Professional Documents
Culture Documents
3. Veza finansija i ekonomskih nauka se može posmatrati kroz nekoliko odnosa, kojih? Str. 3-4
Generalno posmatrano veza finansija i ekonomskih nauka se posmatra kroz:
- razmatranje odnosa finansija i političke ekonomije- neraskidiva i trajna veza i u osnovi finansije su
se izdvojile i nastale iz političke ekonomije,
- razmatranje veze finansija i ekonomske politike
- izraženu vezu bankarstva sa pojedinim mikroekonomskim discpilinama,
- razmatranje pravne strane finansijske aktivnosti i pri tome treba razlikovati:
o nacionalno finansijsko pravo,
o međunarodno finansijsko pravo
4. Fiskalna politika?
Potrebno je razlikovati fiskalnu politiku i fiskalni sistem. Fiskalni sistem predstavlja institucionalni
okvir za djelovanje fiskalne politike. Može se zaključiti da fiskalni sistem obuhvata pojedine oblike
javnih odnosa društvenih prihoda kao i rashoda.
5. Pri regulisanju kombinacije mjera monetarne i fiskalne politike, u kojim slučajevima treba dati primat
fiskalnoj politici? Str.10
Fiskalnoj politici treba dati primat u slijedećim slučajevima :
1. fiskalna politika pokazuje efikasnije dejstvo na nivo potrošnje nego na regulisanje investicija, dok je
kod monetarne politike obrnuto,
2. fiskalna politika djeluje efikasnije na regulisanje fiskalne potrošnje na domaćem tržištu,
3. u prevladavanju depresije fiskalna politika je efikasnija od monetarne koja pokazuje veću efikasnost
u savlađivanju inflatornog buma.
Međutim u savremenim uslovima, koordiniranim korištenjem mjera monetarne i fiskalne politike se
postiže znatno povoljniji efekat i stoga ovom kompromisnom rješenju treba dati primat.
4. funkcionalni, investicioni i transferni rashodi, međutim u literaturi se može naći modifikacija ove
klasifikacije na :
o PROIZVODNE (funkcionalni i investicioni)- ovi rashodi utiču na kretanje nacionalnog
dohotka na direktan ili indirektan način.
o TRANSFERNE (transferni i reparticioni)- putem ovih rashoda vrši se samo redistribucija
dohotka pojedinih fizičkih i pravnih lica na druga lica (socijalna davanja, subvencije
privredi, otplata javnih zajmova i sl.)
Značajno je da ovi rashodi dostižu u pojedinim zemljama i preko 10% nacionalnog dohotka i da
se pomoću njih vrši značajna redistribucija dohodtka.
10. Prema Jezeu, koji su to uzroci koji dovode do porasta javnih rashoda? Str.17
Razlikujemo dvije skupine uzroka koji dovode do porasta javnih prihoda:
1. PRIVIDNI UZROCI, u koje ubrajamo:
- smanjenje kupovne moći novca- sama deprecijacija novca dovodi do nominalnog povećanja javnih
rashoda (ovo je samo fiktivno)
- izmjenjena tehnika budžeta u vezi sa prelaskom na princip neto-budžeta- neto budžet je cifarski
manji od bruto budžeta, što sam po sebi stvara prividnu sliku smanjenja,
- promjene u veličini državne teritorije, što povlači povećanje broja stanovnika, adminstracije itd. i
također stvara prividno povećanje.
11. Koje stavove razlikujemo kod obima i granica javnih rashoda? Str.19
Razlikujemo slijedeće teorije:
- klasična teorija, prema kojoj javni rashodi treba da se kreću u rasponu od 16 do 25 % od
nacionalnog dohotka,
- moderna teorija, ne teži direktnom limitiranju porasta javnih rashoda, jer problem obima javnih
rashoda posmatra sa tačke gledišta optimalnog funkcionisanja nacionalne privrede. I pored ovog
ipak se predlažu dvije osnovne grupe javnih rashoda koje u svakom slučaju treba ograničavati:
administrativni rashodi i neproduktivni transferni rashodi.
18. Koje su to bitne funkcije koje treba da ispuni svaki fiskalni, a time i poreski sistem? Str.26
Prema Musgrave-u postoje tri bitne funkcije:
1. zadovoljavanje javnih dobara, odnosno proces kojim se ukupna upotreba resursa dijeli između
privatnih i javnih dobara. Njihovo zadovoljavanje naziva se alokacijska funkcija budžetske politike,
dok regulativna nije u to uključena jer ona nije primarno problem budžetske politike;
2. prilagođavanje raspodjele dohotka i bogatstva kako bi se osiguralo ono što se smatra „pravednim“ i
„prihvatljivim“ stanjem raspodjele (funkcija distribucije)
3. korištenje budžetske politike , kao sredtsvom za održavanje visoke stope zaposlenosti,
zadovoljavajućeg stepena stabilnosti cijena, određene stope privrednog rasta (stabilizacijska
funkcija).
29. Koja pravila nalazimo pri primjeni načela jednakosti u sistemu oporezivanja dohotka fizičkih lica?
Str.50 pročitati u cjelosti 50-53
Razlikujemo:
- pravilo horizontalne jednakosti podrazumjeva da lica sa istim dohotkom (ukoliko je mjera dohodak)
trebaju plaćati isti porez,
- pravilo vertikalne jednakosti koje podrazumjeva da lica različite poreske snage plaćaju različite
iznose poreza
Pojam koji se veže za problematiku oporezivanja je i poreski klin ili višak poreskog tereta. Poreski klin
je razlika između cijene koju potrošač plaća i cijene koju proizvođač prima, a koja nastaje uslijed
uvođenja poreza. Višak poreskog tereta je gubitak blagostanja koji prevazilazi iznos poreskih prihoda.
Naziva se i troškom blagostanja ili čistim gubitkom.
Porez na dohodak se odnosi na oporezivanje fizičkih lica, a porez na dobit na oporezivanje pravnih lica.
35. Objasni poresku strukturu BiH za osnovne poreske oblike (indirektni porezi, porez na dobit, dohodak i
imovinu)! Str. 63 PORESKA STRUKTURA BiH
Za razliku od razvijenih
zemalja svijeta kao i članica
EU, direktni prezi u BiH
imaju nisko učešće u GDP-u.
Razlog tome je nizak
dohodak per capita,
nesređeno tržište i dr. Porezi
na dohodak i dobit u BiH su
prema zakonskim rješenjima
u nadležnosti entiteta.
36. Koje su stope poreza na dobit i dohodak u RS i F BiH? Str.64 i 65
Stopa poreza na dobit u oba entiteta je 10%, dok je stopa poreza na dohodak u RS 8%, a u Federaciji
10%.
40. Koji su argumenti ZA uvođenje poreza na 41. Vrste posrednih (indirektnih poreza)
imovinu? Str.68 1. indirektni porezi na pojedinačne
Argumenti koji idu u prilog uvođenja poreza artikle
na imovinu su: 2. porez na promet
- Fiskalne, 3. carine
- političke,
- socio-ekonomske i poresko-tehničke
prirode.
44. Koje su to varijante poreza na dodatnu vrijednost, u zavisnoti od načina oporezivanja prometa kod
nabavke kapitalnih dobara? Str. 75
Moguće su tri varijante:
1. Proizvodni oblik-poreznom obvezniku, kod prodaje njegovog proizvoda nije dozvoljen odbitak
sredstava utrošenih za nabavku kapitalnih dobara (bruto investicija)
2. Dohodovni oblik-dozvoljeno da amortizaciju tretira kao odbitnu stavku;
3. Potrošni oblik-dozvoljeno da odbije ukupan iznos sredstava utrošen za nabavku kapitalnih dobara
(bruto investicija)
Pored niza prednosti koje pruža PDV, ističemo međusobno lančano oslobađanje od obaveze prethodno
uplaćenog poreza, što predstavlja automatsku međusobnu kontrolu učesnika. U ovakvim slučajevima je
manje vjerovatna pojava evazije zbog kontrole na pojedinim tačkama procesa.
50. Instrumenti kojima se postižu željeni ciljevi u okviru politike očuvanja okoliša? Str.82
Dijelimo u dvije grupe:
- Instrumenti koji djeluju izvan tržišta (npr.administrativne mjere u obliku dozvola, ograničenja i
zabrana)
- Instrumenti koji djeluju u okviru tržišta koje karakteriše da cijenama utiču na odluke pojedinaca-
zagađivača (npr.davanja, subvencije itd.)
51. Šta je ekološki porez prema definicji EU i koje su tri kategorije ekoloških poreza? Str.82 i 83
Ekološki porez je oblik poreza kod kojeg je porezna osnovica izražena u fizičkim jedinicama materije i
dokazan je njezin negativan utjecaj na okoliš.
U okviru EU postoje tri kategorije ekoloških poreza:
- porez na energente
- porez na transport
- porez na zagađenja i prirodne izvore.
52. Kada je usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja i kada je počela njegova primjena? Str.84 i
85 Zakon je usvojen 29-decembra 2003.godine, a njegova primjena je počela 01.01.2006.godine.
67. Objasni emisiju javnog kredita kao tehniku javnog kredita, sa vrstama/načinima? Str.110
Emisija javnog kredita podrazumjeva metode pomoću kojih država vrši uručivanje obveznica zajma
povjeriocima.
Razlikujemo dva osnovna metoda:
1. INDIREKTNA METODA- zajam se po određenoj cijeni ustupa banci ili konzorcijumu banaka i
država na ovaj način odmah dolazi do cjelokupnog iznosa zajma, a banka će kasnije preprodati
obveznice pojedincima.
Kao negativnost ove metode se navodi da se stvara mogućnost bankama da ostvare velike zarade na
razlici kurseva, ali se ona koristi kada država treba u kratkom roku da dođe do sredstava.
2. DIREKTNA METODA-država se obraća direktno fizičkim i /ili pravnim licima, upućujući im poziv
da upišu zajam. Prednost ove metode što je eliminisano posredstvo banaka i može biti emisija:
ograničena (država tačno određuje visinu zajma koji želi da upiše) i neograničena (ostavljena
mogućnost da upiše onoliko koliko je ko u mogućnosti).
3. PRODAJA NA BERZI- primjena ograničena.
68. Objasni amortizaciju javnog duga (otplata) i kakva može biti? Str. 111
Racionalno manipulisanje javnim kreditom zahtjeva da se otplata kredita vrši redovno, u suprotnom
došlo bi do njihovog akumuliranja i opterećenja.
Postoji više vrsta amortizacija, ali izdvajamo:
a) ugovorna amortizacija-država vrši isplatu zajma putem amortizacionog plana svake godine
b) fakultativna amortizacija-država zadržava pravo da pristupi amortizaciji samo ukoliko je
normalnizovana situacija u zemlji. Ovaj način omogućava državi da u periodima krize obustavi
isplatu dugova, a po normalizaciji prilika u zemlji, ponovo nastavlja sa procesom otplate.
c) monetarna amortizacija-koja se provodi kroz deprecijaciju novca (pad vrijednosti novca). Uporedo
sa opadanjem vrijednosti valute, što je karakteristika manje-više svih zemalja u svijetu, dolazi i do
olakšavanja tereta javnog kredita, budući da je pri zaključivanju istog država uzela na sebe obavezu
da vrši otplatu dugova u nominalnoj vrijednosti.
69. Šta je konverzija javnog duga i koji su mogući razlozi za konverziju? Str.112
Razlikujemo konverziju u:
- užem smislu –predstavlja olakšavanje tereta javnog duga snižavanjem kamatne stope,
- širem smislu – pored redukcije kamtne stope obuhvata i pretvaranje dugova u konsolidovane,
unifikaciju javnih kredita, pretvaranje javnih kredita na ime i dr.
Razlozi koji opravdavaju konverziju mogu biti:
- ekonomski-ukolko na tržištu dođe do pada kamatne stope
- finansijski- provođenje konverzije dovodi do odgovarajućeg smanjenja rashoda i ušteda u budžetu,
što se odražava direktno na poresku politiku,
- politički – država treba pristupiti konverziji ukoliko dođe do pada kamatne stope na tržištu kapitala i
uslijed toga se pojave znatne razlike u visini kamtne stope.
77. Pored finansijskog aspekta, budžet je i značajan instrument ekonomske politike, kako do izražaja dolaze
ekonomski efekti? Str.128
Ekonomski efekti budžetske politike dolaze do izražaja putem:
- alokacione funkcije, što se često veže isključivo za pravilniju alokaciju resursa između privatnog i
javnog sektora, što često nije praćeno transferom sredstava iz jednog u drugi sektor,
- redistributivne funkcije, koja se ostvaruje kroz dejstvo budžeta na raspodjelu dohotka i nacionalnog
bogatstva (naročito evidentno djelovanje poreza i tzv.transfernih rashoda,
- stabilizacione funkcije, uza razliku od klasičnog koncepta u savremenoj teoriji u prvi plan se stavlja
ekonomska ravnoteža nacionalne privrede, a tek poslije toga se postavlja zahtjev za budžetskom
ravnotežom.
79. Šta je ekonomski budžet i koje su razlike izmedju finansijskog i ekonomskog budžeta? Str.131
Ekonomski budžet predstavlja predviđanje osnovnih elemenata privrednog života jedne nacije
(proizvodnje, raspodjele, potrošnje i dr.), koje je bazirano na rezultatima prethodnog perioda, a odnosi
se na period od 12 mjeseci.
Osnovne razlike izmedju finansijskog i ekonomskog budžeta su:
- dok finansijski budžet predstavlja plan finansijske aktivnosti države, ekonomski budžet je širi pojam
i obuhvata niz elemeneta privrednog života zemlje,
- finansijski budžet predstavlja zakonski akt, a ekonomski predstavlja samo akt predviđanja.
91. Koje se metode primjenjuju pri planiranju prihoda i rashoda? Str. 142
U primjeni su slijedeće metode:
1. metod direktnog procjenjivanja, za osnovu se uzimaju podaci o izvršenim rashodima u
posljednjoj budžetskoj godini i koriguju se uzimajući u obzir promjene koje se predviđaju u
toku godine. Procjena visine prihoda se vrši na osnovi podataka u naplati prihoda iz
posljednje budžetske godine, uzevši u obzir finansijsku, ekonomsku i socijalnu situaciju,
2. metod automatskog procjenjivanja, ovaj metod se danas više ne nalazi u primjeni, a za osnov
uzimaju se prihodi iz posljednje završne budžetske godine,
3. normativni metod, suština ovog metoda sastoji se u traženju takvih mjera koja su tipična za
državne organe i ustanove.