P. 1
Praktikum2

Praktikum2

Ratings: (0)|Views: 4,396 |Likes:
Published by kady_bugojno

More info:

Published by: kady_bugojno on Jun 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2013

pdf

text

original

 
 
PRAKTIKUM BR.
2
 
Izdavač ZADRUGA, 2010.
 
 
 2
SADRŽAJ:
I.
 
ZANIMANJE TJEDNA: GRADITELJ ……………………………………………………………..31. ARHITEKTURA I STANOVANJE U HRVATSKOJ TRADICIJI ………………………3II. ZANATI ………………………………………………………………………………………………………121. TKANJE: LAN I KONOPLJA …………………………………………………………………….12- INDUSTRIJSKA KONOPLJA …………………………………………………………………192. FARBANJE PISANICA, TRADICIJA U HRVATA ……………………………………….20- BOJANJE JAJA ……………………………………………………………………………………20- DRUGE TEHNIKE FARBANJA PISANICA ……………………………………………..22III. ŽIVOTINJE ……………………………………………………………………………………………….241.
 
ŽIVOTINJA TJEDNA: KRAVA ……………………………………………………………….242.
 
MUŽNJA KOD KRAVA ………………………………………………………………………….253.
 
 VRIJEDNOST GNOJIVA ……………………………………………………………………….26IV. VRT …………………………………………………………………………………………………………..281.
 
CVIJEĆE U FARMERSKOM VRT
……………………………………………………………281.
 
BOŽUR ……………………………………………………………………………………………282.
 
JAGLAC …………………………………………………………………………………………..303.
 
JASTUČAC (aubrieta)
……………………………………………………………………….314.
 
PERUNIKA ( IRIS ) ………………………………………………………………………..325.
 
CIKLAMA ………………………………………………………………………………………..356.
 
RUŽA ………………………………………………………………………………………………36
6.1. Podjela i vrste ruža
……………………………………………………………………….36
 6.2 Štetnici i bolesti ruža
..……………………………………………………………………36
 
2. ZAČINSKO BIL
JE ………………………………………………………………………………….421. BOSILJAK ……………………………………………………………………………………….422. KOPAR ……………………………………………………………………………………………433. MAŽURAN ………………………………………………………………………………………464. NEVEN ……………………………………………………………………………………………483. GLJIVE ………………………………………………………………………………………………….50
1. BUKOVAČE
……………………………………………………………………………………..51-
UZGOJ GLJIVE BUKOVAČE (ukratko)
……………………………………………..51- VRSTE MICELIJA ……………………………………………………………………………51-
ČUVANJE BUKOVAČA 
……………………………………………………………………52-
UZGOJ BUKOVAČA 
NA DRVETU ………………………………………………….. 524. GLISTE -
 VRTNI POMAGAČI
……………………………………………………………………54- KORIŠTENJE EKSTRAKTA HUMUSA GLISTA …………………………………555. HUMUS U VRTU ……………………………………………………………………………………..56-
PRIMJENA HUMUSA U CVJEĆARSTVU
………………………………………… 58
 V. KUĆA 
………………………………………………………………………………………………………..601. POKLADE, KORIZMA, USKRS ………………………………………………………………..602. USKRŠNJA KUHINJA ……………………………………………………………………………..64- USKRSNI RECEPTI ……………………………………………………………………………..64
 
 3
I.
 
ZANIMANJE TJEDNA: GRADITELJ
ovjek se morao negdje skloniti. Izgradio je zaklon. Zatim je izgradiodom. Ruke graditelja su ruke koje stvaraju. Koje oblikuju, kojepodižu, mijenjaju krajolik. Mijenjaju Farmu. Zato je ovo zanimanjeposebno važno. Gazda farme posebno cijeni graditelje i zato
adekvatno nagrađuje njihove vještine i trud. Graditelji na
Farmi grade u skladus tradicijom. Time zadivljuju mentora Jožu. Gazda farme posebno mora pazitina tradicionalne elemente u gradnji. Izgled je bio uvjetovan okolnostima ukojima su ljudi živjeli.
1. ARHITEKTURA I STANOVANJE U HRVATSKOJ TRADICIJI
Posjedovanje prebivališta,
tj. nekog izvdojenog prostora u kojem ljudska bića
mogu zadovoljiti osnovne potrebe, jedna je od najvažnijih pretpostavki
svakidašnjeg življenja. U našoj kulturi ta se pretpostavka ostvaruje kućom,
stambenim objektom.U okrilju kulture koja je o
 bilježavala način
života hrvatskog seljaštva u
razdoblju kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća kuća je bila prostor u kojemsu se između obiteljskih naraštaja prenosila tehnička znanja, društvene norme,
 
umjetničke tvorbe.
Tamo su se obavljali raznovrsni gospodarski poslovi,rukotvorne djelatnosti, ali i održava
li obiteljski i društveni rituali, svečanosti.
 U tehnološkom smislu GRADITELJI su bili amateri, ali je njihova prednostpred profesionalcima bila up
ućenost u potrebe svakod
nevice. Arhitekturu jeo
dređivala svrhovitost. Seoski obrtnici, kako još nazivamo graditelje,izgrađivali su i stilske specifičnosti
, ovisno o podneblju i potrebama gradnje.
Na temelju iskustva gradili su građevine za ljude, životinje, te pratećegospodarske objekte uvažavajući s
ocološko-kulturološki trenutak i tradicijsko-iskustveni diskurs.
Gradnja na Farmi pomiruje tradicijske vrijednosti hrvatskog sela, uvažavajućipojedine specifičnosti, ali i u duhu izgradnje moderne samoodržive zajedn
ice,
čiji imperativ njeguju eko
sela dil
 jem svijeta, temelji se na učenju, istraživanju,
propitivanju uloge i važnosti graditelja. Graditelj je tada osoba koja oblikuje,osmišljava, mijenja, stvara.Graditelj na Farmi je
, osim toga, arhitekt budućnosti. Njegov rad
se cijeni ipodržava. Njegova (
ili njezina) fizička spremnost ruši predrasude da je riječ omuškome poslu. Potiče jednakost i poštovanje svakog ljudskog bića rušećipredrasude. Žene su kroz povijest radile teške fizičke poslove. Eskimke nose po130 kg na svojim leđima. Žene su bile te koje su uzgajale povrće,
orale njive,podizale djecu. S razlogom postoji poslovica „Muški posao je gotov kad sunce
zađe,
 
a ženskom se poslu kraj nikad ne nađe.“ Antropolozi kada
govore oženskom radu kažu: “Rad prijašnjih žena bio je zahtjevan, neprekidan,raznovrstan i težak. Da se napravi popis primitivnih oblika rada, vidjelo bi se
da su žene imale pet zaduženja na jedno muško.“ Tek je u posljednja 3 stoljeća
žena percipirana kao 'privjesak' muškarcu, tzv. slabiji spol. U gospodskim
kućama i urbanim sredinama žena je viđena kao lutka sklona dokolici, dok je
Č
 

Activity (44)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Mihajlo Katona liked this
Tanja Watz liked this
sanja16vu liked this
Balej Janko liked this
darkralj liked this
Željka Vajdić liked this
Pokriva Punat liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->