Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Poslovno pravo
1 UVOD
Imovina je skup stvari i imovinskih prava koja pripadaju jednom licu. Imovinu jednog lica ine njegove stvari, stvarna prava (svojina, pravo zaloge i dr.), njegova potraivanja (obligaciona prava) i eventualno autorsko i pronalazako pravo. Imovinu jednog lica cine samo prava koja imaju imovinski karakter, koja se mogu izraziti u novcu. Obaveze lica ne ulaze u njegovu imovinu. Kod nas se esto rije "imovina" poistovjeuje sa rijeju "svojina", ali je ona ustvari puno iri pojam jer, pored svojine, obuhvata i ostala imovinska prava koja pripadaju jednom licu. Da bismo bolje razumijeli pojam imovine, potrebno je upoznati se sa elementima stvarnog prava, pravnim prometom i drugim odrednicama imovine.
Strana 2
2 STVARNO PRAVO
Stvarno pravo je grana graanskog prava i pod njim podrazumijevamo skup pravila koja reguliu imovinsko pravne odnose meu fizikim licima koji imaju za predmet stvari. Pod stvarno pravo spadaju i pojedine pravne ustanove koje reguliu stvarno pravo, a to su slubenosti, svojina i zaloga. U rimskom pravu se susreemo sa stvarnim pravima (svojina, slubenost i zaloga). Svojinom se smatra potpuno pravo raspolaganja svojom stvari. Slubenost i zaloga su prava na tuoj stvari i pojavljuju se kao ogranienja prava svojine vlasnika u korist drugih lica.
2.1 STVARI
Pod stvarima podrazumijevamo one dijelove prirode koji mogu da zadovolje neku ljudsku potrebu i imaju neku vrijednost i nalaze se u neijoj vlasti. To su najese predmeti svakodnevne upotrebe. S obzirom na veliku raznovrsnost stvari i na injenicu da zadovoljavaju raznolike potrebe, pravo se ne odnosi prema njima jednako u pogledu sticanja, evidencije otuenja i zalaganja i dijele se prema odreenim specifinostima: Stvari u slobodnom prometu, stvari van prometa i stvari u ogranienom prometu Pokretne i nepokretne stvari Potrone i nepotrone stvari Individualno i po rodu odredjene stvari Zamjenljive i nezamjenljive stvari Djeljive i nedjeljive stvari Strana 3
Novac se takoe ubraja u stvari. U pravu se novac tretira kao pokretna, zamjenljiva, potrona i po rodu odreena stvar. Novac moze da bude i individualno odreena stvar, ako se iz nekog razloga specijalno obiljei ili izdvoji. Ono sto je posebno znaajno, kada je novac u pitanju, je da se izvrenje novane obaveze ne moe proglasiti nemoguom usljed vie sile. Mogue je da dunik nema novanih sredstava da izmiri obaveze ali on nije u mogucnosti da se pravda da nema novca, jer tu okolnost pravo ne priznaje kao razlog za nemogucnost izvrenja obaveze. Hartije od vrijednosti su isprave o nekom imovinskom pravu, najee o isplati odreene sume novca, koje je tijesno povezano sa posjedovanjem isprave (hartije od vrijednosti). Hartije od vrijednosti dijelimo na: Hartije od vrijednosti na ime Hartije od vrijednosti na donosioca Hartije od vrijednosti po naredbi
Legitimacioni znaci predstavljaju razne kupone za pretplatu na hranu, pozorite i sl. i oni slue da se lice, koje je ovlateno da trazi neku uslugu ili radnju, moe pojaviti i legitimisati i zatim traiti izvrenje te usluge.
2.2 SVOJINA
Svojina je kompleksni pojam i moe biti predmet izuavanja i sa ekonomske i sa pravne take gledita. Tokom razvoja drustva transformisala se i svojina. U raznim vremenskim periodima svojina je mijenjala i oblik i sadrinu. S obzirom da je, ekonomski posmatrano, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 4
Znai, svojina je najire pravo raspolaganja sa stvarima. Ovakvo je pravo svojine shvaeno u najirem smislu rijei. Kao sto je ve reeno, u zavisnosti od toga ko ima pravo raspolaganja stvarima, dijelimo svojinu na kolektivnu, ako kolektivitet raspolae stvarima, i na privatnu svojinu, ako pravo raspolaganja pripada pojedincu. Privatna svojina je onaj oblik svojine kod koga je pojedinac nosilac prava (titular) da sa stvarima raspolae, pa on ima pravo upotrebe, pravo pribavljanja plodova i pravo otuenja. Svojina je najire ovlatenje i mogunost raspolaganja sa stvari, no tokom razvoja drutva shvatanje prava svojine u najirem smislu pretrpjelo je niz ogranienja, a ta su ogranienja privatne svojine uslijedila kao posljedica potreba opte sigurnosti, higijene, urbanizama pa i ekonomske intervencije drave. Naroito za vrijeme ratova i kriza, drava je primorana da, putem maksimizacije cijena, donoenja tarifnih zakona u pogledu minimalnih nadnica utie na slobodu ugovaranja i da vrsi organiavanja privatne svojine. Ova vrsta svojine javlja se i u sljedeim vidovima: susvojina, zajednika svojina i etana svojina. Susvojina postoji ako vie lica ima pravo svojine na jednoj stvari. Raspravljajui o svojini reeno je da je ona iskljuiva tj. da obuhvata pravo upotrebe, pribiranja plodova, otuenja i unitenja, pa se postavlja pitanje da li kod susvojine prednja ovlatenja pripadaju raznim licima. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 5
Sticanje od nevlasnika je nain sticanja svojine koji je uveden radi pravne sigurnosti. Ima situacija kada kupac kupuje stvar od lica za koje moze osnovano pretpostaviti da je ono vlasnik stvari ili bar da je punomonik ili zakonski zastupnik vlasnika, odnosno da je lice koje je ovlateno da stvari otui, npr. ako neko kupuje stvari na javnoj prodaji ili ako je kupuje od lica koje ima ovlastenja da takvu stvar izrauje. Tu spada i sluaj kada neko kupuje stvari od trgovca u njegovoj radnji kao i sluaj da neko kupi stvar od lica kome je sam vlasnik povjerio tu stvar. Bilo bi koenje brzine i usporavanje efikasnosti pravnog prometa da se prilikom svakog pribavljanja stvari trae detaljni dokazi o pravu vlasnitva prodavca. Ti razlozi su naveli zakonodavca da regulie mogunost sticanja svojine od nevlasnika. Odraj (usucapio) je sluaj kada neko due vremena posjeduje neku stvar do koje je doao od nevlasnika, ali na zakonit nain i savjesno, tj. u uvjerenju da je stvar stekao od vlasnika pa mu poslije izvjesnog vremenskog roka zakon priznaje pravo svojine. Rokovi su razliiti za pokretne i neporketne stvari. Opravdanost ove ustanove se obrazlae potrebama pravne sigurnosti. Ovdje se usljed proteka vremena jedno faktiko stanje pretvara u pravno stanje. Za razliku od ustanove zasterjelosti, gdje se usljed nevrenja jednog prava kroz dui period ono gubi, ovdje se, usljed vrenja prava (pod odreenim okolnostima - savjesno pribavljanje) i kroz odreeni vremenski period, pravo stie. Okupacija ili zauzimanje niijih stvari (stvari bez vlasnika) imala je neki znaaj u ranijim periodima, dok je bilo nezauzete zemlje i ume dok danas praktino nema znaaja. Plod linog rada (akumulacija) je takoe originaran nacin sticanja svojine i to upravo najei, npr. seljaku pripada prinos sa njegove njive ili voe iz njegovog vonjaka. Vlasniku materijala pripada ono to je svojim radom od svog materijala stvorio, a pripada mu i ono sto mu je stvorio od tog materijala neki majstor ili radnik sa kojim je prethodno sklopio ugovor. Nalaz stvari je predvien kao poseban nain sticanja na naenim stvarima.
Strana 9
Poslovno pravo - Imovina 2.4 OBLICI NASTANKA DRAVNE SVOJINE (KOD NAS)
Konfiskacija predstavlja oduzimanje imovine zbog postupka koji sa sobom povlai odreenu kaznu. Iako je konfiskacija danas sporedna kazna kojom se osueniku oduzima imovina djelimino ili u cjelini, postoje sluajevi u kojima se konfiskacija koristi i kao glavna kazna. To su slucajevi administrativnih prekraja zbog nepotovanja finansijskih, sanitarnih i carinskih propisa. Nacionalizacija je proces prelaska privatne svojine u drzavnu i ona se odnosi na jednu odreenu privrednu granu. To je jedna privredno - politika mjera koja nije usmjerena protiv vlasnika jer, za razliku od konfiskacije, prilikom nacionalizacije ukljuena je i odreena naknada za nacionalizovanu imovinu subjekta. Eksproprijacija je mjera kojom se, uz odgovarajuu naknadu, oduzimaju stvari u interesu drustvene zajednice. Ono to je karakteristino za ovaj proces je to da se prvo mora utvrditi opti interes da neka nepokretna stvar pree u dravnu svojinu. Arondacija je mjera koja je ranije nazivana zaokruivanje jer se primjenjivala u svrhu grupisanja razbacanih posjeda zadruga i poljoprivrednih dobara. Komasacija je slina arondaciji i vrila se kako bi se, stvaranjem veih i pravilnijih zemljisnih parcela omoguila ekonomina obrada poljoprivrednih zemljita. Ostavnina bez nasljednika predstavlja imovinu koja prelazi u dravno vlasnitvo jer je fiziko lice, koje je bilo vlasnik imovine, preminulo i nije imalo nasljednika niti je testamentom regulisana raspodjela imovine.
Tuzba za povraaj svojine (reivindikacija) ima za cilj da vlasniku, kojem je oduzeta stvar i nije u mogunosti da se njome koristi, vrati vlast nad odreenom stvari tj. da je moe korisiti. Tubu podie vlasnik na osnovu prava svojine i, ako je tuba opravdana i ako se usvoji, vlasnik ima pravo da trai vraanje stvari kao i plodove te stvari nastale za vrijeme otuenja. Publicijanska tuba je dobila svoj naziv po pretoru Publiciju koji ju je uveo. Iako ima isti cilj kao i reivindikciona tuba postoje razlike u samom procesu. Naime, ona uvodi neke olakice prilikom dokazivanja. Kako je u reivindikacionoj tubi potrebno dokazati ne samo svoje pravo svojine ve i pravo svojine prethodnika, vlasnik se esto stavlja u lo poloaj jer je to esto teko dokazati. Kod publicijanske tube potrebno je dokazati samo da tuilac ima pree (jae) pravo svojine na stvar od onoga kod koga se stvar nalazi. Negatorna tuba je tuba koja se pokree od strane vlasnika kojem se osporava pravo svojine nad odreenom stvari od strane drugog lica. Jednostavnije reeno, ova tuba se pokree od strane vlasnika kada mu neko smeta da mirno uiva u pravima svojine. Izluna tuba se pokree od strane vlasnika kada je stvar, usljed nekih okolnosti, dospijela meu stvari koje su zaplijenjene od strane povjerioca nekog dunika usljed izvrnog ili steajnog postupka.
2.7 SLUBENOSTI
Slubenosti su, kao i svojina, apsolutna stvarna prava. Razlika je u tome sto se slubenosti odnose na tuu stvar, za razliku od svojine koja se odnosi na svoju, tako da slubenost ustvari predstavlja ogranienje prava svojine vlasnika.
2.8 ZALOGA
Zaloga je predmet koji dunik daje povjeriocu kao garanciju da e dug biti vraen u dogovorenom roku. Dunik koji daje zalogu je zalogodavac, a povjerilac koji uzima zalogu je zalogoprimac. Iz toga moemo zakljuiti da je pravo zaloge pravo pomou kojeg povjerilac Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 13
Strana 14
2.8.2 HIPOTEKA
Hipoteka (intabulacija) postoji kada je predmet zaloge nepokretna stvar. Za razliku od rune zaloge, kod hipoteke vlasnik zaloene stvari i dalje ostaje u posjedu iste. Vlasnik nekretnine moe zaloenu nekretninu otuiti, meutim novi vlasnik e odgovarati za dug prethodnika, a povjerilac ima pravo da trai namirenje svojih potraivanja prodajom nekretnine. Za hipoteke je vano vrijeme kada je ona uknjiena na nekretninu, jer se moe desiti da postoji vie hipoteka na istu nekretninu, pa se u tom sluaju povjerioci namiruju po hronolokom redu tih knjienja.
Ideja i materijalna podloga nisu predmet autorskog prava, ve samo forma koja predstavlja opredmeenje ideje i izraava se rijeju, slikom, zvukom i sl. Pravna zatita se daje samo toj komponenti autorskog djela. Autorska imovinska prava ine prava autora na imovinsko iskoritavanje djela. Meutim, pored imovinske komponente, postoji i lino-pravna komponenta koja predstavlja moralna prava autora. Ta moralna prava su: Pravo paterniteta (sastoji se u iskljuivom pravu autora da mu se prizna autorstvo nad djelom) Pravo na naznaenje imena (autorovo ime mora biti naznaeno na svakom primjerku djela, tj. navedeno prilikom svakog javnog izvoenja)
Strana 16
Patenti Tehniko znanje, iskustvo i unapreenja Uzorci i modeli igovi i oznake geografskog porijekla robe i sl.
Pravo industrijske svojine takodje ima lino-pravnu i imovinsko-pravnu komponentu. Moralno pravo vlasnika industrijske svojine je da bude oznaen kao stvaralac odreenog objekta, a imovinsko obuhvata njegovo pravo da svoju tvorevinu koristi i sa njome da raspolae ostvarujui pravo na naknadu i sticanje dobiti.
Strana 17
3 PRAVNI PROMET
Imovinsko pravni promet je prenos subjektivnih imovinskih prava od jednog lica na drugo lice na osnovu njihovog sporazuma, tj. saglanou volje tih lica. Neka subjektivna prava se ne mogu prenostiti i ne mogu biti predmet pravnog prometa (lina prava, porodina prava i sl.). Moramo razlikovati pravni promet i ekonomski promet koji predstavlja prenos dobara sa jednog na drugo lice. On se sastoji u faktikom prenosu dobara, pa se stie faktika vlast lica nad stvarima. Za imovinsko pravni promet je karakteristian prenos prava, koja mogu biti za objekte i stvari. Glavni instrumenet imovinsko pravnog prometa su pravni poslovi.
Jednostrani pravni poslovi su oni za iji je nastanak potrebna izjava volje jednog lica ili jedne strane u pravnom odnosu, dok dvostrani pravni poslovi zahtijevaju izjavu volje minimalno dvije strane pravnog odnosa. Teretni pravni poslovi su oni koji obavezuju jednu stranu u pravnom odnosu da neto da ili uini u zamjenu za korist koju dobija od druge strane. Dobroin pravni poslovi su takvi
Strana 19
4 ZAKLJUAK
Kad ima vlastitu zemlju, vlastitog konja, ili koju bilo drugu stvar kojoj si vlasnik, svak je duan to tvoje pravo vlatine priznati, potovati i ostaviti te da, u zakonitim granicama, mirno i u potpunoj slobodi uiva. Isto tako kad ima neko pravo na tuoj stvari, kao: da prelazi preko neije zemlje, ili da stvar neiju u zalozi dri, svak, pa i sam vlasnik treba da to tvoje pravo potuje i da te pusti da ga na njegovoj stvari potpuno i mirno vri1 Pravo koje ima: da ti neko stvar kakvu dade, ili da za to neko djelo ili radnju izvri, ili da neto radi tebe i tvoje udobnosti propusti ili ti dopusti, pa sve, razumje se, pripada, kao i
1
Strana 20
5 LITERATURA
Kasagi Rajko, prof. dr, Poslovno pravo, 2005. god. Ekonomski fakultet, Banja Luka
Luki D. Radomir, Kouti P. Budimir, Uvod u pravo, 2003. Slubeni list SCG, Beograd
Strana 21
6 SADRAJ
IMOVINA.......................................................................................................1 1 UVOD.........................................................................................................2 2 STVARNO PRAVO...................................................................................3
2.1 Stvari.................................................................................................................3 2.2 Svojina...............................................................................................................4 2.3 Oblici sticanja prava svojine..............................................................................7
Strana 22
3 PRAVNI PROMET...................................................................................18
3.1 Pravni poslovi..................................................................................................18 3.2 Vrste pravnih poslova......................................................................................19
Strana 23