Professional Documents
Culture Documents
JE LI HRVATSKA SAMO
KATOLIČKA ZEMLJA?
Dragi naši muslići i Srbi –
asimilacija ili zbogom!
EUROPSKA (KRŠĆANSKA)
REALNOST
JOURNAL, broj 116-117, 2009. /2010.
REPORTAŽA
ZAGREBAČKA DŽAMIJA Zbor “Bulbuli”
ISSN 1334-5052
UVODNIK
Kako smo Zapadu prodali svoju intimu ...................................................... 3
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Vrsni tekstopisac zabavne muzike . ............................................................ 4
Burj al Khalifa
PREPORODOV JOURNAL Roman o povijesti Bosne ............................................................................ 6 4. siječnja 2010. godine u Dubaiju je najprosperitetnijih gradova na svijetu.
mjesečnik KDBH “Preporod” Tesavufska poema iz 16. stoljeća ................................................................ 8 otvoren najviši toranj na svijetu, superne- Međutim, u međuvremenu je gospodar-
Bošnjačka kulinarska tradicija ................................................................... 12
Izdavač: boder od čelika i stakla visine čak 828 ska kriza teško pogodila i Dubai. Cijene
Blagdanske poruke hidžre ........................................................................ 13
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske metara. Svečanom inauguracijom nebo- nekretnina su pale za pola od ljeta 2008.,
Uzroci ratne tragedije u BiH .................................................................... 15
“Preporod” Tora, Biblija i Kur’an – poziv na duhovno jedinstvo . ................................ 17
dera, kojoj je prisustvovalo više od a sam investitor “Emaar Properties” pri-
Oportunizam i partijski ekskluzivizam ..................................................... 21 60.000 uzvanika i novinara iz cijelog svi- znao je da ima gubitke od 350 milijuna
Glavni urednik:
Očuvanje bošnjačkog identiteta u Crnoj Gori . ........................................ 25 jeta, Arapi se po prvi put nakon 1311. go- dolara u drugom tromjesječju 2009. go-
Ismet Isaković
Suprostavljanje mraku zaborava . ............................................................. 29 dine mogu pohvaliti najvišim zdanjem na dine. Posljednjih mjeseci ubrzani su ra-
Zamjenik glavnog urednika: Pravednici među narodima – sjećanje na holokaust ................................. 31 svijetu. Burj Dubai ili Burj al Khalifa je dovi kako bi se neboder što prije otvorio
Filip Mursel Begović Geopolitički islam . ................................................................................... 33 podignut između mora i pustinje kao arhi- i tako počeo vraćati investicije.
Redakcija: Promocija islamskih moralnih vrijednosti ................................................. 37 tektonsko čudo vidljivo u krugu od 100 Rast i razvoj Dubaija je svjetski feno-
Amina Alijagić “Bulbuli” – zbor koji živi i pjeva posve u duhu sevdaha ........................... 38 klometara. Na njegovu 124. katu nalazi se men. Od malog i siromašnog pustinjskog
Mirza Mešić HRVATSKA vidikovac s kojega se pruža pogled čak na grada postao je međunarodno središte za
Sena Kulenović Pobjeda Ive Josipovića .............................................................................. 42 Iran. Neboder je težak oko 500.000 tona, preko dva milijuna ljudi iz oblasti turiz-
Edis Felić Na izborima i u behutu ............................................................................ 43 a u njegovu gradnju utrošeno je 330.000 ma, medija, financija, obrazovanja, trgo-
Faris Nanić Presjecanje koridora u slučaju rušenja BiH .............................................. 44 m³ betona i 31.400 tona čeličnih šipki. vine, tržišta nekretninama, sporta, zabav-
Dragi naši muslići i Srbi – asimilacija ili zbogom! ...................................... 46 Neboder ima 120.000 m² stakala i 45.000 ne industrije i tehnologije. Dubai je i mje-
Suradnici: m² panela od aluminija i nehrđajućeg če- sto gdje su poduzeti najodvažniji svjetski
Mirsada Begović INTERVJU – NEDŽAD LATIĆ
Fukara sam kao i moj narod – izdali su nas stari Mladi muslimani ............ 48 lika. Ima 169 katova, te više od 500.000 projekti civilnog inženjeringa. Burj al
Ajka Tiro Srebreniković m² površine za urede i 1.044 stana. Stano- Najviši neboder na svijetu Khalifa je centralni element divovskog
Edina Smajlagić BOSANSKI BAROMETAR vi se nalaze između 19. i 108. kata, a nji- projekta od 20 milijardi dolara – nove če-
Dino Mujadžević Najava zakona o referendumu ................................................................. 53 hova je cijena između 740.000 i 12,3 mi- ljudskih prava u više su navrata prosvje- tvrti “Downtown Burj Dubai”, koja
Avdo Huseinović (BiH) Presuda u korist Židova i Roma ............................................................... 55
lijuna eura. Uredi su raspoređeni na 49 dovale zbog “robovskog rada”. Naime, uključuje 30.000 stanova i najveći trgo-
2 Edin Tule (BiH) Međunarodna afirmacija BiH . .................................................................. 59
katova. Očekuje se da će u Burj al Khalifi većina radnika bili su imigranti iz Paki- vački centar na svijetu. Svakako treba 99
Amel Suljović (BiH) IZ SVIJETA živjeti više od 12.000 ljudi. stana, Indije i Bangladeša, čije su se nad- podsjetiti na dosadašnje najveće arhitek-
Adresa: Svitanje doba vodenjaka ........................................................................... 60 Kao inspiracija za tlocrt nebodera po- nice kretale oko pet dolara na dan. Ni tonske poduhvate u ovome gradu: umjet-
Preporodov Journal Europska (kršćanska) realnost ................................................................. 66 služila je biljka himenokalis koja je vrlo ekologisti nisu mirno promatrali kako se ni arhipelag u obliku palme Palm Jumeira
Ilica 35, 10000 Zagreb Azijska zemlja kontrasta ........................................................................... 69 raširena u Dubaiju. Jedna od specifičnosti u Dubaiju podiže divovski neboder. Oni i njegove rezidencijalne otoke, supermo-
Telefon/faks: KULTURA građevine je i asimetrični oblik tornja, za- su optužili investitore i projektante zbog derni sustav gradskog prijevoza Dubai
+385 (0)1 48 33 635 U Trebinju gradu ...................................................................................... 71 hvaljujući kojem se blokiraju snažni golemog utroška energije. Primjerice, Metro, luksuzne hotele Burj al Arab i
e-mail: Kome (ne)pripada Meša Selimović? . ........................................................ 72 udarci vjetra. Tijekom dana toranj se mo- rashladni sustav Burj al Khalife ekviva- Atlantis te poslovni distrikt Dubai Mari-
Zaljubljenik u tradiciju i islamsku vjeru ..................................................... 73 že nagnuti za metar, a predviđeno je da se lentan je topljenju 12.500 tona leda dnev- na. U izgradnji su Laguna, Dubailand i
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
“Bebanovi” ključevi .................................................................................. 75 maksimalno nagne za 1,82 metra. Burj al no, što iziskuje potrošnju milijuna litara Dubai Riva.
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
Nedjelatna tolerancija .............................................................................. 76 Khalifa ima ukupno 57 liftova, od kojih desalinizirane vode. U doba ekološke Superneboder Burj al Khalifa jedan je
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr PRIČE IZ BOSNE svaki može primiti 25 ljudi do visine od osviještenosti nije nevažno spomenuti da od najvećih simbola moći šeika Moham-
Priča o Aćif-efendiji .................................................................................. 79 504 metra, odnosno do 138. kata. U slu- Dubai već ima najveći ugljični otisak po meda bin Rashida, a 4. siječnja izabran je
Žiro-račun: čaju da netko želi pješačiti do vrha tornja glavi stanovnika. za svečano otvorenje nebodera jer se po-
ZABA 2360000-1101441490 SINE IRA ET STUDIO
Islamska civilizacija – što je to? ................................................................. 81 mora svladati 3.000 stepenica. Na 158. “Toranj je globalna ikona. On pred- klapa s četvrtom godišnjicom šeikove
Devizni račun: katu nebodera nalazi se džamija. Zgrada stavlja upornost i optimizam Dubaija kao inauguracije za vladara Dubaija. Istodob-
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 ŽIVJETI ISLAM se može pohvaliti i s dva bazena na otvo- istinskog svjetskog grada. Istodobno, to no, Mohammed bin Rashid je premijer
Muhammed a.s. – Poslanik islama (III) . .................................................... 83 renome: jedan se nalazi na 43., a drugi na je moćan simbol cjelokupnog arapskog Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pohađao
Cijena: 15 kuna
POVRATAK U BUDUĆNOST 76. katu, odnosno na visini od 153 metra. svijeta”, rekao je Mohammed Alabbar, je arapske škole u Dubaiju, a kao mladić
Pretplata: Scarborough Fair ...................................................................................... 86 Na 38. i 39. katu smješten je elegantni ho- čelni čovjek “Emaar Properties”, glav- je neko vrijeme proveo u Velikoj Britani-
RH 80 HRK godišnje
J BiH 20 KM godišnje DIJALOG CIVILIZACIJA tel “Armani” sa 160 soba i apartmana,
wellness centarom, dva restorana i noć-
nog investitora Burj al Khalife. Spekta-
kularni neboder je simbol moći šeika
ji, gdje je usavršio engleski jezik. Ima
dvije žene i 19 djece (osam sinova i 11
J
Univerzalni uzor ljudskih prava ................................................................ 90
O Svijet 15 E godišnje
Tko je Osama bin Laden? ......................................................................... 92 nim klubom. Hotel je dizajnirao poznati Mohammeda bin Rashida, 62-godišnjeg kćeri). Njegova druga žena je princeza O
Tisak: talijanski modni kreator Giorgio Armani. vladara Dubaija, najvećeg grada Ujedi- Haya, kći pokojnog jordanskog kralja
U mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
PRIKAZI I KRITIKE
Džepni panislamizam ............................................................................... 94
Mediji su objavili vrlo različite cijene njenih Arapskih Emirata. Idejni autor tog Huseina i polusestra kralja Abdulaha II. U
koštanja nebodera – od 1,6 do 4,1 milijar- supernebodera je poznati američki arhi- Šeik Mohammed poznat je diljem svijeta
R Tiskano uz financijsku potporu iz
MURSELOV ŠEGISTAN de dolara (u svakom slučaju ogroman tekt Adrian Smith, dok je projektantska po svojim projektima u Dubaiju, a u R
Državnog proračuna Republike
N Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
(Se)kuliranje i sekularno prigovaranje ...................................................... 97 iznos). U njegovu gradnju bilo je uključe-
no mnogo izvođača iz cijeloga svijeta,
tvrtka “Skidmore, Owings i Merill” iz
Chicaga. Gradnja nebodera počela je
islamskom svijetu po svojem humanitar-
nom radu, posebice u kampanji čiji je cilj
N
manjine Republike Hrvatske ZANIMLJIVOSTI
A Na naslovnoj stranici: Glavni trg u Jajcu
Burj al Khalifa ........................................................................................... 99 uključujući korejski “Samsung”, belgij- 2004. godine, a trebala je biti gotova do omogućiti obrazovanje milijunima siro- A
ski “Besix”, emiratski “Arabtec” i ame- 2008. Naime, kada je prije šest godina mašne djece. q
L rički “Turner”. Organizacije za zaštitu počela gradnja, Dubai je bio jedan od Pripremio: Ismet Isaković L
UVODNIK
Uvodna riječ
da ga ne zanima mateforika niti bujne sli- samozatajnoj i prešućivanoj vrsti umjet- piratska izdanja. “I mada se u nekom pe-
ke – bilo kakva figurativnost, već izrav- nika. Mnogi se gotovo nikada nisu zapita- riodu možda činilo da su lakoglazbene
nost emocionalnog stava. Uostalom, što li tko je autor stihova neke pjesme koju note i stihovi šund, u današnjoj poplavi
se tiče Namika, mogli bi se zapitati: što smo stotinama puta čuli na radiju u izved- nekvalitete nužno je revidirati mišljenje.
će nama neprohodna poezija i poezija bi poznatih pjevača. Goljački je istaknula A najbolji parametar za to ima stari dobri
koju nitko ne čita, i na kraju krajeva koja da je stih, tekst pjesme ono što čini da se Kron, jer vrijeme je najbolji sudac. Uništi
se ne može uglazbiti?”, rekao je Sead Be- s pjesmom poistovjetimo, ono što posto- sve što ne valja, a ostavi sve što je lijepo”,
gović. janju pjesme daje pravi smisao. “Znajući rekla je Višnja Goljački.
Naglasio je da Tarabić zasigurno da ovo izrečeno, iznenadit ćemo se činjeni-
ne pripada tzv. elitarnoj poeziji i iako po- com da o piscima tekstova za pjesme, čak Rekli su o Namiku
stoje zahtjevniji čitači, uvijek će biti više i od onih koje nam puno znače, koje su
onih koji će upravo njega slušati u sklopu ponekome od nas i život promijenile, “Namik Tarabić jedan je od onih tek-
evergreena. Dakle, iza njega stoji većin- znamo malo ili gotovo ništa. Ako i razmi- stopisaca koji je već dugo i uspješno pri-
ska publika. Begović je zaključio da je šljamo o autorima, obično podrazumije- sutan na lakoglazbenoj sceni. Rezultati
Tarabić angažiran pisac kojemu je srce vamo da je skladatelj pjesme ujedno i pi- koje je postigao odraz su prirodnog talen-
omiljeni simbol. To neće biti nipošto ana- sac teksta, što u velikom broju slučajeva ta, volje i ljubavi prema tom poslu. Reklo
kronizam jer srce je središnji pojam indi- nije istina. Vrijeme je zato bilo da sazna- bi se da je on jedan od onih muzičko-spi-
viduuma i središte svake izgrađene lično- mo da je jedan od naših vodećih tekstopi- sateljskih natruščika koji baš zato što ne
sti, a Namik ima pošteno srce. U njemu saca – Namik Tarabić”, naglasila je Go- robuje postojećim pravilima i akadem-
cirkulira krv i zato ne piše tamne i nepro- ljački. stvu, posjeduje jedan specifičan izraz i
hodne pjesme. U njegovim dohvatljivim Podsjetila je da je Namik rođen “onih šarm. To je, po meni, i razlog njegova
stihovima nema enigmatike. “Namik mo- davnih” 50-ih u Kladnju, u Bosni i Herce- uspjeha.” (Đorđe Novković)
že u čovjeku probuditi zaigrano i raspje- govini. Suvremenik je više slavnih hrvat- “Namikova poezija puna je ljudske
vano dijete. On nije suspregnut i sputan, a skih glazbenih ličnosti poput Đorđa Nov- topline, iskrenosti i nježnosti. Kako je
ako je već nečim onda će to biti posve- kovića, Miše Kovača i Tomislava Ivčića, komunikativan u običnom razgovoru, ta-
mašnja ljubav. Pokušava uspostaviti neko s kojima je i najviše profesionalno surađi- ko mu i pjesme, koje prosto naviru iz
suglasje sa svakodnevicom i to mu neće- vao. Rano je došao u Zagreb, gdje je uz njega, odišu jednostavnošću i lako dopi-
mo zamjeriti, jer riječi su teatralna strana pisanje tekstova za pjesme, a povremeno ru do najširih slojeva. Vrlo su pogodne
naših misli, a baš kod njega nema teatra- i kao skladatelj, radio mnoge druge po- za uglazbljivanje, pa nije čudo da teksto-
lija, sve je transparentno. Nema tu jezične slove, te bio nogometna nada u “Dina- vi mnogih hitova u našoj zabavnoj glaz-
kozmetike, a zašto? Namik privilegira ži- mu”. Igrao je i kao dobar centar u zapre- bi nose njegov potpis. O Namiku kao 5
vi govor ljubavi. To nije ni pučka vulgata, šićkom “Interu”, u doba dok se ovaj još suradniku – sve najbolje.” (Stipica Kalo-
ni vašarski govor, ni palanački govor, pa “odazivao” na ime “Jugokeramika”. gjera)
ni ono što zovemo zabavna pljeva. Nje- Shodno svom stvarnom životnom pozivu, “Suradnja s Namikom je došla sama
gov je problem vrlo jednostavan – pjesme postao je autor navijačke himne svog no- po sebi, spontano i kreativno. Zadivila me
mu na najjednostavniji način diraju ljude. gometnog kluba. Prisutan je na nebroje- jednostavnost, a opet ljepota u njegovim
Zato što on kao čovjek ni kao pjesnik nije nim pločama i CD izdanjima pjevača ko- stihovima koja je do kraja izbrušena u sa-
odraz neke umišljene veličine, stoga ga i jima je podario svoje tekstove. Od počet- vršenoj metrici i melodioznosti korištenih
volimo. Zaista, ne možemo govoriti o nji- ka djelovanja do danas ukupno je izdano riječi. Veliko estradno iskustvo pjesnika
hovoj naivnosti budući da je ona ponijela oko tri milijuna nosača zvuka Namika se ogleda u svakoj novoj pjesmi, te je za-
sve predikate ljudskosti. Nije ni bestjele- Tarabića, pri čemu je teško govoriti o toč- dovoljstvo surađivati s generacijom koja
sna, iako mu je erotika ograničena jer pre- noj brojci, naročito s obzirom na brojna je napravila najveće pomake u hrvatskoj
ferira svoju prvu instancu daktilnosti i popularnoj glazbi onoga vremena, a na-
srčanosti. Rekao bih na kraju da Namik dam se njegovom dugom trajanju.” (Toni
Tarabić svim namjernicima preporuča – Eterović)
zaljubite se! Oni koji će čitati Namikove “Veseli me saznanje da je gospodin
pjesme ili ih slušati svakako će to potonje Namik Tarabić dobio priliku da se na jed-
preporučiti i njemu. Dakle, Namiče zalju- nom mjestu, u knjizi, sakupe i objave nje-
bi se još jednom i za nas piši i dalje pje- govi najuspješniji tekstovi koji su nam
sme”, rekao je Sead Begović. poznati kroz popularnu glazbu. On je to
Višnja Goljački, glavna urednica “Za-
prešićkog špigla” upoznala je Namika
apsolutno zavrijedio. Tražeći, a i nalazeći
najintimnija razmišljanja običnog čovje-
J
Tarabića krajem 2002. godine kada je do- ka, njegove su se teme mogle čuti na O
živjela veliku osobnu nesreću. Tada joj je običnim veselicama do najserioznijih ra-
on uputio mnogo toplih riječi utjehe. Ra- dio-emisija. Pozdravljam ovu realizaci- U
deći kasnije intervju s Tarabićem sjetila ju.” (Đelo Jusić)
se svoga djetinjstva i mladosti, festivala “U povodu mogućnosti izlaska knjige R
na TV-ekranima te shvatila koliko su tek-
stopisci zapravo zapostavljeni i pokrade-
Namika Tarabića želim reći da je to jedno
pošteno, iskreno pjesništvo koje treba
N
ni. Naglasila je da je knjiga “Mjesečeve objaviti i kao podstrek drugima.” (Zrinko A
suze” nastala iz želje da se pokuša ispra- Tutić) q
viti nepravda koja se sustavno čini ovoj Ismet Isaković L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
romana. Radnja nije samo smještena u poltičkim problemima itd. Neki likovi ne- svome bratu Halidu Pavloviću, kadiji.
burno povijesno vrijeme nego se govori i maju svoju personalnost, nemaju svoje (Moga oca Salka nije bilo, kasnio je iz
o duhovno povijesnom vremenu, u koje- ime ni prezime. Ovo je univerzalna priča Venecije.) I sad, kraj bezistana, nakon
mu se čitatelj kroz književni oblik suoča- o Bosni, o kulturalnosti Bosne koja je vi- petnaest godina, vidim Mevlijinu sreću:
va s različitim oblicima kriznog vremena. še monokulturalna nego multikulturalna slavna mostarska pjesnikinja i travarka
Nije u pitanju samo povijesno vrijeme ne- jer predstavlja monokulturnu zasebnost u Mevlija Pavlović – Humo ispraća sina u
go bilo koje drugo vrijeme pa i naše, ovo širim aspektima. Sva bošnjačka književ- carigradske medrese, odužuje dug Bogu,
sada”, rekao je Hodžić, koji je na struktu- nost je ispovijedna književnost: Selimo- Koji se sažalio njenim suznim molitvama
ralnoj razini tumačenja prezentirao neko- vić, Ibrišimović, Karahasan, Čolako- i dao da prestane rađati mrtvu djecu (…)
liko problema vremena prisutnih u ovom vić…, sva povijest Bosne ima eho Lepan- Kao munjin sijev iščezlo je u vjetar
romanu. Riječ je o ispričanom vremenu, da. Povijesti Karić prilazi pošteno, fakto- sricanje kratkih poglavlja Kurana u se-
fragmentarno-refleksivnim pitanjima grafski, ali joj se ne ulizuje. Ovo je roman drenoj džamiji na Tepi. I sjedenje na ko-
vremena, tematiziranju prošlosti i sadaš- o povijesti Bosne”, rekao je Hajdarević. ljenima pred Alunom, hodžom pustolo-
njosti u povijesnom ili metapovijesnom Ervin Jahić ističe kako se Karić ovim vom (…) U Mostaru mi je ostao zvon Ku-
kontekstu. Humino pričanje i vrijeme o romanom legitimira kao domišljat pisac. rana iz nerazumljiva jezika, semitskog i
kojemu priča međusobno se prepliću. Na- Pjesme divljih ptica je označio, ne samo arabljanskog, u grozdovima je stizao iz
značen je datum Huminog dolaska u Sa- povijesnim romanom, nego i romanom viših svjetova, dalekih nedođina. U tim
rajevo, to je 6. septembar 1585., da bi ideje, psihološkim pa i filozofskim. “Svo- riječima mostarsko djetinjstvo je kratak
nakon toga vrijeme napredovalo u pravcu jom knjigom se ne nameće samo bosan- odsanjan san, ili dva sna, šetnja djetinjim
sjećanja (prošlosti), ali i nadanja (buduć- sko-hercegovačkoj književnoj sceni, ne- nogama posred osunčanih ružičnjaka u
nosti). Humo se u vremenu pisanja prisje- go i šire. U pitanju je tematizacija povije- kojima nijednom cvijetu nisam znao ime!
ća razgovora s majkom Mevlijom iz sti koja je gotovo ponovljena. Riječ je o Ramazani su se spuštali iz plavih nebe-
1568. godgodine, dolaska Mehmeda Fati- povijesti koja se na ovim prostorima po- skih bezdana, cjelivali lica lijepih mladi-
ha na Konjević polje 1636. itd. Na kraju navlja. Na mnogo mjesta muderis Sken- ća i djevojaka, ponekada niz merdevine
ramana, Humo je blizu osamdesetih godi- der Humo je podrugljiv, heretičan pa na od mjesečine (…)
na života. Priča se, možda, završava time jednom mjestu kaže kako je gramatika Sve slike su bile moje, i bile su mi dra-
da Humo sav svoj imetak daje u gradnju arapskog jezika otjera softe iz medrese. ge. Ne samo zbog mene, iako bih na tu
gusulhane u Mostaru, čime se otvara me- Ovaj roman u mnogo čemu zasijeca ispod sebičnost imao pravo, jer na svakoj sam
tafizička dimenzija vremena, predočena gromada kamenja u koje smo pospremili bio i ja, i usrećivao najviše uramljenog
kroz vizuru glavnog junaka, priča koja mitološke slike. Ovo je otvorena, skoro prostora, već više zbog otišlog vremena u
označava privođenje zamaljskog života nezavršena knjiga. U pitanju je suvremen kojem su se začele malobrojne uspomene 7
kraju. “Hasan govori o povijesnom vre- jezik i vrstan stil. U romanu susrećemo i postale oživjeli pričini, porasli u meni
menu: porazu na Mohaču, porazu na Le- prave esejizirane dijelove kao što je priča kao nejaka bića, sa malenim glavicama i
pandu. Oduvijek živimo u zemlji gdje ra- o plavoj boji, to je estetički esej o plavoj svjetlim bojama koje raduju, i sa pruga-
tovi ne dozvoljavaju da se zaboravi proš- boji. Ovo je roman ideja. Karić je vrlo ma i sjenkama na licima dragih osoba
lo vrijeme, u ovom slučaju tematizacija oprezan sa fenomenom čuda. Bošnjaci i koje sam nekada gledao očima djeteta i
vremena označena je kroz povijest musli- bosansko-hercegovačka književnost su mladića, pogledom koji nikada nije poka-
mana, ali se govori i o instituciji vakufa. preko ovog romana dobili vrlo dobru psi- zao zlu namjeru, začetu u inatu(…)
Tematizacija vremena završava odlukom. hološku, povijesnu i kulturološku ra- Prišao sam šadrvanu, najjačoj mla-
Skender Humo svojom voljom dariva sav zglednicu. Karić je pokazao kako je nje- znici, fiskija je kuljala šumećom okrije-
svoj imetak za gradnju gusulhane. Da li je gova misao i na Istoku i na Zapadu”, reka pom, rasipala je vodu snažnim mlazom,
to pobjeda ili poraz vremena nad čovje- je Ervin Jahić. jedrim kao djevojačka ruka. Na mramor-
kom ili čovjeka nad vremenom?”, rekao Dr. Enes Karić se zahvalio svim pri- noj ploči sve se dijelilo u kratkotrajno
je Hodžić. sutnima, promotorima te domaćinima iz mnoštvo osunčanih kaplji, kao da su bile
Hadžem Hajdarević podsjeća kako Islamske zajednice. Posebni izrazi zahva- zvijezde koje su se prolivale noćnim svo-
ovaj roman predstavlja nastavak autoro- le upućeni su Predragu Matvejeviću ne dom i umirale dok svjetlost pokazuje po-
vog književnog djelovanja koji počinje samo zbog veličine njegovog umjetnič- sljednji put. Prao sam ruke, izmio lice,
još u srednjoškolskim danima, da bi se kog stvaralaštva, nego i veličine njego- mnogo puta, udisao lipov zrak i pio sla-
nastavilo kroz putopisni oblik (Putopisa s vog ljudskog djelovanja. Naime, za vrije- snu vodu na vrelom septembarskom po-
hadža), preko eseja do romana. Hajdare- me rata, Matvejević je u Rimu jednoj podnevu (…)
vić citira teoretičara Rolanda Barthesa za
kojega je vrsni autor onaj koji odgaja
Bošnjakinji pomogao u njenim prvim
izbjegličkim danima. Danas je to vrlo
Ako živ dočekam 8. januara 1637. go-
dine otputovaću u Sarajevo, na Stogodiš-
J
svog čitatelja. “Sami naslov ovog romana obrazovana i uspješna žena. njicu Medrese! I softama pokloniti Pje- O
kao da hoće pobjeći, kao da lebdi… Au- Nakon izvješća o promociji romana, sme divljih ptica, moj zapis o filozofu
tor je u romanu prezentirao i različite kul- nisam mogla odoljeti a da ne napišem ne- Hasanu Pruščaku. I reći ću tad samo U
turološke fenomene u BiH, vremena o ke, po mom sudu, najbolje dijelove iz ovo: Nije Hasan htio da mišljenjem mije-
kojemu piše npr. sadnja duhana, kukuru- Pjesme divljih ptica: nja svijet, već svoj odnos prema svijetu! R
za, pijenje kafe, priče o Mostaru, Saraje-
vu, Carigradu, Firenci itd. Ovo je velika
Idem kraj bezistana ogrijen toplinom
septembra, a preda mnom u magli pam-
Nije tražio da ljudi silom uspostavljaju
pravdu, već da pravedno postupaju! Nije
N
živa priča koja na alegorijskoj razini tu- ćenja jedan drugi septembar, iz 1570. go- tražio da ljudi nameću dobro, već da do- A
mačenja predstavlja priču i o našem vre- dine, kad me je do lađe u Dubrovniku bro čine! q
menu, o vlasti, problemu intelektualca, pratila majka Mevlija i predala u ruke Ajka Tiro-Srebreniković L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
XV Bošnjačke riječi u Hrvatskoj: “Objekt Ljubavi u tesavufskoj književnosti: Muradnama Derviš-paše Bajezidagića”
priča i posebna vrsta poetske i mističke re- neutičku interpretaciju prijevoda teksta originalu, te pitanje razumijevanja termi-
alnosti teksta. To je tekst vrlo razvijene prepušta stručnjacima za tumačenje tesa- nološko-stručnog tesavufskog registra u
mreže intertekstualne hijerarhije citata, vufskih tekstova. Čak i kada je riječ o te- datom tekstu.
aluzija i općih tesavufskih motiva. Radnja savufu kao predmetu znanstvenog istraži- Gazić je naglasila da je i sam sadržaj
se u tesavufskoj poeziji u biti odvija u Srcu vanja u cilju tumačenja značenja, a ne tek “Muradname” kombiniran od autorskih i
onoga koji je na putu Spoznaje. Naizgled prevodilačkom pothvatu, poetskom dis- prevoditeljskih dijelova. Derviš-paša
konkretne imenice u tesavufskom struč- kursu ili duhovnom iskustvu, Kadrić je Bajezidagić u uvodnim poglavljima (332
nom registru čitaju se kao apstraktne ime- dokazao da je kadar suvereno tumačiti te- njegova autorska distiha) – nakon uobiča-
nice. Termini su zagonetke koje se same savuf”, zaključio je mr. Senad Nanić. jenih formi Tevhida (pjesme jednote Bož-
odgonetaju i postaju odgonetkama zbilj- je, 36 distiha), Munadžata (pjesme tiha
skog smisla tesavufskog teksta. “Svijet te- Najvrijednije u životu svom za pokajanja, 41 distih), Na'ta (pjesme Vje-
savufskih termina nije fiktivni svijet odre- rovjesniku, 34 distiha), drugog Na'ta
dobro djelo potroši
đenog autora, već je to konvencionalizira- (pjesme Poslaniku i njegovim drugovi-
ni sistem znakova za iskazivanje određe- Na početku obraćanja prisutnima doc. ma, 40 distiha) – u dijelu Sebeb-i te'lif
nog stava i svjetonazora”, naveo je Nanić dr. Lejla Gazić, s Orijentalnog instituta u (povod za pisanje poeme, životopis pje-
Kadrićeve riječi i dodao da autor ustanov- Sarajevu, citirala je riječi iz predgovora snika u 119 distiha) “svoj životni put sa-
ljava semantičku neprozirnost teksta na knjige gdje Adnan Kadrić kaže sljedeće: žeto predočava” i u svojevrsnoj autobio-
leksičkoj razini osmanske poezije. Funkci- “Pošto se radi o prvom izdanju prijevoda grafskoj skici daje detaljne podatke o
onalno raslojavanje leksike u osmanskom 'Muradname', koji prati arebica i transkrip- svome obrazovanju i službovanju u Ista-
jeziku najlakše se raspoznaje kroz stručne cija teksta poeme, odlučio sam se za nbulu u vremenu sultana Selima II
registre kao što su administrativno-pravni, 'umjetnički' pomalo rizičan potez – da se (1566.-1574.) i Murata III (1574.-1595.).
vojni, medicinski, muzički, građevinski, držim što doslovnijeg prijevoda, koliko je Nakon prijevoda “Sehname”, koji sa
astronomski, tesavufski, itd. to moguće, radi lakšeg praćenja i uspoređi- preko 1.000 distiha zauzima centrani i
Nanić je naglasio da Kadrić razmatra vanja teksta izvornika i teksta prijevoda. najveći dio rukopisa, završni dio poeme
i pitanje eventualnih homoseksualnih i Mišta manje nije rizičan potez učitavanja je ponovo autorski, s dva poglavlja peda-
pedofilskih aluzija tesavufske književno- stručnih tesavufskih termina u sami tekst goško-didaktičkog i panegiričkog karak-
sti. Pritom poriče tu mogućnost dokazu- prijevoda. Učitavanje termina u tekst pri- tera te, uvjetno rečeno, pogovor s tarihom
jući da svi tarikati u tesavufu polaze u jevoda zapravo je i svojevrsno hipertekstu- (kronogramom pisanja), koji daje godinu
svojim osnovnim pravilima, zapisanim u alno kodiranje poezije koje, zbog naravi 995. (1587.).
pravilnicima ponašanja “telkin-nama- samih termina, prijevod uzdiže na visoku Dr. Lejla Gazić je posebno izdvojila
ma”, od hadisa u kojem Poslanik zabra- razinu apstrakcije, donekle 'ubija naraciju' da je Adnan Kadrić prijevod “Muradna- 9
njuje požudno gledanje u lica dječaka i i čini tekst teško prohodnim za razumije- me” posvetio rahmetli Hazimu Šabanovi-
djevojčica. Podsjeća na prisutnost istog vanje kod svakodnevnih čitatelja. No, to je ću, istaknuom orijentalisti. Njegovo djelo
motiva, gledanja u lice lijepog dječaka, u rizik gotovo svakog visokostiliziranog i “Književnost muslimana BiH na orijen-
antičkoj grčkoj te predislamskoj perzij- terminologiziranog tesavufskog teksta.” talnim jezicima” predstavlja nezaobila-
skoj i arapskoj kao i srednjovjekovnoj Gazić je rekla da je u navedenom citatu zan priručnik za sva daljnja istraživanja u
europskoj književnosti gdje se javlja bla- vidljiv Kadrićev način pristupanja rukopi- ovoj oblasti. Posveta je tim iskrenija jer
gonaklonost prema takvom ponašanju, ali su djela “Muradnama” Derviš-paše Baje- Kadrić nije upoznao Šabanovića osobno
često uz osude požude. Kadrić nam daje i zidagića, pri čemu se otvaraju brojna pita- – on ga “poznaje” samo po stvaralačkom
prijevod fetve Bajezidagića kojom za ho- nja: pitanje kritičkog izdanja rukopisa (ori- opusu u kojem “Književnost muslimana
moseksualizam i pedofiliju (gulām- ginalni tekst, transkripcija, prijevod, napo- BiH na orijentalnim jezicima” zauzima
dostluk) propisuje javno prokletstvo i ka- mene), pitanje odnosa prevoditelja prema važno mjesto.
menovanje. “Čak i kad bi se doslovno “Mi ćemo kao čitatelji ovog Derviš-
izvan konteksta prevodio i tumačio Baje- pašinog djela u prijevodu Adnana Kadrića
zidagićev prijevod opet bi se došlo do za- u svakom slučaju biti obradovani spozna-
ključka da poema opisuje nefizičku vrstu jom da nam je jedan bosansko-hercego-
ljubavi, osim ako se svjesno ne bi miješa- vački autor na kraju 16. stoljeća ponudio
lo razumijevanje pojmova ljubav i seksu- tekst poeme čija je osnovna priča o zalju-
alnost”, argumentira Kadrić. Autor jedno bljivanju na duhovnom putu ljubavi preto-
poglavlje posvećuje i užitku čitanja. Ka- čena iz perzijskog u osmanski turski, a
drić u knjizi navodi da jezički užitak u
tesavufskim djelima leži u nepredvidi-
sada i iz osmanskog turskog u bosanski
jezik. Na putu razumijevanja mističke in-
J
vom semantičkom preklapanju leksika iz terpretacije ljubavi, odnosno, bolje reče- O
stručnog tesavufskog registra i općeg lek- no, odgonetanja teksta poeme, prevoditelj
sika. Nanić je dodao da je to suština draži Adnan Kadrić nam je ponudio tesavufski U
jezika uopće gdje, naročito prelaskom u stručan registar poeme, iz kojeg ću ovdje
vode prijevoda, tu draž “kušamo” na nuž- spomenuti poslovicu čestu u tesavufskim R
no stvaralački način. Moćna jezična ana-
liza je i hijal i zeuk.
tekstovima: 'Ovo je karavan-saraj, odma-
ra i prolazi.' U njoj se čovjek poredi s ka-
N
“Kadrić govori toposom naglašene ravanom, a karavan-saraj s ovim svijetom, A
skromnosti znanstvenika tvrdeći za sebe Čovjek-karavan stiže u karavan-saraj –
da je laik u tesavufu kada stručnu herme- Hafiz dr. sc. Adnan Kadrić ovaj svijet da se malo odmori i opet ode iz L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
skrbio za potrebe sultana i njegove obite- Sulejmana Veličanstvenog. Ukazuju na U ovim teškim trenucima za Osman-
lji. Derviš-paša je isprva bio namješten u nasilje, profiterstvo, korupciju, neposluš- sko Carstvo Derviš-paša je imenovan na
odjelu carskih sokolara, no nakon što je nost prema vlastima, itd. Većina suvre- krucijalni vojno-upravni položaj na europ-
svojim ranim pjesničkim radovima privu- menih povjesničara tvrdila je da je opa- skom ratištu: 1599.-1600. i 1602.-1603.
kao pažnju samog vladara, ljubitelja sufij- sno narušen stari osmanski pravedni po- godine bio je bosanski namjesnik, begler-
skoga pjesništva, dobio je titulu dvorskog redak. Osobito su bili zabrinuti za institu- beg, kao što kaže povjesničar Mustafa Se-
age te je ušao u Has-odasi, službu sultano- cije poput timarskog sustava, kičme laniki, “u staroj domovini iz koje i sam
vih privatnih komornika, gdje je mogao osmanske vojske, te strogog razdvajanja vodi porijeklo”. Derviš-paša se nije puno
neprestano biti u sultanovoj blizini i ne- raje i vojno-birokratske kaste, što je ne- zadržavao u Bosni. Na čelu bosanskoga
smetano se baviti pjesničkim i prevodi- koć, tvrdili su osmanski autori, osigura- odreda otišao je već 1599. godine na ugar-
teljskim radom. valo nesmetano funkcioniranje države. sko ratište i ostao ondje oko godinu dana.
Razdoblje u kojem je Derviš-paša za- Upravo u predvečerje kulminacije Ondje je dogovorivši se sa francuskom po-
počeo svoje dvorsko obrazovanje i službu ove krize Carstva Derviš-paša, koji je do- sadom Stolnog Biograda, uspio sklopiti
na sultanovu dvoru, tj. vladavina Selima II tada obavljao više dužnosti u neposrednoj sporazum o predaji toga grada u osmanske
(1566.-1574.), poklapa se prema mišljenju sultanovoj sviti, konačno se afirmirao i u ruke. Nakon što je ponovo postao bosanski
suvremenika i kasnijih autora s krajem osmanskom najvišem političkom vrhu. beglerbeg 1602. opet je s bosanskim vojni-
zlatnog osmanskog doba. Zlatno osman- Naime, u razdoblju između 1592. i 1595. cima ratovao u Ugarskoj. Poginuo je u srp-
sko doba su onodobni i kasniji povjesniča- godine on se spominje kao osobni savjet- nju 1603. godine – prema sudu suvreme-
ri poistovjećivali s vladavinom Selimova nik sultana Murata III, te prisustvuje svim nih povjesničara kao junak – u okršaju s
dugovječnoga prethodnika, Sulejmana II važnijim političkim savjetovanjima habsburškim trupama na dunavskom Mar-
Veličanstvenog koji je vladao između osmanskoga vrha. Dakle, možemo reći da garetinom otoku u okolici Budima. Ovaj
1520. i 1560. godine. Sulejmanov ugarski se Derviš-pašina karijera u osmanskoj rat, koji se s promjenjivo srećom vodio na
pohod i njegova smrt pred Sigetom 1566. upravljačkoj eliti, koja tada započinje, u bojišnicama od Karpata do Jadrana te je
te osmanski pomorski poraz kod Lepanta potpunosti poklapa s vrhuncem najveće odnio živote mnogo vojnika iz Bosanskog
1573. godine obilježili su početak sve ve- društveno političke krize osmanske drža- ejaleta, uključujući živote dvojice bosan-
ćeg osmanskog vojno-političkog slablje- ve od prve polovice 15. stoljeća. Riječ je skih namjesnika (Hasan-paše i Derviš-pa-
nja te pojavu unutarnjopolitičkih nemira o razdoblju habsburško-osmanskoga rata še), završio je mirom sklopljenim u stude-
unutar Carstva. Slabljenje Carstva nastavi- koji se vodio između 1593. i 1606. godi- nom 1606. godine na ušću rijeće Žitve u
lo se i za Selimova nasljednika i Bajezida- ne, poznatom i kao Dugi rat, koji se u eu- današnjoj Slovačkoj. Ovaj mir je i službe-
gićevog mecene, Murata III koji je na pri- ropskom dijelu Carstva vodio paralelno no označio kraj osmanske supremacije u
jestolje došao 1574. godine. uz rat sa safavidskom Perzijom te sukobi- ovom dijelu Evrope i dotada najveći 11
Brojni su uzroci propadanja. U po- ma s razbojničkim družinama, bolje reče- osmanski geopolitički poraz. Osmanskih
sljednja tri desetljeća 16. stoljeća i prvom no vojskama, u Anadoliji. teritorijalnih dobitaka nije bilo, Osmanlije
desetljeću 17. stoljeća Osmansko Carstvo Valja napomenuti da se glavni dio su- su po prvi puta priznali Habsburge sebi di-
prestaje sa širenjem svoga teritorija te je koba u spomenutom habsburško-osman- plomatskim ravnopravnima. Bila je to na-
prisiljeno braniti svoje stečevine, dok se skom ratu vodio se u Ugarskoj, no zna- java potpune ili gotovo potpune propasti
istovremeno međunarodni položaj Car- čajne vojne operacije odigrale su se i na svijeta kakav je Derviš-paša Bajezidagić
stva pogoršava. Osmanlije su u ovom raz- krajištu Bosanskog ejaleta, tj. na područ- poznavao i za koji se borio. 80-ak godina
doblju bili prisiljeni voditi i niz iscrplju- ju današnje Republike Hrvatske, osobito nakon njegove smrti i mira na ušću Žitve
jućih ratova protiv Perzije na istoku i Ha- oko utvrde Sisak, kraj koje su snage bo- osmanska vlast, stanovništvo i kultura ne-
bsburške Monarhije na zapadu. Krajem sankog ejaleta 1593. godine pretrpjele stali su u potpunosti iz Panonske nizine,
16. i početkom 17. stoljeća opada osman- veliki poraz. Bez obzira na težak poraz osmanske Ugarske. I njegov rodni Bosan-
ska trgovina na Sredozemlju, Crnom mo- kraj Sisaka koji je pretrpio Derviš-pašin ski ejalet doživio je teške, fatalne udarce.
ru i Indijskom oceanu te na Putu svile. sudrug iz istanbulskog saraja, Hasan-paša Teritorijalno se znatno smanjio, no uspio
Dolazi i do inflacije i devalvacije vrijed- Predojević, ova je utvrda ubrzo pala u je preživjeti i opstati još nekoliko stoljeća.
nosti osmanskog novca. Prema nekim po- osmanske ruke. Ipak, habsburške snage iz “Umjesto zaključka možemo jedno-
dacima Osmansko Carstvo doživjelo je u Hrvatske, Kranjske i Štajerske ubrzo su je stavno reći da je iz povijesnoga kuta gle-
drugoj polovici 16. st. veliko povećanje povratile u kršćanske ruke. Sukobi oko danja život Derviš-paše Bajezidagića bio
stanovništva, što je opteretilo ekonomske Siska zaustavili su gotovo stogodišnje u potpunosti obilježen početkom i kulmi-
resurse i uzrokovalo povećanje broja be- kontinuirano širenje osmanskog teritorija nacijom dotada najveće krize Osmansko-
zemljaša koji su se često upuštali u raz-
bojništvo. Razbojništvo je u zadnjem de-
na području bosanskog krajišta te navije-
stile razdoblje sužavanje osmanske vlasti
ga Carstva. I sam nesretni kraj njegovog
života izravno je vezan za nju. Osmanska
J
setljeću 16. stoljeća i prvom desetljeću na našim područjima u 17. stoljeću. Na vojna sila više nije funkcionirala tako do- O
17. stoljeća uzelo takvog maha da su u ugarskom ratištu, gdje su djelovale mno- bro te su pogibije visokih osmanskih duž-
Anadoliji postojale velike razbojničke go veće snage na obje strane, ratna sreća nosnika, kao i velikog broja vojnika, u U
(tzv. dželalijske) vojske koje su sijale je također bila promjenjiva. Osmanlije su ratnih sukobima na europskom ratištu po-
strah među stanovništvom i vodile pravi pod osobnim sultanovim zapovjedniš- stale su u ovom razdoblju uobičajena po- R
rat sa službenom osmanskom vojskom.
Osmanski kroničari u ovom razdoblju po-
tvom 1596. godine izvojevali veliku po-
bjedu kod Mezökeresztesa, no ona je bila
java. Tako je nesretno, ali i prerano, zavr-
šio život jednog od najnadarenijih osman-
N
činju prikazivati tamnim bojama sliku bez trajnih učinaka te su habsburške sna- sko-bošnjačkih pjesnika toga vremena”, A
stanja u osmanskom društvu, za koje ge ubrzo počele opsjedati središte osman- zaključio je mr. Dino Mujadžević. q
smatraju da je mnogo lošije nego u doba ske vlasti u Ugarskoj – Budim. Ismet Isaković L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Proslava Nove 1431. hidžretske godine u Sisku: koncert “Nek' se srca otvore”
novom, što skorijem, Islamskom centru u prvacima dva medinska plemena Evs i Ha-
Sisku. I zato ću, čestitajući vam Novu zredž. U tadašnjoj Medini je bilo više
hidžretsku 1431. godinu, zaželjeti da u no- arapskih i židovskih plemena koji su živje-
voj godini započnete realizirati taj projekt. li jedni pored drugih više u stanju rata ne-
I odmah ću vam reći, iako vi to dobro zna- go mira. Mir, sigurnost i red nastupit će tek
te, da to neće biti nimalo lagan zadatak. dolaskom Muhammed a.s. i prvim pisanim
Pratit će vas puno iskušenja kao što je pra- Ustavom takve vrste u povijesti čovječan-
tilo i Muhammeda a.s. za vrijeme njegove stva, poznatog kao Medinska povelja.
misije širenja islama, kada je morao napu- Islam i muslimani bivaju zvanično prizna-
stiti svoje rodno mjesto da bi uspio. Ja se ti. Njihova Umma, njihova država je prva
nadam da vi to nećete nikada morati, ali za- politička tvorevina koja nije formirana na
to morate razumjeti poruke hidžre koje vas teritorijalnom ili nacionalnom principu.
mogu naučiti kako se za vjeru, kao najvaž- To je bila nadnacionalna i multikonfesio-
Muški pjevački zbor “Gazije” iz Bužima
niju vrijednost u našemu životu, treba izbo- nalna država i zajednica, utemeljena na
riti i što se sve za svoju vjeru mora podnije- označava selidbu Muhammeda a.s. iz tevhidu, vjeri u Jednoga Boga. Niti jedan
ti”, rekao je Mirza ef. Mešić. Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. drugi sustav, ni prije a ni poslije, to nije
Istaknuo je da nas Bog na ovome svije- godine, računajući vrijeme po gregorijan- uspio na način kako je to Muhammed a.s
tu kuša da bi mi ljudi, Božja stvorenja, skom kalendaru, odnosno 13. godine od uredio. Zato je svim istinskim musliman-
spoznali sami sebe. Pogrešno je kazati da prve Objave, koju je Muhammed a.s. pri- skim državnicima Medinska država para-
Bog kuša ljude da On vidi kako će ljudi u mio od Allaha dž.š. preko meleka Džebra- digma kako pokušati urediti svoju državu.
iskušenju i nevolji postupiti. Bog je Apso- ila. Prije nego je postao Poslanik, Muham- U Mekki muslimani su bili proganja-
lutni Znalac, on nas kuša da mi vidimo, ali med a.s. je bio omiljen među svim građa- na manjina. U Medini će postati važan
i da drugi vide, kakvi smo mi. Što je veća nima Mekke. Svi, pa i njegovi kasniji naj- politički, ekonomski i sigurnosni subjekt,
vjera, veća su i iskušenja. Mešić je podsje- okorjeliji neprijatelji imali su za njega sa- najprije u okvirima Arapskog poluotoka,
tio da je Muhammed a.s., iako je bio po- mo riječi hvale. Zvali su ga El-Emin, po- a ubrzo u svjetskim razmjerima. Dok su u
sljednji Božji Poslanik, Božji miljenik, vjerljivi, čisti. Bio je najpoštovanija osoba Mekki drugi o njima odlučivali, u Medini
prolazio kroz najveća iskušenja, kroz koja u Mekki. Međutim, kada je Muhammed će muslimani odlučivati sami o svojoj
jedna čovjek može proći. Bio je ospora- a.s. počeo propovijedati novu/staru vjeru, sudbini. To je bio početak stvaranja sjaj-
van, vrijeđan, fizički napadan, doživljavao jer islam je vjera koju su propovijedali svi ne i grandiozne kulture i civilizacije čije
je poraze, gubio vlastitu djecu, morao je Božji poslanici, naišao je na grubo odbija- je plodove uživao i dan danas uživa cijeli
14 napustiti svoj grad, ali je na kraju uz Alla- nje i osporavanje onih koji su ga do jučer u svijet. Hidžra je bila privremeni odlazak
hovu volju i odredbu uspio. Nikada u povi- zvijezde okivali. A samo je jedno tražio od radi pobjedonosnog povratka. Radi hidžre
jesti nijedan čovjek sa manje sredstava ni- svojih sugrađana; da lažna božanstva, ki- za muslimane i Muhammed a.s. je ubrzo
je više postigao kao što je to Muhammed pove napravljene od blata i drveta, zamije- čuo cijeli svijet.
a.s. Uspio je zato što je istina bila na njego- ne za Jednoga, istinskoga Boga, Tvorca “Da bi i mi, ovdašnji muslimani uspjeli,
voj strani. I mada bi se moglo očekivati da Univerzuma, Allaha dž.š. Na tu promjenu hidžra se mora desiti u našim dušama.
uspjeh i pobjeda muslimana dođe onako s Mekkanci, ali i drugi Arapi, nisu bili spre- Hidžra je odluka da ćemo svoj život urediti
neba, nezasluženo, to se nije desilo. Po- mni. Odjednom je Muhammed a.s. postao na principima uzvišene vjere dina islama,
moć je, nema sumnje, došla, ali u okvirima najomraženija osoba. Počeli su ga nazivati da ćemo moralno i pošteno živjeti i biti od
Božanskog poretka predviđenog za ljud- različitim pogrdnim i uvredljivim imeni- opće koristi svojoj užoj i široj zajednici, jer
sku narav. On se realizirao kao rezultat ma te su ga na kraju organizirano pokušali u konačnici samo se zato i isplati živjeti na
teških iskušenja i podnošenja velikih ma- i ubiti. Međutim, što su više nevjernici na- ovom prolaznom i nepredvidivom životu.
terijalnih pa i ljudskih žrtava. Ovaj put je padali Muhammeda a.s. to su ga vjernici Svaki se islamski blagdan očituje u dva vi-
bio potreban u cilju izgrađivanja čvrstih više voljeli i poštivali, spremni i vlastitim da: prihvaćanju svih vrednota islama i jav-
ličnosti, sposobnih da ponesu i nose veli- životom zaštiti Božjeg poslanika. No, mu- nom pokazivanju pripadnosti i privrženosti
čanstveni emanet Božjeg dina. slimani su bili malobrojni i slabi. Da bi islamskim načelima, riječju i djelom. Istina,
Mešić je naglasio da o hidžri možemo misija islama uspjela muslimani su morali nema islama bez molitve, posta, zekata i
promišljati kao povijesnom događaju od napustiti svoj rodni grad i otiđi u izbjegliš- hadža, ali je islam i poštivanje susjeda, po-
presudne važnosti za islam i prve musli- tvo u Medinu. štivanje zakona države i običaja sredine u
mane, ali i kao trajnoj inspiraciji svim mu- Nakon 13 godina grubog kršenja najo- kojoj živimo. Od ljepota islama je i lijepa
J slimanima do Sudnjeg dana. Hidžra nije
samo utjecala na tadašnje odnose između
snovnijih ljudskih i vjerskih prava, različi-
tih vidova maltretiranja, mučenja i uboj-
pjesma, ilahija i recital o ljepoti života i mo-
ralnim ljudskim vrijednostima koje treba
O muslimana i mekanskih mušrika, taj je do- stava nezaštićenih muslimana te više po- podijeliti i sa svojim susjedima, a vi, sisački
gađaj svojim posljedicama u potpunosti kušaja ubojstva Muhammeda a.s., on je muslimani, večeras pokazujete na koji na-
U promijenio svijet. Poruke hidžre nisu aktu- zajedno sa svojim najvjernijim prijateljem čin. Zato vam još jedanput čestitam i upu-
alne samo jedanput godišnje, kada obilje- Ebu Bekrom r.a. odlučio napustiti Mekku i ćujem molitve Uzvišenom Allahu da vas
R žavamo Novu hidžretsku godinu, nego se otići u Medinu, nakon što su ranije to uči- uputi na pravi put i ojača u vjeri islamu, da
N porukama hidžre muslimani, ali i svi ljudi
dobre volje, mogu okoristiti svaki dan, ako
nili ostali muslimani. Muhammed a.s. je
zadnji napustio Mekku, a ne prvi kao što
budete pravi muslimani, a time i pravi su-
sjedi i građani ovoga grada”, rekao je zagre-
A su spremni otvorena srca i otvorena uma su kroz povijest činili, a i danas čine, broj- bački imam Mirza ef. Mešić, član redakcije
razumjeti i prihvatiti hidžretske poruke. ni državnici. Prije same selidbe u Medinu, “Preporodovog Journala”. q
L Zagrebački imam je podsjetio da hidžra Muhammed a.s. je obavio niz razgovora s Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Načertanije sagledava politiku Srbije Stanković. Memorandum je prvi objavio jom. Zato je važno da svećenici razgova-
prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i zagrebački časopis Naše teme 1989. godi- raju. Uvijek će biti krvoloka, ali dijalog
Sjevernoj Albaniji. Zagorava jači srpski ne, a u lipnju 1989. beogradski časopis pomaže da se razumijemo. Mediji trebaju
utjecaj i upliv na Albance i na Crnu Goru: Duga. Ovaj dokument ima dva dijela. Pr- biti u funkciji čovjeka i njegovog dostoj-
… a ovo su upravo oni narodi koji imadu vi dio je naslovljen kao Kriza jugosloven- nog života. Preko 3.000 ljudi je u Cazin-
ključeve od vrata Bosne i Hercegovine i ske privrede i društva i drugi dio Položaj skoj krajni poginulo u međusobnim suko-
od samog mora Adrijatičeskog. Srbija u Srbije i srpskog naroda. bima. Postojale su situacije gdje je otac
svemu tome Crnoj Gori pripisuje strateš- Dr. Novalić parafrazira riječi Bogdana bio na jednoj, a sin na drugoj strani, a oni
ku ulogu u ostvarivanju globalnog cilja Bogdanovića, gradonačelnika Beograda, drugi su stajali i gledali, komentirajući:
srpske politike: da se Bosna i Hercegovi- koji je uzroke događanja na prostoru Jugo- Neka se Turci biju. Agonija Vukovara i
na od Turske odijele i Srbiji prisajedine i slavije pronašao u srpskoj poluinteligenci- Srebrenice je agonija za koju postoje
ostvari ono što Karađorđe kao vojni vo- ji, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, krivci izvana, ali ima i onih iznutra”, reka
đa, nije mogao predvideti onu preveliku Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u malom Mi- je dr. Fahrudin Novalić koji je svoje izla-
vojnu važnost koju Crna Gora za Srbiju loševiću koji je bio mali jer su drugi bili ganje završio riječima Ivana Lovrenovića
ima. Da bi se pridobila Crna Gora za Sr- važniji od njega. A Radomir Konstantino- koji je rekao da se u Bosnu ne ulazi na
biju, kao i suzbio ruski uticaj, Garašanin vić u knjizi Filozofija palanke 1983. for- vrata politike i ideologije, nego na vrata
predlaže da se ova ljubav financijski pla- mulira srpski nacionalizam, gdje predviđa povijesti i kulture.
ća cetinskom vladiki. događaje na prostoru nekadašnje Jugosla- Šef kabineta dr. Demirovića je govo-
Rezimirajući, Garašaninovo Načerta- vije u periodu od 1990. do 1995. rio o autorovoj biografiji, sudjelovanju u
nije je imalo za cilj: Dr. Novalić na kraju izlaganja postav- Armiji BiH, planovima za razvoj znan-
a) program srpskog političkog oku- lja pitanje: Kako prevladati to što se do- stvene misli, Univerzitetu u Bihaću itd.
pljanja, nacionalne hegemonizacije i teri- gađalo u bošnjačkom biću? Citira jednog Dao je i odgovor posjetitelju na pitanje da
torijalne ekspanzije čija je osnova držav- Židova koji je za holokausat rekao: I žrtve li je Kosovo kompenzacija za RS, komen-
no jezgro Kneževine Srbije, su krive. “Da li su se Vukovar i Srebreni- tirajući da to neće ići jer mi koji smo
b) da svoje nadahnuće ima u kosov- ca morali dogoditi? Ako se bošnjački, hr- obranili Bosnu još smo živi.
skom mitu, epskom stvaralaštvu, vaskrse- vatski i srpski intelektualci ne pogledaju Prof. dr. Mujo Demirović se zahvalio
nju Dušanovog carstva u proširenom u ogledalo i ne vide svoje pogreške teško promotorima, istaknuvši kako se Krajiš-
obliku, da se može ići dalje. Moglo bi se govoriti nici nikog ne boje osim Boga, priznajući
c) Načertanije je model srbocentriz- i o moći. Oni koji su u štrajku su moć, kako se ipak malo pribojavao riječi aka-
ma, srpskog hegemonizma i ideološke vlade ne mogu rušiti narod, a narod može demika Bilandžića koja je uvijek praved-
16 osnove za politiku etničkog čišćenja Boš- rušiti vlade. Politika, vjera itd. se pretvo- na i znanstveno utemeljena. Za svoje ži-
njaka. rila u biznis. Nigdje ni u kojoj vjeri ne votne principe je rekao kako je humanist
Načertanije predstavlja model za piše da čovjek čovjeka ubije. Moja razmi- po svom životnom i idejnom uvjerenju,
izradu svih programa velikosrpske nacio- šljanja idu u smjeru toga da se treba ra- ne voli prebrojavati ljude, ali je ponosan
nalne politike, a posebno onih koji se od- zvijati na načelima morala, etosa. Nema na svoju vjeru i naciju. Zahvaljuje organi-
nose prema Bosni i Hercegovini i Bošnja- svjetskog mira bez dijaloga. U Stocu boš- zatorima da u centru Zagreba prirede pro-
cima. njačka i hrvatska djeca ne idu u zajednič- mociju. Prisjeća se kako je “Džemaludin
Dr. Novalić u ovoj knjizi pronalazi ke vrtiće i škole, a prije su išli. Pitam se Čaušević predstavljao instituciju između
drugi važan dokumenat za velikosrpski kako će se razumjeti ako nemaju komuni- Prvog i Drugog svjetskog rata u BiH, a
nacionalizam, a to je Memorandum Srp- kaciju, ako nemaju dijaloga. Oko vrata Hamdija Pozderac je bio institucija izme-
ske akademije nauka i umjetnosti (SA- nose križiće ili neke druge religijske đu ova dva zadnja rata. Ponosan sam na
NU), koja je na godišnjoj skupštini oznake koje nemaju nikakve veze s religi- Bošnjake koji su se uključili u obranu
25.5.1985. donijela odluku o Memoran- RH. A šta bi bilo da su se svi Bošnjaci,
dumu u kojem bi se javnosti naučno izni- bez obzira na vjersku, političku i nacio-
jelo mišljenje o najvažnijim aktualnim nalnu pripadnost uključili u obranu BiH.
pitanjima u jugoslovenskom društvu. Sa Da su srbočetnici znali da ćemo braniti
str. 111. ove knjige dr. Novalić citira: Izu- BiH ne bi nikad ni napali”, rekao je De-
zetno oštru osudu “Memoranduma” dao mirović.
je tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Uzroke teške situacije u BiH u 90-im
Srbije Ivan Stambolić (…) koji kaže da godinama dr. Demirović pronalazi u dod-
J ništa drugo prema Memorandumu srp-
skom narodu ne preostaje nego da ustaje
voravanju međunarodne zajednice Milo-
ševiću i njegovoj politici, nejedinstvu ju-
O na noge, zato što ga tobože mrze braća, goslavenskih naroda i opstrukciji, dola-
što je tobože uklet da bude gubitnik, što sku Miterana koji je krenuo na BiH, u ta-
U mu je rukovodstvo kompromisno. Ukrat- dašnjem hrvatskom rukovodstvu, u bo-
ko, tzv. Memorandum bi se mirne savesti sansko-hercegovačkom nesnalaženju.
R i mnogo tačnije mogao nazvati in memo- Rezultat agresije na BiH su masovne
N riam za Jugoslaviju, za Srbiju… Slične
osude su uputili i neki drugi srpske inte-
grobnice u Srebrenici, Prijedoru, Sani itd.
Pored genocida, srbočetnička politika je
A lektualci: Milenko Marković, Dragiša utjecala i na izmjenu demografske situa-
Pavlović, Miloš Aleksić, akademici Lju- cije u Bosni i Hercegovini. q
L biša Rakić i Ivan Maksimović, Ljubiša Ajka Tiro-Srebreniković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
ba za materijalnim predočavanjem onoga hveh (Postojanje) temeljni naziv, a s obzi- samo posredno iz značenja: izrijek, izre-
komu se klanjamo u nekakvim obredima, rom da to ni Židovi nisu mogli pojmiti čena riječ. Svako od navedenih značenja
potječe iz predhistorije, ali se i danas kao pravo ime, oni su to prihvatili kao ne- riječi logos stavljeno u gornji tekst, ima
snažno nameće. kakvo tajno, sveto ime za Boga kojega su mnogo više smisla. Naime, u značenju:
Začetnik jednoboštva tri današnje re- se tako strašno bojali. U skladu s time ni- Riječ - nameće se pitanje: A tko je izgo-
ligije je Abraham (Ibrahim a.s.), ali je kada nisu izgovarali, a kad su ga baš mo- vorio tu Riječ? Ako pak umjesto riječi:
ono u toj široj regiji od prije već postoja- rali napisati, pisali su ga poznatim tetra- "Riječ" stavimo Misao, ili Razum: “U po-
lo, jer kad je on prolazio pored prastarog gramom JHVH, a samoglasnike nisu u četku bijaše Misao i Misao bijaše u Boga
svetišta Salema, pred njega je izašao Mel- svome pismu ni imali. “Hebrejska, ali i i Misao bijaše Bog.” Odnosno: “U počet-
kizedek, kralj salemski i svećenik Boga arapska riječ kojom označavamo da se ku bijaše Razum i Razum bijaše u Boga i
svemogućeg. Riječ salem znači mir, a to trebamo nečega bojati, je dvoznačna pa Razum bijaše Bog”, dobijemo jezički ko-
je sadržano i u današnjem nazivu tog mje- znači i: biti svjestan nečega, što je potpu- rektan i pojmovno nedvojbeno jasniji pri-
sta: Jeruzalem – Grad mira. no u skladu s tekstovima Evanđelja i jevod. Čak nam i prastara poruka indijske
Međutim, pravi početak uspostave ve- Kur'ana. Nažalost, u prijevodima ovih religijske filozofije govori da je: “Razum
će zajednice abrahamskog jednoboštva knjiga tradicionalno je zadržano znače- preteča svih stvari.”
počinje nekoliko stotina godina kasnije s nje: strah”, rekao je prof. Ćorlukić. U ovako prevedenom tekstu početka
Mojsijem (Musa a.s.) na Sinaju, gdje se To Postojanje, Stvaralačko Postoja- Ivanova Evanđelja sve postaje logično i
tijekom 40 godina pokazuje sva tvrdokor- nje, kojega bismo u skladu s Objavama nema nikakve dvojbe da li tekst treba
nost u odbijanju onoga čemu ih se pouča- trebali biti svjesni, Izvorište je svega što shvatiti kao metaforu, nekakvu simboliku
valo. Ćorlukić je podsjetio da su po poi- postoji, onoga čega jesmo, ali i onoga če- ili doslovno. Bog je Razum, Misao, Umna
manju starih naroda ime i osoba jedno, pa ga nismo svjesni. U tom su Postojanju Misao. Time je istovremeno pitanje: za-
ako nema imena nema ni osobe. Stoga je obuhvaćena sva imena: Stvoritelj, Sve- što Boga ne možemo vidjeti, ili u naivni-
Mojsije još prije izlaska iz Egipta inzisti- višnji, Svevladar, Svedržitelj, Otac…; jem obliku: zašto se Bog krije od nas? –
rao da mu Bog kaže svoje ime, na što mu kojima Boga nazivamo. Ovako shvaćena postalo bespredmetnim. U skladu s time i
je Bog odgovorio: “Ehjeh ašer ehjeh.” biblijska informacija, da je Bog Postoja- naš suvremenei einsteinovski pojam: Sve-
Taj je odgovor izgovoren na hebrejskom nje sam sebi, daje nam ključni podatak mirski razum, ne možemo shvatiti da je
jeziku u prvom licu jednine, što je logič- što je Bog zapravo. No, mi smo naš misa- Bog u svemiru, nego da je svemir u Bogu.
no. Međutim mi to ne možemo prevesti u oni sustav izgradili na temelju informaci- I ljudska misao može obuhvatiti čak i cio
prvom licu, a da bude potpuno razumlji- ja iz svijeta izvan nas, koje primamo pre- svemir, dok Misao (Bog) postvaruje ne-
vo. Doslovan prijevod bio bi: “Jesam koji ko naših čula, prvenstveno vida i sluha. posredno u sebi ono što mi doživljavamo
18 jesam”, što je nejasno. Bibličari to obično Bez obzira na sposobnost intuicije i zami- kao stvarnost. Nasuprot, ljudskoj stvara-
prevode nedoslovno, kao: “Ja sam koji šljanja, čak i nepostojećeg, mi nastojimo lačkoj misli, Bog zamišljanjem, na pri-
jesam”, ili: “Ja sam koji sam”, što je je- sebi barem misaono “pred-očiti” nekakav mjer, svemira, samim time ga i postvaru-
zički problematično, ali i još nejasnije. entitet koji postoji. Tako Boga najčešće je. Materijalizira taj svemir. Još je u drev-
Međutim, ako istu rečenicu napišemo poosobljujemo, ali iz konteksta sadržaja, noj Rig vedi zapisano: “Visvakarman
u trećem licu jednine: “Jahveh ašer ja- posebno Evanđelja (Indžil), proizilazi da stvara mišlju i snagom...”, a slavni islam-
hveh”, kako je Mojsije rekao svojima - na Bog ne može biti “osoba”. ski filozof Avicena (Ibn Sina) kaže:
putu smo ne samo razumljivog prijevoda, “Židovi su Boga stalno smatrali oso- “Stvaranje se sastoji u činu Misli, koja
nego također i približavanja shvaćanju bom, ali od toga nisu pravili nikakav na- misli samu Sebe…”. Veliki mislilac To-
temeljnog biblijskog Božjeg imena: Ja- uk. Oni o Bogu ne raspravljaju u smislu ma Akvinski često je pisao da: “Bogu je
hveh. Riječ jahveh dolazi od glagola ha- nekakve teologije. Islamski vjernici tako- isto misliti i činiti”.
jah, što znači: biti, odnosno postojati. Biti đer Boga najčešće smatraju osobom. U “Ako prihvatimo ovo logično razmi-
je pomoćni glagol, koji od prvog do tre- početku islama bilo je čak i fizičkih obra- šljanje, tada je besmislemo pitati: Tko je
ćeg lica jednine i množine mijenja oblik: čuna u raspravama o izgledu Božjeg pri- Bog, nego u smislu: Što je Bog? Za osobu
ja sam, ti si, on je, a može se izreći i u jestolja, no u najvišim dometima islam- pitanje postavljamo sa tko, ali što je to što
imeničnom obliku kao bitak, što je uobi- ske misli ne prihvaća se personifikacija čovjeka čini čovjekom? Bez ikakve dvoj-
čajeno u filozofiji, ali je za ostale znače- Boga, ali se o tomu i ne raspravlja. Kršća- be, to je razum, to je svijest, to je (za one
nje te imenice prilično nejasno. No isto- ni su na svojim Saborima Boga proglasili koji vjeruju) duša. Stoga nas svako poi-
značna joj je i imenica: postojanje, kojoj osobom, i to uz vrlo složenu i neshvatlji- manje Boga osobom, sigurno vodi na kri-
je značenje potpuno razumljivo. Stoga re- vu formulaciju teksta dogme, što je dove- ve putove razmišljanja. Bez obzira na to
J čenici kojom je Bog rekao Mojsiju svoje
ime u prvom licu jednine, u hrvatskom
lo do velikih teškoća unutar kršćanstva,
pa i razlaza”, naglasio je Ćorlukić.
što se u svetim knjigama govori o Božjim
imenima, iz značenja samih naziva vidlji-
O najpribližnije odgovara prijevod: Posto- Podsjetio je da u Prologu Evanđelja vo je da su to samo pojedina Božja svoj-
janje sam koji sam Postojanje. po Ivanu (Jahja a.s.) piše sljedeće: “U po- stva, odnosno atributi. Bog nema imena.
U Mojsije je to narodu mogao reći samo četku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i On nije osoba, niti bilo kakav izdvojeni
u trećem licu jednine: Jahveh ašer jahveh Riječ bijaše Bog…”, što nam nudi odgo- entitet. Tek kada ovo shvatimo, možemo
R – odnosno u prijevodu: On je Postojanje vor što je to što Postoji, ali je neodgovara- saznati i što zapravo znače dvije zapovi-
N koji je Postojanje. To nipošto ne može bi-
ti ime, nego nas upućuje što je Bog: Bog
jućim prijevodom višeznačne grčke riječi
logos, kako piše u originalu, to zakompli-
jedi: Ljubi Boga..., ljubi bližnjeg svoga...,
odnosno na koje je značenje mnogoznač-
A Postojanje (Jahveh) sam po sebi, Vječno cirano. Naime, logos pored ostalog znači ne riječi ljubav mislio Isus. Njome ozna-
Postojanje, bez početka, Izvorište svega i: misao, umna misao, razum, izrijek… U čavamo neke od temeljnih ponašanja pre-
L što postoji. Ćorlukić je istaknuo da je Ja- značenju riječ, logos možemo prevesti ma drugima, ali i prema sebi. Duboko
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
i oštra kažnjavanja uvodi u aktivno jedno- zito tolerantan, čak i prema jednobožcima
boštvo. Dobili su deset zapovijedi, koje izvan kršćanstva i judaizma: “Nema stra-
su i osnova etičkog ponašanja uopće. No ha niti će tugovati tko vjeruje u Boga, pa
u Mojsijevim (Musa a.s.) knjigama još bio on musliman, židov, poklonik zvijezda,
nema ni traga zagrobnom životu. O tomu Sabejac, ili kršćanin.” (5,72). “Oni koji
su tek mnogo kasnije propovijedali pro- vjeruju, Židovi, kršćani, Sabejci, koji budu
roci. Nakon 13 stoljeća uspona i padova vjerovali u Boga i sudnji dan i činili dobra
bio je to visoko civilizirani narod, ali pod djela, imat će svoju nagradu kod svoga
rimskom vlašću. Religija im se svodila na Gospodara i za njih nema straha, niti će
ekstremni formalizam. Proroci (poslani- tugovati.” (2,62). Muhammedu se jasno
ci) su im ranije obećali Mesiju, koji će ih kaže da on u pogledu vjere nije vlast, nego
osloboditi od zabluda. No, oni su očeki- je samo opominjač, a u slučaju pokušaja
vali kralja koji će osloboditi njihovu drža- sporenja oko toga čija je vjera bolja, Mu-
vu, pa kad se pojavio Isus, oni u najve- hammedu se zapovijeda: “Reci: Tebi tvoja
ćem broju nisu u njemu prepoznali Mesi- vjera meni moja." Ono što je posebno važ-
ju, a vjersko vodstvo ga je čak smatralo no izričito se zapovijeda: “La ikrahi fit din
opasnim. - U vjeru nema prisiljavanja.” (2,256).
Ćorlukić je naglasio da Isus nije do- U Kur'anu piše da je objavljuje razu-
šao da uspostavi novu vjeru, nego da im tih brojeva u Einsteinovu jednadžbu do- mnima i onima koji razmišljaju. To isto
ukaže u čemu griješe, ali je kršćanstvo bije se podatak o brzini skoro jednakoj vrijedi za sve tri knjige. Vjerovanje je
koje se ubrzano proširilo Europom, u no- brzini svjetlosti. To znači da on nije neka- svojstvo svakog pojedinca, a vjerska za-
vim civilizacijskim sredinama dobilo od- kav bestjelesni duh, nego da ima fizičko jednica zapravo bi trebala biti svojevrsna
like potpuno nove religije, dok su Židovi tijelo koje ne može dostići brzinu svjetlo- dragovoljna udruga vjernika. Obredi i
progonjeni sve do naših dana. Rimske sti, te da dolazi iz civilizacije koja je svla- vanjska obilježavanja pripadnosti vjerskoj
vlasti su u prvih 300 godina oštro progo- dala kretanje tako velikom brzinom”, re- zajednici može, ali i ne mora poticati du-
nile kršćane, da bi pod carom Konstanti- kao je Ćorlukić. hovnost, ali to samo po sebi nije duhov-
nom kršćanstvo postalo državnom religi- Naglasio je da je Kur'an obimna knji- nost. Duhovnost je u svjesnom osobnom
jom. Tada je započeto s orginiziranjem ga, koja je objavljivana mnogobožačkoj i obraćanju Bogu. Degradacija duhovnosti
velikih crkvenih sabora, na kojima su do- jednoj od najzaostalijih civilizacija na u puki formalizan jedan od velikih uzroka
nesene i odluke koje su u potpunoj su- svijetu i stoga sadrži i odredbe o zakono- je i to, što su se sve tri osnovne vjerske
20 protnosti s Evanđeljem. Umjesto Božje davstvu, kao što je npr. ženidba, potpisi- zajednice umjesto pravog značenja biblij-
jednoće proglašeno je Trojstvo, a pod dr- vanje ugovora i tome slično. No u vjer- ske poruke: Biti svjestan Boga, najviša je
žavnim autoritetom proglašeno je do- skom pogledu Ku'ran ne objavljuje novu spoznaja, opredjelile zaprvotno židovsko
gmatsko ustrojstvo, što je u suprotnosti religiju u odnosu na krćanstvo i judaizam: poimanje da je Strah Božji najviša spo-
čak i s ljudskom psihologijom. Osobno “Kuran je samo opomena ljudima. znaja, predstavlja apsolutnu negaciju
vjerovanje u bilo što je prirodna sloboda (81.27), pa ti opomeni, ti si samo opomi- Evanđelja, kao i svih onih tekstova o Bož-
svakog čovjeka. Nikoga se ne moža prisi- njač, ti nisi nad njima vlastodržac.” joj dobroti zapisanih u Kur'anu. Upravo je
liti da nešto vjeruje, ali pod prisilom svat- (88,21-22). Potpuno se priznaju biblijske taj strah osnova militantnim vjerskim vo-
ko može slagati da vjeruje. Od tada je sve knjige: “Mi smo njima poslali Isusa, sina đama za nametanje svoje vlasti.
krenulo krivim putevima. Crkva se ubrzo Marijina (Merjema), potvrđujući Toru “Kur'anom je bio svima upućen poziv
počela dijeliti u sukobljene Crkve. U svo- (Tevrat) koju oni imaju kod sebe.” (5,49). na duhovno jedinstvo: 'O sljedbenici Knji-
joj knjizi “Kršćani na drugi način”, kano- “Recite: Mi vjerujemo u Boga i ono što je ge, dođite da se okupimo oko jedne riječi
nik dr. Juraj Kolarić piše: “Povijest Crkve objavljeno Abrahamu, Ismaelu, Isaku, koja je jednaka i nama i vama, da mu ništa
jest povijest zabluda." Jakovu i potomcima njihovim, i vjeruje- ne pridružujemo...' (3,64), a umjesto odzi-
“U 7. stoljeću pojavljuje se Muham- mo onomu što je dao Mojsiju i Isusu... Mi va: neprijateljstva, križarski ratovi, među-
med, za kojega u Kur'anu piše da je nje- ne pravimo razliku između ni jednog od kršćanski tridesetogodišni rat u Europi, ali
gov dolazak najavljen u Evanđelju, a ko- njih.” (3,84 i 2,36). Ne samo da ih prizna- i današnji međumuslimanski krvavi suko-
liko sam uspio istražiti to bi se moglo je, nego njihov sadržaj, onakav kakav je bi. Proglašenje ekumenizma i međureligij-
odnositi na Isusovo obećanje učenicima bio u vrijeme objavljivanja Kurana, na skog dijaloga na Drugom vatikanskom sa-
da će im poslati Duha utješitelja koji će ih svojevrstan način ovjerava i proglašava boru prije 50 godina, bio je nakon tisućgo-
J poučiti. Taj duh je Gabriel (Džibril) koji
je Muhammedu prenosio Božje poruke.
se čuvarom njihove vjerodostojnosti: “Mi
smo tebi dali knjigu s istinom i da potvrdi
dišnjih sukoba i osporavanja, najveći do-
gađaj, događaj koji je pružao nadu. Naža-
O Kur'an potvrđuje vjerodostojnost biblij- knjige koje su došle prije nje i da ih ču- lost, konzervativni slijednici pokojnog pa-
skih knjiga, ali u cilju svoje vjerodostoj- va.” (5,51). pe Ivana XXIII sve to postupno potiskuju.
U nosti navodi informacije koje će se moći Ćorlukić je istaknuo da stoga ni jedan U katoličkom katekizmu, objavljenom po-
shvatiti tek u daljoj budućnosti. Tako na musliman, koji vjeruje u tekst Kur'ana, ne slije njegove smrti, piše da se među sedam
R primjer o anđelu Gabrielu (meleku Dži- bi smio osporavati Bibliju. Kur'anom se darova Duha svetog nalazi i Strah Božji!?
N brilu) navodi da je on anđeo velike moći
koji silazi s velikih visina i da njegov je-
osporava samo ono što je dodano, a prije
svega Božje Trojstvo: “Gotovo da se ne-
Muslimanski svijet doživljava veliku ne-
sreću međusobnih sukoba. Zlobnici u ime
A dan dan putovanja iznosi kao 50.000 na- besa raskomadaju..., zato što svemogućem islama propovijedaju zlo”, zaključio je Fi-
ših godina. Sve do početka 20. stoljeća to Dobročinitelju pripisuju sina.” (19,91-92). lip Ćorlukić. q
L je bilo neprotumačivo. No, stavljanjem No prema vjernicima drugih vjera je izra- Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
log utemeljenosti navedenih ocjena. Po- ziteta. Prema statistici iz 1931. godine se tvrdi da je veoma konzervativna, kora-
četkom 30-ih godina 20. stoljeća Bošnja- broj studenata muslimana na univerziteti- ča mnogo brže, nego li naša vjersko-pro-
ci su još uvijek bili zanemareni element u ma u Kraljevini Jugoslaviji iznosio je pre- svjetna autonomna tijela, koja bi imala
Bosni i Hercegovini. Jednim dijelom je ta skromnih 197, što je predstavljalo svega da je rukovode. I seljak - da i ne govori-
zanemarenost bila produktom državne 1,3% studentske populacije na jugosla- mo o građanima - prelazi preko mektebi
ignorancije, a drugim posljedicom boš- venskim univerzitetima, premda su mu- iptidaija i samostalno bez ikakva rukovo-
njačke ekonomske i kulturne nerazvije- slimani sačinjavali 11,20% ukupnog sta- đenja šalje svoju djecu u školu bez valja-
nosti. Dr. Adnan Jahić je prezentirao novništva Kraljevine Jugoslavije. O kako na našeg vjeroučitelja. On na mnogim
brojčane pokazatelje prisustva Bošnjaka poražavajućem zaostatku se radilo svje- mjestima traži pretvorenje mektebi ipti-
u javnim službama iz tog vremena, iz ko- doči podatak da je u isto vrijeme broj pra- daija u škole, daje dobrovoljno materijal
jih su vidljivi poražavajući podaci o ulozi voslavnih studenata iznosio 8.499, što za gradnju škola, a ne pada mu sada na
i ponašanju elite. Od ukupno 8 načelnika predstavlja 58% ukupne studentske popu- pamet, da to čini za mektebi iptidaije. To
odjeljenja Kraljevske banske uprave lacije u odnosu na 48,70% pravoslavaca u je po našem mišljenju jedna opasna anar-
Drinske banovine bio je samo jedan Boš- državi. Zanimljiv je podatak da je Židova hija, kojoj bezuslovno treba stati na kraj i
njak, a u Općem odjeljenju Kraljevske u Kraljevini Jugoslaviji bilo 0,49%, a za koju mi također osjećamo odgovor-
banske uprave Drinske banovine od uku- imali su skoro tri puta više studenata od nost, premda pitanje mekteba i uređenja
pno 29 zaposlenih, Bošnjaka je bilo 4. Od muslimana. Stanje s visokom naobraz- vjerske obuke - ako se prosuđuje u nje-
ukupno 18 sudija Vrhovnog suda u Sara- bom za muslimane se počelo nešto malo govoj suštini - spada u kompetenciju
jevu niti jedan nije bio bošnjačke nacio- popravljati prije početka Drugog svjet- Ulema medžlisa i on nosi glavnu odgo-
nalnosti. Od 15 starješina Sreskih sudova skog rata. vornost.”
u Drinskoj banovini samo je jedan bio Što se tiče statistike svjetovne školske Tadašnja rak-rana bošnjačkog društva
Bošnjak (u Kladnju). U Oblasnoj direkci- naobrazbe, Jahić je kao ilustraciju naveo bili su nepismenost, kulturna zaostalost,
ji Jugoslavenskih državnih željeznica bilo podatak da je od ukupnih 32.957 musli- neprosvijećenost, izbjegavanje školske
je zaposleno 5% Bošnjaka, a nešto bolja manskih učenika samo 2.138 (ili 6,48 %) naobrazbe. Važno je naglasiti da je počet-
je bila situacija u Upravi policije u Sara- pohađalo građanske i srednje škole. Naj- kom 30-ih godina krenula jedna nova
jevu, gdje je 10 od 40 zaposlenih bilo više polaznika bilo je na području Muftij- kvalitetna inicijativa u pogledu poboljša-
bošnjačke nacionalnosti. stva sarajevskog, gdje je u građanskim i nja prosvjetnih prilika muslimana. U pre-
Jahić je istaknuo da u to vrijeme boš- srednjim školama bilo 935 muslimana, gledu rada Ulema-medžlisa za Bosnu i
njački agrar još uvijek nije pokazivao bit- odnosno 0,39% muslimanske populacije. Hercegovinu u razdoblju od 1930.-1932.
nije znakove progresa, što se tumačilo Najmanje je bilo na području Tuzlanskog nalazi se spisak mjesta u BiH naseljenih
22 odsustvom kolektivne akcije i kulturnom muftijstva – 290 srednjoškolaca musli- Bošnjacima kojima je početkom 30-ih
izolacijom seoskog stanovništva. Tako u mana ili samo 0,13%. Sve navedene či- trebala osnovna škola. Škola je bila po-
“Gajretu” iz 1930. godine izvjesni Učo, u njenice doista pokazuju da su se Bošnjaci trebna u ukupno 264 mjesta za 19.732
izvještaju sa zimskog poljoprivrednog te- početkom 30-ih godina još uvijek kretali bošnjačke djece. Spisak je načinio ondaš-
čaja u Goraždu, piše sljedeće: “Materijal- u okvirima Mitrinovićevih odrednica: nji Ulema-medžlis i proslijedio ga nad-
no stanje našeg težaka jadno je i očajno. sporost, zaostajanje, formalizam i nesi- ležnom državnom ministarstvu. Pored
(...) on je nepismen, pa uglavnom tu je i stematičnost. ostalih inicijativa na prosvjetnom planu,
uzrok njegovog konzervatizma, tvrdogla- treba istaći da je 1938. godine Vakufsko-
vosti i nepovjerenja prema korisnim no- Oportunizam bošnjačke elite mearifski saborski odbor u Sarajevu po-
votarijama. Duševna čama i zaostalost krenuo je akciju za suzbijanje nepisme-
uzrok su (njegovom) materijalnom pro- Jahić je istaknuo dva problema koja nosti kod muslimana, izradio i štampao
padanju.” su bila naročito teška: svjetovna naobraz- tzv. početnicu za nepismene, otkupio i ra-
Što se tiče snage i kvalifikacione ba i žensko pitanje. Potkraj 30-ih godina sturio velike količine bošnjačkih narod-
strukture inteligencije, situacija je tako- bilo je roditelja Bošnjaka koji su sabotira- nih pjesama po povoljnim cjenama. Zani-
đer obeshrabrujuća. Prema nezvaničnim li odlazak svoje djece u škole, te radili mljivo je kako se u jednom izvještaju od
podacima Vrhovnog starješinstva Islam- kojekakve smicalice čak i pod prijetnjom 5. srpnja 1937. rekapitulira učinak opi-
ske vjerske zajednice Kraljevine Jugosla- globe. Naročito su žensku djecu slabo smenjavanja: “Neka (vakufska) povje-
vije iz 30-ih godina prošlog stoljeća, koji upućivali na školovanje. Očito je da su renstva su na svojoj teritoriji sa neočeki-
se odnose na sve muslimane (Bošnjaci u Bošnjaci u to vrijeme patili od odsustva vanim uspjehom proveli ovu akciju, orga-
BiH, Albanci na Kosovu i Makedoniji), u jedinstvene strategije – jedinstvenog pri- nizirajući praktične analfabetske tečajeve
J državnim i javnim službama Kraljevine
Jugoslavije bilo je zaposleno ukupno
stupa rješavanju svojih gorućih ekonom-
skih, socijalnih, prosvjetnih, kulturnih i
u kojima su polaznici za relativno vrlo
kratko vrijeme naučili potpuno čitati i pi-
O 2.466 jugoslavenskih muslimana (samo vjerskih pitanja. sati.” U to vrijeme bio je to veliki uspjeh
0,1%), od toga: 28 odvjetnika, 67 liječni- S tim u vezi simptomatično je jedno ako se zna da su u seoskim i prigradskim
U ka, 89 profesora, 41 inženjer, 235 sudija, pismo Vakufsko-saborskog mearifskog općinama bošnjačka djeca, naročito za
428 učitelja i 1.578 činovnika ostalih odbora, koje je poslato Ulema-medžlisu vrijeme austro-ugarske uprave, uglavnom
R struka. u Sarajevu 26. srpnja 1921. godine, u ko- ostajala bez elementarne svjetovne nao-
N Ono što je najgore, prema tadašnjoj
Općoj državnoj statistici bili su veoma
jem se lamentira nad sporošću s kojim se
vjerska uprava bosansko-hercegovačkih
brazbe.
“Pa ipak, generalno uzevši, bošnjač-
A mali izgledi da se dotično stanje bitnije muslimana suočava s potrebom nesmeta- kom vodstvu između dva rata je nedosta-
popravi u narednim godinama. To se od- nog pohađanja osnovnih škola. U tom jalo inicijative i smisla za plansko djelo-
L nosi na pohađanje visokih škola i univer- pismu se kaže sljedeće: “Masa, za koju vanje na unaprijeđenju kulturnih i eko-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
nomskih prilika Bošnjaka. U tom smislu že musliman obaviti namaza u kapi sa od obaveznog upisivanja i pohađanja
jedna od glavnih psiholoških kočnica bilo strehom, pošto mora u znak poniženja osnovnih škola. “Kao zaključak možemo
je oportunističko držanje spram naroda, pred Svemogućim panuti čelom na ze- reći da su narodni obziri i narodna neza-
politika linije manjeg otpora, zašto posto- mlju”. Pa ipak, dodao je, islam je daleko dovoljstva bili vječita opravdanja za tro-
je brojne potvrde iz naše međuratne histo- od toga da bi pitanjima odjeće i obuće most i neodlučnost u hitnoj i efikasnoj
rije”, rekao je dr. Jahić. pripisivao toliko značenje. Nijedna moli- društveno-prosvjetnoj akciji. Inzistiranje
U prilog tome naveo je jedan konkre- tva u islamu, dapače, nije uslovljena na- na trivijalnim temama, davanje prioriteta
tan slučaj. Naime, u lipnju 1919. godine ročitim mjestom niti odijelom. Ali u do- tradiciji i običajima bili su ozbiljna smet-
Ministarstvo vojno se obratilo Ministar- tičnom slučaju, konkretizirao je svoje nja usmjeravanju pažnje na mnogo važni-
stvu vjera za mišljenje u pogledu moguć- očitovanje Čaušević, valjalo bi voditi ra- ja, goruća narodna pitanja u tom vreme-
nosti da i oficiri muslimani, poput svojih čuna o praktičnim efektima uvođenja ka- nu”, rekao je dr. Adnan Jahić. Naglasio je
inovjernih kolega, počnu nositi oficirske pe sa strehom - država bi imala odjevnu da je za mnoge Bošnjake veći problem
kape sa strehom kao obilježje oficirske jednoobraznost u kraljevskoj vojsci, ali i bila transformacija Bahrije Nuri-Hadžić
časti i digniteta u vojnoj hijerarhiji nove naglašeno neraspoloženje brojne musli- iz stidljive djevojke patrijarhalnog odgoja
države. Kako se radilo o osjetljivom pi- manske populacije protiv njene politike: u znamenitu opersku pjevačicu, nego li
tanju vjere i tradicije muslimana, mini- “Pripomenuti mi je da sam ja o ovom pi- činjenica da su Bošnjaci bili ekonomski i
star vjera Tugomir Alaupović uputio je tanju stanovište Islama i bivšoj austro- obrazovno najzaostaliji element u Bosni i
2. srpnja 1919. dopis reisu-l-ulemi Dže- ugarskoj upravi podastirao, kako se to Hercegovini.
maludinu Čauševiću s molbom da se čim može vidjeti iz priloženog prijepisa; u
prije očituje o zahtjevu nadležnog mini- kom sam rekao: 'Premda dakle po samim Partijski ekskluzivizam bošnjačke
starstva u smislu spojivosti nošenja kape vjerskim propisima ne bi bilo zapreke, elite
sa strehom sa odredbama šerijata. U da muslimani vojnici mjesto fesa nose
svom dopisu Alaupović je istakao kako običnu vojničku kapu, ipak ja ne bih mo- Dr. Jahić je naglasio da je druga ka-
je ministarstvu poznato da u ruskoj voj- gao sa svoje strane pristati na to, da se ta rakteristična slabost bošnjačke elite izme-
sci muslimani vojnici nose dotične stre- promjena odmah naprečac provede...' Tu đu dva rata bila partijski ekskluzivizam.
he po odobrenju njihovog vjerskog po- sam onda nabrojio razloge, koji me sile Pod ovim se ne podrazumijevaju stranač-
glavice, baš kao što je to slučaj u bugar- na uskraćenje privole. Među tijem razlo- ki raskoli i podjele, već nesposobnost da
skoj vojsci, gdje strehe nose i vojnici i zima najglavniji je konzervativnost naše se prevladaju političke, ideološke i nacio-
oficiri. “U ovom ratu nosila je i Turska mase i smatranje rečene kape znakom nalne razlike u cilju zajedničke akcije za
vojska kape sa strehom tako zvane kaba- inovjerstva. Obzirom da se ni do sada to dobrobit cijelog naroda – u kojoj bi uče-
lake ili enverije, svakako po odobrenju uvjerenje muslimanske mase ni za dlaku stvovali najbolji, bez obzira kojoj opciji 23
šejhul-islama”, napisao je ministar Alau- nije promijenilo, te obzirom da o tom pripadali.
pović. Dotičnim primjerima ministar je, uvjerenju muslimanske mase i mnogo Jahić je naveo nekoliko karakteristič-
očito, ukazivao reisu-l-ulemi kakvo rje- kulturniji narodi kao Francuzi i Englezi nih primjera. Tako npr. na kongresu Mu-
šenje bi državne vlasti smatrale poželj- ozbiljno vode računa - po mom mišljenju slimana intelektualaca 1928. godine, ko-
nim odgovorom na postavljeno pitanje. - ne bi bilo oportuno istupiti sa tom no- jeg inicira Glavni odbor “Gajreta”, nema
Odgovor reisu-l-uleme uslijedio je dva votarijom i uvesti je u našu mladu voj- bitnih ljudi iz najjače bošnjačke stranke
tjedna kasnije. U njemu je istaknuto da sku, u kojoj će dosta velik postotak mu- JMO. Kada se ukida autonomija Islam-
izvorni islamski propisi ne određuju ni- slimana služiti.” ske zajednice 1930. godine, slijedi čišće-
kakvu posebnu kapu koja bi vrijedila za Koliko je bio jak oportunizam unutar nje organa i tijela tadašnje Islamske za-
muslimane, niti pak zabranjuju nošenje bošnjačke elite pokazuje činjenica da je jednice od članova i simpatizera JMO.
kape sa strehom. Otuda, što se šerijata reisu-l-ulemi Čauševiću trebalo skoro ci- Dr. Avdo Hasanbegović, predsjednik
tiče, nošenju kape sa strehom od strane jelo jedno desetljeće da izađe sa svojim Glavnog odbora “Gajreta” i podban
muslimana nema zapreke. Obični musli- reformatorskim izjavama potkraj 1927. Drinske banovine Kraljevine Jugoslavije
manski svijet, međutim, kapu sa strehom godine. Nema nikakve sumnje da su ga u piše Milanu Srškiću da se u novu upravu
ne bi primio blagonaklono. Uslijed više- tome spriječavalo strahovanja od narodne imenuju samo kadrovi odani novom, tj.
stoljetnih ratova između muslimana i kr- reakcije, a veliko je pitanje da li bi do tih šestojanuarskom poretku. Tako je u Bo-
šćana, kod muslimana se uvriježilo mi- izjava uopće i došlo da sredinom 20-ih sanskom Novom umjesto šerijatskog su-
šljenje da je svaka kapa sa strehom ino- Republika Turska nije bila poprište mo- dije Hazim ef. Hodžića za povjerenika
vjerski znak i obilježje, čemu se nisu dernizacije i sekularizacije pod vodstvom predložen šerijatski vježbenik Mehmed
mogli oteti niti neki muslimanski vjerski
pravnici, “nego su polazeći sa gledišta
Mustafe Kemal-paše. Za bolje razumije-
vanje, važno je napomenuti da Čaušević
Ibišević, a obrazloženje je bilo “jer je
Hodžić jedan veoma otrovan tip, nije
J
mase označivali nošenje kape sa strehom posjetio Tursku uoči svojih reformator- odan današnjem poretku, a i u nacional-
nom pogledu je veoma nastran”. U Zeni-
O
kao znak inovjerstva ondje, gdje musli- skih istupa.
manski narod tu kapu smatra inovjer- Dr. Jahić je podsjetio da je bošnjačka ci je za povjerenika predložio Hasan ef. U
skim obilježjem”. Prelazeći na drugu ar- politička elita svoj oportunizam pokazala Beširovića, “jer je on čovjek u svakom
gumentaciju, ne bez proturiječja s izne- još za vrijeme austro-ugarske uprave pogledu na svom mjestu; potpuno je R
senim obrazloženjem, reis Čaušević je
istakao kako je jedan od glavnih razloga
1911. godine. Naime, tada je na inzistira-
nje Muslimanskog kluba u Bosanskom
odan kralju, državi i današnjem poretku;
veoma je ugledan i nema mu se što prigo-
N
smatranja kape sa strehom inovjerskim saboru u Zakon o obligatnom osnovnom voriti”. A
obilježjem njena nepraktičnost pri obav- obrazovanju umetnut famozni član 12 ko- Šest godina kasnije, kad je nakon spo-
ljanju svakodnevne molitve, “jer ne mo- jim su muslimanska ženska djeca izuzeta razuma Spaho – Stojadinović, ukinut Za- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Semiha Kačar, značajna intelektualka Kataklizmično prijeteći svijet mitskih Jedno od najvažnijih izdanja “Alma-
i aktivistkinja s prostora Novog Pazara, u predstava o zlu dobio je jezivo stvarnosno naha” je kapitalna četverotomna “Antolo-
knjizi “Zarozavanje zara – ženske ispovi- uobličenje u neposrednim iskustvima zlo- gija književnosti Bošnjaka Crne Gore i
jesti” bavi se problemom skidanja zare i čina nad Bosnom i Bošnjacima u posled- Srbije”, čiji je priređivač jedan od najbo-
feredže poslije Drugog svjetskog rata, u njem orgijanju velikosrpskih i velikohr- ljih poznavatelja ove problematike aka-
vrijeme komunističke vladavine. vatskih genocidnih nakana i ostvarenja. demik Husein Bašić. Antologiju čine če-
“Almanah” je objavio kapitalnu ediciju Dušica Minjović je napisala knjigu tiri knjige – usmena lirika, usmena epika,
od pet romana osnivača udruženja Huseina “Avdo Međedović na raskršću reprodukcije usmena proza i o usmenoj književnosti.
Bašića, za koga Rastoder smatra da je naj- i kreacije”, koja govori o epskom pjesništvu Knjiga Mustafe Memića “Bošnjaci
veće ime bošnjačke književnosti uopće. Avde Međedovića, kojeg mnogi zovu Cr- (Muslimani) Crne Gore” je prvi pokušaj
Romani imaju sljedeće nazive: “Tuđe gni- nogorski Homer. Međedovićev ep “Ženid- cjelovitog prikaza Bošnjaka/Muslimana
jezdo”, “Kapija bez ključa”, “Kosti i vra- ba Smailagić Mehe” matricu je našao u ne- Crne Gore. Autor je pokušao izložiti do-
ne”, “Pusto tursko” i “Bijeli azijati”. Roma- koliko verzija istoimene pjesme, ali pje- sadašnja znanja o ovoj temi, koja je rijet-
ni su rijetka priča koja prati sudbinu boš- snik-pjevač Avdo Međedović nasumljivo je ko bila predmetom znanstvenih istraživa-
njačkog stanovništva, njegove dileme i tra- stvorio djelo zavidne umjetničke vrijedno- nja. U kronološkom rasponu od prvih
ume, putove stradanja i uzdizanja. sti. Nalazeći se na raskršću reproduktivnog početaka islamizacije do današnjih dana
Bajro Agović, sekretar Islamske za- i kreativnog Avdo Međedović se kreće u izložene su najbitnije činjenice povije-
jednice, napravio je monografiju “Dža- smjeru samosvojnosti, kreativnosti, uz po- snog razvoja bošnjačkog naroda. Studija
mije u Crnoj Gori”, koja je koncipirana vremeni blagi osvrt na ono u epskoj pje- je plod višegodišnjih istraživanja jednog
tako da prati i razmatra tri važna segmen- sničkoj tradiciji već utemeljeno, a za jednog od najboljih poznaatelja ove problemati-
ta islamskog naslijeđa na tlu Crne Gore – pjesnika-pjevača reproduktivno. ke. Uz veliki broj izvora i literature, knji-
historijat Islamske zajednice, džamije i Knjiga “Usud imena” Rifata Rastode- ga obiluje velikim brojem mapa i fotogra-
imame. Autor je dao iscrpne podatke s fo- ra, obima oko 180 stranica osnovnog tek- fija, te imenskim i geografskim registrom.
tografijama 106 džamija u Crnoj Gori, sta i jos oko stotinu stranica autentičnih Živko M. Andrijašević i Zoran Stano-
kao i podatke o porušenim džamijama s dokumenata, rijetka je ljudska priča i, jević napisali su knjigu “Pokrštavanje mu-
tačnim lokacijama gdje su nekada nalazi- istovremeno, rijetka zbirka autentičnih slimana 1913.”. To je prva cjelovita histo-
le i snimljenim mjestima na kojima su se svjedočenja i svjedočanstava o najdra- riografska studija o nasilnom pokrštavanju
nalazile. Zanimljivo je da se radi o prvoj stičnijim zločinima nad Bošnjacima na oko 13.000 muslimana tokom Balkanski
knjizi u izdanju “Almanaha”, koja je iz- prostoru Srbije i Crne Gore tokom prve ratova 1913. godine u plavsko-gusinjskom
dana u teškim ratnim vremenima. polovine 90-ih godina prošlog stoljeća. i pećkom kraju. Prvi put je objavljeno 111
26 Muharem, Asim i Haris Dizdarević na- Okosnicu knjige čini otmica najmanje 20 originalnih povijesnih izvora, koji na
pisali su djelo “Pamćenje i sjećanja – mu- putnika iz vlaka Beograd-Bar, 27. veljače uvjerljiv način svjedoče o ovom fenome-
slimansko/bošnjačka bratstva u bjelopolj- 1993. godine, na željezničkoj stanici nu. Knjiga posjeduje i registar imena, a
skom kraju, I-II”, gdje su u dvije knjige, na Štrpci kod Priboja. Osim toga, ilustrativ- objavljeni dokumenti su za vječna vreme-
1.190 stranica prezentirali kratku povijest no su obrađene i otmice stanovnika sela na sačuvani od eventualnog uništenja.
bijelopoljskog kraja, biografije najpoznati- Severin (Priboj) i stanovnika Bukovice Knjigu “Mrtva glava jezik progovara”
jih kulturnih stvaratelja počevši od 17. sto- kod Pljevalja, kao i deportacija izbjeglica napisali su Zlatan i Marina Čolaković.
ljeća do naših dana, rodoslove 128 musli- iz Crne Gore tokom 1992./1993. godine. Specijalista u proučavanju starogrčke tra-
mansko/bošnjačkih bratstava, te povijest U posebnom indeksu imena na kraju knji- gedije i Aristotela, dr. Zlatan Čolaković je
vjerskih škola s biografijama vjerskih ge evidentirano je nekoliko stotina lica nastavio svoje studije epike na Univerzite-
službenika bijelopoljskog kraja. koja se po raznim osnovama pominju u tu Harvard, kao dobitnik Fulbrightove sti-
Bošnjaci Crne Gore imaju svoju knji- knjizi. pendije (1984.-1988.). Na Harvardu, Ma-
gu o čojstvu i junaštvu, koju je napisao Jakub Durgut je napisao knjigu “Bu- rina i Zlatan Čolaković temeljito upoznaju
Čedo Baćević, pod nazivom “O merha- kovica 1992.-1995. – Etničko čišćenje, kolekciju Milmana Parrya iz 1933.-
metu i gaziluku – muslimanski primjeri zločini i nasilja”, potresnu i dokumentira- 1935., te zbirku bošnjačke epike Alberta
čojstva i junaštva”. Iz 150 priča i anegdo- nu priču o etničkom čišćenju, nasiljima i Batesa Lorda. Nakon četvorogodišnje sa-
ta, pored sjajnih primjera čojstva i junaš- zločinima nad stanovnicima Bukovice, radnje s Albertom Lordom, Čolakovići
tva – žrtvovanja za čast, obraz i zadatu sela u blizini Pljevalja. Knjiga je potkrije- sakupljaju bošnjačku epiku Murata Kurta-
riječ – ponekad isijava tragika jednog pljena izjavama očevidaca, stradalnika, gića iz Rožaja, posljednjeg velikog tradici-
mukotrpnog življenja, ali i nemirenje sa fotografijama i dokumentima koji uvjer- onalnog bošnjačkog pjevača. Uz pomoć
J zlom koje je prisutno svuda oko čovjeka,
pa i u njemu samom. Radi se o rijetkoj
ljivo svjedoče o ovom zločinu. Preživjeli
Bukovičani danas imaju status raseljenih
Zaima Azemovića i Mehdije Husića, Čo-
lakovići u Rožajama prvi put na filmu bi-
O knjizi anegdotskih zapisa sabiranih godi- lica i žive u nadi da će država Crna Gora, lježe duge bošnjačke epske pjesme. Bilje-
nama u kojima se na uvjerljiv i autentičan koja je bila obavezna pružiti im zaštitu, ženje epike suvremenom audio-vizuelnom
U način govori o tradicionalnim moralnim konačno smoći snage da im omogući po- tehnologijom, te kompjuterskom pripre-
osobinama koje su krasile muslimanski vratak na svoja ognjišta, kazni zločince, mom i obradom tekstova predstavlja novi
R svijet na području Crne Gore i šire. pravedno nadoknadi materijalnu štetu i način očuvanje bošnjačke epike kao muze-
N “Kad su gorjele Božije kuće”, zbirka
pjesama Huseina Bašića, inspirirana je
omogući obnovu popaljenih domova.
Kao prilog knjizi, objavljena su imena
ološkog materijala. Tako prezervirani tek-
stovi ujedno pružaju potpuno nove mo-
A ratnim događanjima u BiH. Knjiga dono- 557 Bukovičana, nad kojima je u veljači gućnosti i principe istraživanja. Na 670
si jednu sasvim novu dimenziju pjesniko- 1943. godine izvršen genocid od strane stranica ove knjige nalaze se najljepše ep-
L va doživljaja svijeta i poetskog izraza. četničkih jedinica Pavla Đurišića. ske pjesme Murata Kurtagića iz zbirke
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Brojni planovi u 2010. godini Slijeva: Esad Kočan, Asim Dizdarević i Zuvdija Hodžić
Nakon akademika Rastodera prisutni-
ma se obratio Atvija Kerović, izvršni di- NOJ-a. Namjeravaju objaviti dvije knjige jatara Jugoslavije i sekcije pedijatara Cr-
rektor Udruženja “Almanah”, član redak- autora Uzeira Bećovića i dr. Miodraga ne Gore. Član je Senata Univerziteta Cr-
cije istoimenog časopisa i predsjednik Bojovića o kulturno-historijskoj baštini ne Gore. Dobitnik je niza priznanja za
Odbora za kulturu Bošnjačkog savjeta Cr- Bošnjaka pljevaljskog kraja. Objavit će svoju humanitarnu aktivnost. Predsjednik
ne Gore. Podsjetio je da je kataklizmične se i dvojezična knjiga imama newyorške je Kulturnog centra Bošnjaka/Muslimana
1993. godine književnik Husein Bašić jav- džamije Bajrama ef. Mujića s islamskom Crne Gore, koji je osnovan 13. svibnja
no dao ostavku na članstvo u Odboru za tematikom. Planirano je izdavanje zbor- 2007. godine u Podgorici.
književnost Crnogorske akademije nauka i nika radova o događajima u Šahovićima Dizdarević je govorio o dvije teme:
umjetnosti, te došao do ideje da osnuje 1924. godine, zatim tematski broj “Alma- dugu crnogorskih Bošnjaka prema spisa-
“Almanah”, udruženje za očuvanje kultur- naha” posvećen radu Nusreta i Murisa teljskom djelu Nusreta i Murisa Idrizovi-
no-historijske baštine Bošnjaka u Crnoj Idrizovića, koji će nastati u suradnji s ća, te probuđenom sjećanju na tragične 27
Gori. Rezultat te ideje su brojne knjige u KDBH “Preporod” iz Zagreba. događaje 1924. godine u selu Šahovići.
izdanju “Almanaha”, koje su imovina svih Zbog lošijeg tonskog zapisa nismo u Dio duga prema braći Idrizović ispunjen
crnogorskih Bošnjaka. Knjige su svoje mogućnosti interpetirati obraćanje akade- je homageom, okruglim stolom 2009. go-
mjesto našle u brojnim sveučilišnim bibli- mika Zuvdije Hodžića prisutnima u Islam- dine u Bijelom Polju, na kojemu je aktiv-
otekama širom svijeta, svugdje gdje živi skom centru. Hodžić je književnik, osni- no učestvovao KDBH “Preporod”. Osim
bošnjačka dijaspora. “Ovu misiju ne bi- vač “Almanaha” i član redakcije istoime- toga, planirano je posebno izdanje “Al-
smo u takvom obimu mogli realizirati da nog časopisa od osnivanja. Redovni je manaha” o njihovom radu, koje će doći
naš naum nisu podržali obični ljudi širom član Dukljanske akademije nauka i umjet- do većeg broja čitatelja. O događajima od
Crne Gore i dijaspore, koji su prepoznali nosti do 2004. godine, dobitnik Nagrade prije 85 godina u selu Šahović, općina Bi-
važnost misije te nas podržali svojim do- oslobođenja Titograda, Nagrade oslobođe- jelo Polje, koji ima sve odlike genocid-
nacijama. Spisak donatora objavljujemo nja Plava, trostruki pobjednik jugoslaven- nog postupanja, pisano je u dvobroju 45-
na našem siteu, kao i svakom broju časopi- skog festivala mladih pjesnika “Majska 46 “Almanaha”. U toku jedne noći i jed-
sa 'Almanah'”, rekao je Kerović. rukovanja”, te pobjednik jugoslavenskih nog dana pobijeno je između 350 i 700
Naglasio je da su Crnu Goru u po- festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Bošnjaka i Bošnjakinja (brojke su različi-
sljednjih 15-ak godina pohodili brojni Prilepu i Nikšiću. Hodžić je poznat i kao te, ovisno o povijesnom izvoru). “O po-
postdiplomci i doktori nauka iz Zapadne i uspješan crtač, grafičar i ilustrator. kolju u Šahovićima bilo je zabranjeno
Istočne Europe, pri čemu su mnogi od govoriti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slo-
njih došli do prostorija “Almanaha”. Oni Zločin u Šahovićima 1924. godine venaca, te za vrijeme SFRJ. U slobodnoj
su došli sa željom da proučavaju pitanje Crnoj Gori smogli smo snage da o tome
manjinskih naroda u Crnoj Gori, ali kada
su se susreli s brojnom literaturom koju je
Dr. med. Asim Dizdarević, član re-
dakcije časopisa “Almanaha”, također
javno progovorimo”, rekao je Dizdarević
i posebno istaknuo dvojicu Crnogoraca
J
producirao “Almanah” većinom su se ima impresivnu biografiju. Pored liječ-
ničkog angažmana, predsjednik je Opći-
koji su prvi javno progovorili o toj nesre-
ći bošnjačkog naroda – prof. Vujaševića s
O
opredjelili na izradu znanstvenih radova
iz kulturno-historijske baštine Bošnjaka/ ne Bijelo Polje od 1989.-1990. i potpred- Univerziteta u Podgorici i publicistu Peru U
Muslimana Crne Gore. sjednik Skupštine Crne Gore od 1990.- Radovića. Planirana je posebna publika-
Planovi “Almanaha” u 2010. godini 1992. Bio je poslanik u Skupštini Crne cija o tom nesretnom događaju. R
vezani su uz objavu romana najpoznatijih
autora srednje generacije – Fajka Softića
Gore i Vijeću Republika Skupštine SRJ,
gdje je bio predsjednik Odbora za rad,
Dizdarević je izrazio želju za nastav-
kom suradnje između KDBH “Preporod”
N
i Safeta Sijedića. Planirano je i izdavanje zdravstvo, boračko-invalidsku zaštitu i i Udruženja “Almanah”. Za kratko vrije- A
monografije o Muhamedu Hadžismajlo- socijalno osiguranje. Predsjednik je crno- me je uočeno da je korist velika i obostra-
viću, učesniku Drugog zasjedanja AV- gorskog Crvenog krsta i Udruženja pedi- na. Suradnja je značajna jer crnogorski L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Bošnjaci praktično vraćaju i ponovo ot- važnije skupiti rasuto bošnjačko-musli- “Naš zadatak je bio da vratimo Avdu,
krivaju svoj nacionalni identitet, pri čemu mansko biserje, pri čemu je Husein Bašić da kulturološki opremimo Crnu Goru i
im mnogo pomažu iskustva iz razvijeni- pokazao čudesnu hrabrost. njegovo djelo učinimo našim malim Olim-
jih sredina. Kočan je rekao da je “Almanah” prvo pom, gdje će dolaziti ljudi i gdje će gene-
organizirano sjećanje Bošnjaka u Crnoj Go- racije djece učiti kako razumjeti Avdu Me-
Poetika Avde Međedovića ri. “Vijekovima je trajalo organiziranje za- đedovića. To ne možemo ako ne naučimo
borava kao važnog društvenog zadatka. Za- Crnu Goru da bude pluralna, da bude otvo-
Posljednji se prisutnima obratio Esad mislite sudbinu narod koji je stvorio 'Omera rena za drugo i drugačije. Kod nas Bošnja-
Kočan, član redakcije “Almanaha”. Kao i Merimu', 'Žute dunje' i 'Hasanaginicu', koji ka najviše mi se sviđa složenost identiteta.
novinar počeo je raditi 1980. u dnevnom je imao Avdu Međedovića, za kojega je zna- Uzmimo za primjer sevdalinku, koja je
listu “Pobjeda”, gdje je bio suradnik u lo manje od 1% Bošnajka u Crnoj Gori. U najljepši susret svijetova. Ona je na neki
unutrašnjo-političkoj redakciji i slobodni ukupnoj crnogorskoj populaciji u promilima način oživljeni Ibn Arebi, srce koje se pre-
reporter. Bio je novinar i zamjenik odgo- su se mogli mjeriti ljudi koji su čuli za njega. tače. To će oplemeniti Crnu Goru u 21.
vornog urednika Informativno-političkog Zamislite da netko od vas kaže: skupit ćemo vijeku, a nas će obraniti od nečega što je
programa Televizije Crne Gore. Jedan je mi to rasuto biserje. I mi smo se organizirali vrlo važno za nas. Teška je bila sudbina
od osnivača crnogorskog nezavisnog tjed- kako bismo vratili naše prvo pamćenje”, re- nas Bošnajka u 20. vijeku, nisam siguran
nika “Monitor”, gdje je u različitim perio- kao je Esad Kočan i naglasio da je bilo veo- da će biti mnogo lakša i u 21. vijeku. Mi
dima bio redaktor, autor analitičkih člana- ma bitno kulturološki pripremiti Crnu Goru ćemo sigurno ličiti na svoju sevdalinku –
ka, uvodnika, a sada je odgovorni urednik. za takvo nešto. Da nije bilo “Monitora” i ta- kada budemo pjevali, kroz našu pjesmu će
Predsjednik je Upravnog odbora Instituta dašnjih antiratnih poketa i udruženja, Crna biti i doza plača”, rekao je Kočan.
za medije Crne Gore i član Savjeta Radio- Gora nikada ne bi bila spremna primiti u se- Naglasio je da Bošnjaci nikada ne smiju
televizije Crne Gore. Tekstovi su mu be Avdu Međedovića, vratiti ga kući. Veli- sebi dozvoliti da budu pod dvostrukom op-
objavljivani i prenošeni u vodećim listovi- ko iskustvo je bilo otkrivanje svijesti što sadom. Ako nas drugi marginaliziraju, ako
ma u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u učiniti kada se počne otkrivati velika boš- govore jako ružno o našoj religiji – mi se
stranim analitičkim revijama i biltenima njačka kulturna baština. To je bio izazov trebamo prkosno suprostaviti tome, ali ni-
posvećenim zbivanjima na Balkanu. Pre- kako otkriti i zaštititi vlastitu kulturu, kako kako ne zatvoriti u sebe. U ovome vremenu
davao je u školama novinarstva koje je u zapravo zaslužiti da naslijede veliku kultur- samo onaj tko može dati, može i primiti.
Crnoj Gori organizirala Alternativna in- nu baštinu. Stvaranje “Almanaha” je bio je- Zbog ogromne tragedije koja je zadesila
formativna mreža (AIM). Član je stalnog dan divan kreativni osjećaj. bošnjački narod, ne smijemo zadobiti ideo-
kora predavača Instituta za medije Crne Drugo važno iskustvo je iskustvo više- logiju i psihologiju žrtve. Psihologija žrtve
28 Gore. U okviru programa koji organizira slojnosti, kulturalnosti svakog identiteta. U je priznanje da smo objekt povijesti, objekt
Međunarodni centar za novinarstvo u ratnim vremenima bilo je teško, ali i časno tuđe mržnje. Samo ako budemo na sebe pri-
Washingtonu završio je 2002. u Washin- biti Bošnjak u Crnoj Gori, pripadnik jednog mjenjivali najstrožije kriterije, imamo šan-
gtonu i New Yorku program specijalizaci- malog naroda koji broji 70.000 do 80.000 su za opstanak. Kao suprotnost psihologiji
je koji obuhvaća izučavanje profesional- ljudi. “Biti Bošnjak i musliman u Evropi žrtve, Kočan je predložio stvaralačku ideo-
nih normi u suvremenom novinarstvu i dovodi nas do jednog divnog paradoksa: što logiju i hedonizam prvog reda – uživanja u
metodologiju obuke novinara. si manji i malobrojniji, baštiniš više plurali- svakom trenutku slobode, prihvatiti da se
Kočan je naglasio da su “Monitor” i teta. Moj je, istovremeno, i Sokrat i Rumi i Sudnji dan sastoji od mnogo sudnjih dana.
“Almanah” mozaik jedne te iste, one naj- Ibn Arebi i Kierkegaard. Moji su i Jesenjin Empatija ili suosjećanje s Bošnjacima
bolje Crne Gore. Prve tri godine postojanja i Lorka. Kao europejci, muslimani, Slaveni, je uvijek skupo plaćeno. Tko god je u Cr-
“Monitora”, do osnivanja “Almanaha” Bošnjaci i crnogorski građani imamo pravo noj Gori gajio takve osjećaje prema Boš-
1993., stvorile su jedno čudesno iskustvo baštiniti sve što stvaraju narodi s kojima ži- njacima, nije mu bilo lako. Jedan od takvih
– opstati usprkos svemu, upustiti se u bitku vimo. Ta ljepota pluralnog identiteta nas ljudi koji godinama istrajno svjedoči o de-
za koju se moralo računati da može biti iz- obavezuje da idemo prema vlastitim vrho- portaciji bosanskih izbjeglica i ima velikih
gubljena. “Sve je govorilo da će ta bitka u vima. Kao žute dunje otkrivali su kulturni problema zbog toga je Slobodan Pejović,
'Monitoru' biti izgubljena. 1990. godine je identitet Bošnjaka u Crnoj Gori – ne da ga bivši policajac. U Herceg Novom ga ne
bio veliki val mržnje. Crna Gora je bila ne- sakrijemo od drugih, ne da ga pozicionira- štite novinarska udruženja i javno ime – on
moćna da se odupre talasu mržnje koji je mo naspram drugih. Mi smo ga zaista od je progovorio kada nitko nije smio. Zahva-
prijetio da je poklopi. Svi mediji su klicali srca darovali svojoj Crnoj Gori. I najbolja ljujući njemu zločin nad bosanskim izbje-
Miloševiću. Službena politika, službeni Crna Gora je to otvoreno primila”, rekao je glicama nije zaboravljen. Imena ljudi koji
J govor je bio govor mržnje. I nas nekoliko
je reklo: 'Mi na ovo pristati nećemo. Crna
Kočan i naglasio da se kao važno trajno
iskustvo iskristaliziralo tzv. iskustvo vrho-
su ubijeni, koji su trebali nestati, postala su
stvarnija nego što bi ikada postala da su
O Gora će postojati dok je nas.' To je granič- va. Bošnjaci Crne Gore su doprli do Avde živjela normalnim životom. “Oni koji su
no iskustvo. Jedino u toj bitci imalo je smi- Međedovića, za čiji pjesnički rad je Kočan bili toliko silni i moćni skrivaju svoja ime-
U sla učestvovati”, rekao je Esad Kočan. Tri rekao da nikada ljepšu poetiku nije proči- na, šapuću i umanjuju svoj značaj. Da bi se
godine nakon toga do njega je stigao glas tao. Poznato je da Avdo Međedović bio ne- to desilo, da bi se taj preokret napravio, da
R da Husein Bašić, zajedno sa Zuvdijom pismen čovjek. Kod njega su došli profeso- bismo mogli pogledati u oči vlastitoj djeci
N Hodžićem, pokreće “Almanah”. To je bilo
još veće granično iskustvo, jer u zimu
ri, istraživači s američkog Sveučilišta Har-
vard kako bi pokušali dešifrirati kako je
morali su postojati ljudi kao što je Slobo-
dan Pejović, taj znak najljepše Crne Go-
A 1993. godine nijedan Bošnjak u Crnoj Go- nastala Homerova 'Ilijada'. A ostali su za- re”, zaključio je Esad Kočan, uz veliki
ri nije bio siguran da će u svome domu do- divljeni njegovom poezijom, za koju nisu aplauz odobravanja prisutnih. q
L čekati proljeće. U tom trenutku bilo je naj- vjerovali da je Avdo njezin autor. Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
no, jedno drugo podržava. Najjače naftne čovjek postaje gori od životinje jer ona ni- uništavajući i paleći njihove kuće, separirali
kompanije, svih 13 koliko ih ima u svije- kad ne ubija, a da nije gladna. muške i ženske te muške odvodili u logore,
tu, pretežno su u vlasništvu države ili dr- gdje su s njima postupali na najnehumanije
žava ima znatni udio u vlasničkom udje- Uspostave suradnje načine – tjerajući da brat s bratom među-
lu. To im omogućava da slobodo koriste sobno spolno opći pred svim svijetom, tu-
prednosti privatnog i državnog sektora. Kako ne bismo bili gluhi, nijemi i sli- kući ih do smrti, a prije toga goneći ih da
Tako je bilo i za vrijem otvorenog impe- jepi, kako je rekao treći uvaženi gost, Ad- sami sebi iskopaju grobove. Ne, osobno ne
rijalizma, no sad je samo vrlo perfidnim nan Bajrić iz Instituta za istraživanje zlo- mog prihvatiti da su ljudi tako sami po sebi
sredstvima tako da se ne usudimo ni po- čina protiv čovječnosti i međunarodnog zli, već vjerujem da je razlog tome vanjski
misliti da bi to mogli biti tako.. Jer tko bi prava Univerziteta u Sarajevu, pozvao je faktor – sotona. Šejtan kako god ga zvali
bio lud pa reći – hej, Bosna leži na boga- sve, a pogotovo mlade na suradnju i po- ima istu svrhu – da ljude međusobno zava-
tim ležištima nafte, a to nam govore istra- sjet, učenje i ozbiljno proučavanje svega di, razdvaja i da na temelju toga vlada nad
živanje koja vrše već od 1973. svjetske što se dogodilo bošnjačkom narodu s ci- njima. Shodono tome najbolje govore riječi
kompanije i Energoinvest s projektom ljem da nam se prošlost više nikada ne samog autora u uvodu koje ću citirati: “Tek
"Sjeverna Bosna” te “Dinaridi” koji je, ponovi. Osim toga, moramo biti sjesni u zatočenju čovjek najdublje spozna sebe,
vidi slučajnosti, obustavljen početkom svojih posebnosti kako bi bili jači u odu- upozna se sa samim sobom i najviše se pri-
rata u Bosni i Hercegovini. Osim toga, piranju asimilaciji koja nam se nameće. bliži istini. Ako je svjestan svog fizičkog
posve je poznato da Bosna i Hercegovina Moramo se svim silama potruditi i uspo- zatočenja, ako ga duboko i svjesno proživ-
uz Hrvatsku obiluje zalihama pitke vode, staviti međusobnu suradnju, te posebno ljava, ako vjeruje u pravdu i u sebi samom
i po tome je treća zemlja u Europi. Zašto poraditi na osvješćivanju mladih ljudi i traži izlaz, ako mu je u mislima jedino naš
da se Bošnjaci obogate i ojačaju, ni slu- generacija koje tek sazrijevaju, koje su Stvoritelj, ako nađe snagu da prvo pobijedi
čajno. Svakako do tih resursa se mora do- rođene poslije rata i koje o ratu znaju sa- sebe, pa i ledenu jezu zatočenja, nikad čo-
ći, a uz to riješiti “muslimansko” pitanje mo ono što ih uče u školi i što pričaju vjek ne biva zatočen, on je slobodan i u za-
koje je trn u oku mnogima u Europi i odrasli o tome. Nastavni program povije- točenju.”
ostatku Zapada. Nadam se da su moja sti u Bosni i Hercegovini konstruiran je A o plemenitom motivu pisanja knji-
razmišljanja kriva, iskreno se nadam… tako da se mladi uče kao da rata nije niti ge sam autor jeste njegova želja da saču-
ali bojim se da je puno gore od ovoga. Pa bilo, a nema ni govora o tome da se kaže va od zaborava ljude koji nisu imali te
tko bi bio tako zao? Vjerojatno onaj kome tko je započeo sa agresijom na ovu pre- sreće da prežive. Hoće da svjedoči o jed-
je samo ovaj svijet mjerilo svega, kome divnu zemlju. Na globolnom planu Me- nom užasnom vremenu i zlim ljudima.
ljudski život ne vrijedi ništa, a ne gleda đunarodni sud za ratne zličine na područ- Želi da nikad nijedan čovjek na svijetu ne
30 kojim sredstvima će doći do svoga cilja. ju bivše Jugoslavije u Haagu ima za ko- pati, želi da svi ljudi žive u slobodi i miru.
Naravno uz sve to pravno je regulira- načni cilj da uspostavi sistem krivnje svih Na ovo samo mogu reći da mu Stvori-
no i rečeno Daytonskim mirovnim spora- stranaka, dakle da relativizira samo pita- telj primi njegovu želju jer sve nas goni
zumom pravo svakog da se vrati na svoja nja krivnje, agresije i pitanje tko je uopće ka zaboravu kao što su filmovi koje osva-
ognjišta. Ono što treba i što je stvarnost bio agresor. Pravo koje je konstuirano i jaju svjetske nagrade, kao što su “Ničija
uvijek je daleko jedno od drugoga. Jedan sile koje pdružavaju tu svjetsku silu ne- zemlja” , iako jako kvalitetan film , u ko-
od razloga što je prva stvar koju su agre- maju za cilj uspostavu pravde i praved- načnici daju pouku da nitko nije kriv ili
sori napravili jeste ubijanje elite, intelek- nog kažnjavanja zločinaca, a u prilog to- da su sve strane jednako krive za rat u
tualne sportske i svake druge koja je mo- me govori činjanica da je još uvjek na BiH. Naš narod bosanski ima strašnu
gla pružiti otpor i napravi neku vrstu or- slobodni najveći od svih ratnih zločinaca boljku koje sa zove zaboravnost i što lako
ganizacije. U prijedorskom kraju uništili Ratko Mladić, koji je glavni sprovoditelj sve vole i pretvaraju u šalu, tako valjda
su 33 džamije te još mnoge druge vjerske srbo-četničkih nauma i genocida u Sre- bježeći od sumorne realnosti u kojoj se
objekte, a do sad nisu ništa uložili u nji- brenici i drugdje u Bosni i Hercegovini. nalaze, pa se kulturološki genocid i dalje
hovu obnovu. Otežano je zaposlenje boš- nastavlja u obliku folk-hitova koje su srž
njačkom stanovništvu. Put do pakla i nazad većine mladih Bosanaca danas, a među
Ove sve činjenice, a i mnoštvo drugih kojima je većinom srpska glazba u pita-
o kojima bi mogli pisati govore jadno u “Put kroz pakao” je naziv djela koje je nju od kojih ima “pevaljki” koje su bile
prilog da je u Bosni i Hercegovini izvršen napisao posljednji gost te večeri, Hilmo žene i ljubavnice samih ratnih zločinaca.
genocid – kao namjerni čin sa ciljem djelo- Kozlica. Iako čovjek izgledom koji ne oda- Zbog svega toga nužno je govoriti, upo-
mičnog ili potpunog uništavanja jedne et- je pisca, već više borca, tko uzme u ruke i zoravati i raditi sve na tome da se ne za-
J ničke, vjerske, nacionalne skupine, a me-
todama preseljavanja stanovništva, ubija-
počne čitati njegovo djelo teško će ga pustit
iz ruku i prevarit će se glede svih predrasu-
boravi tko je započeo rat, tko je kriv za
ratne zločine, tražiti pravnu sankciju za
O njem, silovanjem žena i djevojčica te prisi- da. Njegova priča oko rata u Bosni za nas zločince, tražiti izvinjenje cijele zemlje
ljavanjem da rađaju takvu djecu, prihvaća- običan svijet posve je nezamisliva. Prošao prema Bosni i žrtvama rata i njihovim po-
U ju drugu vjeru, bave se seksualnim zado- je tri logora –Prekaju, Kozile i Kamenice. rodicama kao oblik zadovoljštine, te radi-
voljavanjem svojih mučitelja i predstavlja- Djelo je potresno jer obiluje faktografskim ti na jačanju naše zemlje, kulture, lijepog
R ju seksualno roblje, dakle potpunim uni- podacima te kad ga čitate imate osjećaj da sevdaha, religije, uspostave suradnje sa
N štavanjem dostojanstva osobe. Kad se ono
uništi tada čovjek više nije čovjek jer nas
sve to možete vidjeti i zamisliti – naravno
da je to samo nama u glavi, a opet čovjek
svima na ravnopravnoj, a ne položaju
ovisnosti spram drugoga. Prije svega po-
A jedino izbor – da li ćemo čuvati svoju čast ostane šokiran i zapita se koja je to sila go- raditi na sebi samima te ujedinjenim sna-
ili ćemo slijepo slijediti svoju strast čini nila ljude, kakva je to zlo u ljudima bilo da gama suprostaviti se mraku zaborava. q
L različitim od životinje. Kad se to uništi tad su išli jedni na druge planirano s oružjem, Mirsad Dubravić
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
jeva širom Bosne i Hercegovine – od Mo- projekt ove vrste u svijetu da se oda pri-
stara, preko Doboja, Tuzle i Prijedora, do znanje, koristeći određene kriterije, djeli-
Banja Luke. Ljudi su se počeli javljati – ma koja su učinili pojedinci spašavajući
gledajući TV-spot, čitajući seriju mojih Židove tijekom Drugog svjetskog rata.
natpisa koji su se iz nedjelje u nedjelju Program Pravednika i zasađivanje drveta
objavljivali u sarajevskom 'Oslobođenju'. u Aleji Pravednika među narodima dobio
Rezultati su fantastični, priče su toliko dir- je podršku u svijetu, a koncepr Pravedni-
ljive, toliko nestvarne. Ne možete vjerovati ka i odlikovanje prema pravilima “Yad
koliko su ljudi bili spremni žrtvovati se jed- Vashema” postao je univerzalni koncept i
ni za druge. U knjizi ima priča o jednom važan simbol. Do siječnja 2008. godine
čovjeku koji je spasio židovsku porodicu, “Yad Vashem” je prepoznao skoro
međutim netko ga je izdao i on je završio u 22.000 osoba kao Pravednike među naro-
logoru u Jasenovcu. Ili, čovjek spasi svog dima. Park Pravednika među narodima, u
prijatelja, a njegovu sestru odvedu u Jase- kojem su na mramornim pločama ugravi-
novac. To su priče kojih se trebamo uvijek rana imena spasioca i države izkoje potje-
podsjetiti – kako su ljudi bili spremni be- če, uspostavljen je 1966. godine. Cere-
zrezervno se žrtvovati. Ove priče su me monija dodjeljivanja počasti Pravednika
ponukale da napravim jednu novu knjigu, među narodima održava se u Parku.
koja je u pripremi. Ona neće govoriti ne sa- Eli Tauber Trenutno je u Bosni i Hercegovini re-
mo o pravednicima, već o ljudima Bosne i gistrirano 47 Pravednika među narodima,
Hercegovine koji su spašavali Jevreje na li, rasne inferiornosti: Rome, invalide i među kojima su 23 iz bošnjačkog naroda,
različite načine, riskirajući često i vlastiti neke od slavenskih naroda (Poljake, Ruse i to: Begić Midhat, Beširević Zekira, Fa-
život”, rekao je Eli Tauber. i druge). Druge skupine su proganjane zlinović Hasija, Fazlinović Sulejman,
Naglasio je da su vrlo teški i oštri kri- zbog političkih razloga ili ponašanja, me- Hardaga Bahrija, Hardaga Izet, Hardaga
teriji kako bi netko dobio Medalju pra- đu njima i komunisti, socijalisti, Jehovini Mustafa, Hardaga Zeineba, Hatibović
vednika među narodima. Kriteriji su limi- svjedoci i homoseksualci. Rezak, Hatibović Sulejman, Kapetanović
tirajući, koji ne dozvoljavaju da svatko “Yad Vashem” u Jeruzalemu zauzima Esma, Kapetanović Hasna, Kapetanović
tko je spasio Židova dobije ili bude kan- posebno mjesto među muzejima holokau- Sultanija, Kapetanović Šemso, Kapeta-
didiran za Medalju pravednika među na- sta u svijetu. Očuvanjem židovskog ka- nović Vasva, Korkut Derviš, Korkut Ser-
rodima, nego samo onaj nežidov koji je raktera na dostupan način i podržavanjem veta, Pozder Salih, Sadik Ahmed Saralop,
32 bez ikakvog osobnog interesa riskirao autentičnog izraza sastavljenog od svje- Sarčević Elza, Sarčević Emira, Sarčević
vlastiti život. Komisija za dodjelu Meda- dočenja, dnevnika, artefakata i drugih do- Ferid i Sarčević Sead.
lje radi izuzetno tešku selekciju. Tauber kumenata, “Yad Vashem” trasira put za Među brojnim primjerima navedenim
je naveo primjer Schindlera, po kojemu je bolju budućnost. 1963. godine “Yad Vas- na izložbi “Kada su komšije bile ljudi”
nastao poznati, Oscarom nagrađeni film hem” je uspostavio program dodjele titu- izdvojit ćemo samo jedan primjer praved-
“Schindlerova lista”. “Schindler je dobio le među narodima nežidovima, koji su za nika među narodima iz Bosne i Hercego-
Medalju pravednika među narodima, ali vrijeme holokausta riskirali svoje živote vine: obitelj Kapetanović iz Bosanskog
zbog određenih svojih neetičkih ponaša- da spase Židove. Za ostvarenje projekta, Novog (Sultanija i njena djeca Šemso,
nja nije mu dozvoljeno da zasadi drvo u “Yad Vashem” je uspostavio javnu komi- Hasna, Vasva i Esma). Na prigodnom pa-
Aleji mučenika. Bez obzira što je spasio siju pod rukovodstvom Vrhovnog suda nou navedeno je sljedeće: “Sultanija Ka-
tolike živote. Medalju ne bi dobio da pravde, koji je bio odgovoran za dodjelu petanović je pozvala jevrejsku porodicu
predsjednik Komisije za dodjelu Medalje priznanja Pravednika. Ovo je jedinstven Sonnenschein u svoju kuću. Grad (Bo-
pravednika među narodima nije bio onaj sanski Novi) je bio mali, ništa se nije mo-
koga je spasio”, rekao je Eli Tauber. glo sakriti, pa su obavijestili susjede da su
ugostili jednu slovensku obitelj. Hinko,
Yad Vashem i Pravednici među njegova žena i dvije kćeri, Fanika i Vera,
narodima živjeli su s Kapetanovićima kao jedna
obitelj. U jesen 1942. situacija se pogor-
U Memorijalnom muzeju holokausta šala, pa je Hinko tražio način da stupi u
u SAD-u je napisano da je holokaust bio kontakt sa Švicarskim konzulatom u Za-
J sustavno, birokratsko, od države odobre-
no progonstvo i ubojstvo približno šest
grebu. U tome mu je pomogao Šemso,
izlažući se velikoj opasnosti. Za nekoliko
O milijuna Židova, koje su počinili nacistič-
ki režim i njegovi kolaboracionisti tije-
dana iz Konzulata su stigli papiri za sve
članove jevrejske obitelji i oni su otišli u
U kom Drugog svjetskog rata. Holokaust je Švicarsku. Tako su izbjegli svoju propast.
riječ grčkog porijekla i znači žrtva vatre. Ali nakon toga su došli teški trenuci za
R Nacisti, koji su na vlast došli u siječnju obitelj Kapetanović: majka Sultanija i
N 1933. godine, vjerovali su da su Nijemci
rasno superiorni, a da su Židovi osuđeni
dvije kćeri, Esma i Vasva, protjerane su u
Prijedor, a treća kćer, Hasna, uhapšena je
A na “život nedostojan života”. Za vrijeme u Petrinji. Odatle je odvedena u Zagreb,
holokausta nacisti su također ciljali na pa u Staru Gradišku...” q
L druge skupine ljudi zbog, kako su smatra- Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Geopolitički islam
U Islamskom centru u Zagrebu, u
okviru Islamske tribine četvrtkom “Dr.
Sulejman Mašović”, 28. siječnja 2010. ge-
opolitolog i publicist Jure Vujić održao je
predavanje o geopolitičkoj važnosti islam-
skog svijeta u 21. stoljeću. Vujić je diplo-
mirao pravo na Pariškom sveučilištu pra-
va, društvenih i gospodarskih znanosti. Po
struci je odvjetnik i član Pariške odvjetnič-
ke komore. Kao prvi civilni polaznik,
2006. godine je diplomirao na Ratnoj školi
Oružanih snaga Republike Hrvatske “Ban
Josip Jelačić”. Autor je nekoliko knjiga:
“Fragmenti geopolitičke misli”, “Trg Mar- Ivan Vujić i Mirza ef. Mešić
šala Tita – Mitovi i realnosti titoizma”,
“Nord-Sud l'honneur du vide”, “Eloge de geopolitička škola smatra da je vjera ideolo- dručje je na raskrižju arapskog, turskog,
l'esquive – Hvalospjev izmicanju”, “Inte- gija koja maskira druge društvene i političke indijskog i ruskog područja, posrednički
lektualni terorizam – Heretički brevijar” i interese. “Kod geopolitičkog pristupa isla- prostor dodira i komunikacija. Iran kao je-
“Hrvatska i Mediteran – geopolitički as- mu, teško je razumijeti islamsku vjeru kao dina islamska šiitska država, ima pristup
pekti”. Također je u hrvatskim i međuna- geopolitički čimbenik ako se prije toga ne prirodnim i energetskim resursima Perzij-
rodnim znanstvenim časopisima objavio stavi na stranu intelektualni etnocentrizam skog zaljeva i kaspijskog bazena, a prva je
stotinjak znanstvenih članaka iz području koji može dovesti do krivih lektira i solucija. muslimanska nacija Srednjeg istoka koja
geopolitike, sociologije i filozofije. U pri- To je zamka konfesionalizacije 'drugog' ili je doživjela revoluciji u 20. stoljeću. Nje-
premi je njegova nova knjiga “Euroazija- 'različitog' jer taj proces konfesionalizacije zina je geopolitika zbog takvog policen- 33
nizam protiv atlantizma”. 'suparnika' dovodi do istih kontraproduktiv- tričnog smještaja uvijek bila pragmatična,
nih reakcija kao što su dikotimije ili pak što objašnjava njezinu volju za regional-
Uvodna razmatranja stvorene jednadžbe koja poistovjećuje islam nim hegemonom u regiji naspram pantura-
s terorizmom”, rekao je Vujić. nističkim turskim aspiracijama u Srednjoj
Na početku predavanja Vujić je rekao Kad je riječ o islamu kao vjeri i geopo- Aziji. Međutim, iranska geopolitika se zna
da je, ako zanemarimo vjerski fenomen litičkom čimbeniku, onda treba reći da se također približavati ruskoj geopolitici, kad
na geopolitičkom planu u Srednjem vije- vjera ne određuje samo po doktrinama i je riječ o zajedničkim euroazijatskim inte-
ku ili za vrijeme križarskih ratova, vjerski obredima, već i u odnosu na njezinu terito- resima. U tom pogledu gospodarska i geo-
geopolitički čimbenik reaktualiziran po- rijalnost koja se iskristaliziruje sa ili bez politička os Moskva-Teheran-New Delhi
bjedom izraelskog Likuda 1970., izbo- političkih moći. Teritorijalizacija vjere je dobra ilustracija takve euroazijatske ge-
rom pape Ivana Pavla II 1978. i Islam- omogućuje geopolitički pristup kako bi ra- opolitičke sinergije. Današnja je geopoliti-
skom revolucijom u Iranu 1979. godine. zumijeli njezinu genezu i moguću geopoli- ka Irana suočena s demografskim rastom
Često se taj fenomen preklapa s identitar- tičku dinamiku i ekspanziju. Što se tiče triju šiita u srednjezapadnom dijelu Srednje
nom tematikom, a on nastaje kao reakcija monoteizama, vjerska geopolitika počiva Azije, tako da je broj šiita u toj regiji po-
na materijalističku društvenu anomiju ka- na jednom paradoksu: kao proizvod vjere u stao veći nego na Srednjem istoku. Depla-
pitalizma i komunizma, a ponekad je bio jednog Boga, njihova geografska ekstenzija siranje gravitacijskog središta šiitskog svi-
potaknut od strane velesila tokom hlad- tokom povijesti je proizvela niz različitih jeta, koji ostaje “iransko predvorje”, mo-
nog rata (SAD su podržavale talibane u oblika političke i teritorijalne organizacije glo bi prouzročiti i povećanje geopolitike
Pakistanu i Afganistanu). koje su se često sukobljavale ili prožimale. prema istočnom boku u smjeru pacifikaci-
Vujić je naglasio da vjerski militantizam
nije isključivo muslimanski fenomen, on
U tom pogledu francuski geopolitičar Fran-
cois Thual govori u “fragmentiranom Bo-
je te regije i zbog zaštite šiitske regije Pa-
kistana i Afganistana.
J
obuhvaća i druge religije: protestanski en- gu”. Od 11 rujna 2001. vjerski čimbenik
poprima veliki značaj u formuliranju vanj-
Krajem 20. stoljeća u Iranu (šijitskom
još od 16. stoljeća), nova imperijalna moć
O
gleski intergizam u Ulsteru (Sjevernoj Ir-
skoj), kršćanska socijalna demokracija u skih politika, a posebice na temelju Huntin- je uspostavljena tokom vladavine dinastije U
Srednjoj Americi, katolički integrizam u gtonovih teza o sukobu civilizacija. Pahlavi. Tada je šah Reza Pahlavi zemlju
Europi, a postoji i integrističko pravoslavlje laicizirao, odbacio ime Perzija i umjesto R
poput velikosrpskog Svetosavlja. Vjera je
uvijek bila skup vjerovanja i ideja koji ho-
Iranska geopolitika njega nazvao je Iran – “zemlja arijevaca”.
Reza Šah je modernizirao zemlju, te orga-
N
mogeniziraju i povezuje jedno društvo, a Vujić je naglasio da geopolitika Irana nizirao vojsku pomoću pruskih časnika. A
kao takva ona je tretirana kao sastavni dio duboko zadire u domenu šiitske regional- Uništio je i kontrolirao vjerske musliman-
integracionaističkih ideologija. Realistička ne geopolitike, tzv. Šiitski luk. Iransko po- ske vlasti, promijenio perzijski kalendar, L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
rehabilitirao kult Zoroastra i namjeravao du, tzv. pahlavijsko pismo. Šijitizam i zo- muslimanska euroazijanska frakcija oku-
uvesti korištenje latinskog pisma - baš kao roastratizam bile bi jednakopravne religi- pljena oko Partije islamskog preporoda
što je to Mustafa Kemal Atatürk napravio je. Savez kršćanske Europe s mazdeo- Rusije (PRI), koja svoje stavove izražava u
u Turskoj. Međutim, u njegovim namjera- islamskim Velikom Iranom bi oslabilo i patriotskom listu “Zavtra”. Takvi islamisti
ma spriječila ga je britanska i ruska koali- separatističke težnje islamiziranih europ- predlažu geopolitički savez koji se može
cija progonom 1941. godine, jer je simpa- skih manjina, kao što su Bošnjaci i Čečeni. suprotstaviti Zapadu. Akhmadkady Akta-
tizirao nacionalsocijalističku Njemačku – Nafta iz Kurdistana i Irana omogućila bi ev smatra da ta partija poziva Rusiju na
slučaj i afganistanskog Šaha. 50-ih godina Europi neovisnost o nafti Arapskog poluo- političko približavanje islamu i pravoslav-
20. stoljeća dinastija Pahlavi vraća se na toka i Zaljeva. Ujedinjena Indija – od isto- lju da se zajednički bore protiv amerika-
vlast, na čelu s kraljem Muhammadom ka Pakistana do Bangladeša, Nepala i Šri- nizma. Gejdar Djemal, blizak Putinu i pot-
Reza Pahlavijem, koji nastavlja očevo dje- Lanke, bila bi ključni saveznik Velikog predsjednik PRI-a, govori o tome da je
lo provodeći tzv. arijevsko mnijenje u na- Irana te bi zajednički rehabilitirali arijev- “jedini put za Rusiju, kako ne bi geopoli-
rodu. Nosio je titulu “shahinshah, Kralj sko naslijeđe i konstituirali geopolitičku os tički nestala, da postane islamska država”.
kraljeva” Darius i titulu Aryamehr (ljubav koja bi uravnotežila američku dominaciju U lipnju 2001. godine uspostavljena je Eu-
– sunce arijevaca), što je značilo i “Mithra na Dalekom istoku. Naravno da takav geo- roazijska partija Rusije (Evrazijskoaja par-
arijevaca”. Zbog sovjetskog ulaganja, Šah politički plan Velikog Irana nije još naišao tija Rossi) koja okuplja sedam organizaci-
je postepeno raskinuo veze sa SAD-om, te na konsenzus svih euroazijskih grupacija, ja: Refakh (Blagodenstvie), Unija musli-
je utemeljio novi grad Aryashar, grad ari- a posebice glede preustroja Srednje Azije mana Rusije, Pravoslavno jedinstvo, Če-
jevaca, a nastojao je i rehabilitirati zoroa- u kojoj Rusi žele imati ključnu riječ i geo- čenska solidarnost, Kongres budističkih
stratizam i mazdeizam, čiji se temelji nala- političku kontrolu”, rekao je Vujić. naroda, Patrioti Sankt-Petersburga, Mlada
ze u kultu bogova Ormazd i Mihr. No vlast Moskva, Partija pravde i reda. Ta partija
mu je uzdrmalo američko uplitanje – za- Euroazijanizam i geopolitika islama nasljednik je Refakha, organizacije koja je
mjeraju mu odmak od atlantizma i zagova- zagovarala ulazak muslimana u rusku po-
ranje “trećeg puta”. 1979. godine nastupila Vujić je istaknuo da euroazijanizam litiku. Okuplja ljude raznih narodnosti, po-
je Islamska revolucija u ionako već osla- nastoji održavati konstantni dijalog izme- rijeklom sa Kavkaza, Tatara ili Baškira.
bljenoj zemlji te je uvela Islamsku republi- đu slavenskog i turko-mongolskog svije-
ku koja je okončala val modernizacije. ta, te između pravoslavlja i islama. Uzi- Turska geopolitika između
“Današnji euroazijanisti podupiru ide- majući u obzir da neoeuroazijanizam euroazijanizma i panturanizma
je stvaranja Velikog Irana, kao što to pred- smatra kako religija treba biti sekularizi-
laže euroazijanski teoretičar Thomas Sta- rana i u službi države, islam je predstav- Panturcizam ili panturanizam ideologija
34 hler – bilo bi to uskrsnuće akemitskih i ljen kao jamac društvene stabilnosti te je je racionalističkih obilježja, kao što je pan-
sasanidskih carstava, ali bi se temeljilo na obožavan zbog njegovog univerzalizma slavizam ili pangermanizam u 19. stoljeću.
pravu naroda za slobodno samoodređenje. koji transcendira nacionalne razlike iz- Ta ideologija zagovara ujedinjenje svih na-
Takva politika bi bila protuturska te bi po- među muslimana (Ummah) i jer daje jed- roda turskog ili turkofonskog porijekla. Ona
drazumijevala preustroj čitavog Kavkaza i no životno jedinstvo koje nedostaje Rusi- implicira i jednu drukčiju geopolitičku ori-
Srednje Azije, sve do Indije, pri čemu bi ji i Zapadu. Islam bi jamčio harmoniju i jentaciju koja se znatno razlikuje od bizant-
nestale umjetno stvorene države poput Af- artikulaciju, jamčio bi ostvarenje između sko-euroazijanske, koja nije usmjerena pre-
ganistana, Azerbajdžana i Pakistana, ali bi različitih načina života, vjere, kulture i ma teritorijalnoj rekonstrukciji Istočnog
se unutar velikog Irana stvorila kurdska političkih koncepcija. Euroazijanisti na- Rimskog Carstva (kao u vrijeme careva Ju-
država. Takav projekt 'Velikog Irana' bio stoje prikazati postojeću bliskost između stinijana i Belizera), nego zagovara ujedi-
bi ostvaren u savezu s velikom Europom. Slavena i muslimana. Oni imaju veliku njenje pod turskom i islamskom hegemoni-
Ujedinjeni Kurdistan i Afganistan (s Pat- “passionarnost” (“vitalnu energiju”, po- jom svih turskih naroda od Egejskog mora
čunima i Tadžikima - iranofilima) bili bi jam Leva Gumileva), mladi su u donosu do kineske regije Sin-Kianga.
pripojeni Velikom Iranu izuzevši pritom na Europu te zbog toga pozvani ostvariti Nakon gubitka Balkana (između
sjeverozapadni Uzbekistan što bi, smatra bolju i slavnu budućnost. 1878. i 1913.) i nakon gubitka arapskih
se, neutraliziralo svaki talibanizam. Azer- Turcistički ili “islamski euroazijani- teritorija Mašreka i Saudijskog poluotoka
bajdžan, čije stanovništvo čine većinom zam” nastaje 70-ih godina 20. stoljeća s (1919.), određeni krugovi političko-vojne
poturčeni Iranci, pripojio bi se Iranu izu- djelom “Azija” rusofonskog kazahtanskog turske elite nastoje promicati ideje protiv-
zev sjevernog dijela, a umjetna bi tvorevi- pjesnika Oljasa Sulejmanova, koji tim dje- ne onima Sovjetskog Saveza i okupiti pod
na nastala dekolonizacijom: Pakistan bi lom rehabilitira turkofonske narode u ru- pokroviteljstvom Velike Britanije i SAD-
J nestao i bio podijeljen između Irana i Indi-
je, posebice na lingvističkoj bazi. Jugoza-
skoj povijesti. 80-ih godina razni tatarski i
kazahstanski krugovi nastoje podržavati
a sve poturčene muslimanske narode
Srednje Azije. Prije negoli se izravno sta-
O padni dio Tadžikistana također bi bio pri- Perestrojku kako bi dobili priznanje tur- vila u službu pomorskih anglosaksonskih
velesila, panturcistička ideologija prvot-
pojen Velikom Iranu. Srednja Azija bi se konfonske specifičnosti. Tokom 90-ih go-
U mogla učvrstiti ujediniti, dok bi Turska dina elite Tatarstana i Kazahstana instru- no je zaživjela u Berlinu kako bi se moglo
amputirala iranski Kurdistan, a Armenija i mentaliziraju diskurs Euroazije kako bi suprotstaviti savezu republikanske Fran-
R Lesghija činile bi granice između Irana i afirmirali turkofonski i muslimanski euro- cuske i carske Rusije, tradicionalnih sa-
N Europe. Tako gledajući, Veliki Iran kao
veliki euroazijski prostor i naslijeđe Pahla-
azijski identitet, i tu treba spomenuti lično-
sti poput Stanislava Dereva, Akhmata
veznica Pruske. Njemačka, razočarana
ruskim stajalištem, nastoji naći saveznika
A vijine geopolitike potaknuo bi dezarabiza- Kadyrovi, Gadjia Makhatcheva (potonji je u Istanbulu, kako bi zapravo nekako us-
ciju zemlje i regije. Iran bi prestao koristiti zastupnik u Dumi za Dagestan). Ali, po- postavila stari srednjovjekovni savez
L arapsko pismo i prihvatio pahlavi-abece- stoji također i manjinska ekstremistička Svetog Rimskog Carstva s Bizantom,
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
ce geopolitičara Henrija de Grossouvrea, 13. rujna 2000. u Sankt Petersburgu, ini- Europu s Azijom, dajući Rusiji i Srednjoj
čije je djelo “Pariz-Berlin-Moskva” kon- cirala je izgradnju komunikacijskih infra- Aziji prisutnost iranskim lukama, Perzij-
kretni, čvrsti geopolitički temelj i nacrt za struktura i koridora od velikog značaja za skom zaljevu i Arabijskom moru. Pred-
trajni savez između Pariza, Berlina i Mo- povezivanje euroazijskog prostora: Sje- stavljen je i projekt izgradnje transsibir-
skve. Takav jedan neophodan savez de- verni koridor, koji polazi od Europe, na ske mreže naftovoda. Taj bi naftovod po-
fanzivne je naravi i predstavlja prvu etapu transsibirskoj trasi do Kine u dva smjera, lazio od sibirske regije Tomsk prema
u smjeru proširenog euroazijstakog pro- prema Koreji i Japanu; Središnji koridor, sjevernoj Kini, od otoka Sakhaline do Ja-
jekta jer teritoriji takve “Triplice” ili koji polazi od južne Europe, preko Tur- pana, od sjeveroistoka Azije od sjevernog
“Troike” bili bi lišeni hinterlanda, grudo- ske, Irana i Srednje Azije do Kine; Južni Pacifika, od Turkmenistana do Kine, Ko-
brana Srednje Azije nakon raspada So- koridor, koji prolazi od Irana, pa do jugo- reje i Japana, od Malezije do Vijetnama i
vjetskog Saveza kao sljedbenika Carske istočne Azije preko Pakistana i Indije; Kine, te bi povezivao s Australijom i ju-
Rusije. Kako bi taj savez bio kompletan i koridor TRACECA koji seže od istočne goistočnom Azijom.
dovršen, potrebno je obuhvatiti Iran, In- Europe, na istočnoj obali Crnog mora do Takvi prometni euroazijski projekti
diju, Kinu i Japan, jer tako bi američka Kaspijske regije, pa sve do Srednje Azije; ključni su za ostvarivanje homogenog ge-
talasokracija imala velike poteškoće kon- Novi koridor Sjever-Jug koji polazi od opolitičkog euroazijskog bloka putem
trolirati pomorske “rimlande” i slabiti Sjeverne Europe, prolazi kroz Rusiju, do približavanja Rusije sa Kinom. Isto tako i
iznutra kontinentalne imperijalne kohezi- Kapijske regije i do Indije. Turskoj izgradnja mreže brana u Anado-
je. Pet sila (od sedam sila euroazijskog Ruski predsjednik Putin je uvijek inzi- liji predstavlja golemi euroazijski geopo-
saveza) indoeuropske su, iako postoji kr- stirao na snažnoj i modernoj željezničkoj litički i gospodarski projekt. Sustav brana
šćanski i islamski supstrat, te ako uzme- politici u sklopu transsibirske željeznice te na rijekama Eufrat, Tigris, Harcik i Mun-
mo u obzir da je budizam specifična ema- je svoja stajališta predstavio japanskim zur, u svrhu irigacije i stvaranje hidroe-
nacija indoeuropske psyche Indije. gospodarskim krugovima, upravo zbog lektrana u Velikoj Mezopotamiji nazvan
Vujić je naglasio da suvremeni euroa- njihovog sudjelovanja u realizaciji te že- je “Great Anatoly Projekt” te predviđa
zijanski pokret iznosi sedam osi budućeg ljeznice. Linija BAM (Baika-Amur-Magi- izgradnju 32 brane i 27 hidroelektrana u
geopolitičkog djelovanja, i to: ostvariti stral) paralelna je s transsibirskim smje- istočnom dijelu Anadolije, što bi ojačalo
neovisnu mrežu naftovoda i plinovoda da rom te predstavlja temeljni element komu- geopolitičku poziciju Turske u euroazij-
području Euroazije; ostvariti prometnu i nikacija koji bi omogućio maksimalnu ek- skom prostoru, a posebno na području
željezničku prometnu mrežu između Ru- sploataciju sirovina krajnjeg ruskog istoka. Mezopotamije i prema unutrašnjosti
sije, Kine, Koreje i Japana, te između Ru- Također je razmatrano ponovno pokreta- Srednje Azije.
sije i Indije - povezati prometno i uspo- nje željeznice “Puta svile”.
36 staviti željeznički promet; u okviru EU Korejski i ruski predsjednik usuglasili Zaključak
Velika euroazijanska alijansa trebala bi su se u lipnju 2000. godine s namjerom da
se konstituirati oko projekta “Galileo”, se obnovi i stavi u funkciju transskorejska “Kad je riječ o islamu kao vjerski po-
koji je odgovor američkoj dominaciji u željeznica te da se poveže s transsibirskom kretač geopolitičke dinamike onda treba
svemiru i na području telekomunikacija; željeznicom, a to mogu omogućiti tri ko- izbjegavati simplističke i meniheističke
podržati projekt plinovoda na Baltiku munikacijskih smjera: veza Seoul-Valdi- teze tzv. imaginarnog islama, koje se pro-
zbog stvaranja germansko-ruske osi, koja vostok, veza Pousan-Pyongyang-Sin Oui- vlače kroz medije i koji doprinose širenju
takva oslabljuje atlantske strategije “cor- djou-Chenyeng-Datong-Erenhot, i tako islamofobije u svijetu. Radikalni islam ne
don sanitaire” satelitskih proameričkih sve do transmongolske željeznice i Ulan- smije biti poistovjećen s pluralnim isla-
država između Njemačke i Rusije (taj Batora, što povezuje Koreju s Moskvom i mom, a Huntingtonove teze služe u iz-
projekt bi ostvario Haushoferov san “eu- Berlinom; veza je to Pousana do Pekinga, gradnju 'imaginarnog osvajačkog islama'
roazijanske trojke”: EU, Rusija i Japan); putem Ouroumtchija i Aktogaija, do Mo- kao vektor istrumentaliziranja nove 'figu-
uništiti savez Ankare i Washingtona, sa- skve i Berlina. Jedna od ključnih komuni- re neprijatelja' koje je nakon raspada ko-
vez koji blokira Europu na Balkanu, te je kacijskih strateških euroazijanskih proje- munističkog bloka i nestanka 'komuni-
zadržava u Beogradu, na toku Dunava, kata je povezivanje otoka Sakhalina i Ja- stičkog neprijatelja' trebalo nadomjestiti s
onemogućuje direktni zemaljski put iz- pana s čitavim Euroazijskim kontinentom, novim simboličnim agonističkim suroga-
među mađarske “haze” doline i Egejskog te je 2001. godine odlučeno da će se gradi- tom. Suočeni s 'epistelomoškim vakuu-
mora, ali zadržava i Rusiju na Crnom mo- ti most dug 8 kilometara. mom' demonizacija islama je znantno
ru i Kavkazu; potpuna potpora Armeniji U svibnju 2001. godine održan je ta- poslužila za homogeniziranje zapadno-
koja je enklavirana u Kavkazu; organizi- kođer i tzv. Rusko-japanski forum tokom atlantskog bloka. Evolucija geopolitike
J rati prostor (pontique) priobalnih zemalja
Crnog mora (velike riječne osi poput Du-
kojeg su razmatrani zajednički euroazij-
ski projekti. 12. rujna 2000. godine ruski,
islama će znantno ovisiti o susretu i rear-
tikuliranja lokalnih islama, posebice na
O nava, Dnjepra, Dona, putem kanala Don- iranski i indijski ministri komunikacije području Srednje Azije i Kavkaza, azijat-
Volga i Kaspijski bazen, trebaju biti kom- (pregovarači) su potpisali povijesni spo- skog islama, s uvoznim i vanjskim isla-
U plementarne i reorganizirane tako da is- razum o izgradnji koridora Sjever-Jug mom, vehabitske ili salafističke prove-
ključuju Tursku); potpora zajedničkim koji povezuje Europu sa sjevernom Indi- nencije. Veliki je također izazov 'globali-
R interesima drugim komponentama euroa- jom, izbjegavajući pritom Sueski kanal. ziranog islama', odnosno kakapcitet
N zijanske “Velike Alijanse” u Latinskoj
Americi, te potpora venecuelanskom
Utemeljen je EATU (Eurasian Transport
Union) kao institucija koja će nadgledati
adaptiranja islama s modernim ili bolje
rečeno postmodernim globalnim gospo-
A predsjedniku Chavezu. izgradnju koridora i ostalih projekata. darskim, političkim i kulturološkim stre-
Euroazijanska Konferencija o tran- Iran će biti ključna geostrateška komuni- mljenjima”, zaključio je Jure Vujić. q
L sportima i komunikacijama, održana 12. i kacijska točka povezujući Sjever i Jug, Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Nekada je KDBH “Preporod”, barem hije, i obrnuto. “Arabeske” su, pod vod- tome i uspio, a neki aranžmani su mnoge
po pričanju starijih članova, bio centar stvom Ismeta Kurtovića, postigle regio- ljubitelje sevdalinke oduševili. Slijedeći
okupljanja zagrebačkih Bošnjaka. Neki nalnu prepoznatljivost, stoga, realno je put ćemo ići u još veće eksperimente. Za
će reći da je to zato jer je 90-ih godina očekivati da će isti uspjeh postići i Bulbu- razliku od prije, dogodilo mi se da sam od
bošnjačka kulturna scena bila kudikamo lice. Štoviše, sevdah je glazbeni sustav različitih ljudi čuo da im se sviđaju razli-
manje razvijena. Danas se možemo po- kojeg će svojatati svi narodi BiH, a od ne- čite pjesme. To smatram uspjehom. Aran-
hvaliti s mnoštvom bošnjačkih kulturnih davno, i ostali narodi širom svijeta koji su žmani su pitki, teku kao med i mlijeko, a
udruga i asocijacija. Neki će reći da je postali zaljubljenici u tu bosansku narod- volio bih napraviti spot barem za jednu
“Preporod” okupljao ljude zbog nekadaš- nu pjesmu. Da sevdalinka nije ekskluziv- pjesmu. Vidjet ćemo nakon promocije
njeg predsjednika Ibrahima Kajana, koji no pravo samo bošnjačkog naroda, doka- koju uskoro spremamo u jednom velikom
je znao animirati i zainteresirati pridošli- zuje i sastav ženskog zbora “Bulbuli” prostoru”, rekao je Kurtović koji se s Bul-
38 ce. U svakom slučaju, prostor zagrebač- kojem bi se uz pridjev ženski slobodno bulicama družio godinama i dugo poku-
kog “Preporoda”, kada nema događanja, moglo dodati multietnični. šavao realizirati CD. “To traje 15 godina.
promocija i sastanaka nažalost počesto Moji stalni pokušaji da se stabilizira eki-
zjapi prazan. Jedina osoba koju ćete u Hvalevrijedan glazbeni eksperiment pa i stalne smjene generacije napokon su
radnom vremenu naći je ljubazna tajnica urodile plodom. Taman nešto uhodaš, a
“Preporoda” Ajka Tiro Srebreniković. Slušajući prvi CD “Bulbula” ostat će- netko iz čistog mira nešto razbuca”,
Ona će vas srdačno ponuditi kahvom i mo zapanjeni kvalitetom snimljenog ma- objašnjava Ismet i dodaje da zbor postoji
požaliti se da je jedan od razloga slabe terijala. Nitko od “amaterskog” zbora nije 15 godina, a par cura je kao ekipa posto-
posjećenosti nedostatak knjižnice, koju očekivao da će postići razinu koja može jala i prije. Ismet je došao 1995./96. na
ima, recimo, srpska “Prosvjeta”. Tako je konkurirati bilo kojem razvikanom zboru poziv Ibrahima Kajana, koji je tada bio
dok u “Preporod” petkom ne stigne žen- u Hrvatskoj i šire. Nadamo se samo da ta predsjednik. “On je imao fin odnos prema
ski pjevački zbor “Bulbuli”, koji već 15- kvaliteta neće ostati nezapaženom i da će meni i uspješno smo surađivali. Tada sam
ak godina djeluje pod kapom KDBH Bulbulice, bez profesionalne podrške u raznim prostorima puno više svirao ne-
“Preporod”. Naime, Bulbulice petkom, u marketinga i PR-a, uspjeti skrenuti pozor- go sada. Godinama smo pokušavali naći
večernjim satima, održavaju probe, a od nost na sebe. Oni koji se neće moći po- zajednički jezik sa vodstvom 'Preporoda'
nedavno će se moći pohvaliti prvim sni- hvaliti glazbenim sluhom i znati točno i to nije bilo uvijek uspješno. Nakon
mljenim CD-om. Riječ je o dvanaest an- ocijeniti zašto neka glazba tako dobro mnogo godina uspjeli smo snimiti prvi cd
tologijskih sevdalinki, koje su Bulbulice zvuči, moći će, za razliku od glazbenog i nazvali ga jednostavno Bulbuli. Pošto je
otpjevale pod vodstvom glazbenika i vo- kritičara, puno jednostavnije objasniti do- ovo amaterski zbor, upustio sam se u ek-
ditelja zbora Ismeta Kurtovića. Kurtović, bar zvuk. Ako neki CD slušate iznova i speriment za koji nisam znao kako će za-
osim što se proslavio kao gitarist i pjevač iznova, ako vam se na njemu svidi više od vršiti. Ne mogu svi pjevači otpjevati sve,
J pop-rock grupe “Drugi način”, do sada jedne pjesme, znate da taj CD uistinu vri- moraš razumjeti ljude i njihove moguć-
O ima veliko iskustvo u komponiranju, sni-
manju, produciranju i aranžiranju zbor-
jedi, da nije za jednokratnu upotrebu.
Upravo je tako kada je riječ o pjevanju
nosti, a poklopilo se da sam uspio upotri-
jebiti četiri različita solo glasa.”
U skog pjevanja. Kurtović je godinama Bulbulica. Jednostavno, njihov CD neće- Ovaj projekt ne bi uspio da Ismet nije
uspješno vodio ženski zbor Zagrebačke te prestati slušati. Ismet Kurtović nam je izabrao kvalitetne suradnike i instrumen-
R džamije “Arabeske”, s kojima je snimio rekao da je s Bulbulima želio napraviti taliste. Ismet će prvo spomenuti Drago-
N nekoliko nosača zvuka. Naravno, ilahije i
sevdalinke nisu ista glazbena vrsta, ali,
drugačiji CD i stilski je radio kompromis
između etno zvuka i tradicionalnog sev-
mira Herendića Dragiannija, bivšeg gita-
ristu “Zabranjenog pušenja”. “Druženje s
A primijetit ćemo, pripadaju istom emotiv-
nom sustavu bošnjačkog naroda. Onaj tko
daha, onako kako ga nosi od rođenja, pri-
lagođen mogućnostima pjevačica. “Moj
njim i njegova bezrezervna podrška je bio
jedini način da uspijemo. Proveli smo
L voli sevdalinke, u pravilu će voljeti i ila- zaključak je da sam u većini pjesama u bezbroj sati u Kloštar Ivaniću, gdje se na-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
nam atmosferu, zeza se i sve nas bodri.” vrijeme sam pjevala u njegovom zboru, sti.” Božica misli da Hrvati vole sevdalin-
Njene riječi možemo apsolutno potvrditi ali ja sam čula za Preporod, to jest da se ku, a njen sin Nenad i snaha Jasminka su
jer Mustafa je pun dosjetki, viceva i šala, ovdje njeguje sevdalinka u pravom smi- oduševljeni te i druge pokušavaju zainte-
a kada je riječ o Bulbulicama, možete ga slu, onako na starinski način, pa sam tu resirati za sevdah i Bulbule. “Snaha me
probuditi usred noći i on će ih svojim došla i ostala. Pritom ne mislim da Fudo nazove i kaže: Hej, Božica, imamo tulum,
kombijem odvesti i na kraj svijeta. Ajša radi loše, meni ovaj zbor jednostavno vi- a ja u pozadini čujem cd Bulbula. Zar to
kaže da nikad prije nije pjevala, ali njen še odgovara. Tu je u početku bilo jako nije uspjeh?”, pita Božica, a mi potvrdno
otac jest, zajedno s braćom. “Ma svi smo puno mlađih djevojaka kojima sam po odgovaramo.
mi u obitelji vazda pjevali. Kada sam godinama mogla biti majka, i nakon ne- Među zadnjima koja je došla u “Bul-
došla u Bulbulice bila sam oduševljena i kog vremena počeli smo se pomalo osi- bule”, prije godinu dana, je Izeta Velagić.
željela sam sudjelovati, a Ismet mi je u pati te su ostale pretežno gospođe u go- “Porijeklom sam iz Tomislavgrada, gdje
jednom trenutku rekao da imam dobar dinama. S onim mlađima dobro se slaže- sam bila aktivna u kulturnim društvima.
glas i da mogu ostati. Bulbulice mi znače mo. Tu smo prvenstveno zbog druženja i Na folkloru su tada djelili nošnje, a mene
ne samo zbog pjesme, nego i zbog druže- ljubavi prema pjesmi. Ne umišljam si da je uvijek zapala srpska. Neću lagati, bila
nja, a bez sumnje Ismet je glavni motor smo postale neke zvijezde nakon sni- je lijepa ta nošnja, a Hrvati bi razgrabili
pokretač. Znali smo se zezati da je Ismet mljenog CD-a. To je bio mukotrpan rad ostale. Tada nisam znala zašto. Nemam
blažen među ženama, ali imamo u zboru i i naša dugogodišnja želja, od traženja predrasuda, imam dosta prijatelja iz mije-
Edina i Danijela, već trojicu blaženih”, pjesama do traženja sponzora, što izi- šanih brakova, moji sinovi imaju djevoj-
veselo poručuje Ajša. skuje puno novaca i vremena koje mi ke druge vjere i ja sam ih prihvatila. Svi
Nađa Dervić je četiri godine članica kao zbor nemamo. Kada bi imali bolja moji prijatelji Hrvati slušaju naš CD i svi
“Bulbula”. Voli svu muziku, zapravo, sredstva zasigurno bi mogli napraviti i su oduševljeni. U Tomislavgradu su se
ovisi o tome kako je raspoložena, a pjeva bolji CD. Problem nam je organizacija rijetko svirale sevdalinke, svirale su se
svu narodnu glazbu. “Uz neke se pjesme, promocije CD-a, jer sve je vezano uz no- neke druge pjesme, a pravi sevdah sam
posebno sevdalinke, rasplačem. Svaki vac.” Majda nam je otkrila da je njen tek doživjela s 'Bulbulima'. I moji sinovi
Bajram otplačem uz sevdalinke. Nevjero- muž Zagorac i da su joj djeca odrasla u također. Ponekad me pitaju što znače ne-
jatno je da uz istu pjesmu ponekad pla- ovom podneblju, ali njen muž ju prati i ke riječi u pjesmama, a ja im ne znam
čem, a ponekad se veselim, zavisi od podržava te uživa u toj vrsti glazbe. prevesti pa me bude sram.” Izeta nam je
društva i prigode. Otkako sam ostala bez “Ismetu je bilo puno teže kada je bilo vi- objasnila da Bošnjaci u Tomislavgradu
rahmetli majke, koja je jako lijepo pjeva- še mlađih djevojaka od kojih je možda kao da nisu pripadali Bosni i kao da su
la i igrala kola, kao i nena koja je uz to imao i bolje glasove, ali ovo su sada zre- bili više Dalmatinci. “Nismo išli u Saraje-
svirala i harmoniku, posebno me u srce liji glasovi. Bojao se starijih, jer nije vo, išli smo u Split. Meni je zanimljivo da 41
dirne sevdalinka. Mamina obitelj je bila znao kako ćemo prihvatiti njegov autori- moj sin, koji baš nije slušao sevdalinku,
nadarena za pjevanje. Što sam starija sve tet, ali mi smo ga prihvatile kao poslušna kada je čuo cd, ponudio se da besplatno
me više vuku sevdalinke. Volim 'Bulbule' dječica”, objasnila je Majda. 'Bulbulima' napravi web stranicu.” Izeta
i 'Preporod' i dovodim dosta prijateljica je zajedno s mužem u Zagreb došla prije
na pjevanje. Jako su sretne i zadovoljne i Za nas ne postoje granice rata, a suprug, koji je bio dragovoljac Do-
sada nas ima dosta za jedan kvalitetni movinskog rata, razbolio se i umro 2005.
zbor. Nije mi važna nacionalnost, ne gle- Bulbulice ne bi uspjele snimiti CD da godine.
dam tako ljude, samo da su dobri u duši”, nije bilo pomoći brojnih sponzora od ko- Na kraju treba napomenuti da nismo
tvrdi Nađa za koju je sevdalinka tradicija jih treba ponajprije izdvojiti Poglavarstvo razgovarali sa svim članicama zbora. To
koju poštuje, ali pripada nekom drugom Grada Zagreba. Bulbulica Božica Graho- nije zato što to ne zaslužuju ili su manje
vremenu kojeg se nažalost samo s nostal- vac radi kao menadžer “Dado Toursa”, važne, već zato što, za vrijeme posjete
gijom sjećamo i teško ga je živjeti. Među- turističke agencija koja je sponzorirala novinara “Journala” opravdano nisu bile
tim, osjećaji ljubavi koje ona proizvodi “Bulbule”. Naime, svu vožnju vezanu uz prisutne na probi. Uvjereni smo da će biti
uvijek su isti. “Očekivala sam da će na snimanje CD-a “Dado Tours” je besplat- još prilika, a ostaje nada da se ni jedna
snimanju CD-a biti puno teže, ali nije – no odradio. Direktor i vlasnik Ćazim članica neće osjetiti zanemarenom. Jer,
bilo mi je super. Muž Asim, ili moj dragi Asović je veliki poklonik “Bulbula”. više je nego jasno da su Bulbulice pjevač-
Asko, me podržava u pjevanju. I on lijepo “Jednom smo u Rijeku vozili 'Bulbule' i ki zbor koji je ne samo ponos KDBH
pjeva, a znamo zapjevati i u duetu. Zna svidjela mi se atmosfera te način na koji “Preporod”, već i čitave bošnjačke zajed-
biti pravi dernek sve do ujutro. Patim za one interpretiraju sevdah. Ja sam kao nice u Hrvatskoj. Zbor je to koji svojom
Bosnom, a kada pjevam sevdah sve me
vraća u nju iako u Zagrebu živim već 38
osnovnoškolka plesala u folkloru, a i u
obitelji, koja vuče korjenje iz Hrvatskog
otvorenošću i multietničnošću dokazuje
da je glazbena, ali i svaka druga komuni-
J
godina”, naglašava Bulbulica Nađa. Zagorja, pjevale su se pjesme, između kacija među narodima južnoslavenskog O
ostalog i sevdalinke, jer je moja obitelj prostora itekako moguća. Zbor je to ko-
Ismeta smo prihvatile kao prirodno muzički nadarena. Pjevali smo jeg, što je više nego vidljivo ili bolje reče- U
cijelu Jugoslaviju, a Bulbulice su me pri- no na prvom CD-u poslušano, čeka bli-
poslušna dječica
hvatile, kao i ja njih, jer za nas ne postoje stava budućnost. Jer, ako blistavost sev- R
Nađa nije jedina koja dugo živi u Za-
grebu. Majda Rožmarić pjeva u “Bulbu-
granice, a pjevati kajkavsku popijevku i
sevdalinku kod mene izaziva iste emoci-
dalinke nije ishlapjela usprkos zubu vre-
mena i svih nesretnih događanja na našim
N
lima” već šestu godinu, a u Zagrebu živi je. Meni je prekrasan bosanski mentalitet prostorima, ni oni koji poput Bulbula na A
31 godinu. “Kada je Fudo Ahmetspahić i oduševljena sam, recimo, Sarajevom i pravi način i u potpunosti njeguju njen
osnovao Bosanu i pozvao me sebi, neko zaista volim upoznavati druge narodno- duh – nisu manje blistavi. q L
HRVATSKA
Razriješen najveći misterij predsjedničkih izbora – Bošnjak na izborima, musliman u behutu i Nur na putu
Na izborima i u behutu
Zašto su “šejh” Ševko Omerbašić i narodni tribun Šemso Tanković te cijela regimenta njihovih adlatusa, baš po uzo-
ru na Katoličku crkvu, podržali stanovitog Milana Bandića u utrci za predsjednika Republike, Tanković i izrijekom?
Faris Nanić
Hrvata, Ševko Omerbašić, ukazao se pred diverzantskom, niželigaškom Nuru, za kom, čak i za vrhunskog pravnog stručnja-
TV kamerama kako na nogama dočekuje par glasova, daje igralište i to kraj džami- ka poput novog predsjednika. Naime, za
Gradonačelnika i uz širok osmijeh, uvodi je. A gdje je crkva kraj maksimirskog sta- razliku od tradicionalnih vjerskih zajednica
Ga u odaje, na kahvu. Iako je, prije toga, diona? – pitali su se. Ili, gdje je maksimir- koje, u to smo se uvjerili, ne daju podršku
pomno osluškivana jeka s Kaptola i dobro ski stadion kraj crkve? Paradoks. Glasali političkim kandidatima i ne miješaju se u
se čulo kako od tamo podržavaju Milana su za agnostika jer im vjernik nije jamčio politiku, nogometna vjerska zajednica ima
jer je vjernik, domoljub, zaštitnik Domovi- zaštitu od muslimanske nogometne diver- političkih, uglavnom oporbenih pretenzija.
ne od crvene opasnosti i tome slično. I na- zije, čak ju je i podržavao. No, povijest je Time direktno ugrožava stanje stvari, ali i
vija za Dinamo, a najradije bi se prerušio u puna pradoksa. To samo potvrđuje da je jednog Mamića, jednu instituciju, te neu-
konja. A, bogme, govori i engleski. Ke? ovaj neobični i tajanstveni niz događaja godno i nelegitimno propitkuje domolju-
Taj vražiji engleski drag je velikoj većini provocirao promjenu kvalitete, paradi- blje i rodoljublje Kluba, Svetinje, neplatiše
bošnjačkih lidera u Hrvatskoj jer ga i oni gme društvenih odnosa u Hrvatskoj. Naši poreza za kojim se ide i u nebo i u pakao.
govore tečno i tako komuniciraju s cijelim će potomci biti ponosni da je jedan Šem- Odgovore na ova prevažna pitanja odnosa
svijetom. Kroejša spiking. Ili Bosnia, sve- so Tanković bio pokretač kotača sudbine crkve i države, Josipović je dužan Zagrep-
jedno. Da te ceo svet razume. i to mudrom, ali opet pažljivo balansira- čanima koji su mu, više nego svom Grado-
nom, iako donekle politički provokativ- načelniku, poklonili povjerenje. Jer, dok je
Agnostik na potezu nom izjavom s dalekosežnim posljedica- srca, bit će i Kroacije, ili Dinama. A Josi-
ma. Aferim, saborski zastupniče. pović ne želi, poput njegova prethodnika,
Nakon pijane izborne noći, ujutro su Na novom je predsjedniku, Ivi Josipo- polemiku s crkvom. Za polemiku, a možda
se stekli uvjeti i za neke ozbiljne raščlam- viću da smiri strasti i dadne odgovore na i dogovor s nogometnim vjernicima, mož-
be. Tako su punditi došli do zaključka da neka postavljena, a presudno važna pitanja. da bi bio spreman. Bandić, koji je vjerojat-
je jedan od najvažnijih razloga Bandićeva Prvo je, zasigurno, može li se, i pod kojim no svjestan kardinalne greške, Zagrepčani-
poraza u Njegovom gradu, što je odlučilo uvjetima, dozvoliti oporbena nogometna ma je dužan objašnjenje svog nečuvenog
ukupni poraz na izborima, bio bijes Za- situacija u glavnom gradu. Drugo, kako će ponašanja, nezapamćene podrške nečemu
grepčana koji su, ponovo preslušavajući sada funkcionirati kohabitacija jer su, zna što je nogometno, a nije Dinamo. Sva sre-
Šemsinu vješto sročenu izjavu, shvatili da se, Bošnjaci, preko Tankovića, jedan od ća, pa ostaje šef grada i ima prilike sve to
Bandić gradske pare, umjesto za Dina- najvažnijih stupova vladajuće koalicije. ispraviti. Možda, na koncu Bošnjaci budu
mov stadion, daje za igralište NK Nur. To Treće, i možda najvažnije je kako regulira- sebebom dovršetka maksimirskog stadiona
je bila kap, tvrde, upućeni, koja je prelila ti nogometnu vjersku zajednicu, po uzoru kad Mile odustane od referenduma. Bo-
čašu. Za hrvatski, domoljubni Dinamov na status ostalih vjerskih zajednica u Hr- gme, postadosmo politički faktor u zemlji.
44 stadion prijeti nekim referendumima, a vatskoj. Ovo potonje čini se teškim zadat- A posebno nogometni. q
Mirsada Begović
Kažu da su prava manjina u Hrvatskoj zredu ne bi imali mjesta za ploču pomoću onih “modernijih” muslimana. U školi, a
na visokoj razini. U pravu su ti statističari koje mališani stječu svoje znanje, jer dola- kasnije i na fakutetu bilo je drugačije. Sje-
koji priželjkuju europsku budućnost Hrvat- skom novih new age religija zid bi iscurio iz ćam se pitanja svojeg nedavno preminulog
ske, ako ta prava uspoređujemo sa statusom učionice. Članak 41, Ustava Republike Hr- profesora fonetike Ive Škarića, pokoj mu
manjina u susjednim državama, primjerice vatske kaže kako su sve vjerske zajednice duši, koje i nije bilo vezano uz ona ispitna,
Sloveniji, ali i u nekim drugim europskim jednake pred zakonom, da su odvojene od “Kakvo vam je to ime, Mirsada? Musli-
zemljama koje nama postavljaju uvjete za države. Ali, na žalost činjenice danas govo- mansko?” ili “Vjerujete li vi Mirsada u
primitak u tu istu Uniju. Na toj razini prava re sasvim suprotno. Možda na papiru jeste Allaha? Sad ćemo vidjeti hoće li vam po-
46 trebamo biti zahvalni, no, iz generacije u tako, ali zasigurno ne i u praksi. Nedavno je moći.” Naravno, nije mi pomogao, na na-
generaciju ponavljaju se isti problemi i čini gradonačelnik Grada Zagreba Milan Ban- čin na koji je to on mislio. E, pa, izgleda da
se kao da se vrtimo u začaranom krugu. Ka- dić svečano i ponosno otvorio osnovnu ško- se ništa nije promijenilo u toj, za manjine
ko implementirati nešto što po demokrat- lu u Sesvetama. U njoj se, a vjerujemo i u “obećanoj” zemlji. Je li Hrvatska samo ka-
skim načelima nalaže zakon, ako neki šovi- mnogim drugim diljem Hrvatske, direktno tolička država? Bivati ili ne bivati u njoj
nisti uporno raspolažu jednakom razinom krši Ustav. odzvanja kao eho pitanja koja se ponavlja-
vjerske i nacionalne netrpeljivosti, isključi- Moj brat Senad i ja, kao djeca išli smo ju iz generacije u generaciju.
vosti, mržnje i mnoštva drugih predrasuda. u mekteb u Tomašićevoj ulici, još dok ni- Ja JESAM imala problema i u osnov-
Vjeronauk u školama, da ili ne? – nezahval- smo imali lijepu Zagrebačku džamiju s noj školi, i u srednjoj, a i na fakultetu zbog
na je tema za pisanje. Vjerska obilježja u pripadajućim učionicama, klupama, stolci- vjerovanja u Allaha dž.š. “Ja nisam!”, ka-
državnim institucijama ovom prigodom ne- ma, fontanom, nogometnim igralištem... žu neki moji prijatelji, sekularni muslima-
ćemo ni spominjati, jer vidjeli smo što se Na pauzi smo dobivali polovice somuna sa ni. Drago mi je zbog njih. Jasno da je tako
dogodilo kada je to učinio sada već bivši sirom ili mljevenim mesom u saftu, po iz- kada su oni svoje vjerovanje skrivali, ili za
predsjednik Stjepan Mesić. Zamislite kada boru. Mehmed ef. Sarajlić, Asim ef. Ba- gutljaj, dva pive s radošću zatomili. Samo
bi građani Hrvatske islamske vjeroispovije- dić, Muhammed ef. Salihbegović i drugi privremeno, jer bilo je ionako svejedno.
sti, po pravilu jednakovrijednosti, počeli na tadašnji vjeroučitelji, bili su naši nepriko- Na neobične načine hrvatski nacionalni či-
svojim radnim mjestima vješati zvijezde i snoveni heroji. Pod njihovim smo vod- stunci uvijek su uspjeli otkriti skrivene
polumjesece, bismille, kada bi djecu u škole stvom izgovarali prve bismille, subhane- muslimane, ali i Srbe. Uzalud vam je bio
ispraćali uz tekbire i pod maramama. Da- ke, fatihe, učili pravilno klanjati, učili ka- trud asimilacije, međunarodno ili promije-
kle, nećemo biti protiv ukoliko bi sve vjero- ko su svi ljudi jednaki, kako ne smijemo njeno ime, kada su neki željeli da vas jed-
J ispovjesti bile jednako zastupljene kao što
nalaže zakon. Po tome bismo u školama i
mrziti nikoga, na mevludima izvodili ila-
hiju “Ja sve ljude volim, to su braća mo-
nostavno nema. Jednom musliman, uvijek
musliman – govorili bi kao da je riječ o
O ostalim državnim institucijama vjerojatno
imali: Isusa na križu u katoličkoj i pravo-
ja..”, družili se s ostalom djecom i uživali
u tome. Majka nas je i po najvećem snije-
narkomanima, sifilitičarima, gubavcima.
Moj brat Senad imao je problema i u voj-
U slavnoj likovnoj interpretaciji, Gospu od gu vodila subotama i nedjeljama ujutro, i sci, radi vjerovanja u Allaha dž.š. Nismo
Kamenitih vrata, mjesec i polumjesec i ži- nije joj bilo teško. A ni nama. U početku jeli svinjetinu ni ispijali pive u društvu. To
R dovsku Davidovu zvijezdu. Međutim, tu je smo se, ruku na srce radovali tim porcija- je bio problem. Ne nama, naravno. Danas
N i mnoštvo drugih religioznosti pa bi morali
po tome dodati i Budu, Šivu, Krišnu, razne
ma mirisnog somuna, a kasnije i dobrim
porcijama imana. Senad, Mirsada, Zemira,
Senadova kćerka Dalila ima problema, već
u prvom razredu, jer su današnja katolička
A gurue, avatare i druge osobe koje neki gra- Muhamed, Adnan, Tarik, Harun, Fatima djeca u kvartu “naprednija” od nas u njiho-
đani obožavaju. U tom slučaju, dakle, vjer- nisu bila “čudna imena”. Čudna su bila El- vim godinama. Ili je razlog tomu što dola-
L ske jednakovrijednosti po zakonu, mi u ra- vis, Denis, Damir, Edita, pa i Filip, djeca ze iz “katoličkije” države, prostora neka-
HRVATSKA
dašnje “Herceg Bosne”. Naime, većina je sačka mašinerija. Dakle, bili su ništa više la je i Dalila. Senad ju je zaustavio i upitao
došla za vrijeme rata, i ostala. Nama u nji- od statistike na masnoj političkoj salveti kud je krenula. “Ali, rekao je učitelj da će
hovim godinama vjera koju smo živjeli Tuđmanovske mašte. Poznato je i da su nam pustiti crtić, a meni se ne da sama bi-
nije bila prepreka, nije nam bilo važno tko nakon nekog vremena, po tim mjestima, ti na hodniku. Pa i Dejan ide, zašto ne mo-
su ili što djeca s kojom se igramo, s kojom frustrirani starosjedioci ispisivali grafite gu i ja!” Kako malom školarcu, prvašiću
idemo u školu. Nismo razlikovali susjeda – vratite nam naše Srbe. Danas je svima objasniti zašto treba stajati u hodniku dok
Zorana, Srđana, Ivana, od susjeda Jasmina jasno da se netko s nama debelo poigrao i su ostali na “izbornom” predmetu. Lako je
i njegovog brata, zaboravih mu ime. Važ- da nije kriv ni Stipe, ni Ante, ni Kasim ili odraslom, samosvjesnom muslimanu, koji
ne su bile barbike, one prave, ne plastične Zoran, mala Mirsada ili Senad i svi ostali se toga ne srami, kojemu su godinama
kojima se noge i ruke ne savijaju. Važni su čiji su život obilježile apsurdne devedese- usađivana vjerska načela, no što je s ma-
bili autići kojima se vrata, ali obavezno i te. Dakle, bez obzira na suprotstavljenost lim muslimanima. Koliko su roditelji u tih
gepek otvaraju. Važno je bilo sudjelovati u koja izlazi iz krvavog rata u Bosni, Srbi i 6-7 godina života uspjeli djetetu ugraditi
predstavi u lokalnom “kazalištu”, koje Bošnjaci u Hrvatskoj imaju nešto zajed- samosvijest, udariti čvrste islamske teme-
smo sami improvizirali na tetkovom tava- ničko – problem manjine. lje, pa da se može oduprijeti sendviču od
nu. Važno je bilo čiji je tata jači, a ne čiji Danas Zoranov sin ide u školu sa Se- svinjetine, a da mu se drugi ne smiju. Ili
ima pušku, čiji je Hrvat, a čiji nije? Nije nadovom Dalilom. Njegova majka Slađa- da pristanemo na katolički “izborni” na
bilo važno što je Zoran pravoslavac – to na i Senad voze ih naizmjence, da ne idu kojem se gledaju super crtići jer je teško
sam tek kasnije, u onom odvratnom ratu pješice. Dejan je dugo vremena s Dalilom biti “drugačiji”. Ipak, na katolički “izbor-
saznala. Taj isti Zoran i ja smo zajedno išli stajao u hodniku za vrijeme trajanja vjero- ni” ide i Dejan, Dalilin najbolji prijatelj,
u školu za vrijeme tog istog rata, jer nitko nauka, jer za muslimane i pravoslavce isti pravoslavac. Ima li netko uređenu špran-
se s nama nije htio družiti. Postali smo ja- nije organiziran, a hodnik im je jedina op- cu, spreman odgovor?
ko dobri prijatelji. Mali Srbin i mala mu- cija. Nakon nekog vremena Zoran i Slađa- Zar je doista tako teško organizirati
slimanka. Njega nisu voljeli zbog Vukova- na vjerojatno su odustali od moljakanja nešto za djecu nekatolike, ako im se već
ra, a mene zbog Mostara. učiteljice da nešto poduzme. Učiteljice ne može organizirati vjeronauk njihove
U kvartu u kojem sam odrasla i u ko- koja je “baš sad to htjela napomenuti rav- vjeroispovjesti? Može li se taj izborni
jem sada raste Dalila, svojedobno se pot- nateljici” ili je “ah, zaboravila” ili nije predmet staviti prije ili poslije nastave,
pisivala peticija da nas, kao jedine musli- “znala da Dejan i Dalila nisu katolici”, ili tako da djeca nekatolici ne moraju hodati
mane, izbace iz naše kuće, iako smo bili “ne vidi što je u tome loše”... i tako sve po hodnicima ili se skrivati iza škole? Po-
među prvima koji su se doselili i iako je dalje i dalje. Napokon, Dejan je krenuo na staje li tako vjeronauk obavezan, a ne iz-
cijelo naselje za vrijeme rata dolazilo kod vjeronauk. Katolički, jer drugoga kao što borni predmet? Vjerujem da se puno go-
nas u podrum za vrijeme uzbuna, jer dru- rekoh i nema. Dalila je ostala sama u hod- vorilo i da se još uvijek govori o ovoj te- 47
gi u kvartu nije postojao. Spasio nas je niku. Gladna. Nije ručala, jer su “opet mi, no kako se ništa ne mijenja, čini se ne
susjed Stipe, iz Dervente i Jasmin, dijete imali svinjsku salamu za ručak”. Do ka- dovoljno. Na internet forumima možete
iz miješanog braka, koji je u to vrijeme da? Senadu nije bilo teško opet potražiti vidjeti svakojake komentare, od onih
bio heroj HV-a, PTSP-ovac, za čiju su učiteljicu, kako bi je još jednom zamolio “Što, da mi zbog malog postotka manjina
glavu Srbi nudili veliku svotu. Jasmin je za pomoć. U istom trenutku, vjeroučitelj ukinemo vjeronauk u školama, ili ne daj
u lokalnoj birtiji, koja je služila kao neka- je pozivao prvašiće da uđu u učionicu. Uš- Bože skinemo križeve sa zidova?”, do
kva mjesna zajednica u to vrijeme, pred onih “Kome se ne sviđa može otići”. Ho-
svima ustao i rekao “dirne li tko Kasima i ćemo li doista s komentarima ići tako da-
njegove, imat će posla sa mnom”. Ipak, ZA ZAPAMTITI leko pa će manjine morati otići?! No,
bio je to Jasmin, odlikovani heroj HV-a. gdje da ode Dalila koja je rođena u metro-
Nisu mu se suprostavljali. I mi smo ostali Ustav Republike poli Republike Hrvatske? Gdje da ode
u svojoj kući. Sjećam se da sam u to vri- njezin otac, rođen u metropoli Republike
jeme bila više nego zbunjena. Zašto me-
Hrvatske, čl. 41. Hrvatske? Gdje da ode Zoran, supruga
ne, rođenu Zagrepčanku, nisu smetali do- Slađana i sin Dejan rođeni u metropoli
seljenici iz Bosne i Hercegovine, a njih je Sve vjerske zajednice Republike Hrvatske? Možda u Derventu
smetala muslimanska obitelj u predgrađu jednake su pred zakonom svoga susjeda Ante?! Ili u Grude, dragog
Zagreba? Zar oni imaju veće pravo na Za- nam gradonačelnika? Možda u Ljubuški,
greb i Hrvatsku od mene, pitala sam se? S i odvojene od države. Tomislavgrad, Banja Luku?! Da nestane-
obzirom na neobičnu razmjenu identiteta Vjerske zajednice slobod- mo s lica zemlje?!
imam li onda ja veće pravo na Bosnu i
Hercegovinu od njih? Sumnjam da bi se
ne su, u skladu sa zakonom, Senadova upornost se isplatila i Dalilin
problem je za sada riješen, ali što je s osta-
J
ekipa iz Ljubuškog složila sa mnom. Uz javno obavljati vjerske ob- lim malim muslimanima. Hoće li napokon O
to, Hrvate doseljenike iz BiH nisu nikada rede, osnivati škole, učili- netko od nadležnih nešto poduzeti, ili da se
prihvatili Hrvati starosjedioci. Za njih će pomirimo s time da nam djeca pohađaju U
oni uvijek biti Bosanci i dotepenci. Na šta, druge zavode, socijal- izborni iz katoličkog vjeronauka, da jedu
isti način Srbe iz Hrvatske nikada nisu ne i dobrotvorne ustnove te svinjetinu i pjevaju božićne pjesme po R
prihvatili Srbijanci, jer za njih će oni uvi-
jek biti dođoši. Također, poznato je da je
upravljati njima, a u svojoj školama? Ili da se jednostavno vratimo
“odakle smo došli”, iako dolazimo iz Za-
N
HDZ popunjavao ispražnjena srpska sela djelatnosti uživaju zaštitu i greba. Da se svi mi “Turci” vratimo u svo- A
po Slavoniji, Baniji, Kordunu... s bosan- pomoć države. ju Tursku, a Srbe u Srbiju ili na vrbe, jer
skim Hrvatima koji su služili i kao gla- ovo je ipak “katolička država”? q L
INTERVJU
Nedžad Latić, publicist, književnik i predsjednik Narodne bošnjačke stranke za “Preporodov Journal” govori o
Aliji Izetbegoviću, generaciji Mladih muslimana, izdajama, sufizmu, razlazu sa SDA, odnosu s bratom
Džemaludinom, bh-filmu, jugonostalgiji Bošnjaka, vrijeđanju islama u Bosni, Ivi Andriću, Nedžadu Ibrišimoviću,
Enesu Kariću, Ivanu Lovrenoviću…
Prošle godine gostovali ste u Zagre- mora reagirati, pozitivno ili negatvno, ne-
bačkoj džamiji na predstavljanju knjige ma neutralnosti! U publicističkim teksto-
“Tarihi” rah. hafiza Kjamila Silajdžića. vima i kolumnama, stil mi je takav da sav
No, čini se da je tamošnju publiku više tekst zvoni. Tako da tekst mora privući pa-
zanimala turbulentna društveno-politič- žnju čitatelja. Tužno bih se osjećao kad bih
ka situacija u Bosni, posebice odnos me- saznao da mi se ne čitaju tekstovi. Samoća
dija prema islamu i međubošnjački od- je velika tuga. U pisanim medijima vrlo
nosi u Bosni, nego Vaš govor o rahmetli često i sam reagiram polemično. Ne libim
hafizu Silajdžiću. Na Vaš vrlo izravni, se voditi polemiku ni sa kim. Najčešće se
48 “nediplomatični” govor mogle su se čuti branim od ljevičara, i to su, po pravilu, ate-
reakcije poput “Sačuvaj, Bože!”. Vaš isti koji imaju dijametralno suprotna staja-
ukupni intelektualni angažman, čini se, lišta od mojih. Ali i reagiram na objede,
gdje god da gostujete, izaziva počesto uvrede, blasfemiju prema islamskim sta-
disonantne tonove: od onih puni divlje- vovima i muslimanima. Odatle toliko po-
nja i hvale do osporavateljskih. Recite, lemičnih reakcija na moje pisanje.
što to kao publicist i političar govorite i Nakon mnoštva polemika koje ste po-
pišete da tako često izazivate polemične kretali ili im bili sudionikom u posljednje
reakcije? vrijeme, jeste li posumnjali u njihovu svrhu
Moje ideje i stavovi su “malo ukoso”, ili smisao? Je li Vam to nanosi štetu kao pis-
u smislu da ih ne iznosim na stereotipan cu i građaninu? Koliko su se uopće Bošnja-
način. Nastupam pred publikom otvoreno, Nedžad Latić rođen je u Pridvorcima ci spremni suočiti sa stvarnošću, a koliko,
temperamentno, čak i nedisciplinirano, u 1959. godine. Živi i radi u Sarajevu od kako bi rekli neki dobronamjerniji, s Vašim
najmanju ruku neobično, i stoga dojmovi o 1973. godine. Do sada je objavio: nacionalnim i vjerskim idealizmom? Oni,
meni osobno mogu biti tako oprečni. Ne “Večernja kravata”, 1997., proza; međutim, koji su Vam neskloni nazvat će
govorim diplomatsko intelektualnim dis- “Rat u Srednjoj Bosni”, 1998., publici- Vaše djelovanje radikalizmom, nacionaliz-
kursom. Volim, zaista volim svoju publi- stika; “Boja povijesti” (Izetbegovićeve mom, fundamentalizmom…
ku, a većinom su to ljudi džematlije i vjer- godine 1983. do 2003.), 2003., publi- Prvo, nikad nisam imao ambiciju ba-
nici. Cijenim svakog posjetitelja svoje tri- cistika; “Dženneta”, 2004., proza; viti se pisanjem. Mene je sudbina uvukla
bine i promocije, samim tim što pokazuje “Zlatni bejt”, 2006., proza. Po priči u sve to, bez moje volje. Mislim na 1983.
J interes za kulturu i vjeru, što su, opet, moje
najčešće teme. Ali, nije mi primarno stalo
“Večernja kravata” snimljen je dugo-
metražni igrani film “Tunel”. Nekad
godinu, kad sam, kao najveseliji mladić u
Sarajevu, saznao da mi je brat uhapšen.
O do mišljenja publike o meni, jer mene, ako jedan od prvih SDA-ovaca, a danas Od tada mi je nestalo osmijeha s lica, pa
Bog da, vjernik ne može mrziti. Takva je predsjednik Narodne bošnjačke možda i idealizma uopće, ne samo vjer-
U moja percepcija moga okruženja. Vjeru- stranke, radi kao direktor izdavačke skog i nacionalnog idealizma. Skoro per-
jem u imansku inteligenciju furkan, te ta- kuće Bosančica print i bavi se publici- manentno ratujem, sa radikalno groznom
R kvu konekciju među srcima vjernika. Ka- stikom. Tekstove objavljuje u sedmič- životnom stvarnošću i okruženjem, te
N ko je lijepa dova da nam Svevišnji objedi-
ni srca navinuvši ih na elif, kao bobe tespi-
niku “Global” i dnevnom listu “Avaz”,
a trenutačno je jedan od najaktivnijih
branim fundamentalna prava na svoj na-
čin promišljanja te stvarnosti (fundamen-
A ha na konac! Hoću reći da mi je veoma polemičara o turbulentnim društve- talist), odnosno branim i borim se za ko-
stalo do reakcija na moje ideje i stavove. no-političkim događanjima u BiH. lektivna prava naroda kojem pripadam
L Haman da govorim i pišem tako se na njih (nacionalizam)! Koliko sve to nanosi šte-
INTERVJU
tu meni kao piscu i građaninu?! Vjerujem je bila da je SDA, pod rukovodstvom Su- UDB-e, kako to ovih dana javno otkriva
da sam pretrpio ogromnu materijalnu šte- lejmana Tihića, postala kvazinacionalna jedan pripadnik Državne sigurnosti. Ta
tu u smislu komfora života. Jer da sam stranka, koja manipulira političkim nasli- operacija kontrole omladine imala je kod-
karijerist, s obzirom da sam pripadao naj- jeđem Alije Izetbegovića, kao i nacional- no ime “Miljacka”. A operacija DB-a
užem jezgru formiranja političke stranke nim i vjerskim simbolima koje bošnjačka nadzora Tabačkog mesdžida imala je
koja je srušila komuniste i zavladala pune vjernička populacija prepoznaje kao ga- kodno ime u “Trebević”. Mi smo bili gru-
dvije decenije, sigurno bih bio bogat, kao ranciju identiteta i slobode. Tihić je bio pa koja je djelovala kao kakav bend. Ha-
i mnogi drugi, ili postao nekakav funkci- iznuđeno rješenje od strane nedobrona- san Čengić me uistinu podsjećao na Joh-
oner. Ili da sam Jevrejin, po tome kako mjernih krugova međunarodne zajednice na Lennona; nosio je bradu, bio je mršav,
cijenim da Jevreji cijene sebe i svoje lju- koji su htjeli preko takvog poltronskog nosat. Bio je karizmatičan i lider grupe
de, a da sam se ovoliko žrtvovao za svoj rukovodstva politički kontrolirati Bošnja- kao i Lennon. U smislu načina ispoljava-
narod, bio bih obilato nagrađen i veoma ke. Upravo stoga što sam imao imidž, pr- nja svojih ideala i htijenja, ništa se nismo
priznat u društvu. Ovako, bez demagogi- venstveno zbog prezimena, čovjeka bli- razlikovali od svoje generacije u Saraje-
je, ja sam fukara kao i moj narod. Kako skog predsjedniku Izetbegoviću, preuzeo vu. Volio sam, naravno, i Beatlese stoga
živi tri trećine moga naroda? Ko im pri- sam drugu stranku, koja je već bila formi- što ih komunisti nisu voljeli. A kritizirali
znaje žrtvu kroz povijest? Ko sankcionira rana. Nisam Tihićevom rukovodstvu do- smo rock kao ideologiju koja zagovara
zločin i genocid nad njima? Koliko je do- zvolio manipuliranje prvenstveno mojim upražnjavanje poroka droge, seksa i alko-
neseno Rezolucija u UN-u o osudi zloči- prezimenom, ali i imenom. Zatim, veoma hola. Ali, najviše smo voljeli svoju sevda-
na nad Bošnajcima po raznim osnovama? sam ponosan da sam reaktivirao rad Na- linku i ilahije. Pišem o tome u “Boji povi-
Ko im priznaje toleranciju i plemenitost rodne bošnjačke stranke, u vrijeme kad je jesti”, da nisam volio Safeta Isovića jer je
koju su pokazali prema drugima u agresi- kidnapirana tzv. Alžirska grupa i poslata pjevao preglasno za moj ukus.
ji na BiH? Ko im priznaje zasluge da su u Guantanamo, a bosanski vojnici poslati No, volio sam pjesmu “Ruse kose cu-
spasili Titov pokret, i to baš muslimani u Irak. Jedini sam reagirao i protestirao ro imaš”. Sjećate se da je melodiju te pje-
sela Gornjevrbaške doline i sela Neretvi- obučen u narančastu pidžamu, s lancima i sme preuzela i grupa “Bonnie M” u pje-
ce? Ko uopće priznaje pravo građanstva Kur'anom u rukama usred Sarajeva. Na smi “Rasputin”, koja je bila svjetski hit
njihovim političkim nacionalnim ideja- koncu sam izišao kao pobjednik, i možda koncem sedamdesetih. Baš za tu pjesmu,
ma, pokretima i strankama? Ko im pri- jedini bošnjački političar koji je imao ta- za koju vjerujem da je ispjevao jedan
znaje pravo na povijest, a kamo li pravo kve stavove. Možda je još samo poneki mladi Bošnjak poput mene, otimali su se
na budućnost? Ko im priznaje i prepozna- intelektualac dijelio moje stavove i kriti- svi; Turci, Srbi, Makedonci, Škoti, pa čak
je kulturno-povijesne tradicije u kojima zirao takav postupak bosanskih i američ- i Malajci. Na svim jezicima spomenutih
nikad nisu vezali zastavu sa zločincima i kih vlasti. Eto moga fundamentalizma i naroda postoji verzija te pjesme. E, onda 49
fašistima, a nemaju niti jednog književ- radikalizma čiju ispravnost stavova po- je UDB-a optužila Džemu kako je nacio-
nog djela u kojem se vrijeđa druga religi- tvrđuje svjetsko javno mijenje, kao i svi nalist jer je na časovima književnosti tvr-
ja i svetinje drugih, poput Njegoša, Ma- pozitivni pravni sustavi o ljudskim pravi- dio da je sevdalinka najbolja pjesma na
žuranića, Andrića, pa, u novije vrijeme, ma. U tome je razlika između mene i Ti- svijetu. Pošto je Džemo prepjevao ilahiju
Aralice i Ćosića?! Šta ja, onda, osobno hića, odnosno moje stranke i SDA! “Amberom ti cvali puti”, koristili smo je
mogu očekivati kao pisac, ako su moju u mevludskom programu, povodom
sabraću pjesnike i pisce hapsili, protjeri- Autor ste knjige “Boja povijesti” 1.400 godina islama. Bio je to, u stvari,
vali i ubijali tokom cijelog prošlog stolje- (Izetbegovićeve godine 1983.-2003.). koncert našeg benda. Nikad toliko ljudi
ća, kao što to danas čini sa bošnjačkim Možete li, s vremenske distance, ukratko nije bilo na mevludu u Carevoj džamiji.
piscima i knjigama sarajevska književna ocijeniti politički i vojni doprinos ra- Sjećam se, iznad mihraba smo ispleli ve-
cosa nostra?! Razumiju li to Bošnjaci? hmetli Alije Izetbegovića u stvaranju su- liki vijenac bijelih ruža sa imenom Allah!
Veoma, veoma malo. Ali, isto tako vidim vremene BiH, osobito njegovo mjesto u E, onda su Hasan i Džemo uhapšeni. Dže-
da svakim danom dobivam nove fanove integralnoj bošnjačkoj povijesti? Zamje- mi je isljednik rekao kako će i dalje biti
koji me čitaju i podržavaju. rate li mu štogod i što mislite o tezama pjesnik, ali da neće pisati pjesme kakve
onih koji radikalno osporavaju njegov mu Hasan poruči, već kako mu oni kažu!
Bili ste dugogodišnji suradnik rahme- lik i djelo? Evo, ove godine je trinaest stoljeća od do-
tli Alije Izetbegovića i član Stranke demo- Imao sam poseban odnos prema tom laska islama u Evropu. Da li imate ikoga,
kratske akcije. Što se dogodilo da ste od- čovjeku. Iako sam se u knjizi trudio izbje- osim nas dvojice, da je podsjetio na tu či-
lučili osnovati novu stranku i napustiti ći jeftinu patetiku i apologetiku te svjedo- njenicu? Ali, mi nismo više mladi, nismo
SDA? Možete li nam usporediti SDA da-
nas i SDA u vrijeme Alije Izetbegovića?
čio o nekim događajima bitnim za njego-
vu političku ideju, pisao sam o njemu sa
zanesenjaci, i nismo, nažalost, odgojili
generaciju sličnu sebi. Neosporno je da je
J
Pošto govorim za “Journal”, koristit
ću terminologiju koju upražnjavam sa
vrlo jakim emocijama. Zapravo to i nije
knjiga o njemu, već o mojim godinama
Alija bio čovjek posebnih ljudskih kvali- O
teta i vrlina, te da je bio izuzetno obrazo-
prijateljima. U pitanju je bio šehadet, oči- koje je obilježio Izetbegović. To je knjiga van, čak obrazovaniji od mnogih svjet- U
tovanje i posvjedočenje! Kao vjernik ne o nama, jednoj studentskoj generaciji obi- skih političara s kojima se susretao u svo-
mogu samo izgovoriti frazu očitovanja lježenoj kroz skupljanje u Tabačkom joj karijeri, te da je njegov doprinos kao R
pripadnosti islamu u kojoj priznajem
Allaha, dž.š., za jedinog Boga, i Muham-
mesdžidu. Mi smo bili grupa mladića sa-
rajevskog duha koja se ispoljavala kroz
predsjednika Predsjedništva BiH, te Vr-
hovnog komandanta Armije BiH, u od-
N
meda, a.s., za poslanika. Moram se skoro mlade pjesnike, rock bendove poput “Bi- brani i izgradnji BiH, ogroman. Ali, nje- A
svakodnevno očitovati i izjasniti da pri- jelog dugmeta” ili “Nadrealista”. S tom gova je ideja u samrtnom hropcu i bit će
padam ideji islama. Dakle, moja procjena razlikom da su oni bili pod kontrolom je veoma teško regenerirati i oživjeti. Za- L
INTERVJU
Behmen. Što mislite o ponovo oživljenoj impozantno, i osim onih najhrabrijih koji stoje redatelji koji kroz umjetnost potura-
i sve izrazitijoj nostalgiji nekih Bošnjaka su svoje živote dali za ovu zemlju, nema ju i iskazuju šejtanske ideje, pune animo-
prema bivšoj Jugoslaviji i Titu? Eto, ne- esnafa i struke da se po značaju može po- ziteta i blasfemije prema religiji.
davno je jedan takav, tobože benigan rediti sa ovom plejadom filmskih i pozo-
fikcionalni lik, čiji svjetonazorni profil rišnih radnika, profesora i njihovih stude- Kakav je Vaš odnos s pjesnikom,
uprizoruje Mustafa Nadarević u kvazi- nata. Njihovi kolege pisci, na primjer, mo- znanstvenikom i prevoditeljem, Vašim
humorističnoj seriji “Lud, zbunjen, nor- gli bi se postidjeti filmadžija. Sama činje- bratom Džemaludinom? Dijelite li s nji-
malan”, klanjao dženazu krmetu? nica da možete birati među filmovima i da me politička i životna uvjerenja i koliko
Dakle, napisao sam tri knjige, žanrov- teško određujete koji je bolji ili draži pu- su se vaše sudbine ispreplitale? Primje-
ski različite, ali u biti iste jer su to biogra- blici veliko je kulturno bogatstvo koje su rice, što osjećate kada Vaš brat odmjera-
fije trojice mojih učitelja – Alije Izetbe- nam podarili. Tako da su sami redatelji, va argumente u polemici s pjesnikom
govića, Saliha Behmena i h.h. Halida možda, veći likovi i junaci od njihovih Željkom Ivankovićem?
Hadžimulića. Biografiju Saliha Behmena glavnih junaka iz filmova. Scene podiza- Dugo smo obojica izbjegavali odgo-
sam ispisao u formi ljubavnog romana. nja ruku Danisa Tanovića i Jasmile Žba- varati na ovakva pitanja. U posljednje
Salih je islamski heroj i veliki patnik za nić, kao i njihovi usklici i poruke koje su vrijeme sve češće se moramo izjašnjavati
svoje ideale. Vjerujem da će se mladi izgovorili prilikom primanja nagrada, fas- jedan o drugome. Između nas bilo je čak i
Bošnjaci podučavati stavovima i idealima cinantnije su od bilo koje scene iz njihovih nekih nesporazuma političke naravi. To
generacije Saliha i Alije. Nemaju Bošnja- filmova. Tako se može reći da su, pored govori da se ne lažemo, da smo u najma-
ci jugonostalgiju, imaju samo neokomu- njih dvoje, redatelji Pjer Žalica i Aida Be- nju ruku različiti ljudi. Ja sam njegov
nisti koji nikad nisu voljeli Bosnu koliko gić junaci iz našeg grada. A meni najomi- učenik, ali nisam baš njegov istomišlje-
Moskvu. Oni, posebno intelektualci i no- ljeniji lik, sa kojim sam imao čast samo nik. Džemo je ambiciozniji od mene, te
vinari, svete se strankama i političarima jedanput časkati uz kahvu, pravi autenti- iza sebe ima mnogo ozbiljnije naučne i
koji su srušili komunizam i Jugoslaviju. kum naše generacije, je Srđan Vuletić. spisateljske reference. Njega će zbog toga
Nešto, zbog bosanske multietičnosti, za Njega bih izvodio po ljudskim osobinama, povijest tretirati i definirati kao velikog
neokomuniste u Bosni ima od njihovih kao što bih izdvojio lik Alme, iz filma alima i pjesnika. On je već ušao u školske
spaljenih iluzija o Jugoslaviji. I oni se bo- “Snijeg”, kao jedan od najuspješnijih liko- lektire. Sa mnom će sve biti jednostavnije
re da to reinkarniraju u bosansko tkivo va koji se pojavio, bolje reći ostvario, u i lakše. Lakše će me se definirati, lakše će
prepakirano u reafirmaciju multikultural- bosansko-herecegovačkoj umjetnosti, na- moja djela čitati, pa i lakše me zaboraviti.
nosti i multietičnosti. Tako su se rehabili- kon možda sedam ili osam decenija. Lik Vrlo rijetko jedan drugog javno podrža-
tirali pred zapadnim političkim elitama, a Bošnjakinje nikad nije tako čisto i lijepo vamo kada su polemike u pitanju; on vodi
zapravo su neokomunisti. Njihova inteli- predstavljen na platnu. svoje, a ja svoje. U biti, imamo identične 51
gencija koja zagovara militantni ateizam Dodamo li ovim mlađim junacima i stavove i poglede, ali nam je stil drugači-
je ozbiljna smetnja političkoj toleranciji i junakinjama još dva gospodina; Harisa ji. Malo stoga što je svaki izgradio svoj
koegzistenciji ideja. Među prvima sam Pašovića i Ademira Kenovića, dobili smo stil, a više stoga što smo različite naravi.
reagirao na blasfemiju iz spomenute seri- pravi savršeni krug. Nedostatak ovoj ple-
je. Scenarista tvrdi da je ateista i time pre- jadi bosanskih redatelja je odsustvo film- Poznato je da ste prijatelj hrvatskog
staje sva njegova odgovornost. On ne skih kritičara. Čini mi se da “Kameni spa- naroda i da ste Vi i brat i dan-danas rado
smatra da je ikoga uvrijedio. Tako se oni vač”, Maka Mehmedalije Dizdara ne bi viđeni u Hrvatskoj, osobito u krugovima
ponašaju; ono što ne poznaju i u što ne bio tako lijep bez eseja Kasima Prohića. hrvatskih proljećara. Kako to da, s jedne
vjeruju, za njih ni ne postoji. Ne znaju, Stoga je prava šteta da nemamo eseje i strane, imate toliko prijatelja u Hrvat-
niti imaju kulturu da poštuju nešto sveto kritiku ovih filmova. E, ovi pozitivni ju- skoj, a da Vas, s druge, Hrvati u Bosni,
za pojedince i narode. Za njih ništa nije naci našeg doba iz filmskog svijeta, ne bi uostalom kao i brata, često optužuju za
sveto! U sarajevskim medijima, posebno se mogli takvima izvoditi ako ne bismo radikaliziranje bošnjačkoga korpusa i
u formi karikatura, komedija ili rap pjesa- spomenuli i negativne junake. Dovoljno medijsko huškanje protiv Hrvata?
ma, sve vrvi od blasfemije i objede reli- je prikazati samo jednog. Ako biram ja, Rođen sam među Hrvatima i dobro
gijskih simbola i svetinja. onda je to Dino Mustafić. Režirao je par poznajem njihove kulturne i vjerske obi-
filmova, profesor je na ASU-u i direktor čaje. Imam vrlo pozitivnu reakciju na sli-
Što mislite o novijem bosanskom fil- je MESS-a. On je zakašnjeli izdanak so- ke hrvatskih narodnih nošnji. Moje selo
mu i mladim bosanskim umjetnicima crealističkog trenda kakav je bio u vrije- je primalo na konak grupe katolika koji
koji su postigli slavu i u Europi? Možete me Derviša Sušića, poznatog po udbaš- su, u vrijeme Gospojine, hodočastili svo-
li nam komentirati zadnji film Jasmile
Žbanić “Na putu”, koji je zbog izbora
kom pamletu “Parergonu” iz koje je serija
“Tale”. Stoga sam u jednom tekstu “Naši
ja sveta mjesta. Sjećam se malih križića
na rukama i njihovih bosih nogu dok bi, J
provokativne teme izazvao zanimanje či-
tave regije?
Parergo(v)naši” prozvao Mustafića kao kad su žita zrela, hodili do Svetog Ive kod
Jajca. To su za mene autentične slike Bo-
O
nasljednika militantnog ateizma sušičev-
Još nisam gledao Žbanićkin film, stoga skog profila. On mi je odgovorio u inter- sne i Hercegovine koje je mogao naslika- U
ne mogu dati komentar. No, dopustite mi vjuu za Avazovu Sedmicu, kako ja sma- ti jedan Van Gogh! Pa, ko je izdao Jajce?
da o bh-kinematografiji kažem sljedeće: tram pozorište šejtanskom umjetnošću. Ko je razbio tu sliku? Mislim da je prvot- R
Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
proslavila je 20 godina postojanja. U dva-
Tipično je za zagovornike miltitantnog
ateizma da lažu u oči, kako u novinama
ni sastav HDZ-a i SDA u svojim redovi-
ma imao dovoljno probosanske supstan-
N
deset godina redateljice i redatelji osvojili tako i na filmskom platnu. Ja ne znam da ce. Kako se HDZ haveoizirala, tako se i A
su preko 250 stranih i domaćih nagrada i je tako nešto netko u ovom gradu izjavio. radikalizirala hrvatska politika u BiH! Na
priznanja za filmove i predstave. Zaista Jer ne postoji šejtanska umjetnost, ali po- čelo te stranke je doveden KOS-ov agent, L
INTERVJU
pa zatim i zločinac Mate Boban. Isti kao i lo nipodaštavajućih kvalifikacija jednog “Uliksa”. E sad, da bih pročitao “Vječni-
Fikret Abdić. Gdje je tu moja odgovor- njegovog teksta o Andriću, nitko se više ka”, trebam uložiti umni napor ravan
nost? U pravu ste, postoji jedna solidar- nije uključivao u ovu polemiku. Ivan Lo- onom fizičkom koji bi mi bio potreban da
nost između Maspokovaca i Mladih mu- vrenović je moje najveće razočarenje uop- bih se popeo na planinu Ararat. Uspeo sam
slimana, jer smo bili komunističke žrtve. će u Sarajevu. Poznajem ga već skoro tri- se donekle, i osjetio sam da mi trebaju vi-
Ali, mi smo se okuražili da dignemo gla- deset godina. Vjerovao sam da je on jedan sinske pripreme da bih se uspeo do vrha.
vu na iskustvu hrvatskih proljećara. Mene intelektualni stup bosanstva. Međutim, on Ako bi se okrenuo i dao osvrt na dosadaš-
osobno vrbovao je Nikola Muslim, taj je pred mojim očima razbio one vangog- nje iskustvo čitanja “Vječnika”, prepast ću
divni i plemeniti advokat i hrvatski do- hovske slike mog i njegovog zavičaja iz se i strmoglaviti kao pisac. Ništa slično ja
moljub. I? Šta je bilo sa tom inteligenci- srednje Bosne. Postao je guru jednoj inte- ne bih znao niti mogao napisati. Zato, ne
jom u takmičenju sa Tuđmanovim nacio- lektualnoj grupaciji okupljenoj oko maga- mogu o “Vječniku” govoriti nikako druga-
nalizmom? Nas su, zapravo, prvi izdali i zina “Dani”, koje je pretvorio u razbojnič- čije nego kao čitalac, koji se pokušao us-
izručili u naručje Tuđmanu poražena elita ku jazbinu. Njegov stav prema Andriću i peti na vrhove “Vječnika” i, još uvijek ni-
Maspokovaca, od pokojnog Mike Tripala promoviranje njegovih ideja otkriva Lo- sam uspio. Tako isto odgađam čitati Are-
do Dražena Budiše! Nema sličnija dva vrenovićevu ambiciju da ostavi Bošnjake bijeva djela, jer se bojim da mi se pamet ne
politička profila na Balkanu od pokojnog bez njihove duhovne povijesne matrice! shoronda u okeanske dubine njegove mi-
Vlade Gotovca i Alije Izetbegovića. Imao sli. A kad ih iščitam, sumnjam da ću imati
sam čast biti sa obojicom. Kako netko ko Radite na knjizi o Lavu Nikolajeviču hrabrosti ikada napisati i objaviti svoj ko-
se oduševljava idejama i personom Go- Tolstoju. Dokle ste došli u dokazivanju mentar ove dvojice spisateljskih gromada.
tovca i Izetbegovića, može djelovati na Tolstojeva muslimanskog identiteta? Također, iz više razloga, odlažem čita-
huškanju protiv Hrvata? Osim posjeta Mislite li da ćete moći njome išta doka- nje knjige “Pjesme divljih ptica”, dr. Enesa
kardinala Rodea BiH, nisam nikad kritizi- zati navodno civiliziranim narodima no- Karića. Po onome što sam pročitao u prika-
rao katoličku crkvu. Provjerite ko je ovaj ve europske uljudbe u kojoj ne dopušta- zima romana, koje su istaknuli Ivan Lovre-
kardinal. A nedavno sam napisao tekst u ju minarete, u kojoj se zabranjuje odije- nović i Miljenko Jergović kao književnu
kojem tvrdim da je oprost pape Ivana Pa- vanja žena po šerijatu i zadire u ljudsku vrijednost, u meni izaziva osnovanu sum-
vla svom atentatoru Ağci jedan od tri-če- intimu, u kojoj se o Božjem poslaniku, nju da nešto ozbiljno ne valja u tom roma-
tiri najveća događaja u prošlom stoljeću! Miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., objav- nu. Radi se o njihovoj pohvali Karićeve
ljuju mrziteljski pamfleti? kritike ulemanskog mišljenja, tamo u ne-
Nedavno ste reagirali vrlo oštro u vezi Po nagovoru hafiza Hadžimulića prošle kom stoljeću kad se pojavio kukukurz te se
nagrade za esej koja nosi ime Ive Andri- godine sam putovao u Jasnu Poljnu i zijare- ulema razišla u poimanju sa šeriatskog as-
52 ća. “Bosanski muslimani u Andrićevu tio mezar Lava Tolstoja. Pošto je ovo godina pekta, o tome da li je džaiz (dozvoljeno) si-
svijetu”, lucidna knjiga ponajvećega mo- stogodišnjice Tolstojeve smrti, imao sam jati i uzgajati tu žitaricu. Mislim da je bo-
dernoga bosansko-hercegovačkog knji- ideju da napišem knjigu o nama muslimani- sanska ulema bila zaista veoma obrazova-
ževnog povjesničara, rah. Muhsina Rizvi- ma nepoznatom Tolstoju. Nakon povratka iz na, pa sigurno čak obrazovanija od suvre-
ća, prije 20-ak godina matematski preci- Jasne Poljane posjetio sam svoje rodno selo mene sarajevske uleme, od velikana Ajvaz
zno rasvijetlila nam je što se krije iza An- Pridvorce. Pridružio mi se Džemo i noćili dedea do Muhamed efendije Pašića, te da
drićeva pogleda na Bosnu i Bošnjake. smo u planini. Uz vatru, pod vedrim nebom, nikako ne stoji tako nipodaštavajući prikaz
Sjećam se, kada sam je čitao, da sam bio sami u noći, razmijenjivali smo ideje. Pričao stare bosanske uleme u Karićevom romanu.
fasciniran akribičnošću i preciznošću te sam mu o Tolstoju. Nakon toga on je u ema- Imali smo ulemu koja je uvijek, do sada,
nesentimentalnošću Rizvićevih nalaza net preuzeo da napiše tu knjigu. Mislim da stajala rame uz rame sa svjetskom inteli-
koji raskrinkavaju pozadinske motive na- je Džemo sve iščitao što smo mu iskupili gencijom i islamskom ulemom! Taj pro-
šega nobelovca. Kako je moguće da se Šaban Gadžo i ja, tako da vjerujem da će blem upotrebe naučne književne građe, baš
nakon mitskih razaranja Bosne i strada- knjiga biti napisana i objavljena uskoro. kada je u pitanju kukuruz, netačno upotre-
nja osobito bošnjačkoga naroda, tisuće bljava Ivo Andrić, što je dobro uočio Sejid
pobijenih i silovanih, danas prešućuju Što mislite o romanu “Vječnik” Ned- Korkut u jednom svom kraćem osvrtu. E, to
andrićevske falsifikacije? Kako je mogu- žada Ibrišimovića , a što o “Pjesmama Lovrenović u svojim hvalospjevima o An-
će da mnogi viđeniji Bošnjaci šute o re- divljih ptica”, romanu Enesa Karića? driću prešućuje, a ističe kod Karića. Stoga,
centnim lažima i potvorama genijalnog Što je, po Vama, vrhunac novije bosan- pošto zaista imamo oskudnu književnu po-
Rizvića, da je tobože bio etnički uskogu- sko-bošnjačke proze? nudu, posebno u moderno vrijeme, te i ono
dan i nacionalistički paranoičan? Postoja dva pisca čija me je djela strah što imamo haman bi bolje bilo da nemamo,
J Da, na nagrađeni esej Ivana Lovreno-
vića “Paradoks šutnje Ive Andrića” reagi-
čitati. To su Nedžad Ibrišimović i Šejh
Muhjidin Al Arebi. Tako Ibrišimovićev
bojim se da moje kritizerstvo ne preraste u
nihilizam. Barem za sada odgađam čitati
O rao sam tekstom “Ikona mržnje u hramu
dobrih Bošnjana”, u kojem sam ocijenio
“Vječnik” i Arebijev “Kešaf”, jedan tom
preveden na bosanski jezik, stoje skupa na
Karića. Po meni najbolji bošnjački pisac, i
to je moj uzor, je Hamdija Kreševljaković.
U da Lovrenović prelazi preko bošnjačkog rafi. Bio sam jedan od recenzenata jednom Nije prozaist već historiograf. Ali, njegov
mišljenja o djelu Ive Andrića, kakvo je i izdanju Ibrišimovićevog romana “Braća i stil pisanja i ljepota teksta, te upotreba hi-
R djelo rahmetli Muhsina Rizvića, kao ga- veziri”. Nakon čitanja rekao sam mu da storijske građe je nenadmašan u bošnjačkoj
N vran preko rujine. Veoma sam ponosan na
taj svoj tekst koji je naišao, bez samohvali-
bih se lakše popeo na Jekovac, to je visoka
litica iznad Benbaše, nego još jedanput
literaturi. Njegov biografski tekst o Gazi
Husrev-begu je ljepši od svake prozaističke
A sanja, na prave ovacije među bošnjačkom pročitao taj roman. Tako Ibrišimović, po forme napisane do sada. Kamo pusta sreća
elitom. Nažalost, osim dr. Esada Durako- meni, piše romane teške za čitanje. Možda da se nikad nije napisao roman o Gazi Hu-
L vića, koji se branio od Lovrenovićevih vr- sam još samo tako teško čitao Joyceovog srev-begu! q
BOSANSKI BAROMETAR
Edis Felić
Bosna i Hercegovina kontinuirano što je Dodik rekao kako se drugačije sta- nje da će se zakonski uvjeti za provođenje
ima problema s Miloradom Dodikom koji jalište od Srbije nije ni moglo očekivati referenduma osigurati u prvoj polovici
svako malo krene u antibosansku hajku jer je ona jamac Daytonskog sporazuma. 2010. godine. Ponovio je i da je referen-
čim se umire stranci, a domaći političari “Uostalom, kako bi Srbija mogla kazati - dum ozbiljna stvar, da se o toj temi prije
pognu glavu i čekaju da im stranci odrade ne može Kosovo iz Srbije, a može Srpska tri godine nije smjelo pričati u Srpskoj, a
posao. Već stara priča o referendumu u iz BiH”, rekao je Dodik. da je sadašnja vlast odlučila donijeti novi
posljednje vrijeme je aktualizirana, odno- Međutim, sam je sebi ovdje skočio u zakon o referendumu. “Odlučili smo le-
sno, ono što je Dodik već godinama na- usta. Naime, najprije je rekao da referen- galizirati pravo na samu priču o referen-
javljivao, sada se privodi kraju. duma o otcjepljenju neće biti, nego samo dumu, a druga faza je da se on institucio-
Priča se zahuktala krajem prosinca o tome da li se podržava Daytonski spora- nalizira kroz dogradnju sadašnjeg zakona
2009., protegla se kroz cijeli siječanj, a zum. Međutim, da je ipak mislio na otcje- i zatim provede na nekom od pitanja koje
vidjet ćemo kako će biti u veljači. Da bi pljenje potvrđuje to što je Tadić protiv u određenom trenutku bude važno”, re-
koliko toliko smirio javnost, Dodik je po- referenduma jer bi Srbija to pravo trebala kao je Dodik.
kušao objasniti da neće biti referenduma onda dati i Kosovu. A da bi opravdao svoj plan s referen-
za odcjepljenje tzv. RS, odnosno, kako je dumom, Dodik se latio i pera, pa već duže
rekao, referendumsko pitanje neće biti Jednog dana referendum o vrijeme ima i svoju kolumnu u nekad na- 53
usmjereno protiv Daytonskog sporazu- prednim, a danas stranačkim (SNSD) “Ne-
otcjepljenju
ma. Pitanje na referendumu glasit će: zavnisnim novinama”. Tako Dodik piše
“Podupirete li Daytonski sporazum i pro- Dodik smatra kako bi dobitna kombi- kako njegov entitet poštuje Daytonski spo-
tivite se njegovu kršenju?”, precizirao je nacija za BiH bila da se prihvati realnost razum i vladavinu prava i ima pravo i oba-
Dodik te objasnio da će se time eliminira- Dayonskog sporazuma o BiH kao dvoenti- vezu da traži to i od drugih. Licemjerno
ti svaki mogući prigovor da je to anti- tetskoj državi, a da se na državnoj razini nam pojašnjava kako će referendumsko
daytonski čin. provodi ono što je dogovoreno konsenzu- izjašnjenje o obavezi poštivanja Dayton-
Govoreći o referendumu, izrazio je som, rekavši da je opredijeljen europski skog sporazuma biti doprinos demokrat-
uvjerenje da narod u Republici Srpskoj put zemlje i članstvo u NATO-u. Istaknuo skom i europskom putu BiH. U svojoj ko-
podupire Daytonski sporazum, što, sma- je da za BiH ključnu važnost ima početak lumni ocjenio je da se referenduma boje
tra, ne bi trebao biti problem i drugima u dijaloga i otklanjanje svih preostalih za- oni koji krše i ruše Daytonski sporazum i
BiH. “Ako odgovor naroda bude - ne, on- preka za liberalizaciju viznog režima. sanjaju unitarnu bošnjačku BiH. “Snovi
da moramo sjesti i na temelju toga konci- On je istovremeno rekao kako smatra nisu zabranjeni”, veli, “ali u stvarnosti uvi-
pirati politiku koja treba biti transparen- da se Ustav BiH treba uskladiti s Europ- jek će postojati Republika Srpska potvrđe-
tna i bazirana na takvoj volji ljudi”, rekao skom konvencijom o ljudskim pravima te na međunarodnim pravom, kao i prava tri
je Dodik. je pozvao je vođu Stranke za BiH Harisa konstitutivna naroda. Izražavanje volje
Tvrdnje da priprema referendum za Silajdžića, čelnika SDA Sulejmana Tihi- građana putem referenduma spada u kor-
odcjepljenje RS-a Dodik je odbacio re- ća, vođu HDZ BiH Dragana Čovića te sve pus osnovnih demokratskih prava.”
kavši da mogući referendum o odcjeplje- druge političke lidere u BiH, da to učine. Podsjetio je da na osnovu referendu-
nju od BiH trenutačno nije na dnevnom ma mnoge zemlje utvrđuju ispravnost po-
redu, da će se vidjeti kako se razvija situ-
No, da Dodik ima neki crv koji ga tje-
ra da se odaje pokazuje i njegova izjava litičkih stavova ili predloženih odluka – J
acija i da je, koliko je moguće da se refe-
rendum ne održi, toliko moguće i njegovo
početkom siječnja 2010., kada je rekao da od izgradnje minareta u Švicarskoj, kao
višenacionalnoj državi, do pitanja vraća-
O
će se sigurno jednog dana održati referen-
raspisivanje. No, taj čovjek ne samo da dum o tome hoće li Srpska biti u okviru nja dugova na Islandu. “Nigdje nije spo- U
bezobrazno pokušava uništiti Republiku BiH ili izvan nje. “To ne mora biti spor- ran referendum, osim u BiH. Prava histe-
Bosnu i Hercegovinu, već i bezobrazno no, ali da bismo to učinili moramo legali- rija je stvorena već od najave usklađiva- R
laže, što je odmah nakon tih riječio i po-
kazao sam sebi skočivši u usta. Naime,
zirati pravo na referendum, a da bismo to
učinili, moramo donijeti zakon o referen-
nja postojećeg zakona o referendumu u
Republici Srpskoj sa Ustavom i praksom N
prisutni novinari su ga podsjetili da je sr-
bijanski predsjednik Boris Tadić također
dumu”, rekao je Dodik. evropskih država. Normalna ustavom
predviđena zakonodavna aktivnost una-
A
Iako je istaknuo da na tome ne treba
rekao da je protiv referenduma u RS, na raditi brzo i neozbiljno, izrazio je uvjere- prijed se osuđuje kao antidejtonski čin, L
BOSANSKI BAROMETAR
iako se ne navodi propis i odredba za ta- neposredno i putem dijaloga političkih ke Srpske, prihvatanju Daytonskog spora-
kvu osudu”, ističe Dodik. predstavnika izabranih na slobodnim i zuma, te angažmanu stranih sudija, nisu u
demokratskim izborima. Samo tako usa- nadležnosti entiteta nego države BiH”, ka-
Raspisani tumač društvenih pojava glašena rješenja su garancija njihove pro- že Trnka i zaključuje: “Država, ako želi, o
vodivosti. U deklaraciji koja je predlože- tome može raspisati referendum.” Državni
U daljnjem obrazlaganju svoje politi- na i odbijena navodi se i neophodnost organ i vlasti, naglasio je Trnka, mogu do-
ke navodi da su u BiH najbrojniji narod prestanka institucije Visokog predstavni- nijeti Odluku o raspisivanju referenduma
Bošnjaci, koji su kao i druga dva naroda ka i potpuno prerastanje u Specijalno bez obzira što u Ustavu BiH ništa ne piše o
Srbi i Hrvati, konstitutivni elementi za- predstavništvo EU, te ocjenjuje da EU za referendumu, jer to ne znači da je referen-
jedničke države koja se sastoji od dvije BiH nije samo politički cilj, već uslov du- dum ustavom zabranjen. Zato on smatra
sastavnice - Federacije BiH i Republike goročne stabilnosti, pa je u skladu s tim da bi bilo dobro donijeti Zakon o referen-
Srpske. “Na primjeru BiH može se veo- nezamjenljiva uloga evropskih institucija dumu BiH, ali i da kantoni mogu donijeti
ma jasno sagledati situacija postkonflik- putem razumijevanja i svakog vida po- takav zakon ukoliko kantonalne vlasti
tnog i podijeljenog društva, kakvim se drške. “Da je usvojena predložena dekla- smatraju da se o određenim pitanjima iz
mogu ocijeniti i društva u nekim drugim racija i da je BiH krenula putem evrop- nadležnosti Kantona građani trebaju izja-
evropskim državama. Po tome BiH nije skog partnerstva bez OHR-a, situacija bi sniti na neposredan način.
unikum, jer u nekim državama ni vjekov- danas bila daleko mirnija, kako za unu- I iz Ureda Visokog predstavnika za
no zajedničko postojanje nije izbrisalo trašnje odnose, tako i na spoljnopolitič- BiH stiglo je priopćenje na Trnkinom tra-
nacionalne razlike, nego ih čak i pojačalo. kom planu. Nisu htjeli, ali SNSD nije po- gu u kome je stajalo da planirani referen-
Ni članstvo u EU nije zauvijek odredilo vukao svoj prijedlog. Bošnjački poslanici dum izlazi izvan djelokruga ustavnih
postojanje Belgije, Velike Britanije, Špa- su neprihvatanjem deklaracije o odgovor- nadležnosti ovog entiteta, u suprotnosti je
nije, pa i nekih drugih, u sadašnjem nosti, potvrdili antidejtonske namjere”, s njegovim obavezama prema Ustavu Bo-
ustavnom i teritorijalnom ustrojstvu. To zaključuje Dodik. sne i Hercegovine i, kako je visoki pred-
se već i dešavalo, pa je Belgija od unitar- Prema njemu, demokraciji i vladavini stavnik već jasno stavio do znanja, krši
ne države postala federalna, a Škotskoj i prava prijetnjama se suprotstavlja OHR, Daytonski sporazum.
Velsu su data autonomna politička prava čime potvrđuje da je BiH protektorat i za- Međunarodna zajednica odlučila je po-
formiranjem i izborima za regionalni par- robljena država. “Nastavak agonije koju mno pratiti razvoj situacije, ma što to za-
lament i vladu”, podsjeća Dodik. produkuje OHR i njegovo nepravno dje- pravo značilo. Ipak, predstavnici bosan-
On upozorava da BiH ima nešto što lovanje, svakim danom doprinosi produ- skih Srba doživjeli su neugodno iznenađe-
nijedna druga država nema - neproglašeni bljivanju podjela, onemogućava vraćanje nje na sastanku u State Departmentu kada
54 protektorat koji je čini bolesnim i propa- međunacionalnog povjerenja, sprečava ih je američka administracija oštro upozo-
dajućim društvom, ponajviše zbog ključ- evropski put BiH”, navodi Dodik. rila zbog najava da će organizirati referen-
ne uloge takozvane međunarodne zajed- U svom poširokom obrazlaganju Do- dum za odcjepljenje tog entiteta od Bosne
nice, zapravo Kancelarije visokog pred- dik je tako došao do zaključka da njegov i Hercegovine. Zamjenik pomoćnika dr-
stavnika. “Polazeći od vlastite odgovor- entitet po svom ustavu ima nadležnost da žavne tajnice SAD-a Stuart Jones izrazio
nosti, Savez nezavisnih socijaldemokrata donosi zakone i da raspisuje referendum. je u razgovoru s predsjednikom entitetske
(SNSD) kao politička stranka koja je na “To pravo nema nijedan organ na nivou skupštine Igorom Radojičićem “ozbiljnu
vlasti u Republici Srpskoj i učestvuje u BiH, jer to nije izričito predviđeno Usta- zabrinutost američke administracije” zbog
vlasti na nivou zajedničke države, prije vom BiH, pa ustavno i zakonsko uređiva- donošenja zakona, a poglavito odluke o
dvije godine, u februaru 2008. godine, nje i raspisivanje referenduma pripada en- eventualnom referendumu u Republici
predložila je da se u Parlamentarnoj skup- titetima. Ustav Republike Srpske je pre- Srpskoj. Radojičić je izvijestio Jonesa o
štini BiH donese deklaracija o odgovor- gledala i Venecijanska komisija Savjeta proceduri donošenja zakona o referendu-
nosti kojom bi svi politički predstavnici Evrope i nije imala nikakvu primjedbu na mu što ga je entitetska vlada uputila u par-
koji čine parlament, potvrdili svoju trajnu nadležnost i ovlaštenje za raspisivanje re- lament. Dodik je ipak najavio da bi se refe-
opredijeljenost za Daytonski sporazum i ferenduma”, objašnjava Dodik. rendum u tome entitetu mogao održati to-
ustavno uređenje BiH”, navodi Dodik i kom veljače ili u ožujku 2010. kako bi se
dodaje da deklaracija nije usvojena zbog Na zapadu ništa novo osporile ovlasti međunarodne administra-
odbijanja bošnjačkih predstavnika. cije u BiH i nametanje odluka. Dužnosnik
U predloženom tekstu deklaracije sto- Međutim, profesor Ustavnog prava na u State Departmentu Stuart Jones pozvao
ji da je BiH zajednička država tri konsti- Pravnom fakultetu u Sarajevu Kasim Trn- je političare u BiH na nastavak razgovora
J tutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata i
ostalih naroda i građana, a njena ustavna
ka upozorio je da političari iz manjeg bh-
entiteta u posljednje vrijeme sve glasnije
o ustavnim promjenama nakon izbora
2010. Na tom tragu dvojica američkih se-
O struktura će se razvijati na osnovu dogo- govore kako je tog entiteta omogućeno natora, John McCain i Joseph Lieberman
vora i konsenzusa kao temeljnih vrijed- raspisivanje referenduma, kao i to da je ta- nedavno su u Sarajevu istaknula da će Sje-
U nosti svake višenacionalne države. Nepri- mošnja Skupština usvojila zakon o refe- dinjene Države nastaviti snažno podupirati
kosnoveni temeljni principi postojanja rendumu. Pri tome navodi da u Ustavu teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Bosne
R BiH su njen suverenitet, politička nezavi- Bosne i Hercegovine nema odredbi koje se i Hercegovine, no očekuju da se unutar te
N snost u skladu s međunarodnim pravom i
teritorijalni integritet uz nepovredivost
odnose na referendum. Profesor ustavnog
prava Kasim Trnka napominje da različiti
zemlje postigne suglasnost o reformama
koje je nužno provesti kako bi se ubrzalo
A međunarodno priznatih granica. BiH mo- nivoi vlasti mogu raspisivati referendum o njezino približavanje euroatlantskim inte-
gu očuvati i učiniti demokratskom i pros- različitim pitanjima, ali isljučivo iz svoje gracijama. Dakle, kao što bi rekao Bora
L peritetnom samo njeni narodi i građani, nadležnosti. “Pitanja o opstanku Republi- Đorđević, “na zapadu ništa novo”. q
BOSANSKI BAROMETAR
Amina Alijagić
nese novi ustav prije listopada 2010. kako takvi mehanizmi podjele vlasti koji ne vode
bi “mehanizam etničke zastupljenosti za- automatski do potpunog isključenja pred-
mijenili zastupljenošću po građanskom stavnika ostalih zajednica”. Slijedom nave-
principu, prvenstveno tako što će se uki- denog, Sud je zaključio da “dugotrajna ne-
nuti ustavna diskriminacija 'ostalih'”. mogućnost aplikanata da se kandidiraju za
Nadalje, BiH je 2008. godine potpisala i Dom naroda BiH nema objektivno i pri-
ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridru- hvatljivo opravdanje i stoga krši čl. 14. u
živanju s EU i time se obavezala na ispunja- vezi sa čl. 3. Protokola br. 1.” (paragraf 50.
vanje prioriteta iz Europskog partnerstva, presude). Ustavne odredbe koje čine apli-
od kojih je jedan od glavnih bio “izmjena kante nepodobnim da se kandidiraju na iz-
izborne legislative u pogledu broja članova borima za Predsjedništvo “također se mora-
Predsjedništva BiH i broja delegata Doma ju smatrati diskriminatornim i kao takve
naroda kako bi se osigurala puna usklađe- predstavljaju povredu čl. 1. Protokola br.
nost s Europskom konvencijom i post-prije- 12., a Sud ne smatra da u tom smislu posto-
mnim obvezama prema Vijeću Europe”. ji bilo kakva bitna razlika između Doma
Jakob Finci
Činjenica da, usprkos preuzetim obvezama, naroda i Predsjedništva BiH.” (paragraf 56.
BiH još nije ispoštovala iste, ukazuje da u de” kako bi se osigurao mir. Ovo, i bez ne- presude). Sud je naredio da BiH isplati
vezi s tim ne postoji konsenzus među vode- ophodnog opravdanja, može objasniti odsu- 1.000 eura Sejdiću (koji je zastupan pro bo-
ćim političkim strankama. stvo predstavnika ostalih zajednica (kao što no) i 20.000 eura Finciju kako bi namirili
su lokalne zajednice Roma i Židova) na mi- svoje troškove i izdatke.
(Zlo)kobna presuda? rovnim pregovorima i preokupaciju sudio- S obzirom na to da je ovo prvi predmet
nika stvarnom ravnopravnošću među “kon- koji se odnosi na opću zabranu diskrimina-
Dervo Sejdić i Jakob Finci državljani stitutivnim narodima” u post-ratnom druš- cije sadržanu u čl. 1. Protokola br. 12, te da
su BiH, posjeduju iskustvo najviših dr- tvu”. No, budući da je Sud jedino kompeten- je riječ o predmetu koji zadire u suštinu
žavnih dužnosnika, ali budući da se izjaš- tan istražiti razdoblje nakon što je BiH ratifi- unutrašnjeg uređenja BiH, javnost je od ove
njavaju kao osobe romskog odnosno ži- cirala Konvenciju i Protokole, izričito je na- presude očekivala mnogo. Tim očekivanji-
dovskog porijekla, tj. ne izjašnjavaju se značio da “ne treba odlučivati da li podrža- ma je u znatnoj mjeri doprinijela i činjenica
kao pripadnici nekog od “konstitutivnih vanje osporavanih ustavnih odredbi nakon da je ovaj predmet istovremeno i prvi ove
naroda”, tvrde da su im Ustavom i Izbor- ratifikacije Konvencije služi “legitimnom vrste u praksi Europskog suda koji bi mo-
nim zakonom BiH uskraćena sva prava cilju” jer održavanje ovakvog sustava ne za- gao dovesti do ozbiljnih poremećaja i iz-
56 da se kandidiraju na izborima za Dom na- dovoljava uvjet proporcionalnosti”. mjena u ustavnopravnom poretku jedne od
roda i Predsjedništvo. Godine 2006. tužili Kao prvo, suci su zapazili “značajan država članica Vijeća Europe. Specifične
su BiH tražeći, između ostalog, da Europ- pozitivan razvoj u BiH od potpisivanja karakteristike ne samo nastanka, već i prije-
ski sud utvrdi da su zbog etničke pripad- Daytonskog mirovnog sporazuma” i kro- ma BiH u Vijeće Europe uvjetovale su dalj-
nosti onemogućeni ostvariti pasivno bi- nološki ga poredali: “2005. godine su stra- nji porast značaja ovog predmeta. Moglo bi
račko pravo, što je, po njihovom viđenju, ne koje su ranije bile u sukobu predale se reći da su se sve slabosti državnosti BiH,
predstavljalo diskriminaciju. Sud je 22. kompletnu kontrolu nad oružanim snaga- očite ali ignorirane u trenutku njenog pristu-
prosinca 2009. presudio u njihovu korist. ma i transformirale oružane snage u malu panja Vijeću Europe, u ovom predmetu
U podnescima koje je Sud uzeo u ob- profesionalnu vojsku; 2006. BiH je pristu- iskazale u svom punom obujmu.
zir nalazi se i Mišljenje Open Society Ju- pila NATO Partnerstvu za mir; 2008. pot-
stice Initiative prema kojem je ograniče- pisala je i ratificirala Sporazum o stabiliza- Izdvojeno mišljenje Mijovićke
nje prava građanina da glasa, da se kandi- ciji i pridruživanju sa EU; u ožujku 2009.,
dira za visoku državnu poziciju i da bude uspješno je izvršila dopune državnog Sudac Khanlar Hajiyev pridružio se mi-
biran, posebno po sumnjivoj osnovi kao Ustava po prvi put i nedavno je izabrana za šljenju sutkinje Ljiljane Mijović, u kojem je
što je rasna i etnička pripadnost, ne samo članicu Vijeća sigurnosti UN na razdoblje izrazila različit stav o pitanju mogućnosti
diskriminatorno, nego i podriva sam smi- od dvije godine, s početkom od 1. siječnja kandidiranja za Dom naroda, dok je s dru-
sao državljanstva: “Pored toga što pred- 2010. Nadalje, iako prisutnost međunarod- gim dijelom presude, da su ustavne odredbe
stavlja važno pravo povezano sa držav- ne uprave kao provedbene mjere u skladu koje se odnose na strukturu Predsjedništva
ljanstvom, politička zastupljenost je od sa Poglavljem VII. Povelje UN podrazu- BiH u suprotnosti sa zabranom diskrimina-
posebne važnosti za etničke manjine i su- mijeva da situacija u regiji još uvijek pred- cije, u načelu suglasna s većinom sudaca,
J štinska za prevladavanje njihove margi-
nalizacije i vraćanje u glavne tokove.”
stavlja “prijetnju međunarodnom miru i
sigurnosti”, izgleda da su pripreme za pre-
uz rezervu u pogledu obrazloženja. Ona
smatra da je Sud drugi dio podneska tretirao
O Sud je primijetio da se pravilom isključi- stanak međunarodne uprave u tijeku.” kao manje važan, stvorivši na taj način uti-
vanja “ostalih” postigao bar jedan cilj koji je Pored toga, iako se Sud složio s Vladom sak da je čl. 1. Protokola br. 12 primijenjen
U općenito kompatibilan sa općim ciljevima BiH da nijedna odredba Konvencije ne traži samo zato što se nije mogao primijeniti čl.
Konvencije, a to je uspostava mira. “Kad su potpuno napuštanje mehanizama podjele 3. Protokola br.1., što potkrjepljuje činjeni-
R sporne ustavne odredbe donesene, na terenu vlasti koji su svojstveni BiH i da možda još com da je relevantno obrazloženje povrede
N je došlo do vrlo krhkog primirja. Cilj ovih
odredbi je bio da se zaustavi brutalni sukob
uvijek nije sazrjelo vrijeme za politički su-
stav koji bi bio samo odraz načela vladavi-
čl. 1. Protokola br. 12 dato u svega dva pa-
ragrafa, u kojima je Sud došao do zaključka
A obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. ne većine, Mišljenja Venecijanske komisije da ne postoji “bitna razlika između Doma
Priroda tog sukoba je bila takva da je bilo (savjetodavnog tijela Vijeća Europe za naroda i Predsjedništva BiH” u pogledu dis-
L neophodno pristati na “konstitutivne naro- ustavna pitanja) “jasno pokazuju da postoje kriminatornih ustavnopravnih rješenja.
BOSANSKI BAROMETAR
Po njenom mišljenju, ključno pitanje Drugi element neslaganja sutkinje Mijo- va suvereno djelovanje EU i SAD, koji su
koje je zahtijevalo odgovor u ovom pred- vić s prvim dijelom presude tiče se shvaća- zajednički stvorili Daytonski sporazum?
metu bilo je pitanje opravdanosti uvođenja nja Suda da je Dom naroda drugi (gornji) Bonello nastavlja s postavljanjem pita-
tripartitne strukture Predsjedništva, kao i dom5 Parlamentarne skupštine BiH. Naime, nja: “Jesu li prava dvojice aplikanata da se
njenog sadašnjeg postojanja. Umjesto zau- iako je gornji dom u pravilu tijelo koje pred- kandidiraju na izborima tako neograničena
zimanja stava, Sud je ponovio argumente stavlja administrativne ili federalne jedinice, i primoravajuća da ponište mir, sigurnost i
već upotrijebljene pri primjeni testova u u BiH Dom naroda predstavlja ne samo en- javni red uveden za cijelu naciju – uključu-
[prvom] dijelu presude, što je razočarava- titete BiH, nego i konstitutivne narode. Oba jući i njih same? Je li Sud svjestan svoje
juće. “Hipotetički govoreći, kada se ne bi doma Parlamentarne skupštine su ravno- odgovornosti u ponovnom otvaranju
radilo o državi nastaloj na ruševinama, pravna i predstavljaju dva organizacijska Daytonskog procesa kako bi ga uskladio sa
masakru i krvoproliću, bila bih mišljenja dijela koja ne mogu funkcionirati samostal- svojom presudom? I hoće li se Sud suočiti
da je već sama obveza pojedinca na nacio- no. Svaki nacrt zakona prolazi kroz raspravu sa grozotama promašaja, ako se novi poče-
nalno izjašnjavanje u pravcu ostvarenja i zahtijeva “odobrenje oba doma”, mada se tak nakon Strasbourga ne bude mogao
uvjeta za kandidiranje na javnu poziciju, specifičnim zadatkom Doma naroda smatra uskladiti sa svojim obavezama? Kandidati
neprihvatljiva i sasvim dovoljna za posto- zaštita “vitalnih nacionalnih interesa”. na izborima, čak i po cijenu Armagedona?”
janje povrede zabrane diskriminacije za- Jedinstvena struktura Parlamentarne Tvrdi da je Sud kanonizirao vrijednosti jed-
snovane na etničkoj pripadnosti.” skupštine BiH ne dozvoljava bilo kakvu nakosti i nediskriminacije, a odbacio mir i
Prvi dio presude srušila je rečenicom: kategorizaciju u skladu s općeprihvaće- pomirenje u državi. “Uz dužno poštovanje
“Bili oni direktni ili indirektni, neophodno nim akademskim modelima. Dodatno, čl. prema Sudu, ova presuda izgleda kao gra-
je pojasniti da u BiH izbora za Dom naro- X. Ustava predviđa da se “Ustav može đenje kula u zraku ne vodeći računa o tome
da jednostavno nema”. Naime, članovi mijenjati odlukom Parlamentarne skup- da se ona može srušiti u rijeku krvi iz koje
Doma naroda se imenuju od strane entitet- štine”, tj. odlukom oba doma Skupštine. je iznikao Daytonski ustav. Ona preferira
skih parlamenata (od strane većine u Na- Budući da oba doma Skupštine imaju iste svoju sterilnu nezainteresiranost više od
rodnoj skupštini RS ili od strane većine u nadležnosti, podnosioci imaju potpuno otvorenog susreta sa bijednim vanjskim
Klubovima Bošnjaka i Hrvata u Parlamen- otvorenu mogućnost da postanu članovi svijetom. Možda to objašnjava zašto, u
tu Federacije BiH). Budući da je original- Predstavničkog doma, u kojem članstvo svom nabrajanju činjenica, presuda odbija
na verzija Ustava na engleskom jeziku, ne zavisi od njihove etničke pripadnosti. da čak i u sažetom obliku podsjeti na trage-
čak i lingvistički pristup ovom pitanju po- diju koja je prethodila Daytonu i koja je
tvrđuje da se ne radi o izborima, već o ime- Izdvojeno mišljenje Bonella okončana isključivo zahvaljujući Daytonu.
novanjima. Tako čl. IV. Ustava predviđa Sud je, namjerno ili ne, iz svog viđenja, is-
da se Dom naroda sastoji od 15 delegata, Sudac Giovanni Bonello u svojem Iz- ključio ne površinu, nego samu srž povijesti 57
te da se određeni delegati odabiru od stra- dvojenom mišljenju, primjerku literarno Balkana. Sud se osjećao primoranim da ba-
ne odgovarajućih entitetskih parlamenata.4 neuobičajenog izričaja u pravu, smatra da ci u nemilost Daytonski ustav, ali se nije
Pitanje koje se nameće jest da li bi se, uko- ne postoji povreda Konvencije, već štovi- osjetio primoranim da na njegovo mjesto
liko se za ovakav postupak može tvrditi da še, da je ova presuda upravo “razvela BiH stavi nešto što isto tako može očuvati mir.”
je diskriminirajući, onda isti kriteriji dis- od realnosti njene vlastite nedavne proš- Na kraju je sudac Bonello taksativno
kriminacije mogli primijeniti i na one par- losti” naloživši joj “da odbaci Daytonski naveo (i potkrijepio primjerima iz bogate
lamentarne sustave u kojima je određeno mirovni sporazum, samelje ga i onda poč- sudske prakse) najširi spektar opravdanja
da se mjesta u drugom domu parlamenta ne tražiti neko novo rješenje”. On uspore- koji je Strasbourg godinama olako prihva-
nasljeđuju (kao što je slučaj u britanskom đuje Dayton s filigranskom konstrukci- ćao prilikom ograničavanja izbornih prava
House of Lords) ili su uvjetovana prethod- jom koja “možda nije bila najbolja kon- (pravo glasanja i pravo kandidature): od ne-
nom javnom funkcijom (kao što je to slu- strukcija, ali je bila jedina koja je natjera- poznavanja jezika do boravka u zatvoru ili
čaj u njemačkom Bundesratu)? la suparničke strane da oružje zamijene zbog kazne ranije izrečene za učinjeno teš-
Potvrdan odgovor na ovo pitanje u od- dijalogom” tako što su “apotekarskom ko kazneno djelo; od nepostojanja uvjeta od
nosu na takve sustave bio bi podjednako preciznošću dozirane točne etničke pro- “četiri godine stalnog mjesta boravka” do
neprimjeren kao što je neprimjeren i u od- porcije recepta za mir”. Prema njemu je uvjeta za dobivanje državljanstva; od toga
nosu na BiH. Činjenica da se jedini formal- Sud zapravo rekao “i bivšim zaraćenim da je netko član parlamenta druge države do
ni uvjet koji članovi Doma naroda moraju stranama i kreatorima mira i dobročinite- toga da netko ima dvostruko državljanstvo;
ispuniti odnosi na njihovu etničku pripad- ljima da su sve uradili pogrešno. Trebalo od predstavljanja prijetnje za stabilnost de-
nost ukazuje na to je Dom naroda upravo bi sve ponovo početi. Daytonska formula mokratskog društva do davanja zakletve
tako zamišljen da bi se osigurao etnički ba-
lans u zakonodavnoj vlasti. “Još utemelje-
je neprikladna, njeno mjesto od sada pre-
uzima ne-formula iz Strasbourga. Treba
kod preuzimanja dužnosti na određenom
jeziku; od uvjeta u pogledu godina do toga
J
nija je činjenica da su mehanizmi ove vrste se ponovo vratiti na tablu za crtanje.” Me- da je neka osoba državni službenik; od O
i omogućili postizanje mira u BiH, kao što đutim, da li neograničene ovlasti Suda u uvjeta da se budući kandidati ne mogu kan-
je očito i da [petnaest godina kasnije] ne po- osiguranju pravnog lijeka za utvrđene po- didirati dok ne skupe određen broj potpisa U
stoji jedinstven i zajednički pristup eventu- vrede ljudskih prava uključuju i razvrga- glasača do uvjeta pod kojima se polaže za-
alnim ustavnim promjenama u toj državi.” vanje jednog međunarodnog sporazuma, kletva na vjernost monarhu. “Ali Sud nije R
Doista, pokušajima da se Daytonski ustav
nadomjesti nekim primjerenijim rješenjem
čak i ako su takav sporazum izgradile dr-
žave i međunarodna tijela, od kojih neki
utvrdio da rizik od građanskog rata, izbje-
gavanje pokolja ili očuvanje teritorijalnog
N
već godinama se, bez ikakva pomaka vri- nisu ni potpisnici Konvencije niti optuže- jedinstva, ima dovoljnu društvenu vrijed- A
jedna pozornosti, bave političke strukture i nici u ovom slučaju? Konkretnije, ima li nost da opravda izvjesna ograničenja prava
međunarodni predstavnici u BiH. Sud pravo da, pružajući pomoć, potkopa- ova dva aplikanta. Ja ne dijelim ovakvo mi- L
BOSANSKI BAROMETAR
Vijesti iz svijeta
reakcije na potres na Haitiju. "Duboko Curi kroz prste – obuzdavanje dolara za planirani projekt povezivanja
zamjeram onima koji napadaju našu ze- deficita Los Angelesa i San Francisca, vlakovima
mlju, našu velikodušnost i vodstvo naše- koji će voziti brzinom do 350 km/h. Slič-
ga predsjednika koje čini sve da pomogne Američki predsjednik Barack Obama ni planovi postoje i za regije Srednjeg za-
stradalima u katastrofi", rekla je Clinton u je 24. siječnja 2010. naglasio da se zemlja pada i Sjeveroistoka SAD.
govoru u State Departmentu. Latinoame- suočila s “ozbiljnom fiskalnom situaci- U državama Illinois i Missouri bit će
ričke države s lijevim vladama, Venecue- jom” koja je proizašla iz recesije koju je uloženo 1,1 milijardi dolara za poboljša-
la, Bolivija i Kuba kritizirale su SAD, naslijedio i godina “neplaćanja za nove nje željezničke pruge između Chicaga i
tvrdeći da je američka vojska došla u tu politike”. Demokratski senator Kent St. Louisa, tako da vlakovi mogu putova-
zemlju da je okupira, a ne da pomogne. Conrad i republikanski senator Judd Gre- ti brzinom do 180 km/h. U državama
Visoki predstavnici talijanske vlasti izra- gg zalažu se za zakonske odredbe kojima Washington i Oregon predviđeno je 590
zili su nezadovoljstvo manjkom usklađe- bi se osnovala skupina za donošenje pre- milijuna dolara za dogradnju pruge od
ne međunarodne pomoći Haitiju, tvrdeći poruka za smanjenje proračunskog manj- Seattlea do Portlanda.
da SAD ondje ima previše vojske bez ka koji je u 2009. narastao na 1,4 bilijuna
pravoga vođe. Nered i neorganiziranost u dolara, a u projekciji ovogodišnjeg iznosi Neupitna američka podrška Izraelu
pružanju pomoći pokazali su UN-ovi li- 1,65 bilijuna. Američka fiskalna godina
ječnici koji su se u jednom trenutku na- počinje 30. rujna kalendarske. Bude li po- Američki predsjednik je u Tampi go-
prosto povukli i prestali ukazivati liječ- vjerenstvo osnovano, razradit će preporu- vorio i o vanjskopolitičkim pitanjima, na-
ničku pomoć. ke koje će biti predstavljene Kongresu. glasivši kako radi na tome da se obnove
Tada bi zastupnici razmotrili hoće li ih mirovni pregovori Izraelaca i Palestinaca.
Posrtanje diva – bankrot Japan prihvatiti u cijelosti ili djelomično. Oba- Unatoč pitanjima okupljenih, Obama je
ma je izjavio da podupire zakonsku odbio osuditi Izrael za akcije protiv Pale-
Airlinesa
odredbu o kojoj se raspravlja u Kongresu stinaca. Kazao je da je Izrael jak američki
Japan Airlines, jedna od najvećih te je zatražio od “senatora obiju stranaka saveznik i da nikad neće posustati u poma-
svjetskih i najveća azijska avio-kompani- da glasuju za osnivanje statutarnog, dvo- ganju Izraelu da osigura svoj narod u ne-
ja je proglasila bankrot, nakon višemje- stranačkog fiskalnog povjerenstva”. prijateljskom okruženju na Bliskom isto-
sečne poslovne agonije. Time će tvrtka Četiri dana kasnije, na skupu građana u ku. Međutim, Obama je kazao i da situaci-
započeti program reorganizacije poslova- Tampi, Obama je predstavio plan izgrad- ja u kojoj se nalazi palestinski narod “za-
nja. Avio prijevoznik će u bankrot ući s nje više pruga za vlakove velikih brzina na služuje pažnju”(!). Rekao je da traži rješe-
16,5 milijardi dolara duga te će tako biti Floridi i diljem SAD, u koji će vlada uloži- nje u kojem bi ta dva naroda mogli živjeti
zabilježen kao jedan od najvećih gubitni- ti osam milijardi dolara. Plan za Floridu jedni uz druge u miru. Ali obje se strane 61
ka u suvremenom japanskom gospodar- uključuje brzu prugu Orlando-Miami, ko- moraju vratiti za pregovarači stol, a na to-
stvu. Istovremeno, zračne linije koje Ja- jom bi vlakovi vozili brzinom do 270 me Obama i američka administracija, kako
pan Airlines drži u svojim rukama, nepro- km/h, za koju je iz paketa gospodarskih je rekao, rade. “Radimo na tome da poku-
cjenjivo su bogatstvo za strane avio prije- poticaja izdvojeno 1,25 milijardi dolara. šamo ojačati sposobnost obiju stranaka da
voznike čime se pojačava nervoza konku- “Stvaranje radnih mjesta mora biti naš sjednu za pregovarački stol”, rekao je.
renata za partnerstvo. Japan Airlines je, prioritet broj jedan u 2010.”, rekao je Oba-
unatoč bankrotu, meta preuzimanja kor- ma, ponavljajući glavnu poruku iz svog Managerima i parlamentarcima
poracija Delta Airlines i American Airli- govora o stanju nacije prethodne večeri.
iste plaće
nes, prenosi AFP. Nakon proglašenja U Floridi, dužnosnici procjenjuju da
bankrota, u Japan Airlinesu će biti aktivi- će željeznički projekt otvoriti 23.000 rad- Amandman izglasan 27. siječnja 2010.
ran plan restrukturiranja u sklopu kojeg nih mjesta tijekom izgradnje, te 600 stal- u talijanskom Senatu, koji je predložio se-
će otkaze dobiti 15.600 zaposlenih, a ja- nih radnih mjesta kada se pusti u promet nator iz oporbene stranke Italija vrijedno-
panska vlada je obećala pomoć za opora- 2015. godine. Kalifornija bi trebala dobiti sti, Elio Lannutti, ograničava na 350.000
vak i tekuće poslove. još veća savezna sredstva, 2,25 milijardi eura godišnje bruto plaće čelnika bogatih
tvrtki, što odgovara plaći parlamentarca, i
zabranjuje raspodjelu dionica po povoljnoj
cijeni čelnicima velikih banaka. Najbolje
plaćeni direktori tvrtki u Italiji zarađuju
trenutno sedam ili osam milijuna eura go-
dišnje, prema podacima financijskog
dnevnika Sole 24 Ore. “Sve je učinjeno
J
transparentno i uz podršku vlade. Radi se o
povijesnoj odluci”, kazao je Lannutti.
O
U istom dnevniku od 17. siječnja 2010. U
intervju je dao talijanski ministar privrede
Giulio Tremonti. On je neizravno potvrdio R
da je njegov američki kolega, Timothy Gei-
thner odbio prijedlog novog međunarodnog
N
Bretton Woods sporazuma jer bi “on uklju- A
čio parlamente”. “Kada važan političar ka-
že da je sporazum odbijen jer bi morao pro- L
IZ SVIJETA
laziti kroz dugu parlamentarnu proceduru, ne shvaćamo da je financijski sustav i da- narodi moraju preuzeti odgovornost za
to izražava stav različit od moga”, rekao je lje na aparatima za održavanje života Fe- masovni pokolj Bošnjaka tokom rata u
Tremonti, na direktan upit novinara o istini- deralnih rezervi koji nastavlja pretvorbu Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
tosti navoda o Geithnerovoj izjavi. Na po- privatnih u javne dugove na hipotekarnim Haški sud za ratne zločine u bivšoj Jugo-
četku krize, tvrdi Tremonti, kristalizirale su i derivativnim hipotekarnim tržištima?” slaviji ocijenio je srebrenički pokolj u ko-
se i suprotstavile dvije ideje: politički kon- Obama je održao press konferenciju 21. jem je pobijeno preko 8.000 Bošnjaka,
cept Novog Bretton Woods sporazuma siječnja 2010., na kojoj je izjavio da je odlu- genocidom. Članovi obitelji srebreničkih
pravnih standarda, u suprotnosti s tehno- čan reformirati financijski sustav koji i dalje žrtava tražili su 2008. ukidanje imuniteta
kratskim konceptom Foruma i Vijeća. Do- funkcionira po istim pravilima koja su ga UN-u i tužili su međunarodnu organizaci-
sada, scenom dominiraju instrumenti poto- dovela na rub kolapsa. Time je, implicite ju i Nizozemsku jer nisu spriječile pokolj
njeg koncepta, naglasio je, i nastavio kako priznao da nije učinio ništa da riješi pro- koji se dogodio u srpnju 1995. Odvjetnik
je riječ o proizvodima dvojbene upotreblji- blem jer pravila nisu promijenjena, a sistem Marko Geritsen koji zastupa 6.000 člano-
vosti, lijekovima kojima je istekao rok tra- je dobio javnu podršku i ogromna sredstva va obitelji žrtava rekao je na Haškom su-
janja. Na upit o ispravnosti vladinih paketa da nastavi po starom. Administracija je pri- du da rođaci ubijenih traže istinu, prizna-
pomoći bankama i financijskim institucija- kazala svoj posljednji paket reformi u duhu nje i odštetu za posljednjih 15 godina i
ma, Tremonti je odgovorio da je alternativa Glass-Steagall zakona koji je 1933. godine kritizirao je UN jer se nije pripremio za
bila u čuvanju dijela financijskog sektora donijela Rooseveltova administracija u bor- obranu na sudu. “Ovakav pristup UN-a
koji je vezan za realni ekonomski, za indu- bi protiv ekonomske krize uzrokovane fi- dokaz je nedostatka poštovanja prema ti-
striju, tvrtke i kućanstva, a da je trulu aktivu nancijskim spekulacijama i koji je jasno sućama žrtava koje se zlostavljalo, protje-
trebalo pustiti da istrune. On je pozvao Eu- razgraničio komercijalno od investicijskog rivalo i ubijalo, usprkos nazočnosti UN-
ropu da ne ustrajava na Lisabonskoj agendi, bankarstva i spriječio spekulacije na šted- ovih vojnika", rekao je Geritsen. Kritizi-
već da se okrene prema pristupu Euratom, nim ulozima i računima tvrtki realnog sek- rao je Nizozemsku, optuživši ju da "igra
prema modelu industrijske suradnje Europ- tora. Taj je zakon ukinula Clintonova admi- dvostruku ulogu". On je kazao da Nizo-
ske zajednice za ugljen i čelik iz 1957. godi- nistracija, lobiranjem tadašnjeg ministra fi- zemska s jedne strane tvrdi da ju se ne
ne, i to na zajedničkom razvoju nuklearne nancija Larrya Summersa koji je danas može držati odgovornom za događaje u
tehnologije između Francuske, Njemačke, Obamin glavni ekonomski savjetnik! Prije Srebrenici i prebacuje odgovornost na
Italije i zemalja Beneluxa. press konferencije, viši Obamini dužnosni- UN, a istodobno se zauzima za imunitet
ci pokušali su pojasniti novinarima da ad- međunarodne organizacije. Odvjetnici
Dosta laganja – kome prijeti Obama? minsitracija nema namjeru oživjeti Glass- članova obitelji srebreničkih žrtava zala-
Steagalov zakon, a kamoli reorganizirati žu se za presudu da UN nema imunitet i
62 Komentator John Hoeffle, Obamine bankarski sustav, po standardu iz tog zako- da je odgovoran za genocid. Žele slučaj
prijetnje bankama uspoređuje s popustlji- na. No, za populističke svrhe, invokacija predati Europskom sudu pravde, ako ga
vim roditeljem koji djecu kvari ispunja- vrlo dobrog zakona, vrlo dobro služi. Sama ne riješi nizozemsko pravosuđe.
vajući im svaku želju i koji, odjednom, rasprava u Zastupničkom domu pokazala je
odluči govoriti strogo kada dječje pona- da i od razvodnjenog zakona neće biti ništa. Iranski nuklearni krug kredom
šanje postane posramljujuće. Roditelj zna Obama jest ljut na banke, ali teško je očeki-
da blefira, a djeca pogotovu. Unatoč pozi- vati od zmije otrovnice da te ne ugrize na- Iran je pismeno odbio najvažnije dije-
ranju, ništa se neće promijeniti, a djeca će kon što si ju izliječio, zaključuje Hoeffle. love sporazuma o slanju materijala koji se
i dalje određivati pravila igre. Sredinom može koristiti za izradu nuklearnog oruž-
prosinca 2009., Obama je prijetio “debe- Zanemareni genocid u Srebrenici ja na obradu u inozmemstvo. Diplomati
lim mačcima” i pozvao uprave velikih su izjavili da iransko stajalište, predano u
banaka na sastanak u Bijelu kuću kako bi Odvjetnik koji zastupa obitelji žrtava pisanom obliku Međunarodnoj agenciji
im prenio oštre stavove, što nije urodilo u Srebrenici izjavio je 29. siječnja 2010. za atomsku energiju (IAEA), ponavlja
plodom, a neki se nisu niti odazvali. Mje- pred nizozemskim sudom da Ujedinjeni “dva mjeseca verbalnih iranskih zahtjeva
sec dana poslije, izjavio je kako je riješen
da vrati svaki cent duga američkom naro-
du. Potpredsjednik Joe Biden razaslao je
e-mail u kojem tvrdi da će Obamin pri-
jedlog Poreza na odgovornost u financij-
skoj krizi vratiti svaki peni posuđen Wall
J streetu za vrijeme krize i zaustaviti neod-
govorne zlouporabe i pretjerivanja koji su
O zamalo uzrokovali kolaps financijskog
sustava. “Zar ti pajaci zaista očekuju da
U im vjerujemo da će Obamina administra-
cija, nakon što se stalno povijala zahtjevi-
R ma bankara, nakon što je doprinijela ko-
N lapsu fizičke ekonomije SAD, uz trošak
novih izgubljenih zaposlenja, novih za-
A pljena imovine građana, nove bijede, sa-
da vratiti svaki peni?” pita se Hoeffle i
L nastavlja, “Misle li da smo toliko glupi da
IZ SVIJETA
povjerenstvo je oštrije kritike uputilo Konačni izvještaj tijesno je usuglašen jer pljenje u svijetu i pozvao je na bojkot do-
Izraelu koji također odbacuje optužbe za se parlamentarci nisu mogli dogovoriti o lara kako bi prekinuo “robovanje Ameri-
ratni zločin, tvrdeći da je nastojao uma- potpunoj zabrani pokrivanja lica na javnim ci”'. “Sve razvijene zemlje posebice veli-
njiti civilne žrtve. Krajem siječnja 2010., mjestima te očekuju da bi zabrana mogla ke, su odgovorne za klimatsko zatoplje-
izraelska je vojska kaznila opomenom (!) stupiti na snagu krajem 2010. godine. nje”, rekao je Osama bin Ladin u novoj
svoje oficire koji su uporabom fosfornih Nekoliko sati nakon objavljivanja iz- audio poruci, drugoj u pet dana. “Moramo
bombi protiv civilnog stanovništva u Ga- vještaja, predsjednik Nicholas Sarkozy je prestati koristiti dolar. Znam da će to imati
zi prekršili čitav niz odredbi međunarod- rekao da se u Francuskoj, uz ostale vrijed- ogromne posljedice, ali to je jedini način
nog prava. O nesrazmjerima, dovoljno. nosti, brani “nepobitno dostojanstvo osobe da se čovječanstvo oslobodi robovanja
i apsolutna jednakost muškarca i žene”. Americi i njezinim tvrtkama”, poručio je.
Demokratska zabrana Prema anketi 56% Francuza želi zabranu Pametnomu dosta. Glupomu, vjerojatno i
pokrivanja lica na ulici, a 62% njih želi to premalo. Doista zanimljivo, Bin Ladin, Al
Posebna parlamentarna skupina 26. si- zabraniti u javnim ustanovama. Sve demo- Gore i Zelena akcija na istom fonu lupeta-
ječnja 2010. je objavila izvještaj u kojem kratski, kao i s munarama u Švicarskoj. nja o globalnom zagrijavanju.
preporučuje potpunu zabranu pokrivanja Danska vlada odlučila je ograničiti Bin Ladin je 24. siječnja 2010. u krat-
lica u žena na javnim mjestima u Francu- nošenje na javnim mjestima burke i nika- koj audio poruci preuzeo odgovornost za
skoj, a od parlamenta traži da usvoji rezo- ba kojima muslimanke pokrivaju lice, ali neuspjeli atentat u američkom avionu na
luciju pa zatim i zakon o zabrani. Nakon ih nije potpuno zabranila, već je odluku Božić i zaprijetio SAD novim napadima
šest mjeseci istraživanja, 32-člana skupina prepustila školama, javnoj upravi i podu- ako nastave podržavati Izrael. On je odao
francuskog parlamenta objavila je izvje- zećima. “U danskome društvu nema mje- počast “junaku” Umaru Faruku Abdul-
štaj u kojem piše da “cijela Francuska kaže sta burki i nikabu i vlada je odlučna boriti mutalabu, Nigerijcu koji je 25. prosinca
'ne' potpunom pokrivanju lica i traži da se se protiv takve koncepcije i takva shvaća- 2009. pokušao izazvati eksploziju u avio-
takva praksa zabrani na teritoriju Republi- nja žene”, objavio je Ured premijera. nu na letu iz Amstardama u Detroit, a
ke”. Izvještaj sadrži 18 prijedloga o zabra- Vlada je odluku donijela na preporu- uhvaćen je na detroitskom aerodromu.
ni pokrivanja lica na javnim mjestima i ku posebnog povjerenstva, no nije izrekla Zanimljivo je da su ovo prve poruke već
kaže da je to “protivno vrijednostima Re- opću zabranu jer bi to bilo protivno usta- dulje vrijeme nestalog Saudijca, a da se
publike”, “neprihvatljiva praksa” koja vu. “Škole, sveučilišta i druge obrazovne lik ovog sisavca ne vidi, već “vjernici”
ugrožava “žensko dostojanstvo”. ustanove imaju puno pravo zahtijevati od samo čuju njegov glas. Ako je uopće nje-
U izvještaju se preporuča i odbijanje nastavnica i učenica da ne pokrivaju lice gov. Obavještajni krugovi već dulje vrije-
boravišne dozvole i državljanstva svakoj kako bi komunikacija u obrazovanju i na me smatraju kako je Bin Ladin najvjero-
64 osobi koja na “radikalan način prakticira ispitima bila otvorena i jednaka za sve”, jatnije mrtav ili barem teško bolestan. No
vjeru”, u što se ubraja i pokrivanje glave i navodi Ured danskog premijera. Jednake ekološki osviješteni terorist nije napome-
lica (!). Francuska ima najveću musliman- su preporuke upućene tvrtkama i javnim nuo nekoliko zanimljivih činjenica veza-
sku populaciju u zapadnoj Europi, oko 5 ustanovama. Danska je svoju odluku nih za “junaka” kojeg hvali. Umar Faruk
milijuna, a u zemlji manje od 2.000 žena objavila dva dana nakon preporuke fran- Abdulmutallab, ako je suditi po različitim
zastire lice nikabom koji prekriva nos i cuskog parlamentarnog tijela. izvještajima u britanskoj štampi, najvje-
usta, ali ne i oči. Rasprava u parlamentu o rojatnije nije niti namjeravao izazvati ek-
tom pitanju bila je burna jer je desnica po- Osama bin Ladin – eko terorist sploziju aviona tokom leta, već samo po-
dijeljena, a socijalisti zahtijevaju prekid jačati propagandni efekt straha od stalno
rasprave o francuskom nacionalnom iden- Navodni prvi čovjek fantomske el-Ka- prisutnog terorizma i zahvalnost stalno
titetu, koju je vlada također pokrenula i u ide Osama bin Ladin je optužio razvijene budnim čuvarima, antiterorističkim agen-
čemu ljevica vidi rasistička zastranjenja. zemlje da su odgovorne za klimatsko zato- cijama koje niču kao gljive poslije kiše.
Londonski Telegraph naglašava kako je
Obamina administracija imala dokaze od
britanskih izvora da je detroitski incident
samo predstava, s uključenim dijelom
obavještajnog aparata SAD, bliskog Bije-
loj kući. Da je Abdulmutallab htio dignu-
ti avion u zrak, učinio bi to na letu iz Am-
sterdama. Bijela kuća je odlučno zanije-
J kala, pa poslije ublažila demanti da je
ikada dobila upozorenje iz Londona.
O Dok Obama razmišlja o novoj ratnoj
avanturi u Jemenu, na press konferenciji
U u Sana'ai, jemenskoj prijestolnici 7. siječ-
nja 2010., zamjenik jemenskog premijera
R al-Alimi iscrpno je izvijestio kako je Ab-
N dulmutallab postao terorist, ne u Jemenu,
već u Londonu, rekavši kako je “pristupio
A el Kaidi u Londonu”. “Ovaj Nigerijac je
boravio u Jemenu 2004. i 2005. kako bi
L studirao arapski jezik. Živio je u Jemenu
IZ SVIJETA
jednu godinu i za to vrijeme nije imao ek- Eurozona pred raspadom? Već je u studenom objavljeno kako nezapo-
stremističke veze. Od 2005. naovamo, slenost u eurozoni iznosi 10%, no taj su po-
dok je studirao strojarstvo u Londonu, vr- Europska komisija je ozbiljno zabrinuta datak statističari kasnije spustili na 9,9%.
bovan je od ekstremista u Britaniji”, izja- za opstanak monetarne unije i zajedničke Oko 15,8 milijuna ljudi je nezaposleno u
vio je al Alimi za CNN. On je potvrdio da valute, a zabrinutost je potaknuta sve većim zemljama eurozone, izvijestio je Eurostat.
Jemen nije bio obaviješten ni od Britanije razlikama u konkurentnosti pojedinih člani- U svih 27 članica Europske unije ima oko
ni od SAD da postoje određene zabrinu- ca i neravnotežom koja iz toga proizlazi. To 23 milijuna nezaposlenih. Najvišu stopu od
tosti za tog čovjeka je mišljenje, kako piše portal Spiegel Onli- 22,9% nezaposlenih ima Latvija. Među dr-
ne, izneseno u dokumentu Generalne direk- žavama eurozone listu predvodi Španjolska
Ne damo više vojnika – sumrak cije ekonomije i financija, pripremljenom za s 19,5% u prosincu što je za 0,1% više nego
ministre financija Eurogrupe, a u njemu se u studenom. Najnižu stopu nezaposlenosti
Afganistana iznosi strahovanje ekonomista da razlike iz- od 4% drži Nizozemska, a iza nje je Austri-
Francuski ministar vanjskih poslova među pojedinih zemalja koje su uvele euro ja s 5,4% nezaposlenih. Zabrinjava što čak
Bernard Kouchner rekao je da njegova ze- “slabe povjerenje u zajedničku valutu i 21% mlađih od 25 godina nema posao u dr-
mlja neće slati nove vojnike u Afganistan. ugrožavaju opstanak monetarne unije”. Po- žavama eurozone. U Španjolskoj je taj po-
Nove vojne snage za ratni Afganistan po- sebno zabrinjava situacija u Španjolskoj, Ir- datak još porazniji, čak 44%. Tokom pro-
sljednjih mjeseci pokušava skupiti američ- skoj i Grčkoj, koje su proteklih godina imale sinca 2009. je u državama eurozone posao
ki predsjednik Barack Obama. Kouchner značajne proračunske deficite, zadužile su izgubilo oko 87.000 radnika, što je najmanji
je CNN-u tokom siječanjskog sastanka se velikim brojem kredita, a sada ne znaju mjesečni porast još od ožujka 2008. godine.
predstavnika preko 60 zemalja u Londonu kako izaći na kraj s ogromnim manjkom u Stručnjaci predviđaju kako bi se rast neza-
rekao kako Francuzi ne žele poslati više državnim blagajnama. Ekonomski stručnja- poslenosti u državama eurozone mogao na-
vojnika u borbu. Francuski ministar nije ci EU predlažu tim zemljama hitnu sanaciju staviti kroz cijelu 2010. godinu.
isključio mogućnost slanja novih instruk- proračuna i gospodarske reforme, koje će Svjetska banka upozorava da će financij-
tora koji bi vježbali afganistansku vojsku i obuhvatiti mjere poput usklađivanja plaća ska tržišta i dalje biti turbulentna, a privatna
policiju. U Afganistanu se trenutno nalazi sa smanjenom produktivnošću i manjom potrošnja usporena uslijed visoke nezaposle-
oko 3.500 francuskih vojnika, što je čak tri konkurentnošću, a jedna od opasnosti na ko- nosti. Bez fiskalnih poticaja, u drugoj polovi-
puta manje nego što ih je poslala Velika ju treba računati je porast nezaposlenosti. S ci 2010. usporit će se i ekonomski rast. “Na-
Britanija. SAD će poslati dodatnih 30.000 druge strane, od nekoliko se ekonomski žalost, iz ovako duboke i bolne krize ne mo-
vojnika, a NATO i druge partnerske ze- uspješnijih zemalja, Njemačke, Austrije i žemo očekivati oporavak preko noći jer će
mlje obećale su dodatnih 7.000. Nizozemske, traži da potaknu potražnju na trebati godine za ponovnu izgradnju ekono-
Slanje dodatnih snaga je dio Obamine domaćim tržištima, ali i povećaju konkuren- mija i radnih mjesta”, kazao je Justin Lin, 65
nove strategije za zaštitu Afganistanaca ciju u sektoru usluga te provedu porezne re- glavni ekonomist Banke, u najnovijem izvje-
od talibana koji već organiziraju akcije u forme i bolju kreditnu politiku. EK upozora- štaju pod naslovom Globalni ekonomski
samom Kabulu, a ovladali su nad znatno va da članice eurozone nemaju alternativu i izgledi za 2010. Banka upozorava kako treba
više od 50% teritorija. “Mi smo zabrinuti da se sve reformske mjere moraju poduzeti imati na umu da kriza ima za posljedicu stva-
pozicijom Afganistanaca i legitimno iza- što je prije moguće, jer su one “od životnog ranje potpuno izmijenjenog okruženja za fi-
brane vlade Afganistana”, kazao je Kou- značaja za dugoročno funkcioniranje mone- nancije i rast u idućih 10 godina, te zbog toga
chner. Ministar je kritizirao afganistan- tarne unije”. Grčki ministar financija Geor- oporavak ostaje krhak, piše “Jutarnji list”.
skog predsjednika Hamida Karzaija koja ges Papaconstantinou oštro je demantirao Globalni BDP, koji je lani pao 2,2%, ove
je zatražio da međunarodne snage u nje- medijske spekulacije prema kojima će ta ze- bi godine trebao porasti za 2,7%, a u 2011. za
govoj zemlji ostanu još 10 do 15 godina. mlja biti prva koja će napustiti eurozonu i 3,2%. Istodobno, obujam svjetske trgovine,
“Nećemo prihvatiti tako dugo ratovanje”, odreći se eura kao zajedničke valute. nakon prošlogodišnjeg snažnog pada za
kazao je Kouchner i dodao kako se oni Grčka vlada je u teškim problemima, jer 14,4%, ove i iduće godine trebao bi porasti
žele boriti protiv siromaštva te za razvoj zemlja prolazi opasnu financijsku krizu. Iz za 4,3% i 6,2%. Oporavak će se odvijati u
Afganistana. Europske središnje banke stižu oštre kritike dvije brzine. Zemlje u razvoju, ponajprije u
Ne baš legitimno ponovo izabrani af- zbog loše situacije u državnom budžetu, a Aziji, trebale bi zabilježiti rast od 5,2% dok
ganistanski predsjednik Karzai imao je ulice grčkih gradova blokirali su nezadovolj- će bogate zemlje imati skromnih 1,8%. U
velikih problema pri sastavljanju vlade ni farmeri, koji traže isplatu punog iznosa zemljama istočne Europe koje su bile najteže
jer mu je parlament odbio potvrditi čak državnih poticaja, koji kasne više od dva pogođene krizom oporavak će posebno biti
17 predloženih ministara zbog korupcije. tjedna. Kašnjenje je uzrokovano blokadom prigušen. “S obzirom na prezadužen privatni
isplate od strane Europske unije, koja od
Na kraju je uspio sastaviti krhku vladu
koja nema gotovo nikakvu podršku u na- Grčke zahtijeva da konačno sredi baze poda-
sektor regije, slabost bankovnog sektora i za-
duženost kućanstava, oporavak osobne po-
J
rodu i javnosti, a talibani sve više napre-
duju. Uz potpuno destabilizirani susjedni
taka o poljoprivrednim proizvođačima. Javni
sektor u Grčkoj tokom 2009. godine zabilje-
trošnje bit će i dalje slab”, napominje se u O
izvještaju. Rast izvoza kočit će skromna po-
Pakistan, crni scenario iz 2002. o osniva- žio je deficit od 12,7% bruto društvenog pro- tražnja iz Zapadne Europe, glavnog trgovin- U
nju Paštunistana, razbijanju međunarod- izvoda, što je četiri puta više od zadanog li- skog partnera regije. Stoga se u Istočnoj Eu-
no priznatih država Srednje Azije, Afga- mita od 3% za zemlje članice EU, po Maa- ropi ove godine očekuje rast od 1,3%, a u R
nistana i Pakistana, pa kasnije i ostalih, te
uz stalne prijetnje Iranu zbog njegova nu-
strichtskom sporazumu iz 1992. godine.
Prvi puta od kada je zajednička europ-
idućoj nešto brži od 3,5%. Pritom će najbolje
proći Rusija, izvoznica energenata. Svjetska
N
kelarnog programa, ovaj dio svijeta čini ska valuta predstavljena 1999. godine, ne-
zaposlenost u 16 zemalja koje koriste euro
banka očekuje da će novih 64 milijuna ljudi A
se vrlo vjerojatnom pozornicom početka pasti u ekstremno siromaštvo. q
velikog svjetskog sukoba. je dosegla 10%, u prosincu 2009. godine. Pripremio: Faris Nanić L
IZ SVIJETA
Amel Suljović
doista razumio da je apsurd jednak jefti- neorasizma, što je stvar, vrhunac apsurda, buditi, pokrenuti starozavjetne katolike iz
nim ideološkim slatkišima. Ma koliko da čistoga pomodarstva. No nije sve ipak toli- udaljenih švicarskih sela. Minareti su, (za-
su Fukujama, Huntington ili Bernard ko naivno, iako se ta gradacija socijalnoga to se i pišu te “pomirljive filipike”) prilika
Lewis prokazivani kao trećerazredna ukusa želi prikazati kroz činjenicu da eu- da incestuidna, pedofilijska, predemokra-
znanstvena scenografija, europska javnost ropski (prevashodno kršćanski) kontekst tizirana, homoseksualna, kršćanska stvar-
se sporo, ali sigurno preustrojavala u prav- zapravo ovakvim mjerama hoće pomoći nost – barem nečemu protivriječi, kada se
cu antimuslimanske depresije. Možda je muslimanskoj zajednici – da valjda završi pri iole objektivnijoj analizi, više ne može
upravo plestinski kršćanin Edward Said svoj proces tranzicije. Ono što je enfante svesti ni pod fantazmu ili pseudoreligijski
ponajbolje objasnio taj “utjecaj užasa” na teribble Žižek perfidno nazivao “opravda- igrokaz.
tvrdolinijaška stajališta rekavši, kako je nim nasiljem” zapravo je šaljivo mistifici-
Busha na pijedestal dovela upravo tiha, is- rani rasizam… No, istina je zapravo da je Getoizacija bosanskih muslimana
posnička zlovolja intelektualaca koji neće u europskoj svijesti konstantan jedino –
da žive u dosadnom, savršenom svijetu. monizam, čija je osnova rasna, vjerska, pa Jedna stara istočnjačka priča, poučna
Vjerujem da bolju metafora za ono što i nacionalna u smislu da se nacija gotovo kao i sve druge mudrosti koje su nastajale
se dogodilo Europi ne treba tražiti. Kriza poistovjećuje s vjerom. Kao što u SAD-u iz nužde, govori kako je razlika između
identiteta je zapravo čista intelektualna crnci nikada nisu bili dovoljno “nacional- tiranina i potlačenih, neznatna, “koliko
dosada. Raspredati beskrajne priče o plu- no osviješteni”, tako ni europski muslima- sječivo noža” jer će svo to vrijeme koje
ralizmu na račun američke globalne he- ni nisu dobri “Europljani”. Ono što su de- provedu u mrkloj jazbini, sužnji misliti o
gemonije više nije bilo dovoljno. Ulje na cenijama zamjerali “turskom nacionaliz- načinu da i sami postanu tirani, a ne o
vatru je dakako dodao i izbor kardinala mu”, koji je otomanski bajrak (samo) pri- uskraćenoj im slobodi. Dakle, sužanj ne
Ratzingera, koji je u nepunih godinu dana vremeno obojio u crveno, sada se doslov- zaziva slobodu, već novu tiraniju. Primje-
uspio dezavuirati i raskinuti ono što je no dešava u Europi. Švicarski minareti ra je napretek. Najsviježiji je ovaj sa Ži-
njegov prethodnik teškom mukom uspio jednostavno ne mogu biti dijelom europ- dovima koji su svoju nesreću učinili ob-
držati na jednoj prihvatljivoj razini. Za- ske (kršćanske) scenografije. No valjalo vezujućom za narod Palestine. Suština
pravo, kardinal Ratzinger je samo odgo- bi, ne samo za potrebe ovoga teksta, jed- priče koju su, kao pokvarenu fonografsku
vorio na sve glasnije zahtjeve kršćanske nom zauvijek, prokazati jednu vrstu inte- traku, ponavljali europski intelektualci,
Europe koja je “sve potrebnijeg neprijate- lektualaca, koja je za muslimansku zajed- stala je u jednu arapsku hikaju. Zabrana
lja”, kakav paradoks, pronašla u narasta- nicu u Europi pogubnija od svih ultrade- izgradnje švicarskih minareta nije u služ-
jućoj europskoj muslimanskoj zajednici. sničarskih junoša, kontroverznih biskupa bi dezavuiranja religijskoga diskursa, a
Katolički sveti otac je sve češće napa- ili križarskih pajaca čija ikonografija bezu- zarad jačanja svjetovnoga građanskoga
dao “militantne osnove islama”, citirajući vjetno zabavlja dokonu javnost. To su, oni društva. Naprotiv, time se samo želi do- 67
određene ajete (dijelove) iz Kur'ana, koji su pomenuti neoliberalisti, čija umjerenost datno istaknuti graciozna ljepota crkve-
u očima prosječnog europskog katolika tre- zapravo samo zaziva “nesreću”. Oni će nih tornjeva, koji bi bez ove rigidne kom-
bali biti adekvatna potvrda za sve otvoreni- uvijek biti deklarativno protiv svake za- paracije, i dalje memljivo šutjeli u zaleđu
ju kleronacionalističku diplomaciju, koja je, brane, pozivajući se na taj isti dotrajali, (europske) građanske nezainteresiranosti.
suština paradoksa, dolazila iz vodećih ze- bljutavi pluralizam, pa i protiv segregacije No, kakva je korist od švicarske ideo-
malja Europske unije. Ukratko, švicarski švicarske muslimanske zajednice, no svo- loške larme balkanskim “europejcima”?
minareti ili francuska burka su posljednja jim “filipikama” oni prosječnog europ- Značajna, jer su švicarski minareti, fran-
faza “podgrijavanja” novoga europskoga skog kršćanina ostavljaju u onoj vrsti ne- cuska marama te skandinavski “crtači
fantazma koji dakako, kao i prethodni, neće doumice koja samo pojačava bojazan od stripova” dojmljiva prilika za spoznaju
dobro završiti. Ako muslimane, zamjenimo “nedužnog islama”. To je zapravo suština neetičke uloge Europe u genocidu nad
Židovima, vidjet ćemo da je europska uo- ukupne europske smicalice s “musliman- bosansko-hercegovačkim građanima, da-
brazilja oduvijek bila dovoljno aktualna. skim pitanjem i pratećom ikonografijom”; kako u najvećoj mjeri – muslimanima.
Točnije, europski intelektualci su iz švicarski “pasivni huškači” će svojom po- Da nova europska politika prema musli-
pozicije neoliberalizma, došli u poziciju mirljivošću samo dodatno afirmirati, pro- manima, najveći dio svojih ideoloških “su-
J
O
U
R
N
A
L
IZ SVIJETA
flera” ima upravo na Balkanu, svjedoči sve ve. Zabraniti nešto da zaštitiš svoju kultu-
prijemčivija getoizacija bosanskih musli- ru – opravdano je djelo demokracije – ka-
mana, kojima je, nakon “očevida”, i dalje že fra Daniel, i ne šali se, niti najmanje.
ostavljen - vizni harač. Dakako, u skladu s Minareti su simbol džamija u islamskom
francuskim političkim mainstreamom, Sr- svijetu, nastavlja dobri fratar, ali jedno-
bija i Crna Gora su trajno amnestirane za stavno ne postoji teološki razlog zbog ko-
počinjeni genocid nad (pseudo)europskom jeg bi muslimanske kuće molitve na Za-
muslimanskom zajednicom. Na primjeru padu trebale imati takve tornjeve. Da bi
takve europske politike prema Bosni i Her- postali “domaći” u novom ambijentu,
cegovini, koja je išla u pravcu dezavuiranja muslimani jednostavno ne smiju nametati
“muslimanske pozicije žrtve”, možemo da- kulturno nasljeđe svoje pradomovine.
leko jasnije tumačiti cijeli proces “otimanja Oni bi trebali prakticirati švicarski islam
vremena”. Politička kultura koju Srbija za- koji se, jednostavno rečeno, ne protivi
pravo jedina i ima na Balkanu, te nejasna društvu u koji su došli.
orijentacija novopečene bošnjačke nacije za Tako se prema fra Danielu, Švicarska
koju će se na kraju “puta” ustvrditi da je či- se sad zapravo samo pridružuje Saudijskoj
sta ideološka jeres, rezultirali su stvaranjem Arabiji i Afganistanu u zabrani gradnje
– muslimanskog geta na nemirnom “europ- vjerskih objekata onih religija koje su u
skom Kavkazu”. U tom procesu “otimanja manjini. Kad europski muslimani meha-
vremena” koji je bio moguć samo u uvjeti- nički podržavaju ovu deformiranu veha-
ma daytonske političke (luđačke) košulje, To je realan proces kojemu na ruku bijsku teologiju, koja kamenovanjem na
koji su dakako kreirali europski mainstream idu brojna muslimanska krizna žarišta, smrt, krvavim osvetama, prisilnim brako-
ideolozi, bosanska muslimanska zajednica odakle se, po svaku cijenu želi izmijeniti vima i separatizmom svoje sljedbenike že-
je doživjela sudbinu sjevernoameričkih In- lice kršćanske Europe i njenih autohtonih li vratiti u mentalnu prapovijest, izazivaju
dijanaca; prepolovljena je, diskriminirana, vrijednosti. “Oni žele promijeniti naš na- antiislamski osjećaj. Kad europski musli-
getoizirana (u rezervatu), te prepuštena po- čin život, naše vrijednosti, sve ono što mi mani veličaju određene islamske prakse
litičkih skorojevićima koji su, zajedno s jesmo”, rekao je George W. Bush, dan kao što je nikab (pokrivanje lica velom),
“brojnim europskim stručnjacima” od nje nakon terorističkih napada na SAD. Go- oni se automatski isključuju iz europskog
načinili – najrigidniji oblik “banana konfe- tovo isto ponavljaju europski desničari mainstreama. Još kada bi dobri bosanski
deracije”. obilazeći udaljena švicarska, skandinav- pastir muslimanima podastrao formulacije
68 Za što dosljednije “markiranje” nepri- ska ili francuska sela. “švicarskog islama i europskog mainstrea-
hvatljivog islama, iskorišteni su, kao i u ma”, onda bi se cijena muslimanskog pri-
slučaju brojnih zajednica na zapadu, Minareti i žute trake – nema sustva u Europi mogla trajno vezati uz
sljedbenici vehabijsko-selefijskog učenja grižnje savjesti simboliku žute trake na kojoj bi valjda tre-
koji sa tradicijom bosanskih muslimana balo pisati: “I’m muslim, don’t panic.”
nemaju gotovo ništa zajedničko. Jednako glasan u svojim litanijama je No, da drugi dio nakaradnog medaljo-
Zapravo ti “novi i drugačiji muslima- i bosanski kardinal Vinko Puljić koji go- na čine sami muslimani potvrđuje i tekst
ni” postali su suština odnosa koji Europa dinama “ukazuje” na vjersku diskrimina- Dževada Hodžića, kumordinara sarajev-
ima prema muslimanskoj zajednici da- ciju koja se provodi nad katolicima u ske mahalske uleme, koji inzistira na de-
nas. Opasnost paradoksa leži u činjenici BiH. Odnos prema kršćanima u “musli- finiciji da u europskom aktualnom dis-
da će svaki musliman u Europi, uskoro manskom Sarajevu” Puljić nerijetko kursu riječ stranci znači - muslimani. Po-
moći biti potencijalni terorist, prikriveni komparira s pozicijom muslimana u Eu- ruka švicarskog referenduma prema Hod-
sljedbenik Al-Qaide. Za jednu pluralistič- ropi. Muslimani su tako veoma “glasni u žiću analogna je stajalištu švicarskih de-
ki europski prihvatljivu “kristalnu noć” traženju prava gradnje džamija u europ- sničara: “Tko gradi minarete, taj hoće
nedostaje još samo jedan korak; da se na skim zemljama, a ovdje u Sarajevu to ovdje ostati.” Prema tome, zaključuje
ruku ili prsa onih muslimana u Europi, pravo drugima perfidno ne daju”. bošnjački epikurejac - poruka referendu-
koji su se uspjeli zaodjenuti šinjelom lor- Teme o “švicarskim minaretima”, do- ma je da muslimani treba da odu.
da Castelroya, stavi žuta traka s polumje- takao se i paroh sarajevski, otac Vanja Švicarski minareti, oni preostali kao i
secom, kao posljednji korak u ovoj kr- Popović, rekavši da je to pojava koja bi oni koji se više nikada neće napraviti, jeziva
šćanskoj potrazi “za neprijateljima”. Ge- bila identična kako u drugim zapadnim su poveznica sa žutom mizogenom (europ-
J to, vizni harač i žute trake s polumjese-
com čine jednu sasvim razumljivu cjelinu
zemljama, tako i u istočnim. Otac Popo-
vić poručuje Švicarcima da nemaju razlo-
skom) trakom koja je predviđena za svaku
muslimansku djevojčicu koja posegne za
O koja, po potrebi, uvijek može biti pravda- ga “za grižom savjesti” jer zapravo uku- mahramom, nečijom kćeri koja u istospol-
na – židovskim naputkom. pno europsko društvo misli – to isto, sa- noj ljubavi ne prepoznaje novi europski ma-
U Ako prosječan europski građanin da- mo ih još niko nije javno “testirao”. instream. Švicarski minareti, dobro ih za-
nas tako pasionirano učestvuje u raspravi Čak i tradicionalno umjereni franjevci pamtite, oni su početak jednog žutila koje
R o načinu oblačenja muslimanskih žena ili imaju riječi podrške za “švicarsku inicija- od skora svi pomalo osjećamo na svojim
N izgledu njihovih bogomolja, zašto već su-
tra, (s još većim žarom) ne bi nadahnuto
tivu”. Jedan od njih, fra Daniel, na svoje-
mu blogu ističe kako se u modernim de-
grudima, bez obzira na kulturu, boju kože
ili sredinu u kojoj nas zatiče ova priča.
A iznosio razloge – za i protiv – žute musli- mokratskim društvima uspostavlja volja Neka europski ideološki huškači na
manske trake na grudima naših majki, većine, dok manjina ima pravo civilizira- mojoj traci ostave prazno mjesto, sam ću
L očeva, djece ili nas samih? no i argumentirano izlagati svoje zahtje- napisati: “I’m muslim, and I’m proud.” q
IZ SVIJETA
Priča o sevdalinkama: Fata Zupčević umrla četiri dana prije nego što su svatovi došli po nju
U Trebinju gradu
Avdo Huseinović
100 godina od rođenja Mehmeda Meše Selimovića (Tuzla, 1910. – Beograd, 1982.)
Obljetnice rođenja velikih pisaca nig- na sjednici Upravnog odbora Srpske knji-
dje nemaju takvu scenografiju, i nisu pra- ževne zadruge, odgovarajući na optužbe
ćene sa više uzbuđenja kao na Balkanu. da su taj Odbor i njegov predsjednik Do-
Dijelom zbog našeg mentaliteta u kojem brica Ćosić - leglo srpskih nacionalista.
riječi imaju “prejako značenje”, i nerijet- Upravo će taj isti “odbranjeni” Ćosić,
ko znaju da osakate – neoprezne, ali i pročitati njegov “duhovni testament” u
zbog naše iskonske potrebe da jedni dru- kojem, pored ostalog, “naš” Selimović
gima otimamo sve, pa i prošlost. Previra- zapisuje: “Kako u našim književnim pri-
nja oko Meše Selimovića, nauštrb njego- likama naglo dolazi do novih momenata i
vog djela (pa i njega samoga) nisu do da- olakih odluka, a ja ne mislim mijenjati ni
nas prestala, i tko zna hoće li uopće?! svoja uvjerenja, ni stečeno mjesto u knji-
Danas opet, svjedočit ćemo, osporavaju ževnosti kojoj pripadam - može se dogo-
se prava na te idilične proslave. Tako je diti da ja, ili moja porodica, i dalje bude-
proslava stogodišnjice rođenja pisca mo izlagani neprijatnostima nečijih upor-
“Derviša i smrti”, legitimna valjda samo nosti i nerazumijevanja. Da bih zaštitio
u Beogradu, u krugovima SANU-a, kao svoj lični i književni integritet, ja se obra-
da su ti “srpski besmrtnici”, u najmanju ćam Srpskoj akademiji nauka i umetnosti,
ruku čuvari duša svakome koji je ičemu čiji sam redovni član, s molbom da se u
vrijedio na ovim prostorima?! A nije ta- njoj nađe i sačuva ova moja pismena izja-
ko, mada će, čini se, iznova sve leći – na va. Potičem iz muslimanske porodice, iz
72 svoje mjesto. Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam
“Bosna je u meni kao krvotok. Nije to Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok
Darka i Mehmed Selimović
samo neobjašnjiva veza između nas i za- književno stvaralaštvo u Bosni i Herce-
vičaja, već i koloplet naslijeđa, istorije, pohode Selimoviću i njegovoj Darki, do- govini, kojem takođe pripadam, smatram
cjelokupnog životnog iskustva mog i tu- šao i sam Andrić (u pratnji svojega posil- samo zavičajnim književnim centrom, a
đeg, dalekog, koje je postalo moje. Viđe- nog Ljube Jandrića), donoseći mu “zva- ne posebnom književnošću srpskohrvat-
na izvana i bez ljubavi, Bosna je gruba i nični stav” beogradske čaršije, po kojemu skog jezika… Pripadam, dakle, naciji i
teška, viđena iznutra i sa ljubavlju, koju su mu vrata prijestolnice – širom otvore- književnosti Vuka, Matavulja, Sremca,
zaslužuje, ona je ljudski bogata iako i u na, no dakako pod određenim uvjetima. Borisava Stankovića, Kočića, Ive Andri-
sebi nesaznana potpuno”, rekao je Meša Bilo bi posve prazno i neumjesno, da na ća, a svoje najdublje srodstvo s njima ne-
Selimović u jednoj od brojnih lamentaci- ovim stranicama iznova podastiremo ona mam potrebe da dokazujem.”
ja nad svojim zavičajem, u kojemu je da- “opća mjesta” u kojima se zavode bio- Paradoks nastale sitaucije je vjerovat-
nas, nakon ratnog i poratnog ideološkog grafski podaci, kratki isječci iz djela ili no najbolje izrazio Alija Isaković, koji je
uskrsnuća, njegov “kult ličnosti” polako fantaziraju neke (ne)slućene, naučne teze primijetio da je “ironično što najveći srp-
vraćen u realne (prvotne) osnove. Ponaj- koje ne služe ničemu i nikome, osim fa- ski roman 20. vijeka počinje islamskim
prije u vrijeme kada je Selimović, nakon kultetskim relikvijašima, ideološkim vjerskim očitovanjem, Bismillom”. Isa-
(ne)očekivanog uspjeha svojih romana konvertitima koji za potrebe određenog kovićeva ironija nije ničemu doprinijela,
bio sve više izložen javnim (političkim) ideološkog obrasca, povremeno “kidna- dapače, samo je uvećala svu gorčinu izre-
pritiscima. Pisac “Derviša i smrti” se do- piraju” nekog pisca, izvrćući njegove ri- čenoga “paradoksa”.
slovno užasnuo nad zlovoljom sarajevske ječi, tačnije ne prihvatajući iste, kao što U djelu “Ruhani i šejtani kao inspira-
čaršije koja je oduvijek uzimala za sebe cija”, pred sami početak političke i vojne
J ulogu “vrhovnog arbitra”, tvrdeći, u slu-
iluzionisti stvarnost zastiru – maglom.
Ovdje ćemo se radije pozabaviti tim agresije na Bosnu i Hercegovinu, knji-
O čaju glasovitoga romana – da to jedno-
stavno ne može biti njegovo djelo.
pasioniranim odnosom dvaju balkanskih ževnik Nedžad Ibrišimović, ponovo će se
vratiti ovome Selimovićevom “paradok-
čaršija (sarajevske i beogradske) spram
U Selimović je do tada bio poznat tek po Selimovića, odnosa koji su podobro za- su”, no ovoga puta iz jednog potpuno in-
bljedunjavim, socijalističkim pripovjet- mračili stvarni značaj skorašnjeg jubileja. timnijeg ugla: “Mehmedu Selimoviću
R kama koje nisu imale značajniju literarnu jedna djevojčica, muslimanka, Sabiha,
vrijednost. Već krajem šezdesetih godina, haman, nacrta svoju ruku, metne šaku na
N sarajevska javnost je sve glasnija govori-
Duhovni testament
papir, raširi prste pa onda olovkom okruži
A la o Selimovićevom odlasku u Beograd.
Nikada neće biti posve jasno je li upravo
“Ja sam srpski pisac muhamedanske prste, a on ode u Beograd pa sastavi cedu-
lju: Ja sam, napiše, srpski pisac. A Srbi to
vere”, i ovo je rekao Meša Selimović, ra-
L tim povodom iz Beograda (te) 1968., u nih sedamdesetih, prilikom “isleđivanja” jedva dočekaju, umjesto da ga ti mudri
KULTURA
ljudi, sijede glave Srpske akademije lije- Moj muž, Meša Selimović, ostavio je te- Paradoks sa Selimovićem nije usa-
po, ljudski nasavjetuju i reknu mu: Idi ti, stament koji se čuva u SANU i kojim on mljen, ali je najsnažnije prisutan u svijesti
Meša, u svoju Bosnu, tamo je tvoj narod, izjavljuje da pripada srpskoj književnosti, bošnjačke kulturne zajednice koja pod ci-
grehota je i sramota to što radiš, tvoje je i ja moram da poštujem njegovu volju. jenu gotovog podsmijeha ne odustaje od
ime sada čuvenije od svakog drugog ime- Zato i nisam mogla da potpišem ugovor.” amnestije “deklariranog srpskog pisca”.
na muslimanskog, tvome se uspjehu tvoj Otuda se Dušan Stanković s pravom
narod obradovao. Takvih pisaca kao što Ignoriranje činjenica izruguje potrebi da se “sporovi oko Seli-
si ti, mi, Srbi, imamo barem dvadeset, a movića iz sfere kulture prenose na poli-
muslimanski narod samo jednog, tebe.” Možda najinteresantnija Selimoviće- tičku ravan”. “Kada je o Selimoviću reč”,
Jednu godinu ranije, dok se ratna sti- va nefikcionalna knjiga “Za i protiv Vu- nastavlja Stanković, “takvi sporovi uvek
hija sve neumitnije nadvijala nad Selimo- ka”, u kojoj autor raspravlja o ulozi Vuka su se pokazivali kao nedostojni. Pre sve-
vićevim zavičajem, zaslugom, ponajprije, Karadžića u reformi srpskog jezika, po- ga, sa stanovišta vrednosti njegovog dela,
onih kojima je ovaj Tuzlak zavještao svoj najbolje i osvjetljava ideološki obrazac kao i zbog univerzalnosti poruka njegove
“duhovni testament”, pod okriljem sara- po kojemu je Selimović bespogovorno umetnosti kojima se nadmaša svaki lokal-
jevske izdavačke kuće “Svjetlost”, aprila djelovao. Ona je ujedno i potvrda onog ni horizont. Uostalom, i sam pisac razre-
1991. godine, bila je donešena odluka o testamenta kojim je Ćosić slavodibitno šio je eventualne nedoumice svojom ko-
pokretanju edicije pod nazivom “Musli- mahao svebošnjačkim epikurejcima. načnom, testamentarnom voljom.”
manska književnost 20. vijeka”, unutar Za čitatelja vrijedi podcrtati, da to dje- Otuda, nije li vrijeme da se jednom
koje je trebalo da nađu mjesto i Selimovi- lo posredno ruši mit o “srpskohrvatskom” zauvijek paradoks oko Selimovića trajno
ćevi romani. jeziku, jer je sasvim ograničeno na “srp- demistificira. Meša Selimović je pisac o
No, začuđujuće brzo, gotovo ishitre- sku situaciju”, dok o hrvatskoj prošloj, a čijem bi nacionalnom identitetu svi mo-
no, na savjet SANU-ovih spin-doktora, ni onodobnoj (Ilirski pokret) jezičkoj tra- gli ispredati priče danima, no čija djela
Selimovićeva supruga Darka, upućuje diciji nema ni slova. O bošnjačkom stva- neosporno pripadajhu kulturnom identi-
odgovornima u “Svjetlosti” svoje protiv- ralaštvu na narodnom jeziku (alhamijado tetu Bosne i Hercegovine. Selimović je
ljenje tome: “Žao mi je što moram da vas književnost) nema niti riječi. Selimović je mogao sebe “pokloniti” drugačijemu
obavestim da ne mogu da vam dam sagla- u tom dijelu srpskiji povjesničar jezika i kulturološkom (ideološkom) obrascu, no
snost na objavljivanje romana 'Derviš i od zagriženih velikosrpskih propagandi- svoje djelo, bez obzira na želju, nije mo-
smrt' u ediciji 'Muslimanska književnost'. sta iz SANU-a. gao. q
73
Bošnjački književnik Musa Ćazim Ćatić (1878.- 1915.)
Životna priča ovog našeg znamenitog Pa onda, tko je bio neposlušni sin,
Bošnjaka označena je tragedijom od sa- izopćenik i nesretnik? Ćazim zasigurno
mog rođenja do smrti. Godina u kojoj se ne! Stihovi Teubei – nesuh (Pokajanje
rodio je godina okupacije Bosne, u mlada- jednog griješnog pjesnika) su stihovi koje
lačkim danima ga mobiliziraju za vojne da je pjesnik ovjekovječio da u tišini tešanj-
se bori za tuđe interese, a kad je prošao ra- skog harema, pod rascvalim trnom, sva-
tišta vratiše ga kući bolesnog da umre na kog proljeća, odjekuju, ko opomena, za
vlastitoj grudi. Za sebe je govorio: “Siro- sve one koji su griješni prema njemu (čo-
tan, bježe i djevojke od sirotinje.” vjeku i pjesniku) i Bogu.
Po sjećanju Saliha M. Efića iz Mosta- Gospode, evo na sedždu ti padam,/
ra, čije je kazivanje zabilježio Abdurah- Pred vječnom tvojom klanjam se dobro-
man Nametak, potvrđuje se Ćatićev stav tom/ I molitve ti u stihove skladam,/ Pro-
kako je cijeli život ostao zaljubljenik u seć: ”Oh, daj mi smisao za ljepotom!”/
narodnu tradiciju, pogotovo u narodnu Gospode, evo na sedždu ti padam. (…)
pjesmu, sevdalinku, baladu i romancu Gospode, razum prosvijetli mi sada/ I daj
odakle je crpio životnu i umjetničku sna- mi snage, daj mi volju jaku,/ Demone sve
gu i kreativnost. “Pred Drugi balkanski što može da savlada…/ Nek tvoja milost
rat 1913. godine ili odmah u prvim dani- svijetli mi u mraku,/ Gospode, razum pro-
ma rata sjedio sam sa Ćazimom i Salih– Musa Ćazim Ćatić svijetli mi sada!
begom Bakamovićem u bašti kafane Muhsin Rizvić je utjecaj Orijenta u
Evropa. Pod lipom. Bašta je bila puna duše, spoznajući Veličinu Božjeg postoja- Ćatićevom pjesništvu objasnio na način
oficira, većinom Mađara, koje je Austrija nja. Zašto li se onda pjesnik odao boem- kako je turska poezija i njen mistični za-
mobilisala. Ćazim je vrlo živo razgovarao skom životu? Možda iz prkosa prema oni- nos, naslijeđen iz perzijske poezije, utje-
na mađarskom o ljepoti naše narodne po- ma koji su glumatali prave vjernike, a u cali u prvom periodu njegovog stvaralaš-
ezije. Bio se toliko zanio da je i ne osjeća- duši nisu posjedovali iskru pravednosti niti tva. “Pravi domen Ćatićevog stvaranja
jući to uzviknuo na bosanskom jeziku Ljubavi, voljeli su samo sebe. To je bio nalazi se u čistoj poeziji, onoj koja se ne
mađarskom oficiru kojega je bio zagrlio: bunt prema samome sebi i svima onima ko- piše za svijet već za sebe, u poeziji kao
Ama, bolan, ti ne možeš ni osjetiti koliko ji su u vremenskom kovitlacu ostali anoni- aktu rasterećenja i blaženstva. Život ga je
je tu bogatstvo izraza i slikovitosti u sti- mni, ali u Ćatićevom vremenu bili presudni stalno vraćao na zemlju. Zato njegova po-
hovima Đulbehara pod đulom zaspala, za formiranje životnog puta, njegovog i ezija i jeste stalni nemir i dramatičnost
74 đul se truni, đulbeharu budi…” svih onih poznatih i nepoznatih mladića ko- kako doživljajne tako i kompozicione
U Ćatićevim stihovima odslikava se ji pokušaše slobodno misliti život i njegove strukture. Pjesnikova lična drama život-
snaga narodnog duha, naslijeđe pjesnika čari. Lažni principi koje je Ćatić vlastitim nih neispunjenja, promašaja i protivriječ-
Istočnog parnasa, ali i duh novog vremena životom romantično zanesen pokušavao ra- nosti nikad se nije završila. Izlazi su bili
jer su Matoševe, Ujevićeve i Kranjčevićeve zoriti, postavljajući se na samo kormilo ži- samo prividni i privremeni. A ostajale su
ideje moderne bile toliko dominantne da su votne bujice, čijoj silini duša njegova ne oscilacije i dileme kao uvijek prisutna
se reflektirale i u Ćatićevom stvaralaštvu. mogaše odoljeti. Borio se profinjenom sup- forma života, razorna i neumitna.”
Na tragu iznesenog, mogli bismo zaključiti tilnošću, oslikavajući tihe večeri, sutone i Tin Ujević je za Ćatića rekao: “Svakog
kako je Ćatićev, ne samo život, nego i ljepotu beskrajnih pejzaža što su stvoreni sam gledao kao tuđeg. Pred njega, svejed-
umjetnički svijet predstavljao susretalište od Svemogućeg da čovjeku budu utjeha i no, morao sam osjetiti žaljenje i ljudski bol.
Zapada i Istoka. U njegovim stihovima rav- mir za svagda. Ćazim je to osjetio, za razli- Iz njega je izlazi osjećaj Tuge, kao naličje
nopravno obitavaju islamsko-mistična ide- ku od onih kojima nije dano ili ne žele osjećaja goleme životne radosti. Tu su po-
ja, slobodarsko domoljubni zanos i socijal- osluhnuti treptaje proljetnog jutra, skrive- čeci, možda i čitavo objašnjenje najgore
na tematika. Naravno, u vremenu turbulen- nog u krilu nemirne ptice. Ćatić nije samo tragedije, u ovoj tuzi koja rastvara i razara.
tnih povijesnih vremena za jedan život to nesretan zbog sebe i svog života. Ćatića bo- Ćazima sam najprije shvatio kao jednu
nije bilo sretno rješenje. Ćatić je svoju širi- li ljudska bezosjećajnost i ograničenost, ko- opreku. No onda je ta prepona savladana, i
nu morao platiti vlastitim životom. ja u svakom trenu polučuje potrebu za vla- on je bio samo drug. Samo čovjek, jer ni
Bio je vrlo suptilan pjesnik, u tematizi- stitom koristi. A toga bivalo u svakom vak- književnik, što je nešto određeno, nije htio
ranoj ljubavi i slikama pejzaža pronalazi tu, u ovom našem pogotovo. Neshvaćeni biti. Ili, ako je bio pjesnik, značilo je da ho-
ljepotu, smisao života i postojanja u njemu. pjesnik jedino imade beskrajnu toplinu du- će da pjesnički živi. No, što je to pjesnički
J Ćazim, bez obzira na svoju boemštinu,
ostaje zaljubljenik u tradiciju i svoju islam-
še koja i danas pohodi one koji mogu bezu-
vijetno osjetiti Ljepotu kandiljskog žiška na
život? Bijeda? Dozvolite da posumnjam.
Zavladala je Tuga. Tu sam ga razumio dru-
O sku vjeru. U skoro svakom stihu Ćazim se minaretu džamije iz djetinjstva ili onog pr-
vog, prvotnog na tamnom plaštu nebeske
gačije, bez ograničenja. Je li u životu sve
oslanja na islamski svjetonazor, pa i onda saopćivo, ili ljude spaja samo muka?”
U kad pjeva o Kranjčeviću. Duša je bila ispu- daljine. Spoznao izopćeni pjesnik neizmjer- A. G. Matoš je za Ćatića rekao: “Ćatić
njena islamom, a stihovi su samo govorili o nu Božju Dobrotu, Istinu, Pravdu i Razum, je iskren, životan, prirodan… On je od
R onome što je duboko nosio u sebi kao skri- i vlastitu spoznaju pretočio u žubor i trepe- mnogih nas bliži zemlji, tradiciji, ukusu
N veni kandilj vjere svojih pradjedova. Nje-
govi stihovi o Bogu puni su topline i veli-
renje stihova, ostavljajući u amanet onima
što će doći najljepše stihove o Stvoritelju:
naših sredina. On je čovjek zemlje i krvi,
a mnogi su ovi mladići spiritualna bića.
A čajne ljepote Njegove Milosti i Sveprisut- Slava Tebi, u vječnosti Vječni/ Slava Tebi, Ćatić je istinitiji, on više odgovara jed-
nosti. Stihovi Ćatićevi odzvanjaju u ko- Tvorče vasione!/ Tvoj rob kao mali prašak, nom pojmu o narodu i rasi.” q
L smičkom skladu s pjesnikovim titrajima evo/ U besrajnost Tvoga dobra tone. Ajka Tiro-Srebreniković
KULTURA
“Bebanovi” ključevi
Edina Smajlagić
Trećinu života sanjamo. Zagreb, kao i nisi sam! ima i drugih nego ti/ koji nepo- vo se, eto, “nudi i ključeve” pa, navodno,
svi stari gradovi, napučen je dušama mr- znati od tebe žive tvojim životom.” i otvaraju njima vrata za kupnju “prezači-
tvih, a diše s onim živim. Pomisli li tko- Tko to hoće na Tinovu korzu, pred ki- njene” korupcijskim aferama koprivničke
god taknuti u te snove pune patine, prova- nematografom, postavljati brklje i graditi “Podravke”. Gas, gas… a papučica ne ra-
liti vandalski u njih, srušit će i grad u ko- grotla podzemnih garaža!? di! Prodavači i serviseri Hyundaia i
me njegovi žitelji – snivaju. U današnje Sve to gornje lamentiranje, kamo nas Toyote panično traže ključeve rješenja za
su nam vrijeme tek snovi i ostali. Oteli su to stanje “s ruba pameti” – vodi? Plamteći svoje neispravne zračne jastuke i ubacuju
nam milijune kuna, rasprodali tvornice, je, odozgo, s Gvozda, grmio i Miroslav dodatne čelične pločice na papučice gasa
bacili tisuće na ulicu, čak su otimali i – Krleža. “Kak' muž pravzaprav živi, ak' se u automobilima. Ludilo se tržišnog karu-
žito. Dostojanstvo i sjećanja, naše šarene prav zame?” “Furt smo do sad čkomili!” I sela ubrzalo do pogibelji!
snivane laže (našu “tvrđavu sa zastavom to kojekakvim “ordonancima”, “raubšici-
srca”, kako je pjevao Jure Kaštelan) bo- ma i oslima”. “Nemre dale tak!” Ključevi barbarstva
gme im nećemo dati.
Mili bože, kud sam zaš'o? Gradonačelnik nam zagrebački, preda-
Na Tinovu korzu: auto-garaža jući ključeve Zagreba maškarama, izjav-
Ljudi božji! Dobri moji! Je li to onaj ljuje – somnambulno – i pred novinarima
Drobilica je u iverje skršila drvenog naš Agram? Koga smo to pustili da nam (komentirajući, uz besramni smiješak Ka-
trojanskog zeleno-akcijskog konja na Tr- upravlja njime? Nisu to šarene, bučne ramarkove policijske “aktivnosti”), da je
gu pjesnika ilirca, hrvatskog preporodite- maškare, iako im je sada vrijeme! Kome on, Bandić, uvijek “podupirao svaku akci-
lja Petra Preradovića uoči drugog viken- to dadosmo ključe ovog Grada? Pa nas, ju koja je u interesu građana ovoga grada”.
da veljače 2010. godine. Žbirski je zdro- evo, zastrašuje i hapsi, gazi! Pa se još i Pokušao je nedavno saborski zastu-
bila Ustavom RH zagarantirana prava glupavo “pravda” da je to – bilo nužno! pnik SDP-a Nenad Stazić uljudno zamo- 75
građana i Zagreba da protestiraju protiv Ključevima otvaramo i zatvaramo, liti predsjedavajućeg toga dana u našem
bahatosti krupnog Horvatinčićeva kapita- katkad stežemo; u glazbi zadajemo – vio- najvišem demokratskom domu, Luku Be-
la i gradskih potkupljivih birokrata. Od- linski ključ. Ključevi su, metaforički, i bića, da mu dopusti završiti diskusiju.
neseni su ti naši Danajci (uglavnom načini, šifre ili upute kako valja riješiti “Beban” ga je – ušutkao! Ta, nisu li nje-
glumci, zeleni akcijaši), pod punom spre- neki problem, kako se nešto može gone- govi na vlasti! Takve, kao Bebića, često
mom specijalne policije (“k'o lopovi”, tati i odgonetati, oni – ključevi – pomažu “karakteriziramo” kao konzervativce, pa-
kazao bi jetko A. G. Matoš) u reštu i to na u razumijevanju. trijarhalne tipove… i slično. Nazivamo ih
višesatno propitivanje i zastrašivanje. Po- Kada primite svakog dana u ruke snop i: gedžovanima, glavonjama, krkanima,
tvrdivši nam tako da su nalogodavci te ključeva (od svega i svačega) shvatite, sirovinama, nekulturnim… Ama, primi-
gnjusne “akcije” uistinu – “uski ljudi”, a ipak, da su i – teret. I da nas ključevi i smu- tivcima. Previše je tih ružnih riječi, a i
njihovo viđenje ovog grada kao “uske va- ćuju. Suluda navika. Opterećujuća i iritan- takvih “bebana”, nek' ih mutna voda nosi!
roši”. U sitne, sleđene, noćne ure, dok je tna. Sve i pred svima – zaključati. Prevažni Za uvijek im moramo, što prije, zalupiti
nebom ponad Cvjetnog (Preradovićeva) su postali politički ključevi koji nam za- ili zaključati vrata, makar neka vrata.
trga na nebu “mjesec pliv'o i poskaki'vo” gorčavaju, a ne olakšavaju svakodnevicu. Agram je imao, kao i drugi stari sred-
iza fantomskog prozora (već srušene Čuli jeste, nudi naša Vlada mladim njoeuropski gradovi, dugu tradiciju mit-
zgrade u kojoj je živio) bodrio je prote- ljudima i “ključ u ruke”. Potiče ih da ulete nica i gradskih vrata kroz koja su se, uz
stante “kao iz šake prosutim pijeskom” u šake bankarskim špekulantima i građe- obvezne takse, puštali u grad tek po ne-
zvonkim glasom pjesnik buntovnik Vla- vinskoj mafiji, pa ih, po kvadratu stana – kom kodeksu prihvatljivi i putnici na-
dimir Vidrić: “Zdravstvuj(te)!” te doživotne omče oko vrata – namjerava mjernici, i trgovci, i kmetovi koji bi dola-
Opskurna scena. Protestante, u uza-
ma, “k'o tatove” policajci “žustro” skida-
i stimulirati sa po 200 eura. Ne znamo je-
dino s čijih 200 eura!? Onih što ih sada
zili tržiti. Zagrebački turistički vodiči (i
vodičice) obvezno vode grupe turista do J
ju s kontejnera na koje su se popeli da bi
spriječili nastavak gradnje, skidaju i gura-
ubire haračem zaposlenima. Ili? 310.000
nezaposlenih je na burzama rada diljem
kipa isklesanog po Šenoinom romantič-
nom liku iz romana “Zlatarevo zlato”,
O
ju žurno u policijski auto. Hrvatske. Kojim se to mladim ljudima i djevojke Dore Krupićeve na gornjoj stra- U
Kako to ugledni, skromni glumci za- još zaposlenima, onda, nudi famozne ni Kamenitih vrata, a kojima se stiže u
grebački “postadoše meso koje pomrčina “specijalne” ključeve povoljnih stanova? centar starog Gradeca. Pa i do još jednog R
jede”, pitao se ispod klobuka (kao u “Po-
bratimstvu lica u svemiru”) i Tin Ujević.
Neće se tim ključevima moći otključati,
slažu se i brojni tržišni analitičari, sada
gornjogradskog spomenika pjesniku koji
se odmara na klupi i promatra naš uzavre-
N
Hrabreći ih riječima “crnim od dubine”, zamrznuto tržište nekretnina. li grad, kipa pjesnika koji je sam sebe na- A
iz zasniježene Varšavske, iz spomeničke Birokratskom se nevjerojatnom lako- zivao “zagrebačkim fakinom i priležnim
bronce, gordo dovikujući im: “Ne boj se! ćom mijenjaju kod nas zakoni! Grozniča- đačetom”, do A. G. Matoša. “Ko istinu L
KULTURA
gudi” (i Gustlov je životni “ključ”!) “po kod, “specijalni”, i evo već desetak dana i sjećanja: seminar iz Filozofije književ-
prstima gudalom ga biju”. ja, a i moji učenici, sa zakašnjenjem ula- nosti kod pokojnog profesora-pjesnika
zimo u učionice i započinjemo s nasta- Jure Kaštelana. Nestrpljivi studenti če-
I ključevi sjećanja vom jer svaki puta moramo pronaći “od- kaju njegove predavačke “ključeve” za
govarajuću” spremačicu da nam otključa književna djela… Nije nam ih “dijelio”,
I mene ovih dana “ubi” jedan ključ! vrata. I strpljivo čekamo “proceduru” ali naučio nas je nečemu za život važni-
Otuđen mi je u zbornici škole u kojoj ra- izrade kopije tog famoznog ključa. Izlu- jem, neprocjenjivom: da na svoje tvrđa-
dim. Ili se, naprosto, negdje zametnuo. đuje me to, ali se makar djeca vesele. ve stavljamo, hrabro izvjesimo, zastave
Ne znam. No, kako je izrađen u nekom Upravo – “proključaju”. Tako je to u nas, srca!
mutnom poslovnom aranžmanu uprave “ključa” nam jedino gdje ne bi smjelo: na Ne dirajte, zato, ni moja sjećanja, niti
škole i obrtnika-ključara (iako je interni i lotu, na bingu, na kenu. Stružemo, grebe- moje pjesnike. Ni krhke moje kružnice
ne “čuva” prostorije s nikakvim vrijedno- mo… A vjerojatnost za dobitak gotovo snova. Agram je duboko u mojoj bošnjač-
stima, nego otključava tek jedan profe- ništavna. koj duši. S Mihalićevim stihovima vijo-
sorski kabinet i 5 ili 6 učionica) dobio je Ipak, “zagrebem”, ponekad i ja sjet- rim: “Ugasite (i) svijeću, majstore, (ako)
prevažnu “ulogu”. Ključ ima tzv. bar- no, usprkos svemu, u nježna mladalačka došla su ozbiljna vremena!” q
U drugom smo desetljeću 21. stoljeća, a još uvijek nam čak i neki učitelji toleranciju “sole” mržnjom, nerazu-
mijevanjem drugog i drugačijeg
Nedjelatna tolerancija
Neznanjem - otvaramo širom vrata netrpeljivosti i neuvažavanju različitosti
Edina Smajlagić
76
Monstruozna opaska majci jednog nom i zaraslom tlu gluhih i slijepih du- Tu i tamo, slučajno, progovori, eto, po
učenika (još u povjerenju!) izvjesne pro- ša… Djetetu, pogotovu manjinskom dje- koji od roditelja… Sramežljivo, rezervi-
fesorice: “da joj se zacrni kada uđe u uči- tetu, moraju strašno i isključivo, upravo rano, bojeći se posljedica za dijete… Ili
onicu jer tamo sjedi i nekoliko učenika “crno”, zazvučati takve “kvalifikacije” se, a tako je i najlakše, sve uopći i “svali”
Roma!”, zgrozila me, užasnula. Rastuži- njegova učitelja? (Ili se i ono, s vreme- na tzv. školski sustav!
la. Ista je gospođa profesorica, što je naj- nom, radi česta ponavljanja sličnih stavo-
gore, i sama imala u životu podosta trau- va “navikne” na njih, očekuje ih!). Upi- Špiljsko nasljeđe
matičnih doživljaja, od progonstva u vri- tajmo se: Zašto je tako?
jeme Domovinskog rata iz provincijske Sve gornje, za nevolju, nekako je u Zanimljivo objašnjenje eventualnih ra-
sredine u glavni grad, pa rastave, samo- mom iskustvu koincidiralo i s 27. siječ- zloga netolerancije prema drugom i druga-
hranog majčinstva i dr., tako da je za oče- njem kada je obilježavana 65. godišnjica čijem dala je TV gledateljima, a prigodom
kivati da je upravo ona trebala razviti i holokausta, odnosno prodora Crvene ar- svečanosti obilježavanja strašnog genocida
podići prag tolerancije, biti osjetljivija na mije i oslobađanja preostalih logoraša iz nad Židovima u Drugom svjetskom ratu
rasne, nacionalne, vjerske razlike! Nisu koncentracijskog logora Auschwitz. Čuh psihologinja dr. Mirjana Krizmanić. Strah
ništa manje šokantni niti vulgarni “ko- tada, istina, u javnim komentarima na TV od drugoga i drugačijega, parafraziramo,
mentari” (koji bi da su duhoviti), intelek- i radiju, i da nam je školski sustav počesto nosimo od špiljskih vremena. Drugačiji čo-
tualaca (sic!) i to još učitelja - profesora opterećen stereotipima, da se ne uči i ne vjek je drugačije mirisao, izgledao…
da “sada čak niti - ,oni' (tj. muslimani) ne- obilježava to strašno iskustvo… Je li moguće i spomenutu našu, s po-
maju za uzdržavanje dvije, tri žene u ovo Kako to da s takvom lakoćom prelazi- četka teksta, profesoricu “pravdati” i ta-
J vrijeme recesije”! Po gluposti, neznanju i
primitivizmu – podjednako su zli ili ne-
mo preko i udžbeničkih i pojedinačnih,
nastavničkih, upitnih, isključivih i neljud-
kvom – atavističkom – argumentacijom?
Velika je uloga svih javnih osoba;
O kulturni u svojoj stereotipnoj neinformi-
ranosti o drugome i tvrdokornosti i zatu-
skih uvjerenja? Toleriramo ih, prešutno,
ne komentiramo glasno? Povjesničari,
one, jednostavno, moraju znati provoditi
ono što je ozakonjeno. Ili ih drugi odgo-
U canosti stajališta. Takvi stavovi rijetko ili pisci udžbenika… korigiraju sve češće, vorni moraju na to upozoriti. Puno je pri-
nikada ne bivaju prokazani niti sankcio- pod pritiskom javnosti, makar i zakašnje- mjera i u školama te nekakve nedjelatne
R nirani moralnom opomenom. (Nikako lo, pisanu riječ, poruke iz udžbenika. One tolerancije, šutnje i okretanja glave od
N nismo za bilo kakvo ograničenje ili, ne
daj Bože, kažnjavanje za sve kreativne,
poruke, koje mi se čine pogubnijim, a
“sugestivnijim”, jer su izrečene u direk-
onoga što nije niti moralno, ni časno, a ni
odgovorno. Nema ni usmjeravanja, pisa-
A duhovite kritike, pa i najciničnije. Govo- tnom kontaktu s djecom od ljudi u koje nih sadržaja, kojima bi se u nastavi u ško-
rimo o odgoju mladih ljudi!) Netoleranci- učenici imaju povjerenja budući da su im lama mladim ljudima neke teme naglasi-
L ja “legne”, ponekad se i razvije, na plod- to učitelji, rijetko kada komentiramo… le… Ovih je dana, kada smo se prisjećali
KULTURA
Mediji čine dosta pojit će se tada tom čistoćom, jasnoćom. gradni i razorni zamah divljanja naciona-
Nudi li im se mržnja, netolerancija, uvrede i lizma u 20. stoljeću.
Ne može se reći da tim pojmovima u poniženja zauvijek će se zagaditi bistra Futuristi počesto ističu da će se u našem
medijima nije dano dovoljno pozornosti. dječja duša! Bezidejnost, blokada i “geto u stoljeću intenzivirati (zbog porasta migraci-
Slušali smo tako, u istu tu srijedu, 27. si- glavama” potaknut će u tim dušama umje- ja svjetskog stanovništva), a i multiplicirati
ječnja 2010., na Međunarodni dan holoka- sto željene tolerancije: ksenofobiju, rasi- problemi nacionalizma. Ne bi nas to trebalo
usta, i to na nacionalnom Prvom programu zam, sebične interese, pohlepu… Možda i zaskočiti nepripremljene. Materijalno – ono
HTV inspirativnu, edukativnu emisiju no- gurnuti u neki novi genocid! što posjedujemo, usrećuje sve manje ljudi.
vinara Augustina Bašića “Ekumena”. Krajnje je vrijeme da slučajevi koje Političke strategije usrećivanja masa,
Ugledni teolozi, raznih konfesija, razgova- spominjemo ostanu rijetkost, nešto što pri- usmjeravat će se na rekreaciju, obiteljske
rali su o temi “Vjerska tolerancija u seku- pada raspadnutoj, teoretičar kulture R. Wi- vrijednosti, očuvanje okoliša. Ipak nas, op-
larnom društvu”. Debatiralo se o odnosu lliams bi kazao - selekcioniranoj - prošlosti! timistično i doduše kontradiktorno gornjim
sekularnog i sakralnog u suvremenom hr- Tolerancija i jest ispitivanje granica stavovima, promicatelji budućnosti “uvje-
vatskom društvu. I često su uz toleranciju podnošljivosti, snošljivosti nečega ili ne- ravaju” da će taj futur biti – “carstvo uma”!
spominjane i riječi: strah, politička država, koga – drugačijeg, drugog. Naučiti valja Time se i školama i učenju daje iznimno
nadmoć kolektiviteta nad pojedinačnim. tolerirati i radovati se pomicanju granica važno, počasno mjesto. A što sve danas mo-
Ponavljam jedan od niza komentara, a koji slobode. Mladi ljudi će spoznavanjem o žemo čuti, pokatkad, i od učitelja u školi,
je i odgovor, čini mi se, na moje dvojbe i trpljenju grubosti, poniženja, zvjerstava napisah u uvodu! (Destrukciju, nehuma-
nelagode u svezi sa školom: Kada ne zna- koje su prije nepuna dva desetljeća izdrža- nost, zagovor “sortiranja” ljudi). Koraknuli
mo, otvaramo vrata predrasudama! U tra- le mnoge od žrtava balkanskog ratnog kla- smo u drugo desetljeće 21. stoljeća, a u gla-
ženjima istine na odgovore u postizanju nja i ubijanja, shvatiti da su jednako uža- vama je nekih još, kao u glavi Marije Tere-
sklada između duhovnosti i materijalnog sne kao i holokaust. Valja umnogostručiti zije u 18. stoljeću, “mutno” čime to valja
svijeta – nikada se ne bi trebalo ništa na- napore da se razotkriju “strategije” sile, nahraniti buduće generacije. Tim mladim,
metati. Valja činiti dobro, harmonično ga uzurpacije, barbarstva i na njima gradi (po gladnim znanja dušama, a koje moramo na-
promicati. Zagovarati pluralitet. Williamsu) novi “osjećaj vremena” koji hraniti kruhom, dobrotom i jednostavno-
Poruke koje današnje generacije pone- mora biti humaniji, tolerantniji. šću, nudimo industrijski proizvedene ili ba-
kad, na nesreću, čuju u nekim od učionica A zbog kojekakva “čitanja” realiteta, jate kolače, trujemo ih predrasudama i po-
padnu na njih, sruče se na njih kao kamenje. eto, vidimo i neki učitelji čak i toleranciji gubnom netolerancijom.
Daleko su od snošljivosti, prihvaćanja dru- dodaju “amalgame” mržnje, nasilja (poka- Naš, ljudski, egocentrizam i uvjerenje da
gačijih običaja, uvjerenja, mišljenja. Milja- zivanja moći!) pa se, umjesto da se šire smo najumniji na planetu postat će upitni bu-
78 ma daleko od pomirljivosti i liberalnog sta- granice slobode, tolerancija deformira, po- du li sateliti “otkrili” negdje, u prostranstvi-
va, vode u nepomirljivost, netrpeljivost i staje svoja suprotnost. Jest atak na Drugo- ma tame i beskraja svemira, nešto ili nekoga
nesnošljivost i počesto zagluše. Vrednote, ga i Drugačijega. Jest otrov koji nemilice, umnog! Tako nas “tješe” proricatelji buduć-
koje se djelatno živi i svjedoči daju nam bez osude, na žalost, siju čak i - učitelji. nosti. Ipak, kada ono, što nam je Bog daro-
identitet, dostojanstvo, pravo da se nazove- vao – hormon ljubavi kojim majke ljube svo-
mo ljudi. Vokacijom, učitelji svoja uvjere- ju novorođenčad - budemo “stimulirali” i u
Carstvo uma
nja demonstriraju pred mladim ljudima. radu u školama s mladim ljudima te ih znali
Velika je to obveza, zahtjev, odgovornost. I Francuski simbolistički pjesnik Paul naučiti dobroti, multikulturalnosti, toleranci-
ponos, čast, najljepša nagrada. Živi li se Valery je ushićen zapisao:”Ni budućnost ji… preživjet ćemo kao vrsta! I “vidjeti” tu
kreativno i to najbolje što se zna, vidjet će i nije što je nekoć bila!” Sigurno tada nije obećavanu, bolju, ljepšu – budućnost. To ta-
prepoznati upravo ti mladi u školama, na- ni mogao, među ostalim, slutiti ni retro- ko priželjkivano “carstvo uma”. q
Teoretičar kulture Raymond Williams (u knjizi naslovljenoj “The Long Revolution” u poglavlju “Analysis of Culture”) još nam
je krajem 70-ih godina 20. stoljeća ponudio tri definicije u kategoriziranju kulture. Jedna je kultura koja se definira kao “proces
čovjekova usavršavanja”. Druga definicija, tzv. “dokumentarna”, neka je vrst po Williamsu, “detaljne evidencije misli i iskustava
ljudi kroz povijest”. Treću, pak, definiciju taj teoretičar kulture drži “posebnim načinom života koji saživljava ne samo u umjet-
nosti i mišljenju, nego i u institucijama i svakodnevnom ponašanju”. Ili, na drugom mjestu, “proučavanjem odnosa između sastav-
nica čitavog načina života”. Kada govori o učenju i to o učenju poštovanja kulturnih vrijednosti, ali i svih vrijednosti nekog vre-
mena, Wiliams zagovara učenje na primjerima koji će nadilaziti vlastiti kontekst i tako osvijestiti širenje prostora opće ljudskosti.
J Za primjer, književni i školski (!), nudi, uz ostale, i Sofoklovu tragediju “Antigona”. Napominje da je moguće vidjeti i potrebu
buduće publike za osobnim tragedijama lica u toj starogrčkoj drami… (Opća su to mjesta, učitelji ih moraju poznavati, zapisani
O su im i u razradi te nastavne jedinice u udžbenicima.) Iz tog konkretnog primjera R. Williams sažima konstataciju da je Sofoklova
poruka – djelatna i to u različitim vremenima i društvima. Bez poznavanja umjetnosti i teorija neće se moći upoznati niti zajed-
U nica, društvo u kojemu živimo. (Zasebno promatrane djelatnosti: ekonomski ustroj, tj. industrijski razvoj, društvene vrijednosti,
vrste vlasništva…, tehnički napredak, pravni sustav, pa i institucije novinstva, nakladništva, kazališta…, tvrdi Wiliams, imaju po-
R dudarnosti. No, one ponekad ukazuju i na neočekivana razilaženja. Prošlost se “rekonstruira” apstrakcijom, nataloženo iskustvo
N postaje sastavnicom aktualne stvarnosti. Sadašnjost se, pri dekonstrukciji, nekako otapa i ne čini složenom cjelinom.
S novom generacijom započinje i novi postupak selekcije pojavnosti, a on (postupak selekcije) mijenja i vrednovanje, odstu-
A panje od ranijih vrijednosti. Uvijek će se starije generacije pitati zašto mladi – primjerice – ne čitaju ono što su oni čitali. Bilješke
o prošlom, doprinos prošlog, ali i odbacivanje nekoć življene kulture “formiraju” novu strukturu osjećaja.
L
PRIČE IZ BOSNE
Rehabilitiran sandžački heroj iz Drugog svjetskog rata: Aćif-efendiju strijeljali partizani zato što je narod spasio
od četničkog pokolja
Priča o Aćif-efendiji
Avdo Huseinović
razbili. Kod ubijenih zločinaca su u nji- milicija u Sandžaku doživljava kraj. Ali, Aćif-efendija Hadžiahmetović nije
hovim “janđicima” (torbama) nalazili ve- treba istaći da dok su postojale ikakve iza sebe ostavio potomstvo. U braku s
like eksere “ćuprijaše” kojim su htjeli da šanse i mogućnosti da se brani Sandžak, Mahijom-hanumom nije imao djece, pa
Muslimane zakivaju na krstove kada njeni pripadnici su pružali otpor. Krajem su usvojili malog Ćamila i Mejremu iz
osvoje grad. Pešterci, koji su došli iz 1944. vođene su žestoke borbe sa parti- Đakovice. Partizani su strijeljali sve naj-
pravca Jasenovka, Požege i Vareva su zanima koji su ojačani krenuli da defini- uglednije Pazarce toga vremena i mnoge
protjerali četnike preko sela Vojnica i Vi- tivno slome otpor sandžačke Milicije. Bošnjake iz drugih sandžačkih gradova
dova u pravcu Raške. Hrabre Albance je Partizanske divizije prodiru krajem 1944. koje su dovodili u Pazar. Među nevino
tada predvodio legendarni Šaban Poluža, dublje u Sandžak i uspjevaju poraziti pri- ubijenim Sandžaklijama nalazio se i ra-
koji je sa svojim ljudima zaduzio Bošnja- padnike Milicije u svim većim gradovi- hmetli Osman Zvizdić. Ovaj čovjek se
ke ovog kraja za sva vremena. ma: Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Pri- nikada nije bavio politikom, svi su to
Nažalost, o ovome čovjeku se danas jepolju, Bijelom Polju i Priboju. Prvih znali u Sjenici. Međutim, partizani su ga
u Pazaru malo zna, izuzimajući starije dana augusta 1944. godine, partizani Pe- ubili jer je Osman posjedovao veliku
Pazarce koji se sjećaju tog vakta. U bitci ke Dapčevića prelaze iz Crne Gore u imovinu, a nije im odgovarala ni činjeni-
za slobodu Novog Pazara pala su 144 Al- Sandžak i u selu Lukare i na planini Ro- ca što je upravo Osman bio rođeni brat
banca. Mezarevi ovih šehida i gazija na- gozni ubijaju 200 albanskih vojnika čuvenom Hasanu Zvizdiću, koji im je to-
laze se na najvećem pazarskom mezarju (žandara). Pekini partizani su isključivo liko muke nanio tokom rata. Kada su čet-
Gazilaru. Sa junačke Pešteri stiglo je oko napadali na pripadnike Muslimanske mi- nici prestali sa klanjem, započeli su par-
2.000 naoružanih Bošnjaka koje je pred- licije, dok su izbjegavali četnike koljače tizani da se obračunavaju sa Muslimani-
vodio čuveni Mula-Jakub iz junačkog Pavla Đurišića. Zbog velike koncentraci- ma. Oni su ubijali samo odrasle, umne,
Biševa. Četnici su u toku ovih 65 dana je njemačke vojske u Novom Pazaru kra- viđene ljude, one koji se nisu slagali sa
(od 2. oktobra do 7. decembra 1941.) or- jem rata (masovno su se povlačili iz Grč- komunističkom ideologijom. Njih su
ganizirali tri napada na Pazar, a Musli- ke), saveznici ga bombarduju tri puta. ubijali po jednostavnom postupku. Od-
manska milicija, na čelu sa Aćif-efendi- Međutim, tada je poginulo preko 200 vodili su ih iza kuće, hapsili na brzinu,
jom, izvela je jedan jak kontranapad na Bošnjaka. Istovremeno, potpomognuta saslušavali “sudili”, osudili i strijeljali...
grad Rašku. Tada se u bitkama kod Raš- savezničkom avijacijom, Pazar napadaju Ovaj komunistički genocid je znatno ma-
ke istakao “junak na bijelom konju”, partizanske Druga proleterska, V, XII i njeg obima, ali po kvalitetu daleko teži.
Džemail Koničanin koji je predvodio XXII divizija. Nakon žestokih borbi par- Tako je na Hadžetu u Novom Pazaru ubi-
borce tutinskog kraja. Treći napad na tizani Ibarskog odreda (u čijim redovima jen veliki broj šehida, ljudi koji su neduž-
Novi Pazar je bio specifičan. U njemu su je bilo mnogo četnika-pokajnika) i Golij- no platili ceh zato što su se borili protiv
80 učestvovali i Njemci, koje su četnici pre- ske čete napadaju Nijemce kod sela Prče- četnika. Četnike su partizani Peke Dap-
varili jer su ih obavijestili da grad drže nove, i sutradan, 28. novembra 1944., čevića hvatali, iz šume dovodili, sasluša-
komunisti. Čim je napad počeo, oko de- Pazar je bio opkoljen, a Nijemci se, za- vali i dobro im prstom priprijetili da se
vet sati 4. decembra 1941. godine, Njem- jedno sa pripadnicima Muslimanske mi- ne šale i ne vraćaju u četnike. Njima je
ci su otkrili prevaru i vratili se u Rašku licije, povlače u pravcu sela Vidovo, je- bio oprošten svaki grijeh! Jer, novembra
zajedno s četnicima. dinim slobodnim putem koji vodi ka Sje- 1944. godine su amnestirani četnici, ali
Nakon što su prestali četnicki napadi nici. Na putu od Pazara ka Sjenici, neki ne i Bošnjaci.
na Pazar, Sandžak i njegov glavni grad borci su se izdvajali i odlazili u pravcu Pazarcima je trebalo skoro 50 godina
postaju područje veće aktivnosti srpskih i Kosova, Grčke i Albanije. da smognu snage i rehabilituju Aćifa-
crnogorskih komunista koji za partijskog Poslije 1.290 dana partizani su ušli u efendiju koji predstavlja jedan od najsvi-
sekretara Oblasnog komiteta KPJ za San- grad. Ovim putem su se povukli braća jetlijih likova novopazarskog kraja. Mu-
džak postavljaju čuvenog Rifata Burdže- Biko i Deko Drešević i Hasan-aga Zviz- slimanski narod je to učinio preko svojih
vića Trše, koji je uživao povjerenje par- dić, prvak iz Sjenice. Sa braćom Dreše- predstavnika u Muslimanskom nacional-
tijskog rukovodstva iz Beograda. Među- vić je pošao i Aćif-efendija, ali je prema nom vijeću Sandžaka 11. maja 1991. go-
tim, protiv njega su bili crnogorski ko- priči preživjelih očevidaca, promijenio dine. Zvanična historija je skoro 50 godi-
munisti kojima nije odgovarala Rifatova odluku i u zadnjem trenutku riješio da se na namjerno prešutkivala istinu i zlona-
borba za bolji položaj Bošnjaka-musli- vrati u Pazar. Tada se Aćif obratio Biku mjerno prikazivala bošnjački musliman-
mana u poslijeratnoj Jugoslaviji. Bio je riječima: “Ja se u Pazar vraćam, pa nek ski narod kao izdajnički i zločinački.
jedan od glavnih zagovornika autonomi- bude šta će biti.” “Nemoj Aćife, ubiće te Godinama su nam nametali osjećaj krivi-
je Sandžaka. Crnogorski komunisti ga komunisti!”, upozoravao ga je Biko. ce. Prezirali su nas i ponižavali, a mi smo
J proglašavaju "Turčinom, izdajnikom re-
volucije". Oni su se plašili da bi Rifat
“Ako sam kriv, nek me ubiju, ali ja se ne
osjećam krivim, ni pred Allahom dž. š.,
šutjeli. Željeli su izbrisati svaki trag isla-
ma u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i da
O svojim uticajem mogao stvoriti pokraji- ni pred narodom”, bile su Aćifove zadnje nas kulturno potčine (asimiliraju). Zato
nu Sandžak nakon rata, što njima nije ni- riječi pred rastanak sa svojim borcima je ova historijska Odluka o rehabilitaciji
U kako odgovaralo, pa su ga u saradnji sa koji su krenuli ka Grčkoj. U Đakovici se Aćifa-efendije definitivno razbila svaki
četnicima likvidirali zajedno sa Vladimi- predao partizanima, odakle su ga sprove- osjećaj krivice i izazvala pravu euforiju
R rom Kneževićem Volođom i Tomašem li u Novi Pazar. Aćif-efendija, sandžač- među Bošnjacima Sandžaka i Bosne.
N Žižićem, 2. oktobra 1942. godine u selu
Trnovu kod Mrkonjić-Grada.
ka-bošnjačka legenda, strijeljan je 1945.
na Hadžetu, mjestu gdje je pogubljeno
Aćif-efendiji i svim sandžačkim branite-
ljima izginulim u Drugom svjetskom ratu
A Kako se rat približavao kraju, a nje- preko 1.500 uglednih i nevinih Bošnjaka. danas se redovno u Pazaru i drugim san-
mačka vojska doživljavala poraze na Sa Aćif-efendijom je strijeljan i Ahmet džačkim gradovima bez straha prouči Fa-
L svim frontovima, tako i Muslimanska Daca, predsjednik pazarske općine. tiha. q
SINE IRA ET STUDIO
2. Neki autori u 20. stoljeća, osobito s obilježio svojim utjecajem sve druge jezi-
engleskog i francuskog govornog područ- ke islamskih naroda. Arapsko pismo je
ja, smatrali su da su kultura i civilizacija danas pismo većine (ali ne i svih) islam-
sinonimi. Nema nikakve razlike između skih naroda. Arapska materijalna kultura,
sadržaja tih dvaju termina. Među ovim književnost i sekularna znanost su tako-
autorima prednjače kulturni antropolozi. đer imali velik utjecaj na kulture islam-
3. Neki filozofi povijesti iz 20. stolje- skih naroda te je to vidljivo i na jezičnom
ća smatraju da je civilizacija negativan planu.
pojam koji označava dekadentnu, propa- Pripadnicima arapskog naroda obično
dajuću fazu povijesti nekog društva, dok se smatraju svi oni kojima je arapski ma-
je kultura pozitivan pojam koji označava terinji jezik (i muslimane i kršćane), uz
cvatuće razdoblje tog društva. izuzetak Židova i Druza, kojima je arap-
Također bih želio spomenuti još jedan ski materinji, ali se računaju kao posebne
oblik upotrebe pojmova civilizacija i kul- etničke zajednice. Arapi su većinsko sta-
tura koji se nalazi izvan gore navedene novništvo Sirije, Jordana, Iraka, Egipta,
sheme U literaturi se naime riječ civiliza- Libanona, Sudana, Libije, Tunisa, Alžira,
cija često koristi za označavanje materi- Maroka i Mauritanije te Saudijske Arabi-
jalnih temelja neke zajednice, dok se kul- je, Jemena, Omana, Katara, Bahreina,
tura upotrebljava kao zajednički termin UAE i Kuvajta. U tim zemljama arapski
za skup duhovnih vrijednosti neke zajed- je službeni jezik. Pripadnici arapske ma-
nice. Takav način upotrebe riječi kultura njine su prisutni u Izraelu, Turskoj, Iranu,
je vrlo čest u hrvatskom jeziku: npr. usko Afganistanu, Indoneziji, Etiopiji, Džibu-
značenje riječi hrvatska kultura (isključi- tiju, Somaliji, Senegalu, Maliju, Nigeru,
vo nematerijalna baština). Prema takvom muslimanska zemlja. Tako bi pridjev Čadu, Nigeriji, Ugandi, Keniji, Tanzaniji,
shvaćanju islamska kultura obuhvaćala bi “muslimanski” u ovim sintagmama ozna- Madagaskaru te Europi. Broj Arapa pre-
duhovno nasljeđe islamskih naroda (reli- čava da je riječ o zemljama gdje su musli- ma ovoj definiciji procjenjuje se na 175
giju, filozofiju, književnost, umjetnost), mani većina bez obzira na stvarni utjecaj milijuna, što predstavlja najveću islam-
dok bi termin islamska civilizacija ozna- religije islama, a pridjev “islamski” bi sku etničku skupinu na svijetu. Porijeklo
čavao materijalnu stranu njihovih dosti- značio da je religija islam, obično njena ovako shvaćenih Arapa je mješavina
gnuća (graditeljstvo, državu, vojsku, konzervativna praksa, prevladava. Pri- izvornih Arapa s Arapskog poluotoka i
82 oblike privređivanja, tehnologiju, kvali- mjerice, moglo bi se reći da su Turska i domorodačkog stanovnika na područjima
tetu svakodnevnog života). Azerbajdžan muslimanske, ali ne islam- koja su Arapi osvojili te doseljenika iz
Imajući u vidu definiciju kulture i ci- ske zemlje. Iran i Afganistan su pak drugih područja. Arapi prema toj defini-
vilizacije možemo pojednostavljeno reći islamske zemlje. Međutim, ovi se atributi ciji su dosta inkluzivna etnička zajednica
da je cilj proučavanja islamske civilizaci- danas najčešće upotrebljavaju kao sinoni- jer vrlo lako u svoju zajednicu asimiliraju
je stjecanje osnovnog znanja o duhovnom mi, npr. Organizacija islamske konferen- na područjima gdje su većina pripadnike
i materijalnom nasljeđu i suvremenosti cije koja obuhvaća zemlje različitog stup- drugih etničkih zajednica koji govore
muslimanskih naroda i muslimani ili još nja utjecaja religije islama. arapski. Npr. Crnci, muslimanski doselje-
jednostavnije osnovnih podataka o ono- Uz spomenute pojmove važno je spo- nici s Kavkaza, dio berberskog stanovniš-
mu što su na različite načine stvorili i menuti još jednu sintagmu: islamski (ili tva te se može reći čak da su Arapi višera-
stvaraju pripadnici muslimanskih naroda muslimanski) svijet. Ta sintagma obu- sna etnička zajednica. Velik je i broj ljudi
(etničkih zajednica) i muslimani. Mislim hvaća sve države gdje muslimani tradici- na svijetu koji se arapskim služi kao dru-
da je važno razlikovati ova dva pojma: onalno žive u većini ili značajnom broju. gim jezikom, najčešće kao službenim ili
pripadnici muslimanskih naroda i musli- U širem značenju može značiti sva po- jezikom komunikacije: irački Kurdi, Ber-
mani (sljedbenici religije islama). Naime, dručja na kojima žive muslimani, dakle i beri u Sjevernoj Africi, Crnci u Sudanu.
muslimanski narodi (etničke zajednice) ona gdje su oni manjina ili zanemariva Najšira definicija pojma Arapin obuhva-
su oni u kojima je islam dominantna reli- skupina – što danas predstavlja veliki dio ća zapravo sve stanovništvo država u ko-
gija te su svi njihovi pripadnici, bez obzi- naseljenog područja na zemlji. Za global- jima je arapski službeni – prema toj defi-
ra na svoju religiju ili filozofska uvjerenja nu zajednicu muslimana upotrebljava se niciji Berberi i Kurdi su također Arapi!
htjeli-ne-htjeli civilizacijski vezani uz kur'anski arapski termin umma (ummet). Neki pripadnici tih skupina (najčešće u
J islam. S druge strane, muslimani su pri-
sutni i kao manjina u drugim narodima
Sjevernoj Africi prihvaćaju takvu identi-
fikaciju). Ipak, postoji i postoji i konzer-
Arapi – tko su oni?
O gdje islam nije dominantan. Izučavanje vativnija definicija Arapa. Arapima u
islamske civilizacije bi trebalo, barem na- Budući da je arapski jezik idiom užem smislu smatraju se samo izvorni,
U čelno, obuhvatiti i jedne i druge. Važno je Kur'ana, Hadisa te jezik islamskih vjer- domorodni, stanovnici Arapskoga poluo-
napomenuti da neki autori upotrebljavaju skih znanosti dan danas, zatim jezik pri- toka (Džezirat al-arab, “Otok Arapa”) i,
R riječ islam, koji inače označava islamsku rodnih znanosti u islamske civilizacije do ponekad, potomci iseljenika s Arapskog
N religiju, kao sinonim za sintagmu islam-
ska civilizacija. Također, dobro je znati
19. st. - ali i jezik državne uprave multiet-
ničkog Islamskoga Carstva koje je nasta-
poluotoka u drugim zemljama u kojima
se govori arapski. Ti su iseljenici veći-
A da neki razlikuju između pridjeva “musli- lo u 7. i 8. stoljeću kao prva islamska dr- nom napustili Arapski poluotok u vrijeme
manski” i “islamski” u sintagmama poput žava – arapski jezik je stekao primat me- širenja islama i islamske države tijekom
L islamski/muslimanski svijet, islamska/ đu jezicima muslimanskih naroda te je 7., 8., 9. stoljeća, ali i kasnije. q
ŽIVJETI XXXX
ISLAM
Islamske teme
pred preklinjanjem svoga časnoga amidže doživljava pravi debakl. Gomila ga dočeku- počela širiti i izvan mekkanskog područja.
Ebu Taliba, koji, nažalost, nikada nije po- je psovkama, najružnijim uvredama i ka- Ako u Taifu nije imao uspjeha u jednom
stao musliman, iako je sve do svoje smrti menicama. Samo što ga nisu i ubili. No, i za drugom gradu će doživjeti puni i konačni
svim sredstvima štitio svoga sinovca. taj slučaj se veže jedno fantastično svjedo- uspjeh svoje misije! Nekoliko je hodoča-
Muhammed a.s. nije imao drugog čenje o Muhammedovoj a.s. osobnosti. Na- snika iz Jesriba, kasnije Medine, saslušalo
oružja osim Istine, a to i jeste najmoćnije kon neuspjeha misije u Taifu i potpunog Muhammeda a.s. prilikom njegovih stal-
oružje. Neki koji su u početku bili žestoki razočarenja u svoje sugrađane, Muhamm- nih propovijedanja za vrijeme hodočašća i
neprijatelji islama postajali su njegovi med a.s. izriče poznatu molitvu: “Kod Tebe odlučili ga priznati Poslanikom. I ne samo
gorljivi sljedbenici kada su bez predrasu- tražim utočište Bože moj protiv svoje sla- da su ga priznali nego su ga sljedeće godi-
da poslušali kur'anske riječi. Takav je bio bosti i nemoći. Ako nisam izazvao tvoj ne pozvali u svoj grad, zaklevši mu se da
slučaj i sa Omerom r.a. U početku je spa- gnjev, ja se ne bojim. Tražim utočište u će ga štititi vlastitim životima, a sav svoj
dao u red najžešćih neprijatelja islama, a svjetlosti Tvoga lica kojim razbijaš tmine i imetak staviti na raspolaganje za misiju ši-
kasnije je zbog svojih zasluga za širenje uspostavljaš dobro na ovom i drugom svije- renja islama. Sve je bilo spremno da se
islama izabran za drugog halifu. Njegov tu. Samo je u Tebi snaga i moć.” Poslaniku napusti Mekka. No dok su ga čekali njego-
prelazak na islam je toliko ohrabrio Mu- a.s., koji je bio izložen raznim uvredama, vi novi sugrađani, oni stari su sve isplani-
hammeda a.s. da je odlučio svima ponu- neki su muslimani predlagali da na mušrike rali da ga ubiju. (...) q
diti islam, kako Mekkelijama tako i ple- prizove Allahovu srdžbu, odbijajući to, ka- Nastavlja se...
menima izvan Mekke. zao je: “Ja nisam poslat kao onaj koji pro-
Svi se slažu da nitko u povijesti s ma- klinje, već kao milost svjetovima!” Bilješke
nje sredstava i za kraće vrijeme nije posti- U takvom stanju Muhammed a.s. se 1
Allah dž.š. je Poslanicima Objavu slao na šest nači-
gao veći uspjeh nego je to učinio Muham- vraća u Mekku i zatiče na samrtnoj poste- na: istiniti snovi, koji su se potpuno na javi ostvariva-
med a.s. Tim više, jer je Muhammed a.s. lji svog voljenog strica i štićenika Ebu li; Melek Džibril bi dostavio u Poslanikovo srce
Objavu; Džibril bi dostavljao Objavu kao čovjek ili
propovijedao novu vjeru u sredini potpu- Taliba. Muhammed a.s. se zgražao na po- bi se Poslaniku pojavio u svom naravnom liku; Posla-
no zatvorenoj za nove ideje, s krutim ple- misao da njegov stric odlazi na drugi svi- nik bi čuo glasove za druge ljude nečujne, koji su po
menskim uređenjem, u kojoj različiti mi- jet kao nemusliman. Svim je srcem molio riječima Muhammeda a.s. zvučali poput zvonjave
sionari, pa i židovski i kršćanski, nikada strica da ga se odrekne predislamskih bo- zvona; Razgovor Allaha s Poslanikom bez posredni-
ka, što su iskusili samo Musa a.s. na Sinaju i Muham-
nisu uspjeli proširiti svoje vjersko učenje. žanstava i prihvati islam, no bez uspjeha.
med a.s. na Miradžu. Vidjeti: Mehmed Handžić,
Ono što je privuklo prve muslimane u Ebu Talib je pravi primjer kako Muham- Islamske teme, Knjiga III, Urednik i priređivač Esad
islam svakako je i Muhammedova a.s. med a.s. nije mogao nikoga osobno uputi- Duraković, Sarajevo, bez godine izdanja, str. 12-13.
osobnost. Znali su dobro prije početka ti na pravi put, pa ni najvoljenijeg strica. 2
Prema svjedočenju Muhammeda a.s. tom je prili-
njegova propovijedanja o svim njegovim Njegova je obveza bila opominjanje i sa- kom vidio meleka Džibrila u njegovom izvornom 85
stanju. On mu je tada rekao: “Muhammede! Ti si
plemenitim osobinama. Kur'anske teme o vjetovanje, a dragi Allah je Onaj koji Božji Poslanik, a ja sam Džibril”. Samo ga je još
čistom monoteizmu, moralnim zakoni- upućuje ljudska srca pravoj vjeri, a prvi jedanput vidio u takvom stanju i to prigodom puto-
ma, Sudnjemu danu i potpunoj jednakosti uvjet za pravi put je čovjekovo htijenje. vanja u nebeske sfere, poznatijem kao Mi’radž, ka-
da je Allah dž.š. objavio muslimanima obavljanje
ljudi privlačilo je Mekkelije u novu vjeru. Od kako je Muhammed a.s. počeo propo-
molitve/namaza.
Međutim, broj novih muslimana još uvi- vijedati islam, Ebu Talib je stao u njego- 3
Muhammed a.s. će nakon nekoliko dana osobno
jek je bio zanemariv. vu obranu, ali se, nažalost, po njega, nije susresti Vereku ibn Nofela kod Kabe i ispričati mu
No, tek su uslijedila prava iskušenja za želio odreći svoje mnogobožačke vjere.8 što je sve doživio. Vereka je tada izrekao: ‘’Tako mi
malu grupicu muslimana. Mušrici su posta- U kratkom vremenskom periodu umrli Onoga u čijoj je ruci moja duša, ti si doista poslanik
ovoga naroda! Tebi je došao odabrani melek, isti
li sve agresivniji u vrijeđanju i mučenju pr- su Muhammedovi a.s. najvjerniji štićenici onaj koji je dolazio Musau. Ti ćeš sigurno u laž biti
vih Muhammedovih a.s. sljedbenika. Neki supruga mu Hadidža i stric Ebu Talib. Nji- utjerivan, sigurno ćeš biti vrijeđan, prognan i napa-
su morali iseliti u Abesiniju, današnju Etio- hovom smrću izgubio je čvrst materijalni i dan! Ako ja dočekam taj dan, ja ću sigurno Allaha
piju, gdje su naišli na gostoprimstvo pra- moralni oslonac svoje misije. Ovaj dvo- pomoći; On zna kako.” Pogledati: Ibn Hišam, Po-
slanikov životopis, Bemust, Sarajevo, 1998. str. 44.
vednog kršćanskog vladara Negusa. Iako su struki gubitak razdirao je Muhammedova 4
Muhammed a.s. je često znao naglasiti svoju lju-
mekkanski bogataši sve učini da im Negus a.s. osjećanja i direktno ugrozio njegovu bav prema Hadidži. Zato će Muhammed a.s. godinu
vrati, kako su oni rekli odbjegle robove, on misiju u Mekki, pa i sam život. U isto vri- u kojoj je umrla njegova vjerna supruga nazvati
na to nije pristao. Oni koji su ostali s Muha- jeme Allah dž.š. časti svoga miljenika pu- “Godinom tuge”. Dok je Hadiža bila živa, nije se
ženio s drugim ženama.
mmedom a.s. u Mekki suočili su se s općim tovanjem u nebeske sfere poznatijem kao 5
Mufesiri, komentatori Kur’ana, kao i poznavaoci
sankcijama koje su nametnuli Mekkelije Mi'radž, kada se naređuje namaz u formi u Muhammedovog a.s. život razilaze se oko toga koja
svima koji su imali ikakve veze s Muham- kojoj ga muslimani danas obavljaju. je druga Objava spuštena Muhammedu a.s. neki su
mišljenja da je to bila El-Fatiha, a drugi da je po-
medom a.s. Tako je stanje potrajalo tri godi-
ne kroz koje muslimani nisu mogli ni trgo-
Mi'radž je predstavljao Allahovu potporu i
ohrabrenje svome Poslaniku.
glavlje Ed-Duha. Vjerojatno je da su obje sure J
objavljene u jako kratkom vremenu.
vati, ni prodavati, ni kupovati, niti se ženiti, Nakon što je Muhammed a.s. ostao bez 6
Mnogobošci su se rugali Muhammedu, a.s. kada O
pa ni komunicirati s ostalim Mekkelijama. strica Ebu Taliba, a za vođu plemena iza- mu po nekoliko dana ne bi ništa bilo objavljeno go-
Sve se više pokazivalo da misija u Mekki s bran njegov drugi stric i najveći njegov voreći da ga je njegov Gospodar napustio i omr-
znuo. Zato je objavljen ovaj ajet.
U
tvrdoglavim Mekkelijama neće imati većeg neprijatelj Ebu Leheb, mušrici će još agre-
uspjeha. Zato Muhammed a.s. pokušava s sivnije nasrnuti na Muhammeda a.s., kako
7
8
Ibn HIšam, str. 50.
Prenosi se da je Ebu Talib kao opravdanje zašto
R
pripadnicima drugih plemena i stanovnici-
ma drugih mjesta. U Taifu, gradiću udalje-
bi zaštitili svoje političke i ekonomske in-
terese upakirane u plašt obrane njihove
neće primiti islam izrekao sljedeće: “Sine brata mo-
ga, rado bih ispunio tvoju želju kad se ne bih bojao
N
nom osamdesetak kilometara od Mekke, krive vjere. Sada su išli do kraja. Po svaku
sramote, ali ja ne želim da Kurejšije povjeruju da
me je strah od smrti natjerao da prihvatim islam.” A
Muhammed a.s. je pokušavao prezentirati su cijenu Muhammeda a.s. željeli mrtvog.
svoju misiju tamošnjim stanovnicima, ali Uvidjeli su da se njegova misija polako
Pogledati: Malik ibn Nebi, Kur’anski fenomen, Sa-
rajevo, 1989. Str. 76. L
POVRATAK U BUDUĆNOST
Scarborough Fair
Edin Tule
kukci posmatraju otrovnice u mračnim Which never bore blossom since Adam očekuje sličan odgovor od djevojke pu-
kraterima mrtvoga srca. was born, tem kojeg će vidjeti da li ga razumije, ima
Strah da se bit čovjeka jednog dana ne And then she'll be a true love of mine. li jasne životne prioritete i da li je evolui-
pretvori u urušenu i napuštenu građevinu rala intelektom i duhom.
nije samo individualna strijepnja, nego i Reci joj neka je osuši na tamošnjem trnu,
realna civilizacijska opasnost. Peršun, kadulja, ružmarin i majčina dušica, Ask him to find me an acre of land,
“I koliko smo gradova Mi razorili za- Koji nikad nije izrodio cvat od Ademovog Parsley, sage, rosemary and thyme,
to što su bili utonuli u zlo – i sada oni leže rođenja, Between the salt water and the sea-strand,
zapušteni, s urušenim krovovima! I koliko I tada će biti moja istinska ljubav. For then he'll be a true love of mine.
bunareva leži napušteno, i koliko dvoraca
koji su (nekad) stajali visoko.” (Kur’an, Treći zadatak upućen od strane mladi- Zamoli ga da mi nađe jutro zemlje,
022:045). ća djevojci je da pomenutu košulju osuši Peršun, kadulja, ružmarini i majčina dušica,
Druga biljka spomenuta u refrenu je na tamošnjem trnu (thorn) koji nije nosio Između slane vode i morske obale,
kadulja (sage), biljka koja često raste oko cvat još od kako je prvi čovjek na Zemlji Zbog tog će biti moja istinska ljubav.
gomila kamena napuštenih dvoraca i oko stvoren. Naći takav trn zahtijeva ponovo
urušenih bunarova – tih blijedih uspome- istraživanje i kretnju po surovim dijelovi- Djevojka traži od mladića da joj nađe
na na nekadašnji luksuzan život aristo- ma zemljine kore koji su oskudijevali vo- jutro obradive zemlje, a koja će biti smje-
kratije i okupljanja sirotinje pri pojenju, dom i njegom. štena između slane vode i morske obale.
igri i ašikovanju oko izvora vode. Upućujući djevojku na traženje speci- Što znači ni manje ni više nego na neo-
Kadulja je izdržljiva na velike suše, fičnog trna, mladić poručuje djevojci da bradivom morskom pijesku. Dok je mla-
oskudice vode i baš poput sasušenog shvata ljubav kao trajno kruženje sokova dić svoje testove za ispitivanje ženske
izvora strpljivo i dostojanstveno čeka mi- ljubavi u svim porama ljudskog bića. Jer, promućurnosti sakrio iza jedne košulje,
lost s neba. Dodano k tome, kadulja sim- ukoliko se to ne desi čovjek neminovno djevojka se odlučila za metaforu zemlje
bolizira snagu kojom mladić želi opleme- postaje emocionalno krut poput trna, koji koja simbolizira ženu i otkriva odnos
niti djevojku upućujući je na promatranje je nastao transformacijom nerazgranate muškarca prema njoj.
biljaka koje rastu u sasušenoj zemlji, da- stabljike u šiljasto i kruto tkivo. Trn je Sličnu metaforu koristi i najbolji Po-
leko od vode, a ipak nikad ne prestaju ši- znak u prirodi koji upozorava da i najveće znavalac žene: “Žene vaše su njiva va-
riti svoj lijep miris. Štoviše! Samo je ka- ljubavi – ako se uzmu zdravo za gotovo ša...” (Kur’an, 002:223).
dulja koja raste u vodom oskudnom ka- – mogu biti ugašene. Briga o ženi kao simbolu osjetljivosti i
menjaru ljekovita za razliku od šumske Upućujući djevojku na promatranje krhkosti zahtijeva krajnji nivo senzibilno-
kadulje ili kadulje sa livade koja služi sa- trna mladić je upoznaje i sa obrambenom sti i duboke pažnje. Islam naučava ljude da 87
mo kao ukras u bašči, tj. posjeduje puku funkcijom trna putem koje se biljke štite je žena sa svojom prirodom i psihologijom
dekorativnu vrijednost. od stranih ruku, skrećući joj pažnju na poput krivog rebra koje zahtijeva preciznu
Ta dekorativna uloga – u braku i ši- potrebu izgradnje sličnog obrambenog kombinaciju nježnih i čvrstih dodira, inače
rem društvu – na koju pristaje i moderna mehanizma kada je i ona u pitanju u od- će to rebro pući ili ostati krivo.
žena najslikovitije govori o njenim men- nosu na znatiželjene strance različitih Zemlja, ukoliko želimo iz nje iscrpiti
torima, ali i njenoj nesposobnosti razumi- motiva. ono najbolje, zahtijeva veliku ljubav,
jevanja govora biljaka koje joj ti isti men- Dokaz istinske ljubavi muškarca pre- obradu, napajanje, zaštitu, toplotu, tj. ci-
tori (ne)uručuju. ma ženi je u nuđenju sigurnog okvira za jeloživotnu brigu.
Naredna simbolika spomenute kadu- njeno djelovanje. Dokaz Božje ljubavi
lje u refrenu je u njenim srcolikim listo- prema ženi je u konceptu hidžaba, tj. za- Ask him to plough it with a lamb's horn,
vim i dvousnatim cvjetovima koji nose štiti fizičkog tijela unutar odjeće čednosti Parsley, sage, rosemary and thyme,
aluziju na poljubac, upućen drugim žed- uz prvenstveno isticanje njenog intelekta And sow it all over with one peppercorn,
nim usnama, kao najbolje mjerilo za du- kroz uokvireno lice kao ogledalo, nada- For then he'll be a true love of mine.
binu osjećaja između muškarca i žene. mo se, njegovane duše.
Poljubac je prva točka susreta dva ra- Zatraži da je uzore janjećim rogom,
zličita svijeta i svojim intenzitetom, fre- Ask her to do me this courtesy, Peršun, kadulja, ružmarin i majčina dušica,
kventnošću i spontanošću govori o stanju Parsley, sage, rosemary and thyme, I posije je cijelu jednim zrnom bibera,
ljubavi kod parova više od spolnog odno- And ask for a like favour from me, Zbog tog će biti moja istinska ljubav.
sa, koji se sveo na skup mehaničkih rad- And then she'll be a true love of mine.
nji za zadovoljavanje tjelesnog. Stoga je i
jedna od mnogobrojnih funkcija kadulje Upitaj je da mi učini tu ljubaznost,
Djevojka iz pjesme je potpuno svje-
sna pomenute psihologije žene. Međutim,
J
čišćenje usne šupljine tj. tople tvornice Peršun, kadulja, ružmarini i majčina dušica, želi ispitati spremnost muškarca da se no-
si s njenom iznad opisanom prirodom, pa
O
glasnika ljubavi – riječi i poljubaca. I upitaj je za sličnu uslugu od mene,
Važnost poljupca treba iznova učiti I tada će biti moja istinska ljubav. traži od njega da se pokuša nositi s izazo- U
od djece koja doživljavaju poljubac kao vom pretvaranja neobradivog slanog pije-
neponovljiv pečat na licu kojeg treba pu- Nakon ponuđenih, zlata vrijednih ži- ska u obradivu i plodnu zemlju. Mudra R
stiti da se osuši inače je uništen. A što je
gore nego da se isti nikako nije ni desio.
votnih naputaka, slikanja vlastitih želja,
motiva i strahova u najljepšem stilu – u
djevojka ističe – spominjanjem oranja ze-
mlje janjećim rogom - da zemlja bez ob-
N
formi zagonetnih zadataka sa svojim me- zira koliko bila pjeskovita i udaljena od A
Tell her to dry it on yonder thorn, taforičkim ekstenzijama koje izviru iz po- slatke vode, zahtijeva strpljenje i nježan
Parsley, sage, rosemary and thyme, četnih tačaka za promišljanje, mladić pristup. Slično je i sa ženom bez obzira L
POVRATAK U BUDUĆNOST
koliko bila hirovita ili bez potrebnog od- Ili ih udvaja, muške i ženske, a koga mnogo ukusnije. Jedna od funkcija spo-
goja. hoće - učini ga neplodnim. Uistinu! On je menutih biljaka u refrenu pjesme jeste da
Nakon što je naglasila kako sebe vidi Znalac, Moćni.” (Kur’an, 042:049 i 050). se sve četiri koriste u malim preciznim
u pojedinim trenucima i kakav pristup Naredna zagonetka govori o kuplje- količinama tokom cijelog života. Ukoliko
očekuje od muškarca, djevojka ističe šta nju pokošenog ploda konopcem načinje- se konzumiraju u većim količinama na-
cijeni kod muškarca spominjanjem sija- nim od vrijeska (heather). Djevojka je nose štetu organizmu. Tako da refrenom
nja zemlje zrnom bibera (peppercorn) sada u ulozi mudre savjetnice koja želi od mladić i djevojka indirektno podučavaju
koje je simbol oštrog i snažnog mirisa i mladića napraviti društveno odgovornog jedno drugo da se promatraju kao usputna
okusa. muškarca, pošto je vrijesak biljka koja dobra. Jer su samo potpuno izgrađene
Biber je odličan začin prvenstveno za svojim korijenskim sistemom čuva tlo od osobe zrele za takav odnos prema volje-
meso kao glavni sadržaj jelovnika jednog raslojavanja oborinama. Ali je i u ulozi noj osobi, darujući joj dovoljno slobod-
muškarca. Biber je u srednjovjekovnoj brižne supruge usmjerene na zdravlje nog prostora, uvažavajući njene ambicije
Europi bio zlata vrijedan i samo su ga svog muškarca, pošto mu skreće pažnju i velikodušno potičući daljnji razvoj jed-
mogli priuštiti sebi bogati i trgovci koji su na biljku koja čisti mokraćne kanale, jača ne zasebne ličnosti.
isti uvozili iz daleke Indije. spolni nagon i liječi nesanicu. Nezrele ličnosti voljenim osobama
Spominjnjem zrna bibera, koji se ina- Ženama laska da ih se promatra kao pristupaju posesivno, nametljivo, nezgra-
če pojavljuje u različitim bojama i zahti- radine i samoinicijativne pčele, a vrijesak pno gušeći njihovu slobodu te žrtvujući
jeva preciznost pri upotrebi, djevojka isti- je jedna od najbogatijih pčelinjih ispaša. vlastitu i tuđu individualnost neposjedo-
če da cijeni kod muškarca spremnost na Ovim je djevojka iz pjesme jasno poruči- vanjem većih životnih ciljeva kojima su
pokret, međunarodno iskustvo, raznovr- la da želi kraj sebe muškarca koji će biti potpuno predani.
snost interesovanja, ekonomsku neovi- kvalitetnom ponudom poput vrijeska, ka Ako odlučimo iščitati refren iz pjesme
snost, hrabrost, snažan duh i pedantnost. kome se rado leti i koji medu daje neza- u ovom ključu, vidjećemo tajnu za lju-
mjenjiv okus. bavnu sreću uklesanu u znakovima u pri-
Ask him to reap it with a sickle of leather, rodi, a koja glasi: volite manje, ali volite
Parsley, sage, rosemary and thyme, When he has done and finished his work, dugo!
And gather it up with a rope made of Parsley, sage, rosemary and thyme,
heather, Ask him to come for his cambric shirt, If you say that you can't, then I shall reply,
For then he'll be a true love of mine. For then he'll be a true love of mine. Parsley, sage, rosemary and thyme,
Oh, Let me know that at least you will try,
Pitaj ga da je pokosi srpom od kože, Kada obavi i završi njegov posao, Or you'll never be a true love of mine.
88 Peršun, kadulja, ružmarin i majčina dušica, Peršun, kadulja, ružmarini i majčina dušica,
I pokupi je konopcem načinjenim od vrijeska, Zamoli ga da dođe po njegovu košulju Ako kažeš da to ne možeš, tad je moj
Zbog tog će biti moja istinska ljubav. od cambrica, odgovor,
Zbog tog će biti moja istinska ljubav. Peršun, kadulja, ružmarini i majčina dušica,
Nakon sijanja slanog i pjeskovitog tla Oh, reci mi da ćeš barem pokušati,
jednim zrnom bibera djevojka traži od Djevojka je svojim zagonetnim za- Ili nećeš nikad biti moja istinska ljubav.
mladića da pokosi posijano srpom od kože htjevima jasno dala do znanja da je zrela,
(a sickle of leather), ponovo ističući koliko da razumije prirodu muškarca i žene te da Najveći strah zaljubljenih je odustaja-
joj je bitna nježnost u pristupu njoj. zna svoje slabosti i prioritete. Pa poručuje nje druge strane od posijane ljubavi. Pret-
Srp od kože ne može porezati ni po- mladiću – ukoliko shvaća i prihvaća nje- hodna strofa je vrlo realistična i daleko od
vrijediti. I djevojka želi ispitati da li je na stajališta – da je spremna biti majkom lahko datih obećanja o ljubavi koja nema
njen mladić spreman pokazati blagost i njegove djece i da će u porodici širiti lju- granica ili koju nitko i ništa ne može
nježnost, čak i onda kada se pokaže pot- bav, uprkos iskušenjima života te da ni- ugroziti.
puno neplodnom i/ili izrodi gorke plodo- kad neće uzeti njihovu ljubav zdravo za Ukoliko osoba koju volimo u jednom
ve. Na ovom primjeru je jasno naslikan gotovo, uvijek čuvajući svoju privatnost i trenutku odustane od duhovno-intelektu-
strah žene od reakcije supruga ukoliko čast od radoznalih stranaca. alne kretnje, oplemenjujućeg traganja i
mu ne bude sposobna roditi djecu i podcr- Jedna od biljaka spomenuta u refrenu nesebičnog stvaranja prilika za vlastiti
tana je njena strijepnja u pogledu sudbine je i ružmarin (rosemary) koji simbolizira duhovni razvoj i razvoj onih koje voli, ot-
njihove ljubavi u datom slučaju. vjernost, ljubav i uspomene. To je miri- počinje proces transformacije listova lju-
Ovo je, naravno, realna životna stri- sna zimzelena biljka osjetljiva na mraz i bavi – uslijed nedostatka sočnih životnih
jepnja svake djevojke koja odluči postati kao takva predstavlja ljubav sa svojim sokova – u šiljasto i kruto tkivo koje je
J suprugom i majkom te prepoznavanje te stubovima i slabostima. Ružmarin je ko- teško prigrliti jer se trajno zatvara zauzi-
O strijepnje i njen nježan tretman od strane
njenog izabranika ona opravdano smatra
rišten kao ukrasni detalj za kolijevke,
bračne parove, ali i grobove, te i na taj
majući obrambeni stav.
U tom kontekstu je zanimljivo obratiti
U dokazom njegove zrelosti i veličine. način simbolizira nezaobilazan faktor u pažnju na simboliku zadnje biljke iz re-
Potreba za emocionalnom pripremom svim periodima ljudskog života, pa i po- frena pjesme – majčine dušice (thyme).
R na pomenutu životnu situaciju – radilo se slije. Majčina dušica je u Srednjem vijeku bila
N o muškarcu ili ženi – dodatno je pojačana
činjenicom da takve situcije nije propu-
Ružmarin poput kadulje zahtijeva pu-
no sunca, opojnog je mirisa i odličan je
simbol hrabrosti i njome su bili ukrašava-
ni borbeni štitovi vitezova. U ljubavi, kao
A stio istaknuti Uzvišeni Svjedok: “...Da-
ruje kome hoće žensko, a daruje kome
začin. Začin je po definiciji usputno do-
bro u kulinarstvu jer se jelo može spraviti
i u ratu, svatko otvaranje nosi sa sobom
veliku dozu rizika jer nikad sa sigurnošću
L hoće muško; i jesti bez njega, ali je sa začinom sve ne znamo kako će druga strana primiti na-
POVRATAK U BUDUĆNOST
U skladu sa ustanovama islamskog rat- bili iselili, izdao Ahdnamu (Povelju). još značajnijeg, oni su tu počeli razgova-
nog prava i propisa šerijata, od davnina je Ahdnama je, s povijesnopravnog gledišta, rati. Druga stvar koja je značajna za Milo-
postojao običaj da muslimanski zapovjed- imala veliki značaj, jer je bosanskim fra- draže i koja ostaje značajna stvar, osim
nik ili sam vladar, kad jedno mjesto bez njevcima od samog početka turske vlada- ovog da je to sustret, ovo je mjesto susre-
jačeg otpora i velikih žrtava zauzme, gra- vine u Bosni osiguravala, ne samo osnov- ta, ovo je mjesto dijaloga i to je ta druga
đanima kršćanske i jevrejske zajednice, a na ljudska prava: slobodu ličnosti, vjere, stvar koju želim naglasiti kao značajnost
naročito posadama tvrđava i braniocima imovine, kretanja i udruživanja, već i slo- ovog mjesta Milodraže. Tu su se sastala
koji se predaju na vjeru, izda pismenu po- bodu vizitacije franjevačkih ustanova od ova dvojica ljudi da razgovaraju, da ima-
velju zvanu Emānnāma, Muāheda ili Ahd- strane njihovih starješina izvana. ju dijalog. A u tom dijalogu šta je važno,
nama. Tako je drugi halifa Omer ibn el- Tim dokumentom Mehmed II je kato- važno je ponajprije da jedan drugog slu-
Hattab, r.a., prilikom zauzimanja Jeruzale- licima garantirao slobodu ispovijedanja šaju. Sultan je bio spreman da sluša ovog
ma 15/637. godine, predstavnicima kr- njihove vjere i pravnu sigurnost, a izbjegli- sasvim običnog malog čovjeka i još re-
šćanske vjere izdao Emānnāmu u kojoj im ce je pozvao da se slobodno vrate. Izdata dovnika. Isto tako i ovaj fratar redovnik
je garantirao sigurnost života, imetka, cr- 326 godina prije Francuske buržoaske re- bio je spreman da sluša tog čovjeka koji
kve i slobode vjeroispovjesti, pod uvjetom volucije 1789. godine i 485 godina prije je došao tu da osvaja Bosnu ali dakle on
da daju džizju i ne skrivaju neprijatelja međunarodne deklaracije o ljudskim pra- je bio spreman da sluša, da sasluša tog čo-
(Hāzā mā a‘tā ‘Abdullāh ‘Umer, emīru-l- vima 1948. godine, predstavlja najstariji vjeka. A zatim u tom slušanju jedan dru-
mu’minīne ehle Īljā mine-l-emāni, a‘tāhum pisani dokument o ljudskim pravima u po- goga odmah su našli i razumijevanje je-
emānen li enfusihim ve emvālihim ve li vijesti. Fra Luka Markešić izdavanje Ahd- dan za drugog, da prihvate i tako se rodilo
kenā’isihim ve sulbānihim ve sekīmihā ve name ocjenjuje jednim od značajnijih do- i ono šta mi danas ovdje posebno obilje-
90 berī’ihā ve sā’iri milletihā...) gađaja iz prošlosti BiH, koji ima svoju žavamo kao Dan Ahdname. Ahdnama je
Prilikom zauzimanja Carigrada (1.6. mračnu stranu jer je Bosna pala, ali i ple- značajna upravo po dijaloškom karakteru
1453.), sultan Mehmed II Fatih izdao je menitu jer osvajači nisu progonili ljude i ljudi da u razgovoru nađu međusobno po-
sličnu povelju (Ahdnamu) carigradskom pozvali su ih da ostanu. “Za to vrijeme ona zitivno rješenje u datoj situaciji. Ono po
patrijarhu i stanovnicima kvarta Galate u je bila znameniti čin kada su u pitanju ljud- čemu je Milodraže značajno i ostaje zna-
Carigradu. Njome je sultan patrijarhu ga- ska prava i zato na nju treba pozitivno gle- čajno i nadam se postati još aktualnije iz
rantirao “da ga niko neće uznemiravati ni dati, a ova povelja još više znači danas, jer ovog susreta, iz ovog dijaloga, u Bosni se
remetiti, da je nepovrediv, neoporeziv, ne- je dala ljudima pravo na život, dom, sigur- tada stvara jedna nova geopolitička situa-
potresiv od svih protivnika i da je sa svim nost imovine i slobodu vjere”, kaže fra Lu- cija u kojoj ljudi traže međusobno pomi-
sebi potčinjenim svećenicima za sva vre- ka. Predsjednik Udruženja turskih intelek- renje i mir. Pomirenje i mir u kojem će se
mena slobodan od poreza i danka”. tualaca prof. dr. Mustafa Erdem ističe da moći izgrađivati BiH u okviru tadašnjeg
Kada je, deset godina kasnije (1463.), Ahdnama pokazuje da moć Osmanskog Osmanskog carstva. Mir i pomirenje je
ovaj isti sultan Mehmed II osvojio Bosnu carstva nije bila samo njena vojna sila, ne- bila ta vrijednost koja se tada počela gra-
i pogubio posljednjeg bosanskog kralja go i izgradnja zajedničkog života. diti u BiH u jednoj novoj geopolitičkoj
Stjepana Tomaševića, predstavnik bosan- Na manifestaciji “Dani Ahdname Mi- situaciji. Kao simbol tog početka jednog
skih franjevaca fra Anđeo Zvizdović iza- lodraže 2009”, kojom se obilježavala novog vremena, jedne nove civilizacije u
šao je 28. svibnja 1463. godine pred sul- 546. godišnjica Ahdname, fra Luka Mar- BiH, plašt kojim je sultan Fatih ogrnuo
tana Mehmeda II Fatiha na Milodraževo kešić je imao interesantno izlaganje. “Po- fra Anđela Zvizdovića se sa Ahdnamom
polje kod Fojnice, priznao ga za novog znato nam je svima da je Milodraže u hi- čuva u Franjevačkom samostanu u Fojni-
gospodara Bosne i zamolio da njegovim storiji BiH poznato prije svega kao mje- ci kojeg fratri čuvaju kao vrijednost, kao
redovnicima dā vjersku i imovinsku slo- sto susreta dvojice značajnih ljudi za hi- amanet. Historija je karakteristična što se
J bodu djelovanja. Iako su pripadnici ovog storiju BiH. To je susret sultana Mehme- vremena i ljudi mijenjaju. Trebamo čuva-
O reda od samog svog osnutka (1209.) dje-
lovali kao ”pučki propovjednici, papinski
da Fatiha i fra Anđela Zvizdovića. Milo-
draže je po najprije značajno po tome što
ti vrijednosti koje su vječne u povijesti,
ono što bi želio istaknuti mislim da su
U poslanici, misionari na Bliskom istoku i su se ovdje susreli ovi ljudi, susreli su se vječne vrijednosti ljudi i da to treba čuva-
Africi, propovjednici križarskih ratova..., osobno, susreli su se u svoj svojoj različi- ti, njegovati i predavati drugima. Da se
R a u Bosni kao propovjednici i inkvizitori tosti. Već taj susret te vrste je posebno ljudi znaju susresti, međusobno razgova-
protiv bogumila” (vidi: Opća enciklope- zanimljiv. Razlika je također tog susreta rati, da se ljudi znaju pomiriti i graditi
N dija JLZ, Svez. III, Zagreb, 1977., str. 57- što su to ljudi različite kulture, različite mir. Mir je djelo pravde, mir je djelo isti-
A 58), sultan Mehmed Fatih im je, da bi
spriječio njihovo iseljavanje iz Bosne i
vjere, različitih viđenja o životu ali oni su
se susreli i taj susret je sam po sebi znača-
ne, to u svetim knjigama piše, mir i pomi-
renje se temelje na istini, na pravdi. Milo-
L podstakao na povratak one koji su se već jan. Taj susret je bio pretpostavka nečeg draže treba da postane simbol BiH, evo
DIJALOG CIVILIZACIJA
i trepet čitave srednje Europe. Sve kad bi Mehmedu II Fatihu i njegovoj Ahdnami sami organizatori i sudionici, koji skup na
fojnička Ahdnama i bila historijska patvo- treba zahvaliti što se u tim krajevima sve milodraškom polju sve više pretvaraju u
rina, a što se nikako ne može dokazati, gore do danas održao znatan broj Bosanaca ka- teferič nabijen mitološkim imaginacijama
spomenutim Bajezidovim beratom iz 1483. toličke vjeroispovjesti. Za žaljenje je to što o osmanskom periodu. Naravno, u takvoj
i fermanom iz 1498., kao i Ahmedovim u zadnje vrijeme obilježavanje ovog datu- atmosferi se niti od bosanskih franjevaca
fermanom iz 1607. godine, ona je sa najvi- ma nosi uglavnom bošnjačko-tursko-mu- ne može očekivati da osjećaju žal za vre-
šeg mjesta ozakonjena, te je kao takva slimanski predznak i što u njemu, ni duhom menom u kome su bili sluge okupatora,
predstavljala veliki list slobode za franjev- ni tijelom, ne učestvuju i bosanski franjev- niti da slušaju priče o Ahdnami, kao univer-
ce i katolike u Bosni. Prema tome, sultanu ci. U neku ruku za to odgovornost snose i zalnom uzoru ljudskih prava. q
Danas je najtraženija osoba na svijetu. U znak zahvalnosti, kralj Faisal je donio de- je osnovao i Al-Qaidu, vojnu organizaciju
Sa svojim istomišljenicima, većinom rat- kret kojim su svi građevinski radovi bili po- ili bolje rečeno vojnu bazu, u koju je pri-
nim veteranima iz Afganistana, koje su vjereni njegovoj tvrtki.) Njegova je građe- mao dragovoljce iz više arapskih zemalja
svojevremeno obostrano izdašno financi- vinska tvrtka, danas poznata kao Grupacija koji su pristizali u Afganistan sa svojim
rali i službeni Rijad i Washington, ofor- Bin Laden, dogradila i proširila džamije u obiteljima kako bi se borili protiv Sovjeta.
mio je najzloglasniju terorističku mrežu Mekki i Medini, najsvetijim mjestima u I sam je sudjelovao u nekoliko bitaka,
današnjice, poznatu kao Al-Qaida (baza). islamu te učestvovala u najunosnijim gradi- uključujući opsadu Jalalabada, koja je
Njegova je glava ucijenjena na 25 miliju- teljskim poduhvatima u Saudijskoj Arabiji označila kraj sovjetske okupcije Afgani-
92 na dolara. Zbog njega su Sjedinjene sredinom 20. stoljeća. Muhammed bin La- stana 1989. godine. Zbog svojih zasluga
Američke Države, najjača vojna sila na den je postao i ministar javnih radova u bin Laden je slavljen kao heroj i u Afgani-
svijetu, pokrenule svoju ratnu mašineriju Vladi Saudijske Arabije. stanu i u svojoj domovini Saudijskoj Ara-
i okupirale dvije zemlje Irak i Afganistan, Obitelj bin Laden velikim novčanim biji. Često optuživan od domaćih mudža-
te izvele brojne udare u nekim islamskim iznosima podupirala je afganistanske bor- hedina za ekstremno tumačenje islama te
zemljama poput Somalije i Sudana. Jedan ce u ratu protiv Sovjeta. Uz sve navede- razočaran međusobnim obračunima afga-
od najvećih kritičara američke vanjske no, za rat protiv Sovjeta prijavio se i Osa- nistanskih vojnih zapovjednika, odlučio je
politike, Noam Chomski, takvu američke ma, sedamnaesto od 57 djece, koliko je 1990. godine napustiti Afganistan i vratiti
poteze smatra najkrućim međunarodnim njegov otac Muhammed imao sa nekoli- se u Saudijsku Arabiju. Tamo je osnovao
terorizmom; takvim da se druge grupe i ko svojih supruga. Iako nijedan saudijski dobrotvornu humanitarnu organizaciju ko-
države koje primjenjuju terorizam u princ nije želio osobno učestvovati u ratu, ja je pomagala veteranima afganistansko-
ostvarenja svojih interesa mogu sakriti u bin Ladenov odlazak u Afganistan na sa- ga rata. Međutim, Sadamova okupacija
mišju rupu.1 U rečenicama koje slijede mom početku sovjetske okupacije, a zbog Kuvajta 1990. godine i njegove prijetnje
pokušat ću pojasniti tko je zapravo Osa- bliskosti između dvije obitelji, tumačio se da će okupirati Saudijsku Arabiju, ponov-
ma bin Laden, osoba koja je svojim izja- kao privrženost džihadu same obitelji Sa- no će aktivirati Osamu bin Ladena.
vama i djelovanjem izazvala opću pomut- ud. Njemu su se pridružili i radnici iz oče- Predložio je saudijskom kralju Fahdu
nju u međunarodnoj zajednici. ve tvrtke, koji su teškim strojevima isko- da sa svojim ratnim veteranima te ostalim
Za vrijeme sovjetske okupacije Afgani- pavali tunele ispod pakistansko-afgani- Saudijcima predvodi obranu zemlje. No,
stana 1979.-1988. godine, jedan od nekoli- stanskih planina u kojima su izgrađivali preduhitrili su ga njegovi dojučerašnji sa-
ko tisuća stranih dragovoljaca, koji su pri- skladišta za oružja i medicinsku pomoć. veznici i pomagači Amerikanci. Ni tri da-
stizali na afganistansko-pakistansku grani- Jedno takvo skladište u pokrajini Host u na nakon Sadamove okupacije Kuvajta u
J cu u vojne logore, nadgledane i financirane potpunosti je financirala američka oba- Rijad je doputovao američki potpredsjed-
O od američkih, pakistanskih i saudijskih taj-
nih službi, bio je i Osama bin Laden. Nje-
vještajna služba CIA. U brojnim bazama,
uzduž afganistansko-pakistanske granice,
nik Cheyni kako bi sa Fahdom dogovorio
obranu Saudijske Arabije nazvanu “Pu-
U gov otac Muhammed, porijeklom iz Jeme- uz pomoć američkog oružja i stručnjaka stinjski štit”. Ubrzo su počeli stizati ame-
na, bio je jako blizak sa saudijskim kraljem te saudijskog novca obučavani su najelit- rički vojnici čiji je broj do kraja vojnih
R Fejsalom, koji mu je omogućio da se obo- niji borci za rat protiv Sovjeta.2 operacija narastao na više od 500.000. To
N gati kao građevinski poduzetnik. (Navodno
je nakon abdiciranja kralja Sauda saudijska
Bin Laden će postati predstavnik sau-
dijskih dragovoljaca, a nakon ubojstva
je razbjesnilo Osamu bin Ladena koji je
javno počeo kritizirati politiku kraljevske
A državna blagajna ostala prazna te je Muha-
mmed šest mjeseci financijski izdržavao
njegovog duhovnog učitelja Abdullaha
Azama3 preuzet će vodstvo nad svim arap-
obitelji, jer je u zemlju pozvala nevjernič-
ku vojsku. Pokušao je utjecati i na službe-
L kralja Faisala i praktički cijelo kraljevstvo. skim dragovoljcima u Afganistanu. Ubrzo nu ulemu da donesu fetvu o zabrani staci-
DIJALOG CIVILIZACIJA
oniranja nevjerničkih vojnika na saudijsko de. Nakon tog slučaja Saudijska Arabija
tlo, no bez uspjeha. Vijeće Šure je, na veli- nije više tako zdušno pomagala talibane,
ko bin Ladenovo razočarenje, donijelo fe- a diplomatske je veze svela na najniži stu-
tvu o slobodnom stacioniranju američkih panj. Osobna uvreda princa, a ne posebna
vojnika. Njegova se kritika pojačala nakon strategija, oblikovala je saudijsku vanj-
završetka Pustinjske oluje kada je nekoli- sku politiku prema talibanskom Afgani-
ko tisuća američkih vojnika ostalo u Sau- stanu. U međuvremenu američka je vlada
dijskoj Arabiji, kako bi nadgledali zabranu uspjela uspostaviti kontakte sa mula
letova za iračke borbene avione. To je bio Omerom kojeg je uspjela uvjeriti da afga-
argument kojim je bin Laden dokazivao nistansko gostoprimstvo najtraženijem
svoju tvrdnju kako je Sjedinjenim Država- teroristi neće donijeti ništa dobro. Navod-
ma stalo samo do očuvanja njihovih naf- no je uslijed američkog pritiska mula
tnih interesa na Srednjem Istoku te kako će Omer uspio nagovoriti bin Ladina da na-
američke trupe tamo zauvijek ostati.4 Osama bin Laden pusti Kandahar i odseli najvjerojatnije na
Osama bin Laden 1992. odlazi u Sudan samu afganistansko-palestinsku granicu.8
i pridružuje se islamskim revolucionarima započne vojnu kampanju protiv taliban- Uslijedio je 11. rujna 2001. i globalni
predvođenim Hasanom Turabijem. U Su- skog režima kojeg će na kraju i srušiti, ali rat protiv terorizma kojeg su pokrenule
danu je uspio okupiti većinu afganistanskih ne i uništiti.6 Sjedinjene Američke Države. Od tada se
veterana koji su bili razočarani ponašanjem Neprijateljstvo između bin Ladina i Sje- Osami bin Ladenu gubi svaki trag. U ne-
saudijske vladajuće obitelji i ostankom dinjenih Američkih Država kulminiralo je koliko je navrata arapska televizija Al-Je-
američkih vojnika na svetoj zemlji nakon kada je u kolovozu 1998. godine u terori- zira emitirala njegove snimke i poziv mu-
završetka Pustinjske oluje. U međuvreme- stičkim napadima na američko veleposlan- slimanima na sveopći džihad protiv Sje-
nu su mu saudijske vlasti oduzele držav- stvo u Keniji i Tanzaniji poginulo 220 civi- dinjenih Država. Kako vrijeme prolazi i
ljanstvo, što je nezabilježen slučaj u povije- la. Američka je vlada odmah za napade op- mediji sve manje pažnje posvećuju Osa-
sti ove države, a njegova najuža obitelj jav- tužila bin Ladena za kojim je raspisala i mi bin Ladenu. q
no ga se odrekla. Uslijed konstantnog sau- međunarodnu tjeralicu te nagradu od 5 mi-
dijskog pritiska, Sudan je morao otkazati lijuna dolara za njegovo uhićenje. Za sva
gostoprimstvo bin Ladenu. Sredinom 1996. neprijateljstva od ranih 90-ih i sve pogibije
Bilješke:
godine odlazi ponovo u Afganistan i po prvi američkih vojnika optužen je Osama bin 1
Pogledati: Noam Chomsky, Gusari i carevi, stari i
puta javno objavljuje džihad protiv Sjedi- Laden. Jasno da je postojalo i među američ- novi, Izvori, Zagreb, 2004. str. 136-163.
njenih Američkih Država, koje su za njega i kim stručnjacima dosta sumnje oko njego-
2
Ahmed Rashid, Talibani, Islam, nafta i nova velika 93
igra u Srednjoj Aziji, Tamaris, Zagreb, 2001. str.
njegove sljedbenike okupirale Saudijsku vog sudjelovanja u organizaciji svih terori- 199-204.
Arabiju i ostale muslimanske zemlje, kako stičkih napada protiv SAD-a.7 3
Abdullah Jusuf Azam, rođen je u Palestini 1941.
bi crpili prirodna bogatstva koja pripadaju Washington je optužio Osamu bin La- godine. Stekao je diplome na poljoprivrednom fa-
kultetu te na islamskim fakultetima u Kairu. Nakon
svim muslimanima. Clintonova administra- dena da u muslimanskom svijetu predvo-
izraelsko-palestinskog rata 1967. godine, nastanio
cija kao odgovor njegovoj objavi rata SAD- di globalnu urotu protiv Sjedinjenih Dr- se u Jordanu gdje je predavao islamsko pravo na ta-
u donijet će Protuteroristički akt, dokument žava. Ono što Washington nije htio pri- mošnjem univerzitetu. Iz Jordana je protjeran zbog
kojim će zamrznuti sredstva svih arapskih znati jeste da je upravo njihova admini- kritiziranja jordanske politike prema Izraelu. Nasta-
stracija predvođena stručnjacima CIA-e nio se u Saudijskoj Arabiji gdje je propagirao dži-
humanitarnih organizacija koje su surađiva-
had protiv Sovjeta. I sam je odselio u Pakisatan te
le sa Osamom bin Ladinom. Proglasili su dobrano pomagala organiziranje militan- osnovao organizaciju pod nazivom Bayt al- Ansar.
ga najvećim financijerom terorističkih ak- tnih skupina širom islamskog svijeta koje Naslijedit će ga Osama bin Ladin na kojeg je izvršio
tivnosti u svijetu.5 će se nakon pobjede nad Sovjetima u Af- najveći utjecaj. Pogledati: Stephen Schwartz, Dva
Američka je vlada početkom 1997. ganistanu okrenuti protiv nje i arapskih lica islama, str. 222.
4
Ahmed Rashid, Talibani, Islam, nafta, i nova veli-
godine preko CIA-e započela lov na Osa- korumpiranih vladara. ka igra u Srednjoj Aziji, str. 206.
mu bina Ladena, ali bezuspješno. U to su U pokušaju da ulove bin Ladena ame- 5
Craig Unger, House of Bush, House of Saud, New
vrijeme u afganistanskom građanskom rička je administracija velike nade pola- York, 2004. str. 174-175.
ratu sve više jačali talibani koji su pružili gala na Pakistan i Saudijsku Arabiju. No
6
Osama bin Laden će sa svojim istomišljenicima doni-
jeti fetvu (iako to nije imo pravo jer niti poznaje do-
punu zaštitu bin Ladenu. Čak su ga odbili vjerojatno je bin Laden toliko bio pove- voljno učenja islama niti je islamski pravnik), kojom
izručiti i Saudijcima, koji su uz Ameri- zan sa pakistanskom vladom preko tajne se muslimanima dozvoljava ubijanje Amerikanaca i
kance i Pakistance najviše financijski po- službe ISI-ja, a pogotovo sa članovima njihovih saveznika, bilo civila ili vojnika bilo gdje i
bilo kada. Na Zapadu su njegove fetve i više nego oz-
magali talibansku vladu. Do 2001. godi-
ne, bin Laden uspijeva ponovno okupiti
saudijske kraljevske obitelji, da niti Paki-
stancima niti Saudijcima nije bilo u inte-
biljno shvaćene tako da su izazvale pravu antiislamsku J
histeriju u mnogim zemljama, osobito nakon terori-
oko sebe nekoliko afganistanskih oruža- resu da bin Ladena ulove Amerikanci. Uz stičkih napada na SAD te London i Madrid. Ove fetve O
nih grupa, sada zajednički povezanih u sve to bin Laden je zadobio snažnu pot- kod drugih muslimana nemaju nikakvu obvezujuću
Al-Qaidu, i osnovati organizaciju pod na- poru talibanskog režima predvođenog težinu. Na Zapadu se islam sve više izjednačavao sa
bin Ladinovim tumačenjem. Pogledati: Craig Unger,
U
zivom “Međunarodna islamska fronta za mula Omerom koji ni po koju cijenu nije
džihad protiv Židova i križara”. Ovo će želio izručiti Osamu. Čak je jedne prigo-
House of Bush, House of Saud..., str. 176-189.
7
Po mnogima Clintonova je vlada iskoristila slučaj
R
biti argument američkoj vladi da nakon
11. rujna 2001. optuži bin Ladena i njego-
de i izvrijeđao saudijskog princa Turkija,
šefa saudijske tajne službe, koji je došao
bin Laden kako bi oči javnosti preusmjerile sa slu-
čaja “Monika Levinski” i imala naprosto opravda- N
ve sljedbenike za organizaciju teroristič- u Afganistan kako bi s mula Omerom
nje za sva teroristička djela koja nisu predvidjeli ni
spriječili A
kih napada na SAD i druge zapadne ze- pregovarao o bin Ladenovom izručenje, Ahmed Rashid, Talibani, Islam, nafta, i nova veli-
L
8
mlje te njihove ciljeve svuda u svijetu te optuživši ga da je izaslanik američke vla- ka igra u Srednjoj Aziji, str. 207-216.
PRIKAZI I KRITIKE
Džepni panislamizam
Kako je u bošnjačkom identitetu odrednica islam više od vjere, odnosno, on nosi i brojne druge kulturno-civilizacijske
aspekte narodnog i nacionalnog identiteta, panislamski diskurs je pomogao sprečavanju asimilacije Bošnjaka i čuvanju
posebnosti do suvremenog doba kada se nacionalna posebnost konačno mogla formalno iskazati i legitimirati.
Senad Nanić
U teta. Autor naročito ističe suvremeni dopri- komponentom nacionalne kulture, dok Duhovni i politički panislamizam
nos Fikreta Karčića i Šaćira Filandre. pristalice islamskog jedinstva nacionali-
R zam smatraju “odgovornim za fragmenta- U drugom poglavlju autor razmatra
N Kolektivni osjećaj pripadnosti ciju ummeta”. Autor ustvrđuje da unatoč
postojećoj podijeljenosti ummeta, kolek-
nastanak i razvoj panislamizma u kontek-
stu kolonijalnog širenja europskih sila.
zajednici
A tivni osjećaj pripadnosti muslimana jed- Na prijelazu 19. na 20. stoljeće postojale
su samo tri međunarodno priznate musli-
U prvom poglavlju, autor analizira noj bratskoj zajednici ostaje i dalje snaž-
L panislamizam i pojam duhovnog jedin- no izražen te utječe na političko ponaša- manske države: Osmanska carevina, Per-
PRIKAZI I KRITIKE
zija i Afganistan. Uspjesi koje su musli- imalo je osnivanje Osmanskog društva Cr- U pogledu useljavanja muslimana s iz-
mani ostvarili od 7. do 16. stoljeća i nji- veni polumjesec 1887. i pokretanje izgrad- gubljenih osmanskih teritorija u unutraš-
hova dominacija svjetskom političkom nje Hidžaske pruge. Propagiranje panisla- njost Osmanske države, Vlada u Istanbulu
scenom u tom razdoblju, smatra autor, mizma kao ideologije integralizma nastav- je zauzela kurs i institucionalizirala podršku
doprinijeli su njihovom uvjerenju kako je ljeno je i poslije uvođenja parlamentariz- emigriranju muslimana. Iako je bilo autora
historijska realizacija islama samo znak ma 1908. i svrgavanja sultana Abdulhami- koji su podržavali ideju da je vjerski nedo-
njegove metafizičke ispravnosti, te da su da II 1909. U razdoblju poslije Mladotur- pustivo živjeti u takozvanom daru-l-harbu,
uspjesi posljedica njihove pravovjernosti. ske revolucije panislamsku ideju promica- odnosno pod austrijskom vlašću, te da je
Uspjesi europskih zemalja u kolonijal- li su brojni autori, kao i tokom Prvog nužna hidžra u takozvani daru-l-islam, od-
nom pohodu na istok i potčinjavanje mu- svjetskog rata. Legitimitet pretenzija nosno Tursku, brojni su autori argumentira-
slimanskih zemalja poljuljali su uvjere- osmanskog sultana na univerzalni hilafet, li da ne postoje razlozi za hidžru u uvjetima
nost muslimana u vlastitu superiornost i u uvjetima britanske okupacije, potvrđuje i gdje je prakticiranje islama omogućeno.
snažno potakli potrebu za samopropitiva- ulema Indije. Uskoro u Bosni više nije bilo utjecajnih au-
njem. Pojavljuju se obnoviteljski pokreti. Autor razlikuje “duhovni panislami- tora koji su podržavali iseljavanje u Tursku,
Zajednička karakteristika predmoder- zam” kao koncept duhovnog jedinstva pregledno će Karić.
nističkih reformskih pokreta 18. i 19. sto- ummeta i “politički panislamizam” koji Odmah nakon okupacije Bosne i Her-
ljeća (vehabije, idrisije, senusije, fulanije, predstavlja pokret za ujedinjenje musli- cegovine, austro-ugarske vlasti su povele
mehdije) sadržana je u pozivu na povra- manskog svijeta i oslobađanje od koloni- intenzivne aktivnosti na odvajanju Boš-
tak obrascima života iz Poslanikova vre- jalne vlasti. Smatra da je Organizacija njaka od autoriteta halife-sultana, pripre-
mena. Inzistiraju na doslovnom čitanju Islamske konferencije suvremeni moduli- majući formiranje autonomne vjerske or-
Kur'ana i hadisa, te zanemaruju interpre- rani oblik panislamskog pokreta. OIC je ganizacije Bošnjaka. Do sukoba, koji tra-
tacije koje su nastajale kroz stoljeća. Ovi osnovan s ciljem promoviranja i razvija- ju sve do 1909., dolazi zbog problema
pokreti su u literaturi označavani kao pu- nja solidarnosti i međusobne suradnje nespojivosti izdavanja šejhul-islamove
ritanski po karakteru svoje prakse i funa- muslimanskih država na svim društvenim menšure reisu-l-ulemi s carskim ovlasti-
damentalistički po karakteru ideologije. poljima. Strukturirana je kao asocijacija ma imenovanja. Taj čin imenovanja nije
Moderni reformistički diskurs vezan je suverenih nacija. Ustanovljavanje OIC-a imao nikakvu praktičnu funkciju, ali uka-
uz znamenite pojedince na prijelazu iz 19. autor shvaća kao isntitucionalno rješenje zuje na potrebu održavanja barem simbo-
u 20. stoljeće, prvenstveno Džemaludina krize nastale ukidanjem hilafeta 1924. i ličke veze s halifom, kao duhovnom ver-
Afganija i njegovog učenika Muhameda niza konferencija koje su se vodile na te- tikalom muslimana.
Abduhua. Cilj je bio je politički – osloba- mu obnove hilafeta. Unutar bošnjačke publicistike, tema
đanje muslimana od kolonijalizma. Zala- panislamizma bila je prisutna sve do 95
gali su se istovremeno za jedinstvo musli- Panislamizam u bošnjačkoj praksi 1945. Analizirajući im karakter, autor za-
manskog svijeta i jačanje država pojedi- ključuje da je prvobitan cilj tekstova o
načno. Reformatori su pozvali muslimane U trećem poglavlju autor razmatra pa- panislamizmu bio predstavljanje pokreta,
da reinterpretiraju temeljne izvore islam- nislamizam u praksi Bošnjaka. Austro- njegova nastanka, ciljeva i glavnih nosi-
skog učenja prakticirajući idžtihad. Deko- ugarska okupacija Bosne značila je na- laca. Predstavljanje muslimanskih naroda
lonizacija je moguća samo reformom poli- prasni prekid mnogih oblika funkcional- bila je druga bitna karakteristika većine
tičkih, pravnih i socijalnih institucija, su- ne povezanosti Bošnjaka s Istanbulom i bošnjačkih listova. Na taj su način razvi-
mira autor reformistički diskurs. drugim središtima muslimanskog svijeta, jali duhovnu vezu bosanskih muslimana s
Autor upozorava da je u zapadnoj ustanovljava Karić. Stanje dvojnog suve- drugim muslimanskim narodima, odno-
akademskoj javnosti izraz panislamizam reniteta je kod Bošnjaka podgrijavalo ro- sno svijest o duhovnom jedinstvu umme-
prvi put upotrebljen 1887. analogno po- mantičarsku nadu u skori povratak Tur- ta. Treća karakteristika je razvijanje du-
kretima pangermanizma, panslavizma i ske. Austro-ugarska okupacija vremenski hovnog i odsutnost političkog panisla-
sličnima. Konstituiranje pokreta vezuje koincidira s nastojanjima osmanske vlasti mizma u kontekstu političke i državno-
se za pokret Mlade osmanlije koji je da ponovno ujedini islamski svijet, kao i pravne situiranosti Bošnjaka.
osnovan 1865. U istanbulskom listu Huri- sa djelovanjem nosilaca panislamske ide- Brojni tekstovi objavljeni u časopisi-
jet 1868. prvi put je upotrijebljena sinta- je. Panislamska ideja svoju refleksiju ma kao što su “Behar”, “Biser”, čak i
gma “itihhad-i islam” (islamsko jedin- imala je u idejnim gibanjima u Bosni i “Gajret”, kao i u knjigama iz “Biserove”
stvo), što je ekvivalent izrazu panislami- Hercegovini. Muslimanske biblioteke, aktualni su i da-
zam. Mlade osmanlije su naglašavali da U prva dva desetljeća austro-ugarske nas, rekao bih. Tako Fehim Spaho još
samo islamsko jedinstvo može sačuvati
Osmansko carstvo.
uprave, jedini referentan pokret koji se
javio među Bošnjacima bio je pokret ise-
1906. u “Beharu” inzistira na vjerskoj
funkciji hilafeta, ali podrazumijevajući i
J
Ishodište panislamizma kao političkog ljavanja u Tursku. Nakon toga 1895. ja- određeni stupanj političke vlasti. Halil Ha- O
djelovanja, mirovni je ugovor iz 1774. koji vio se pokret reformama oštećenih i neza- lid u knjizi “Borba polumjeseca i krsta”
daje Osmanskom sultanu duhovnu juris- dovoljnih zemljoposjednika. Prvi značaj- razmatrajući temu kolonijalizma ističe da U
dikciju nad muslimanima, koji su povlače- ni politički pokret bio je Pokret za vjersku je pored fraza o “civilizatorskoj dužnosti”,
njem Osmanske države ostali živjeti pod i vakufsko-mearifsku autonomiju, koji se “unošenju kulture”, “kulturnom poboljša- R
ruskom upravom. Panislamizam je postao
zvanična ideologija Osmanske države do-
počeo formirati 1899. On je istovremeno
predstavljao svojevrsnu prethodnicu mo-
nju” i sličnih, europska javnost silno upo-
zoravana na “opasnost od panislamizma”.
N
laskom na prijestolje sultana Abdulhamida dernom političkom organiziranju Bošnja- Svaki pokušaj osvještavanja musliman- A
II. U pogledu pružanja materijalne podrš- ka, koje je počelo osnivanjem Musliman- skih naroda i razvijanja njihove samosvi-
ke panislamskoj politici, najveći značaj ske narodne organizacije 1906. jesti prezentirani su kao panislamska opa- L
PRIKAZI I KRITIKE
O sekularnim muslimanima
(Se)kuliranje i sekularno
prigovaranje
Jedno sasvim obično negodovanje jednog običnog nefundamentaliste, nedžihadiste i što je najvažnije muslimanskog
nesekulariste
U tijeku medijskog govora o vehabij- onako kako je on naučio od svoga i sve Europi. Zalagat će se i za prava homo-
skom pokretu u Bosni i svijetu, u tijeku tako redom do u doba kada je sultan Fa- seksualaca, koji organiziraju svoje po-
anatemiziranja muslimana u Europi i uki- tih hodio po Božjoj zemlji Bosni i toč- vorke u Sarajevu usred ramazana, jer, i to
danja naših osnovnih vjerskih prava, u tije- ka!” – čut ćemo od bosanskog muslima- je europski običaj i to govori o tome ko-
ku priča o činjenici da su muslimani vjer- na, koji se buni od raznih vjerskih novo- liko smo napredni.
ska skupina koja najviše pati po raznim tarija i sugestija. Bit će to prvi znak otpo- Mi bi morali biti sekularni, jer po ne-
zatvorima od Afganistana i Kine do Guan- ra koji neće tražiti posebne dopune, obra- kima samo tako možemo održati sliku
tanama, digao se jedan mali glasić protesta zloženja i točka. Ako ćemo se ravnati po europskih muslimana, a hanuma Hana iz
koji također traži neotuđivo pravo na ispo- navedenim tezama pitat ćemo se tko su Konjica više neće tražiti nježna šaputa-
vijedanje svoje verzije islama. To su uzni- uopće bosanski muslimani, ako nisu bili nja ispod pendžera. Njene tajne nećemo
ci koji pate. Oni zahtijevaju svoja prava i i većinom nisu sekularisti, i ako zasigur- tek nazirati i pažljivo otkrivati ispod
traže zaštitu. Traže zaštitu i utočište od no nisu džihadisti. Zaboga, zamislite jed- skromne šamije, jer ona će umah otkriti
ostatka muslimana, koji ih navodno zane- nog našeg dobrog Bošnju koji između svoj ispirsani pupak, bedro s tetovažom,
maruju, proganjaju i osuđuju. Riječ je o srkanja mirisne kahve, pjevušenja sevda- tangicu marke Calvin Klein i napućena 97
sekularnim muslimanima. Koliko god na- linke Mehe Puzića i odlaska u džamiju usta u koja stane čitava kolekcija kremi-
prežemo svoj mozak i preispitujemo svoje smišlja kako dignuti u zrak ekspresni ca, šminke, mobitela, disko rekvizita... i
srce, mislim da još uvijek nije točno jasno vlak München – Sarajevo. S druge stra- ostale silikonske mase, koja će stidljivu
što to znači - sekularni islam. Da li je to ne, zamislite ga kako kao pravi sekula- erotičnost zamijeniti za golu seksual-
onaj islam koji potiče ispijanje alkohola rist, umjesto odlaska u džamiju, kupuje nost. Sekularni musliman će braniti pra-
umjesto crnog čaja, boze, limunade i hlad- turističku maketu džamije koju će posta- va svoje žene jer ne želi biti poput kon-
nog jogurta s metvicom? Da li je to islam viti u vitrinu svoje dnevne sobe uz imita- zervativca, koji doslovno čita Kur'an, i
koji preferira joging i yogu umjesto kla- ciju sablje kapetana Huseina Gradašćevi- svoju ženu tretira kao kakvu oranicu i
njanja? Da li je to, u turskoj verziji, islam ća, uz ofucani fes sa zlatnom hadžijskom njivu koje treba orati kad god mu se
koji neće dati osnovna prava Kurdima ili čalmom svoga dide, čibuk i kuburu svo- prohtije. Takav sekularni probisvijet,
šutjeti o masovnom ubijanju Armenaca? ga babe koji je davno preselio na bolji odmah ćemo primijetiti, nije nikada
Da li je to onaj islam koji će slaviti Bajram svijet, a s njim preselila u mezar i abde- obrađivao njivu. Jer da jest, tupan bi
uz pivu, šljivovicu ili skupocjeno vino, te sthana, divanhana, sabahana i musafirha- znao da uzgojiti biljku uopće nije lahko.
organizirati votka partyje? Tko će znati. na – i hanuma Hana, koju je slatko ljubio Treba uzorati ledinu, ognojiti ju, usitniti,
Problematične su tri teze (ima ih još podo- ispod pendžera u svom rodnom Konjicu posaditi, zalijevati, plijeviti, pa opet
sta) koje će sekularisti učestalo nametati. dok joj je na uho šaptao sve redom hairli okopavati, štititi plodove rada od namet-
Prva je da između tzv. prvih muslimana, stvari. Za tog pripadnika “naprednog” nika, tepati joj, jer biljke vole pažnju, da
dakle konzervativaca ili džihadista, i onih sekularnog islama, koji bi nam trebao bi ju na kraju ubrao i na koncu sezone
drugih, dakle sekularista, ne postoji sredi- donijeti neku novu vjersko-sekularnu re- pojeo. A da ne govorimo o žuljevima i
na – oni treći muslimani. Druga teza je da
islam treba preporoditi da bi bio funkcio-
voluciju, sve ono do čega su držali dido i
nena ionako postaje samo folklor ili mu-
bolnoj zemljoradničkoj kičmi, jer neke
biljke zahtijevaju puno više pažnje od J
nalan za novo moderno doba, jer onakav
kakav je “izmišljen” u Poslanikovo a.s.
zejski artefakt, smješten u vitrinu dnevne
sobe. Međutim, on se neće odricati isla-
ostalih. Tek onda možemo reći da ima-
mo dobar urod i plod, tek onda stvaramo
O
doba ne može biti prihvatljiv suvremenom ma, a ne! On će i dalje tražiti pravo da se pretpostavke da i u narednoj sezoni sve U
načinu života. Treća teza je da su upravo određuje muslimanom i pripada islam- ponavljamo kao što su radili naši dido i
sekularisti ti koji će voditi nekakvu prepo- skom civilizacijskom krugu, ali ne bi nena. Dakle, razlika je u shvaćanju i od- R
rodnu revoluciju islamskog svijeta, ujedi-
niti sve muslimane i na koncu pobijediti
klanjao i išao na džumu, ili sačuvaj Bože
postio! Tražiti će svoja prava i glasnogo-
nosu prema rodnoj poljoprivredi i plodu
koji je produkt našeg naslijeđa i rada.
N
radikalizam. vornika, buniti se protiv onih čije žene Stoga, to je i bitna razlika između pristu- A
“Ja ću klanjati i ispovijedati islam nose mahramu na glavi, jer, to nije slika pa sekulariste i onog konzervativca. Pr-
onako kako sam naučio od svoga babe, i koja nam treba kada se predstavljamo vom iz probušenog ženskog pupka raste L
MURSELOV ŠEGISTAN
minđuša, a drugom procvjeta behar. To- slimana i njegovu predanost vjeri i Jed- podjela na džihadiste i one sekularne mu-
liko o tome i točka. nom Bogu. slimane ne samo netočna klasifikacija
Primijetit ćemo da za sekulariste po- S druge strane sekularist je u ozbilj- ummeta već potpuna budalaština. Ustvr-
činju velike nevolje kada se počnu otva- nim problemima. On bi želio biti nevid- dit ćemo sasvim suprotno, da postoje oni
rati pitanja identiteta. Ovog puta ne treba ljiv, ne bi želio da ga netko smatra druk- sekularni (tradicijski pripadaju islamu,
dvojiti i dijeliti muslimane na polove se- čijim i boji se svih onih predrasuda koje ali ne poštuju osnove postulate vjere koji
kularista i džihadista, odnosno konzerva- zapadnjaci, posredstvom medija, gaje su nepromjenjivi do Sudnjeg dana) i oni
tivaca. Tu nametnutu i izmišljenu među- prema muslimanima. Boji se poput one koji su muslimani bez obzira na pravce i
prazninu popunjavaju, recimo, obični ispirsane djevojke, s golim pupkom, s podvrste. Zapad je davno odvojio Crkvu
muslimani bošnjačke, albanske ili rom- tangicom i poslovnim mobitelom kada od države, vjersko od svjetovnog, a mi
ske nacionalnosti, koji pripadaju zagre- ugleda, recimo, vehabiju. Boji se i boji. ćemo shodno tome odvojiti muslimane
bačkom džematu kao i pisac ovih redaka. Jede ga strah, uvuče mu se u polove stra- od sekularista i, nadamo se, ne spajati
Nisu ni džihadisti ni sekularisti, oni su žnjice poput loše skrojene tangice. Boji pod isti nazivnik nespojivo. Ako netko
jednostavno muslimani. Treba reći da se i zapadnjaka i muslimana, tuži se i na želi biti sekularan - bujrum, slobodna mu
oni koji redovno održavaju svoje vjerske jedne i na druge. Ne zna kuda bi. Eto, ne- je volja i to ne po demokratskom pravu
obaveze i podnose sve muke svakodnev- ke budale sruše tornjeve u Americi i se- Zapada, nego po principima Allahove
nog života, uopće nisu zbunjeni kada je u kularist na Zapadu, koji se do sada volje koja je svakom čovjeku dala pravo
pitanju nacionalni identitet. Njima neće uspješno skrivao u masi, odjednom je izbora i u njega ne zadire. Onaj tko to
biti problem reći – ja sam Bošnjak, Alba- označen kao musliman džihadist, jer, pa- pravo prekrši i mimo Allaha ukida čovje-
nac ili Rom, ali prije svega musliman. ranoja i manija ne razlikuje nijanse. Svi kovo pravo na izbor, taj je zabludio ili ne
Uostalom, za ovu priču pitanje nacional- koji su druge boje kože i čudnih imena zna što je islam. U islamu nema prisile.
nosti je manje važna stvar. Kada danas postaju sumnjivi. I što tada? Nema mraka Ako sekularist želi postati muslimanom,
na Zapadu javno kažete da ste musliman u koji se može sakriti, jer svijetli kao mašallah, ali prije toga mora napustiti
i kada to potvrdite svojim načinom živo- iračka neonska reklama ili radioaktivni tzv. šejtanov sunnet i prihvatiti neke od-
ta – jednostavno nakon nekog vremena materijal iz nekog skrivenog arapskog govornosti, koje nosi vjerovanje u Allaha
nemate što izgubiti. Umah će se naći gru- nuklearnog postrojenja. Tada sekularist dž.š. Da bi se mogao smatrati muslima-
pa onih koji će vas poprijeko gledati kao počinje pričati svakojake gluposti, jer se nom ne uzima se od islama samo onoliko
nazadnog i čudnog. Umah će vam biti razočarao ne u loše djelo zabludjelog koliko ti odgovara već onoliko koliko ti
nedostupna neka radna mjesta, odmah će muslimana teroriste, nego u islam. Tada je propisano. Treba dodati da nisu ni svi
vam postavljati pregršt pitanja nakon ko- produbljuje svoje gađenje prema svemu sekularisti isti. Najopasniji među njima
98 jih ćete morati objašnjavati zašto se mu- što je sveto u islamu i zagovara islamski su intelektualci koji promišljaju svoj se-
slimani šiiti u Iranu bičuju, zašto se žene preporod na osnovama prerade Kur'ana kularizam i od njega rade životno uvjere-
muslimanke pokrivaju, da li je Poslanik Časnog. nje ili znanost, da ne kažemo zasebnu
a.s. bio ženomrzac i da li je volio snubiti Uzalud mu i to, jer svejedno nema religioznost. Oni običniji, svjesni su svo-
djevojčice. Nadalje, što znači džihad i pomoći kada vlada paranoja, a represivni jeg pada u sekularno, ali to i priznaju i
zašto se muslimani po autobusima razno- aparat, koji se počesto krije iza demokra- neće poput nekih intelektualaca čitati
se u zrak, zašto muslimani mogu imati cije, počne vaditi svoje pendreke i tuče Kur'an i hadise da bi im našli greške i ru-
više žena, a ti imaš samo jednu, zašto vo- po stražnjici Hanu hanumu bez tangice i pe. Imamo, dakle, sekulariste posvađane
limo deve više od sobova, nargile umje- onu s tangicom. Ozljede su istog intenzi- s Bogom i one posvađane sa samim so-
sto filter cigareta, da li vam je ćuna obre- teta, međutim, manje boli biljčicu koja je bom.
zana do kraja ili samo do pola, zašto pe- rasla na njivi islama. Reći ćemo da je u Međutim, možemo se bez obzira na
remo stražnjice kada ih je dovoljno obri- takvoj situaciji jedini preostali način bor- razlike voljeti, jer muslimansko srce voli
sati mekanim i kvalitetnim Paloma wc be onaj koji vodimo znanjem o našoj kul- cijeli svijet – od Melbourna do New Yor-
papirom. Neprestano ćemo slušati rafale turi i vjeri. Ne daj Bože da ga vodimo ka, od Južnog do Sjevernog pola, od se-
predrasuda i frustracija koje uporno proi- eksplozivnim napravama ili puškama. kularnog do bipolarnog. Voli katedralu u
zvodi uplašeni Zapad. Musliman koji us- Da bi razbili brojne predrasude činimo to Zagrebu jer u nju idu oni koji poštuju i
pije sve ovo saburli izdržati i održati svo- upornom prezentacijom islamske kultu- vole Isu Pejgambera, voli sinagogu u Pa-
ju vjeru živom zaista više nema što izgu- re. Kada svi frontovi budu probijeni, ka- rizu, jer u nju idu oni koji vjeruju u Jed-
biti. Što ne bi bio i Bošnjak, Albanac i da sva naša uporišta budu srušena ostaje nog Boga. Volimo mi cijeli od Allaha
Rom kada mogu biti musliman? Što mi nam kao zaštita bogato kulturno naslije- stvoreni svijet kao što ga je volio naš Po-
J mogu, kada biti muslimanom može
uključivati sve moguće negativne kono-
đe na koje se možemo pozvati, kao i lije-
pi islamski odnos prema svakom živom
slanik Muhammed, neka je Allahov bla-
goslov na njega i njegov ummet. A na
O tacije? Ma, ništa nam ne mogu jer nas po biću. Ovdje sekularisti potpuno zakazu- poseban način, mi bosanski muslimani,
pravilu demokratičnosti moraju prihvati- ju, jer onaj koji se uporno želi asimilirati volimo svoje hanume. Volimo im u polu-
U ti. Nemaju izbora, ali mi moramo osabu- ili ljepše rečeno “utopiti” u sredinu, neće mraku šaputati sve redom hairli stvari,
riti te bez imalo mržnje i izolacionizma, moći u obranu koristiti bogate islamske preselivši ispod ašikli pendžera u toplu
R po pravilu islama, prihvatiti i njih, pošti- kulturne resurse, upravo zato što ih više sobu, na njivu. Jer, kada bosanski musli-
N vati ih, ne zadirati u njihovu vjeru ili ne-
vjeru. Rekli bi sekularisti skulirati se i ne
ne baštini. A što to dijeli Bošnjake od Sr-
ba i Hrvata u Bosni? Zar to nije upravo
man šerijatski liježe uz svoju hairli hanu-
mu, da bi zaorao njivom ljubavi, uz Bi-
A loviti ribe u mutnom. Na kraju, a to je i bogata islamska kultura koja se živi po smillu naravno, ne postaje sekularan, on
dokazano, kada shvate da je islam poruka muslimanskim kućama, a ne kao suvenir tada postaje onaj koji putuje sa Zapada
L mira i ljubavi, većina počinje cijeniti mu- drži u vitrinama. Na kraju treba reći da je ravno u bračni džennet. Pa vi birajte. q
SADRŽAJ ZANIMLJIVOSTI
ISSN 1334-5052
UVODNIK
Kako smo Zapadu prodali svoju intimu ...................................................... 3
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Vrsni tekstopisac zabavne muzike . ............................................................ 4
Burj al Khalifa
PREPORODOV JOURNAL Roman o povijesti Bosne ............................................................................ 6 4. siječnja 2010. godine u Dubaiju je najprosperitetnijih gradova na svijetu.
mjesečnik KDBH “Preporod” Tesavufska poema iz 16. stoljeća ................................................................ 8 otvoren najviši toranj na svijetu, superne- Međutim, u međuvremenu je gospodar-
Bošnjačka kulinarska tradicija ................................................................... 12
Izdavač: boder od čelika i stakla visine čak 828 ska kriza teško pogodila i Dubai. Cijene
Blagdanske poruke hidžre ........................................................................ 13
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske metara. Svečanom inauguracijom nebo- nekretnina su pale za pola od ljeta 2008.,
Uzroci ratne tragedije u BiH .................................................................... 15
“Preporod” Tora, Biblija i Kur’an – poziv na duhovno jedinstvo . ................................ 17
dera, kojoj je prisustvovalo više od a sam investitor “Emaar Properties” pri-
Oportunizam i partijski ekskluzivizam ..................................................... 21 60.000 uzvanika i novinara iz cijelog svi- znao je da ima gubitke od 350 milijuna
Glavni urednik:
Očuvanje bošnjačkog identiteta u Crnoj Gori . ........................................ 25 jeta, Arapi se po prvi put nakon 1311. go- dolara u drugom tromjesječju 2009. go-
Ismet Isaković
Suprostavljanje mraku zaborava . ............................................................. 29 dine mogu pohvaliti najvišim zdanjem na dine. Posljednjih mjeseci ubrzani su ra-
Zamjenik glavnog urednika: Pravednici među narodima – sjećanje na holokaust ................................. 31 svijetu. Burj Dubai ili Burj al Khalifa je dovi kako bi se neboder što prije otvorio
Filip Mursel Begović Geopolitički islam . ................................................................................... 33 podignut između mora i pustinje kao arhi- i tako počeo vraćati investicije.
Redakcija: Promocija islamskih moralnih vrijednosti ................................................. 37 tektonsko čudo vidljivo u krugu od 100 Rast i razvoj Dubaija je svjetski feno-
Amina Alijagić “Bulbuli” – zbor koji živi i pjeva posve u duhu sevdaha ........................... 38 klometara. Na njegovu 124. katu nalazi se men. Od malog i siromašnog pustinjskog
Mirza Mešić HRVATSKA vidikovac s kojega se pruža pogled čak na grada postao je međunarodno središte za
Sena Kulenović Pobjeda Ive Josipovića .............................................................................. 42 Iran. Neboder je težak oko 500.000 tona, preko dva milijuna ljudi iz oblasti turiz-
Edis Felić Na izborima i u behutu ............................................................................ 43 a u njegovu gradnju utrošeno je 330.000 ma, medija, financija, obrazovanja, trgo-
Faris Nanić Presjecanje koridora u slučaju rušenja BiH .............................................. 44 m³ betona i 31.400 tona čeličnih šipki. vine, tržišta nekretninama, sporta, zabav-
Dragi naši muslići i Srbi – asimilacija ili zbogom! ...................................... 46 Neboder ima 120.000 m² stakala i 45.000 ne industrije i tehnologije. Dubai je i mje-
Suradnici: m² panela od aluminija i nehrđajućeg če- sto gdje su poduzeti najodvažniji svjetski
Mirsada Begović INTERVJU – NEDŽAD LATIĆ
Fukara sam kao i moj narod – izdali su nas stari Mladi muslimani ............ 48 lika. Ima 169 katova, te više od 500.000 projekti civilnog inženjeringa. Burj al
Ajka Tiro Srebreniković m² površine za urede i 1.044 stana. Stano- Najviši neboder na svijetu Khalifa je centralni element divovskog
Edina Smajlagić BOSANSKI BAROMETAR vi se nalaze između 19. i 108. kata, a nji- projekta od 20 milijardi dolara – nove če-
Dino Mujadžević Najava zakona o referendumu ................................................................. 53 hova je cijena između 740.000 i 12,3 mi- ljudskih prava u više su navrata prosvje- tvrti “Downtown Burj Dubai”, koja
Avdo Huseinović (BiH) Presuda u korist Židova i Roma ............................................................... 55
lijuna eura. Uredi su raspoređeni na 49 dovale zbog “robovskog rada”. Naime, uključuje 30.000 stanova i najveći trgo-
2 Edin Tule (BiH) Međunarodna afirmacija BiH . .................................................................. 59
katova. Očekuje se da će u Burj al Khalifi većina radnika bili su imigranti iz Paki- vački centar na svijetu. Svakako treba 99
Amel Suljović (BiH) IZ SVIJETA živjeti više od 12.000 ljudi. stana, Indije i Bangladeša, čije su se nad- podsjetiti na dosadašnje najveće arhitek-
Adresa: Svitanje doba vodenjaka ........................................................................... 60 Kao inspiracija za tlocrt nebodera po- nice kretale oko pet dolara na dan. Ni tonske poduhvate u ovome gradu: umjet-
Preporodov Journal Europska (kršćanska) realnost ................................................................. 66 služila je biljka himenokalis koja je vrlo ekologisti nisu mirno promatrali kako se ni arhipelag u obliku palme Palm Jumeira
Ilica 35, 10000 Zagreb Azijska zemlja kontrasta ........................................................................... 69 raširena u Dubaiju. Jedna od specifičnosti u Dubaiju podiže divovski neboder. Oni i njegove rezidencijalne otoke, supermo-
Telefon/faks: KULTURA građevine je i asimetrični oblik tornja, za- su optužili investitore i projektante zbog derni sustav gradskog prijevoza Dubai
+385 (0)1 48 33 635 U Trebinju gradu ...................................................................................... 71 hvaljujući kojem se blokiraju snažni golemog utroška energije. Primjerice, Metro, luksuzne hotele Burj al Arab i
e-mail: Kome (ne)pripada Meša Selimović? . ........................................................ 72 udarci vjetra. Tijekom dana toranj se mo- rashladni sustav Burj al Khalife ekviva- Atlantis te poslovni distrikt Dubai Mari-
Zaljubljenik u tradiciju i islamsku vjeru ..................................................... 73 že nagnuti za metar, a predviđeno je da se lentan je topljenju 12.500 tona leda dnev- na. U izgradnji su Laguna, Dubailand i
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
“Bebanovi” ključevi .................................................................................. 75 maksimalno nagne za 1,82 metra. Burj al no, što iziskuje potrošnju milijuna litara Dubai Riva.
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
Nedjelatna tolerancija .............................................................................. 76 Khalifa ima ukupno 57 liftova, od kojih desalinizirane vode. U doba ekološke Superneboder Burj al Khalifa jedan je
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr PRIČE IZ BOSNE svaki može primiti 25 ljudi do visine od osviještenosti nije nevažno spomenuti da od najvećih simbola moći šeika Moham-
Priča o Aćif-efendiji .................................................................................. 79 504 metra, odnosno do 138. kata. U slu- Dubai već ima najveći ugljični otisak po meda bin Rashida, a 4. siječnja izabran je
Žiro-račun: čaju da netko želi pješačiti do vrha tornja glavi stanovnika. za svečano otvorenje nebodera jer se po-
ZABA 2360000-1101441490 SINE IRA ET STUDIO
Islamska civilizacija – što je to? ................................................................. 81 mora svladati 3.000 stepenica. Na 158. “Toranj je globalna ikona. On pred- klapa s četvrtom godišnjicom šeikove
Devizni račun: katu nebodera nalazi se džamija. Zgrada stavlja upornost i optimizam Dubaija kao inauguracije za vladara Dubaija. Istodob-
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 ŽIVJETI ISLAM se može pohvaliti i s dva bazena na otvo- istinskog svjetskog grada. Istodobno, to no, Mohammed bin Rashid je premijer
Muhammed a.s. – Poslanik islama (III) . .................................................... 83 renome: jedan se nalazi na 43., a drugi na je moćan simbol cjelokupnog arapskog Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pohađao
Cijena: 15 kuna
POVRATAK U BUDUĆNOST 76. katu, odnosno na visini od 153 metra. svijeta”, rekao je Mohammed Alabbar, je arapske škole u Dubaiju, a kao mladić
Pretplata: Scarborough Fair ...................................................................................... 86 Na 38. i 39. katu smješten je elegantni ho- čelni čovjek “Emaar Properties”, glav- je neko vrijeme proveo u Velikoj Britani-
RH 80 HRK godišnje
J BiH 20 KM godišnje DIJALOG CIVILIZACIJA tel “Armani” sa 160 soba i apartmana,
wellness centarom, dva restorana i noć-
nog investitora Burj al Khalife. Spekta-
kularni neboder je simbol moći šeika
ji, gdje je usavršio engleski jezik. Ima
dvije žene i 19 djece (osam sinova i 11
J
Univerzalni uzor ljudskih prava ................................................................ 90
O Svijet 15 E godišnje
Tko je Osama bin Laden? ......................................................................... 92 nim klubom. Hotel je dizajnirao poznati Mohammeda bin Rashida, 62-godišnjeg kćeri). Njegova druga žena je princeza O
Tisak: talijanski modni kreator Giorgio Armani. vladara Dubaija, najvećeg grada Ujedi- Haya, kći pokojnog jordanskog kralja
U mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
PRIKAZI I KRITIKE
Džepni panislamizam ............................................................................... 94
Mediji su objavili vrlo različite cijene njenih Arapskih Emirata. Idejni autor tog Huseina i polusestra kralja Abdulaha II. U
koštanja nebodera – od 1,6 do 4,1 milijar- supernebodera je poznati američki arhi- Šeik Mohammed poznat je diljem svijeta
R Tiskano uz financijsku potporu iz
MURSELOV ŠEGISTAN de dolara (u svakom slučaju ogroman tekt Adrian Smith, dok je projektantska po svojim projektima u Dubaiju, a u R
Državnog proračuna Republike
N Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
(Se)kuliranje i sekularno prigovaranje ...................................................... 97 iznos). U njegovu gradnju bilo je uključe-
no mnogo izvođača iz cijeloga svijeta,
tvrtka “Skidmore, Owings i Merill” iz
Chicaga. Gradnja nebodera počela je
islamskom svijetu po svojem humanitar-
nom radu, posebice u kampanji čiji je cilj
N
manjine Republike Hrvatske ZANIMLJIVOSTI
A Na naslovnoj stranici: Glavni trg u Jajcu
Burj al Khalifa ........................................................................................... 99 uključujući korejski “Samsung”, belgij- 2004. godine, a trebala je biti gotova do omogućiti obrazovanje milijunima siro- A
ski “Besix”, emiratski “Arabtec” i ame- 2008. Naime, kada je prije šest godina mašne djece. q
L rički “Turner”. Organizacije za zaštitu počela gradnja, Dubai je bio jedan od Pripremio: Ismet Isaković L
Intervju - NEDŽAD LATIĆ
Izdali su nas stari Mladi muslimani
JE LI HRVATSKA SAMO
KATOLIČKA ZEMLJA?
Dragi naši muslići i Srbi –
asimilacija ili zbogom!
EUROPSKA (KRŠĆANSKA)
REALNOST
JOURNAL, broj 116-117, 2009. /2010.
REPORTAŽA
ZAGREBAČKA DŽAMIJA Zbor “Bulbuli”