podnesak se upisuje u dnevnik zemlji+no7
knji'ni* pismena i do(ija redni (roj.1rojevi pod kojima su mol(e zavedene u
dnevniku ozna"avaju nji*ov vremenski redoslijed.
;7PRAVA -OJA SE 4O.U UPISATI U 2E4*JI+NE -NJI.E
U zemlji+ne knjige upisuju se stvarna prava na nepokretnostima-na zgradama i na
zemlji+tu$&i pojedina o(liga)iona prava kad se odnose na nepokretne stvariG
a. pravo svojine na nepokretnosti i susvojinaG
(. zajedni"ka i eta'na svojinaG
). stvarne i li"ne slu'(enosti na nepokretnostima&*ipotekama i nat*ipotekamaG
d. realni tereti i pravo graenjaG
e. pravo zakupa&pravo pre"e kupovine i pravo otkupa
koja sve skupa nose naziv knji'na prava.
Pravo svojine se upisuje u vlasni"ki list zemlji+no7knji'nog ulo+ka.
Susvojina se upisuje po udjelima odreenim s o(zirom na )jelinu zemlji+no7knji'nog
tijela.Nepokretnost koju su (ra"ni drugovi stekli u toku (raka upisuje se u zemlji+ne
knjige na o(a (ra"na druga kao nji*ova zajedni"ka imovina.
Susvojina&zajedni"ka svojina i eta'na svojina upisuju se u vlasni"ki list zemlji+ne
knjige.
Stvarne i li"ne slu'(enosti&realni tereti i pravo graenja&*ipoteka i nat*ipoteka kao i
pravo zakupa&pravo pre"e kupovine i pravo otkupa upisuju se u teretni list.
Prema pozitivnom pravu ne postoji potre(a da se zakup nepokretnosti upisuje u
zemlji+ne knjige.
Prava %oa !e ne upi!uu u zem'i#ne %nige
Postoji niz su(jektivni* prava koja se ne upisuju u zemlji+ne knjige.9eu njima se
nalaze
74
STVARNO PRAVO
a. stanarsko pravoG
(. zakonsko pravo pre"e kupovineG
). pravo zakupa prema .akonu o o(liga)ionim odnosimaG
d. pravo reten)ijeG
e. li"na prava&autorska&pronalaza"ka za koje postoje pose(ni registriG
!. prava koja za o(jekt imaju pokretne stvariG
g. nasljedno pravo&legat&ni dr'avina
?7UPISI U 2E4*JI+NE -NJI.E
Upisi u zemlji+ne knjige mogu (iti
2. uknji'(aG
#. pred(ilje'(a i
6. za(ilje'(a.
?767U-NJIBA
Uknji'(a ili uknji'enje je upis u zemlji+ne knjige kojim se kona"no pri(avljaju ili
gu(e zemlji+no knji'na prava.Pravno dejstvo uknji'(e mo'e (iti dvojako
2. uknji'(om se posti'e ili kona"no pri(avljanje zemlji+no7knji'ni* prava i tada
se upis naziva inta(ula)ija ili
#. dolazi do prestanka -(risanja$zemlji+no7knji'nog prava i tada se upis naziva
uknji'(a (risanja-ispisa$ili eksta(ula)ija.
Uknji'(a predstavlja na"in sti)anja -modus a)Huirendi$ stvarni* prava na
nepokretnosti.Pravo svojine na nepokretnosti&stvarne slu'(enosti&pravo *ipoteke i
druga stvarna prava na nepokretnostima-plodou'ivanje&upotre(a$ u na"elu se mogu
ste,i samo upisom u zemlji+ne knjige&a kada se govori o upisu misli se na
uknji'(u.Prema tome&pravo svojine prodav)a nepokretnosti ne prestaje i kupa) ne
postaje sopstvenik u trenutku kada prodava) zaklju"i ugovor o prodaji sa
kup)em&nego tek kad kupa) postigne upis u zemlji+ne knjige.Pravo svojine jednoga
prestaje a drugoga postaje i iz toga proizilazi da zemlji+ne knjige imaju konstitutivno
dejstvo.
5au#alnost u$nji0be7Upis u zemlji+ne knjige kauzalno je povezan sa o(liga)ionim
ugovorom kojim se jedna strana o(avezuje da prenese pravo svojine na
nepokretnosti na svog saugovornika ili da konstitui+e *ipoteku ili stvarnu slu'(enost
u njegovu korist.Uknji'(a prava svojine mo'e se izvr+iti samo ako po"iva na
punova'nom ugovoru o prodaji nepokretnosti ili kom drugom ugovoru&podo(nom za
prenos ili konstituisanje stvarni* prava-ugovor o razmjeni&ugovor o daru&do'ivotnom
uzdr'avanju i sl$..ato se ka'e da ovakav ugovor koji mo'e da (ude i jednostrani
pravni posao predstavlja pravni osnov pri(avljanja stvarni* prava na nepokretnosti
dok je upis u zemlji+ne knjige samo na"in sti)anja.Iz toga proizilazi da upis u knjige
ne mo'e postojati samostalno&nezavisno od ugovora o prodaji nepokretnosti.Upis
proizvodi pravno dejstvo samo ako se zasniva na punova'nom ugovoru o prodaji
nepokretnosi i ako su ispunjeni i ostali uslovi potre(ni za upis.
9o'e se desiti da je uknji'(a izvr+ena na osnovu ni+tavog ugovora o prodaji ili o
razmjeni nepokretnosti u kom slu"aju se ni+ti i ugovor i sam upis.
75
STVARNO PRAVO
3slovi #a u$nji0bu
.a uknji'(u stvarni* prava na nepokretnim stvarima potre(no je da (udu ispunjeni
sljede,i uslovi
2. upis je dozvoljen samo protiv li)a koje je upisano kao knji'ni pret*odnikG
#. za upis je potre(na pismena izjava-privatna ili javna$ o pravnom osnovuG
6. za uknji'enje je potre(na izre"na izjava knji'nog pret*odnika da pristaje da se
pri(avila) uknji'i.
Uknji'(a a i ostali zemlji+no7knji'ni upisi-pred(ilje'(a i za(ilje'(a$mogu se izvr+iti
jedino ako se pravo izvodi od onog li)a koje je upisano u zemlji+ne knjige.5upa)
zemlji+ta mo'e mol(om tra'iti uknji'(u ako je prodava) upisan u zemlji+nim
knjigama kao sopstvenik.5nji'ni pret*odnik tre(a da (ude upisan-uknji'en ili
pred(ilje'en$prije nego +to pri(avila) zatra'i upis&ili (ar u isto vrijeme.To zna"i da
mol(a knji'nog pret*odnika tre(a da (ude podnijeta najkasnije u isto vrijeme sa
mol(om zemlji+no7knji'nog sljed(enika.Ako li)e koje je kao prodava) zaklju"ilo
ugovor o prodaji nije upisano u zemlji+ne knjige&kupa) ne,e mo,i da uknji'i svoje
pravo&jer ,e zemlji+no7knji'ni sud od(iti takvu mol(u.Isto tako povjerila) mo'e tra'iti
upis *ipoteke samo ako je du'nik-li"ni ili stvarni$upisan u zemlji+ne knjige kao
sopstvenik nepokretnosti.Ako je povjerila) zaklju"io ugovor o zalaganju sa li)em
koje nije upisno u zemlji+ne knjige&ne,e mo,i uknji'iti pravo *ipoteke.
Postoje ipak dva slu"aja kada se stvarna prava na nepokretnosti koja su ina"e
upisana u zemlji+ne knjige mogu uknji'iti i onda ako pri(avila) ne izvodi svoje pravo
od li)a koje je upisano u zemlji+ne knjige
2. pri(avljanje od nasljednika kad nasljednik sti"e knji'no pravo u trenutku
ostavio"eve smrti i kada je prodao nepokretnost prije nego +to je stigao da se
upi+e u zemlji+ne knjige&tako da je nepokretnost jo+ uvijek upisana na ime
ostavio)a.Pri(avila) mo'e za*tjevati da se njegovo pravo uknji'i&iako on nije
zaklju"io ugovor sa ostavio)em koji je jo+ uvijek upisan u zemlji+noj
knjizi&nego to pravo izvodi od nasljednika koji nije upisan u zemlji+ne knjigeG
2* sti)anje u slu"aju kada je knji'no pravo prenijeto vanknji'nim putem na vi+e
li)a zaredom.Posljednji pri(avila) u nizu mo'e tra'iti uknji'(u&ako mo'e
dokazati neprekidni niz vanknji'ni* prenosa prava po"ev od upisanog
zemlji+no7knji'nog pret*odnika do se(e.
Pismena isprava
.a uknji'(u zemlji+no7knji'ni* prava potre(no je da (ude sastavljena pismena
isprava o pravnom osnovu.Pismena isprava za*tjeva se za uknji'(u i onda kada
pismena !orma nije uslov za punova'nost pravnog posla koji slu'i kao pravni osnov
za upis.U na+em pozitivnom pravu ugovori na osnovu koji* se prenosi pravo
raspolaganja ili pravo svojine na nepokretnosti moraju (iti zaklju"eni u pismenoj
!ormi&a potpisi ugovornika ovjereni u sudu.
Privatna isprava
Pored op+ti* uslova koje privatna isprava tre(a da ispunjava za sve zemlji+no7
knji'ne upise postoje i pose(ni uslovi koji se za*tjevaju samo za uknji'enje i to
2. potpisi na ispravi tre(a da (udu ovjereni na suduG
#. isprava tre(a da sadr'i ta"nu oznaku zemlji+ta za koje se tra'i uknji'(aG
6. isprava tre(a da sadr'i izre"enu izjavu knji'nog pret*odnika da pristaje na
uknji'(u.
Ako pomenuti uslovi nisu ispunjeni&a ispunjeni su op+ti uslovi&onda se mo'e
izdejstvovati samo pred(ilje'(a.
76
STVARNO PRAVO
?lausula intabulandi
.a uknji'(u stvarni* prava na nepokretnosti potre(na je izre"ena izjava volje
zemlji+no7knji'nog pret*odnika da pristaje na uknji'(u koju molila) za*tjeva na
osnovu isprave.Izjava mora (iti izre"ena i to zna"i da ne smije (iti neodreena i
nejasna.
&avne isprave
/avne isprave su one koje u propisanom o(liku izdaje dr'avni organ u grani)ama
svoje nadle'nosti kao i isprave koje u ovakvom o(liku izdaje samoupravna
organiza)ija ili zajedni)a u vr+enju javnog ovla+,enja koje joj je povjereno zakonom
ili odlukom op,ine zasnovane na zakonu.Inostrane javne isprave priznaju se pod
uslovom uzajamnosti ili re)ipro)iteta.
.a uknji'(u mogu poslu'iti ove javne isprave
2. isprava o pravnom poslu koju je sastavio sud u grani)ama svoji* ovla+tenjaG
#. pravosna'na sudska presuda ili rje+enje&pravosna'na sudska odluka kojom se
ustanovljava pravo svojine na osnovu odra'ajaG
3* pravosna'no sudsko rje+enje o dosuenju nepokretnosti kup)u na javnoj
prodajiG
8. pravosna'na rje+enja o ekspropira)iji i o naknadi i druga pravosna'na rje+enja
upravnog organaG
:. izvr+na poravnanja sastavljena pred sudomG
?. izvr+ni platni nalozi o zaostalim porezima i doprinosima.
?797PREDBI*JEBA
Pred(ilje'(a je upis kojim se uslovno pri(avljaju ili gu(e zemlji+no7knji'na prava.Ona
se razlikuje od uknji'(e po tome +to se uknji'(om zemlji+no7knji'na prava kona"no
sti"u ili gu(e dok se pred(ilje'(om knji'na prava sti"u ili gu(e uslovno.Uslov se
sastoji u tome +to je potre(no da se pred(ilje'(a opravda.Otuda je sud(ina
pred(ilje'nog prava neizvjesna i zavisi od toga *o,e li pred(ilje'(a (iti opravdana.
Ako se pred(ilje'no pravo opravda&opravdanje ,e imati retroaktivno dejstvo&te ,e se
smatrati da je zemlji+no7knji'no pravo ste"eno od trenutka kada je (ilo
pred(ilje'eno&a ne od trenutka kada je do+lo do opravdanja.Ako do opravdanja ne
doe&(ri+e se i sama pred(ilje'(a na mol(u u"esnika tako da se smatra kao da
upisa nije ni (ilo.
Smisao pred(ilje'(e je u zado(ijanju prvenstvenog reda kada li)e koje nastoji da
stekne zemlji+to7knji'no pravo nije u stanju da postigne uknji'(u koju nije mogu,e
izdejstvovati zato +to isprava&na osnovu koje se upis tra'i&ima neki nedostatak.Tako
,e (iti kada potpisi na ispravi nisu ovjereni&sudska presuda nije jo+ pravosna'na
itd.Pre(ilje'no pravo u'iva prvenstvo u odnosu na drugo&kasnije uknji'eno
pravo.5upa) koji je pred(ilje'io pravo svojine ima izglede da naknadno postigne
opravdanje pred(ilje'(e i da tako stekne pravo sa prvenstvenim redom.Pred(ilje'(a
*ipoteke ima prvenstvo u odnosu na kasnije uknji'enu *ipoteku.
Uslovi koji se tra'e za pred(ilje'(u su (la'i nego za uknji'(u.Isprava tre(a da sadr'i
sve op+te uslove koji su predvieni i za uknji'(u tako da kod pred(ilje'(e
a. potpisi ne moraju (iti ovjereni i izjava ne mora (iti dataG
77
STVARNO PRAVO
(. isprava ne mora da sadr'i ta"nu oznaku zemlji+ta ili zgrade&nepokretnost
tre(a da (ude dovoljno odreenaG
). presuda ne mora (iti pravosna'naG
d. du'nik m'e za*tjevati pred(ilje'(u (risanja *ipoteke kada polo'i dugovani
iznos sudu i podnese ispravu o tome pod uslovom da postoji opravdan razlog
+to isplata nije izvr+ena povjerio)u.
Pre(ilje'(a se opravdava u ovim slu"ajevima
a* ako li)e protiv koga je pred(ilje'(a upisana&da izjavu podo(nu za uknji'(uG
(. ako se podnese potvrda da je sudska odluka postala pravosna'naG
). pravosna'nom sudskom presudom u sporu za opravdanje pred(ilje'(e.
Od trenutka opravdanja pred(ilje'(e zemlji+no7knji'no pravo je de!initivno ste"eno
ili je kona"no prestalo da postoji.Sti)anje ili gu(ljenje knji'nog prava ra"una se od
trenutka kad je mol(a (ila podnijeta a ne od trenutka opravdanja
pred(ilje'(e.Upisivanje uslovnog u kona"no sti)anje vr+i se na mol(u u"esnika
za(ilje'avanjem da je pred(ilje'(a opravdana.To zna"i da u ovom slu"aju nije
potre(no da poslije pred(ilje'(e doe uknji'(a istog prava&nego se postoje,a
pred(ilje'(a za(ilje'(om opravdanja pretvara u uknji'(u.
?7:72ABI*JEBA
.a(ilje'(a je upis odreeni* pravni* "injeni)a koje mogu (iti od uti)aja za
postojanje zemlji+no7 knji'ni* prava..a(ilje'(a se po tome razlikuje od ranije
pomenuti* upisa.Uknji'(a i pred(ilje'(a su upisi kojima se sti"u ili gu(e7zemlji+no7
knji'na prava..a(ilje'(a nije uop+te upis sti)anja zemlji+no7knji'nog prava ni
kona"nog niti uslovnog&nego upis "injeni)a zna"ajni* za knji'na prava.
Zabilje0ba spora
.a(ilje'(a spora predstavlja upis "injeni)e da je imala) zemlji+no7knji'nog prava
podnio tu'(u kojom za*tjeva (risanje neke uknji'(e i povra"aj u prea+nje
zemlji+no7knji'no stanje..a(ilje'(u spora mo'e za*tjevati samo ono li)e "ije je
zemlji+no7knji'no pravo povreeno uknji'enjem prava nekog drugog li)a.Pravo mora
(iti zemlji+no7knji'no i tu'(om se mora za*tjevati (risanje uknji'(e.Ako je
sopstvenik prodao nepokretnost i prenio pravo svojine na tre,e li)e&ne
o(avije+tavaju,i nosio)a ugovornog prava pre"e kupovine&nosila) ovog prava mo'e
pokrenuti spor u roku od +est mjese)i od dana kada je saznao za prenos prava
svojine& i za*tjevati da se nepokretnost njemu ustupi pod istim uslovima.Nosila)
ovog prava mo'e podi,i tu'(u i za*tjevati da mu se nepokretnost ustupi (ez o(zira
da li je njegovo pravo upisano u zemlji+ne knjige ili nije.
Ali&ako je pravo pre"e kupovine upisano&nosila) ugovornog prava pre"e kupvine
mo'e za*tjevati da se u zemlji+ne knjige za(ilje'i da je pokrenuo spor&jer je
uknji'(om kup"eva prava svojine povreeno njegovo zemlji+no knji'no
pravo.Razumije se&kada ugovorno pravo pre"e kupvine nije upisano u zemlji+ne
knjige nosila) ne mo'e za*tjevati za(ilje'(u spora&jer se u tom slu"aju uknji'(om
prava tre,eg li)a ne povreuje njegovo zemlji+no7knji'no pravo&ve, vanknji'no
pravo.
.a(ilje'(a spora je mogu,a samo kad je povreeno zemlji+no7knji'no pravo i
mogu,a je samo u slu"aju uknji'(e&ali ne i u slu"aju pred(ilje'(e i za(ilje'(e.
Svr*a za(ilje'(e spora jeste da se tre,a li)a o(avijeste o tome da je uknji'(a
osporena..a(ilje'(a spora u zemlji+nim knjigama je na"in da (i se osujetio mogu,e
78
STVARNO PRAVO
otuenje spornog prava.Upisivanjem "injeni)e da je pokrenuo spor&imala)
povreenog zemlji+no7knji'nog prava upozorava sva tre,a li)a da je pravo njegovog
protivnika sporno&i da pri(avljanje prava zavisi od is*oda parni)e.
.a(ilje'(a spora se mo'e pokrenuti i u slu"ajevima za(ilje'(e spora u slu"aju
odra'aja i za(ilje'(e spora u slu"aju zajedni"ke svojine (ra"ni* drugova.
Zabilje0ba #abrane otu"enja i optere1enja
.a(rana otuenja i optere,enja nepokretnosti mo'e se upisati u zemlji+ne knjige
za(ilje'(om.
Prema zakonu o izvr+nom postupku sud mo'e u interesu povjerila)a odrediti
za(ilje'(u za(rane otuenja i optere,enja du'nikove nepokretnosti kao i stvarni*
prava koja su uknji'ena na nepokretnosti u korist du'nika.
.a(ilje'(a za(rane otuenja i optere,enja ima svr*u da upozori pri(avio)a da
sopstvenik ne mo'e slo(odno raspolagati nepokretno+,u iako postojanje prava
svojine nije sporno.
.a(ilje'(a za(rane otuenja i optere,enja koju odreuje sud kao privremenu mjeru
u izvr+nom postupku&ne sprije"ava sopstvenika da raspola'e
nepokretno+,u.Sopstvenik&mo'e nepokretnost prodati&pokloniti itd. I kupa) ,e
pri(aviti pravo svojine ali ,e povjerila) koji je imao nov"ano potra'ivanje protiv
sopstvenika koji je prodao nepokretnost izdejstvovati za(ranu otuenja i
optere,enja prije nego +to se kupa) uknji'io mo,i da tra'i namirenje iz
nepokretnosti.
Zabilje0ba ;ipote$arne tu0be
4ipotekarni povjerila) mo'e tra'iti da se u zemlji+noj knjizi za(ilje'i da je podnio
tu'(u protiv sopstvenika *ipotekovane nepokretnosti.4ipotekarnom tu'(om
povjerila) za*tjeva od sopstvenika da trpi da se nepokretnost proda kako (i se
on-povjerila)$mogao naplatiti iz do(ijene vrijednosti&a za(ilje'(om ove tu'(e
*ipotekarni povjerila) posti'e dejstvo i prema kasnijim pri(avio)ima *ipotekovane
nepokretnosti.1ez ovakve za(ilje'(e sopstvenik (i mogao otuiti *ipotekovanu
nepokretnost i povjerila) (i morao da podnosi novu tu'(u.
Zabilje0ba prvenstveno, reda
Sopstvenik nepokretnosti mo'e zatra'iti da se u zemlji+nu knjigu upi+e prvenstveni
red za neki (udu,i upis.To ,e (iti slu"aj kad sopstvenik *o,e da proda nepokretnost
pa za(ilje'i prvenstveni red za (udu,eg kup)a&ili kada namjerava da konstitui+e
*ipoteku u korist (udu,eg povjerio)a.
.a(ilje'(a prvenstvenog reda ima vremenski ograni"eno dejstvo.Ako je rije" o
za(ilje'(i prvenstvenog reda u korist (udu,eg *ipotekarnog povjerio)a dejstvo traje
godinu dana.U ostalim slu"ajevima rok je jo+ kra,i i iznosi +ezdeset dana.
Primjer 5ad jedno li)e podi'e zgradu na zemlji+tu u dru+tvenoj svojini i tra'i zajam
od (anke&mo'e se pojaviti te+ko,a kako (anka da o(ez(jedi potra'ivanja prema
du'niku&gradio)u.U trenutku zaklju"enja ugovora o zajmu (anka ne mo'e
konstituisati *ipoteku na zgradi zato +to zgrada jo+ ne postoji&a ne mo'e je
konstituisati i na zemlji+tu zato +to zemlji+te nije u svojini du'nika&nego je u
dru+tvenoj svojini.U tom slu"aju povjerila) i du'nik o(i"no ugovaraju da ,e se u
zemlji+ne knjige u(ilje'iti prvenstveni red povjerio"evog potra'ivanja koja se upisuje
u teretni list i slu'i za o(ez(jeenje redoslijeda povjerio"eve *ipoteke.
Fim zgrada (ude podignuta gradila) sti"e pravo svojine&a povjerila) mo'e za*tjevati
uknji'(u *ipoteke sa prvenstvenim redom u odnosu na kasnije *ipoteke.
79
STVARNO PRAVO
Zabilje0ba maloljetnosti
U zemlji+nu knjigu mo'e se za(ilje'iti "injeni)a da je sopstvenik nepokretnosti ili
nekog drugog zemlji+no7knji'nog prava maloljetan.Upis ove "injeni)e je od zna"aja
za sva li)a koja imaju namjeru da pri(ave zemlji+no7knji'no pravo jer i* upozorava
na to da maloljetni sopstvenik nema poslovnu sposo(nost i da prema tome ne mo'e
punova'no prenijeti pravo svojine ili konstituisati slu'(enost itd.
Ugovor o prodaji nepokretnosti koji zaklju"i maloljetnik (ez saglasnosti roditelja
zakonskog zastupnika i dozvole organa starateljstva je ru+ljiv poop+tim pravilima
graanskog i porodi"nog prava.Ako se u zemlji+noj knjizi ne za(ilje'i da je imala)
zemlji+no7knji'nog prava maloljetan&posljedi)e za li)e koje od njega sti"e pravo
mogu (iti veoma nepovoljne.Po sti)anju punoljetstva maloljetnik mo'e zatra'iti
poni+tenje ugovora.U tom slu"aju maloljetnik je du'an vratiti primljeni nova) a
kupa) je du'an da mu prenese nazad ste"eno pravo svojine na nepokretnosti.Nova)
nema onu kupovnu mo, ko kad je kupoprodaja izvr+ena.
9o'e se desiti da maloljetnikov saugovornik otui dalje nepokretnost i da pravo
svojin epri(avi tre,e savjesno li)e.9aloljetnik mo'e za*tjevati poni+taj ugovora i
tra'iti naknadu eventualne +tete od svog sugovornika&ali ne mo'e posti,i i povra,aj
prava svojine od tre,eg savjesnog li)a koje je za+ti,eno u svom pouzdanju u
zemlji+ne knjige.
<7BI-)IJA APSO*UTNE TA/NOSTI
;ik)ija apsolutne ta"nosti ozna"ava da se stanje u zemlji+nim knjigama ima uzeti za
ta"no po proteku propisani* rokova.Naime& o svakom upisu u zemlji+ne knjige&sud
o(avije+tava zainteresovana li)a.Ako zainteresovana li)a smatraju da su nji*ova
zemlji+no7knji'na prava povreena&mogu tu'(om osporavati upis.Rok za podno+enje
tu'(e iznosi trideset dana od dostavljanja a ako se pomenuta li)a nalaze u
inostranstvu +ezdeset dana.Ako tu'ila) nije (io o(avije+ten o upisu rok iznosi tri
godine.
;ik)ija apsolutne ta"nosti va'i u korist tre,eg savjesnog li)a koje se pouzdalo da je
stanje u zemlji+nim knjigama ta"no. Ali !ik)ija apsolutne ta"nosti otklanja samo
!ormalne nedostatke upisa. Ako se vanknj'no stanje ne sla'e sa zemlji+no7knji'nim
stanjem&pri(avila) se ne mo'e pozivati na !ik)iju apsolutne ta"nosti i tako ste,i
zemlji+no7knji'no pravo&jer je du'an da ispituje ne samo zemlji+no7knji'no nego i
vanknji'no stanje.
#B
28
PPRIPRE9A .A II %IO ISPITA /E URAKENA NA OSNOVU 5N/IDE7 STVARNO PRAVO STAN5OVIL7ORIIL7.a pripremu ispita
o(avezno kristiti i navedenu knjigu.
8-