Professional Documents
Culture Documents
NJEMAČKOG JEZIKA
Asmir Nurković
Rod imenica
die
-ei Druckerei- štamparija, Polizei – policija
-heit Freiheit – sloboda, Neuheit - novost
-keit Dankbarkeit – zahvalnost, Wirklickeit - stvarnost
-schalft Freundschaft – prijateljstvo; Landschaft - pokrajna
-ung Űbung – vježba, Zeitung – novine
-in Freundin- prijateljica, Schülerin – učenica,
-ie Industrie – industrija, Familie – porodica
-ik Fabrik – fabrika, Musik – muzika
-ion Lektion – lekcija, Nation – nacija
-tät Nationalität – narodnost, Universität – univerzitet
-ur Kultur – kultura, Nautr – priroda
*kod ovih imenica vidi se rod samo ako uz njih ima kakav pridjevski atribut, jer
stoje inače bez člana.
1. razlomci na –el
JEDNINA M Ž S
Određeni član se upotrebljava kada se govori o određenom licu, predmetu ili pojmu.
Primjer:
U nekom tekstu prvi put se pominje budilnik i on je
Das ist ein Ovo je (jedan)
za čitaoca nepoznat, nije klasični budilnik kojeg
Wecker. budilnik.
svaki dan možemo vidjeti, već nakakav nov.
Der Wecker ist (Taj) budilnik je U nastavku teksta ponovo se pominje isti budilnik i
alt. star. on je već (tačno) određen u predhodnom tekstu.
Imenica, zajedno sa članom, se može zamjeniti sa
Er ist alt. On je star.
prisvojnom zamjenicom odgovarajućeg roda.
Određeni član stoji uz nazive nekih država ili geografskih elemenata (der Irak, die
Schweiz (Švajcarska), die Ukraine, die Türkei; das Mittelmeer, die Alpen).
-kod naziva zemalja i kontinenata (Finnland ist das Land der tausend Seen. -
Finska je zemlja hiljadu jezera.)
-kod naziva mijesta i gradova (Berlin ist Haupstadt Deutschland. - Berlin je glavni
grad Njemačke.)
-kod apstraktnih imenica koje označavaju osobinu ili stanje (Er hat Geduld. - On
ima strpljenja.)
Deklinacija imenica
Ovom tipu pripadaju neke imenice muškog roda roje najčešće označavaju živa
bića.
4. s nastavkom –en ili –n (uz imenice na –e: der Knabe- die Knaben) , nikada s
prijeglasom.
Imenicew ženskog roda na –in udvajaju konačno –n:
die Lehrerin – die Lehrerinnen.
Ovom tipu pripada većina imenic ženskog roda, ali i neke imenice
moškog i srednjeg roda.
N die Hefte die Lehrer die Bilder die Menschen die Hotels
G der Hefte der Lehrer der Bilder der Menschen der Hotels
D der Heften der der Bildern der Menschen der Hotels
A die Hefte Lehrern die Bilder die Menschen die Hotels
die Lehrer
Množina
Nr. Kasus Kontekst Kontext
1 Nominativ Ovo su studenti. Das ist...
2 Genitiv Nema studenata. Es gibt kein(e)...
3 Dativ (Ne) Radujem se studentima. Ich freue mich an/über/auf...
4 Akkusativ Znam studente. Ich weiß/kenne...
Negacija
U njemačkom jeziku postoje dvije negacije: NICHT i KEIN.
jednina
JA TI ON ONA ONO
NOMINATIV ich du er Sie es
GENITIV meiner deiner seiner ihrer seiner
DATIV mir dir ihm Ihr ihm
AKKUSATIV mich dich ihn sie es
množina
MI VI ONI, ONE, ONI
NOMINATIV wir ihr Sie
GENITIV unser euer Ihrer
DATIV uns euch Ihnen
AKKUSATIV uns euch Sie
Ich – mein
Du – dein Wir – unser
Er – sein Ihr – euer
Sie – ihr Sie - ihr
Es – sein
NASTAVCI
Muški rod Ženski rod Srednji rod Množina
NOMINATIV - -e - -e
GENITIV -es -er -es -er
DATIV -em -er -em -en
AKKUSATIV -en -e - -e
Ich – mein Muški rod Ženski rod Srednji Množina
rod
NOMINATIV mein meine mein meine
GENITIV meines meiner meines meiner
DATIV meinem meiner meinem meinen
AKKUSATIV meinen meine mein meine
Itd.
PREZENT
Prezent (Präsens) je glagolski oblik koji označava radnju koja se trenutno dešava, tj.
sadašnje vrijeme.
Jednina Množina
1. lice (ICH) -e 1. lice (WIR) -en
2. lice (DU) -st 2. lice (IHR) -t
3. lice (ER, SIE i ES) -t 3. lice (SIE) -en
Infinitivna osnova se gradi tako što se infinitivu glagola odbije nastavak -en.
Npr: Glagol machen (mahen; raditi)
Odbije se nastavak -en i dobijamo prezentsku osnovu mach-.
Kao u našem jeziku da od istog glagola odbijemo nastavak -ti i dobićemo radi-.
Jednina Množina
Ich mach-e Ja radi-m Wir mach-en Mi radi-mo
Du mach-st Ti radi-š Ihr mach-t Vi radi-te
Er* mach-t On radi- Sie mach-en Oni rad-e
! Glagoli na –eln gube u 1. licu jednine glas –e od –eln , a u ostalim licima glas –e iz
nastavka, npr. sammeln(skupljati):
! Mnogi jaki glagoli imaju prijeglas, tj. preglašavaju glasove a-o-au u ä-ö-äü u 2. i 3.
licu jednine, npr:
! Glagoli s osnovnim szglasnikom –u nikada ne preglašavaju taj glas u –ü, npr rufen
(pozvati): ich rufe, du rufst, er ruft, wir rufen...
1. ich tue
2. du tust
3. er tut
4. wir tun
5. ihr tut
6. sie tun
PREZENT POMOĆNIH GLAGOLA
sein (biti) haben (imati)
werden (postati)
1. Ich werde
2. Du wirst
3. Er/sie/es wird
4. Wir werden
5. Ihr werden
6. Sie/sie werden
PRETERIT
Preterit se tvori od glagolske osnove dodavanjem nastavaka
A. slabi glagoli:
B. jaki glagoli
1. ich –...
2. du –(e) st
3. er –...
4. wir –en
5. ihr –(e) t
6. sie –en
PREZENT PRETERIT
haben (imati)
4. wir hatten
4. Wir haben 5. ihr hattet
5. Ihr habt 6. sie hatten
6. Sie/sie haben
werden (postati)
Mögen
Müssen
Sollen
PREZENT - PRÄSENS
a) Schwache Verben
b) Starke Verben
1. a→ä (fahren):
1. ich fahre 1. wir fahren
2. du fährst 2. ihr fahrt
3. er fährt 3. sie fahren
* auch: (schlafen, tragen, fallen, anfangen, sich waschen)
2. e→i (nehmen) :
1. ich nehme 1. wir nehmen
2. du nimmst 2. ihr nehmt
3. er nimmt 3. sie nehmen
* takođe:
° f e r n - ( f e r n s e h e n )
° h e r v o r - , h i n u n t e r - , h i n a u f - , h i n a u s - , h i n e i n - , h e r a u s - , h e r e i n - ,
herauf-,
herunter-, hinüber-...
PRÄTERITUM
I) s c h w a c h e V e r b e n
Endungen
1. - te 1. - ten
2. - test 2. - tet
3. - te 3. - ten
II) s t a r k e V e r b e n
Endungen
1. -/- 1. -en
2. -st 2. -t
3. -/- 3. -en
NPR. kommen 1. ich kam 1. wir kamen
2.du kamst 2. ihr kamt
3.sie kam 3. sie kamen
h a b e n se i n
1. ich hatte 1. wir hatten 1. ich war 1. wir waren
2. du hattest 2. ihr hattet 2. du warst 2. ihr wart
3. er hatte 3. sie hatten 3. er war 3. sie waren
Präsens Präteritum
1. ich werde 1. ich wurde geprüft
2. du wirst 2. du wurdest + gesucht
3. er, sie es wird 3. er, sie, es wurde gebeten
besucht
1. wir werden 1. wir wurden
2. ihr werdet 2. ihr wurdet
3. sie werden 3. sie wurden
II) Passiv-Transformation:
Aktiv:
Subjekt Verb Objekt (Akk.)
Passiv:
Subjekt (Nom.) Verb Präpositionalobjekt Verb
PRIMJERI
AKTIV PASSIV
1. Man entwickelt Filme. 1. Filme werden entwickelt.
2. Im Labor entwickelt man Filme. 2. Im Labor werden Filme entwickelt.
3. Man tanzt in der Disco. 3. In der Disco wird getanzt.
Hier arbeitet man viel. Hier wird viel gearbeitet.
*PRIMJER:
Als wir gestern ins Kino gingen, regnete es.
(Vergangenheit, einmalige Handlung)