KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)

Predmetni nastavnik: V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

Nastavne jedinice kolegija:

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona; Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN; Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruko i dvostruko armirani presjeci); Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak; Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju; Lokalni tlani naponi; Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja, pukotine, progibi); Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

MOGUNOST OTKAZIVANJA NOSIVOSTI ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA PRI INTERAKCIJI MSd i NSd

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

TEORIJE PRORAUNA
Uglavnom konstrukcije raunamo prema linearnoj teoriji (u izrazima za deformacije su samo linearni lanovi), a uvjeti ravnotee se postavljaju na nedeformiranom sustavu Teorija I reda. Ako je granino stanje nosivosti uzrokovano gubitkom stabilnosti (izvijanje), uvjeti ravnotee se postavljaju na deformiranom sustavu, s tim da se u izrazima za deformacije mogu: - zadrati samo linearni lanovi - Teorija II reda - zadrati i nelinearni lanovi Teorija III reda. Proraun po teoriji II reda provodi se za vitke konstrukcije ili vitke elemente preteno naprezane uzdunom tlanom silom, kojima nosivost znatno ovisi o njihovoj deformabilnosti. Naela vrijede za: * armiranobetonske i prednapete tapne elemente naprezane tlanom uzdunom silom sa savijanjem ili bez njega uz zanemarivanje torzijskih uinaka; * za konstrukcijske elemente kao to su: zidovi, ljuske, vitke grede, zidni nosai, te svi elementi u kojima mogu nastupiti znaajna lokalna deformiranja.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 5

Dokaz stabilnosti konstrukcije, kojim se uzimaju u obzir uinci prema teoriji II reda, osigurava da za najnepovoljniju kombinaciju djelovanja u graninom stanju nosivosti ne nastupi gubitak statike ravnotee pojedinih elemenata ili sustava kao cjeline, kao ni otkazivanje nosivosti pojedinih presjeka naprezanih na ekscentrini tlak. Ponaanje se mora ispitati za svaki smjer u kojem moe doi do otkazivanja nosivosti zbog uinaka prema teoriji II reda. Svojstva materijala uzimaju se s njihovim proraunskim vrijednostima.

Utjecaj uinaka dobivenih po teoriji II reda treba kod tlanih elemenata uzeti u obzir ako poveanje momenata savijanja dobivenih prema teoriji I reda iznosi vie od 10 %.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

(Presjek a-a)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

U analizi sustava po teoriji II reda treba razlikovati: 1) 2) Ukruene sustave i elemente od onih koji to nisu Horizontalno pomine i horizontalno nepomine sustave

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

1)

Ukrueni sustavi i elementi te oni koji to nisu Ukruujui element je onaj koji ima veliku krutost na savijanje i/ili posmik i koji je potpuno ili djelomino upet u temelj ili podrumsko zie (npr. ab. zid). Treba imati dostatnu krutost za prihvaanje svih horizontalnih djelovanja na konstrukciju i prijenos djelovanja do temelja, te osiguravati stabilnost ukruenih elemenata konstrukcije. Kruti sustav sadri jedan ili vie krutih elemenata u oba smjera. Openito se proraun ukruujuih elemenata smije provesti prema teoriji I reda, a proraun po teoriji II reda treba provesti kad su ukruujui elementi relativno savitljivi. Konstrukcija s ukruujuim elementima koja ispunjava navedene zahtjeve smatra se ukruenom konstrukcijom. Ukruene konstrukcije kod kojih se ukruenje postie krutim nosivim zidovima ili jezgrama smatraju se nepominim. Sve horizontalne sile prihvaaju kruti elementi (zidovi), a ostali elementi (stupovi) ovisno o vitkosti proraunavaju se prema teoriji I, odnosno II reda, ukljuujui imperfekciju i puzanje betona. esto se pri tom koriste pojednostavljene metode.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 9

2) Horizontalno pomini i horizontalno nepomini sustavi Konstrukcije ili elementi s ukruujuim elementima ili bez njih, za koje se utjecaj horizontalnih pomaka vorova na proraunske momente i sile moe zanemariti smatraju se horizontaolno nepominim sustavima, a u protivnom to su horizontalno pomini sustavi. Pomini sustavi se raunaju po teoriji II reda. Horizontalno nepomini sustavi su oni koji zadovoljavaju uvjet: - za n 3 - za n > 4 gdje je: htot = ukupna visina zgrade od temelja ili stropa podruma n = broj katova Fv = suma ukupnog vertikalnog optereenja EcmIc = suma krutosti na savijanje vertikalnih krutih elemenata
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10

htot (Fv/Ecm Ic) 0.2 + 0.1n htot (Fv/Ecm Ic) 0.6

Razlika izmeu tlano optereenog elementa u horizontalno pominom ili nepominom sustavu je u duljini izvijanja; (duljina izvijanja je znatno vea kod horizontalno pominih sustava pa je racionalnije projektirati horizontalno pridrane sustave pridrani su sa zidovima ili krutom jezgrom). U konstrukcijama visokogradnje za odreivanje duljine izvijanja koriste se Jackson-Morelandovi nomogrami. Proraunska duljina izvijanja stupa moe se odrediti kao: l0 = lcol Za koritenje nomograma treba proraunati koeficijente kA i kB koji opisuju stupanj upetosti na krajevima promatranog elementa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

11

Proraun duljine izvijanja stupa prema Jackson - Morelandovim nomogramima:

Koeficijenti koji opisuju stupanj upetosti na krajevima: - Za upete vorove A i B: - Za slobodni vrh A (vrh konzole): - Za ostale sluajeve: kA = 0 i kB = 0 kA =

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

12

Proraun koeficijenata upetosti kA i kB prema izrazu:

gdje je: Ecm modul elastinosti betona Icol moment tromosti presjeka stupa Ib moment tromosti presjeka grede lcol duljina stupa izmeu vorova lb proraunski raspon grede koeficijent kojim se uzima u obzir oslanjanje suprotnog kraja grede: = 1.0 suprotni kraj je elastino ili kruto upet = 0.5 suprotni kraj je zglobno oslonjen = 0.0 konzola

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

Jackson - Morelandovi nomogrami

U nomogramu se za proraunate kA i kB oita vrijednost te se prorauna duljina izvijanja stupa prema izrazu: l0 = lcol mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 14

POSTUPCI PRORAUNA TLANIH ELEMENATA (STUPOVA)

1) Pojedinani tlani element u horizontalno pominim sustavima smatra se vitkim ako je njegova vitkost: = l0/i > lim = 25 ili > lim = 15/u gdje je: u = Nsd/(Ac fcd) bezdimenzijska uzduna sila vitkost l0 duljina izvijanja i polumjer tromosti u slabijem smjeru presjeka stupa Kod dimenzioniranja treba uzeti u obzir nepouzdanosti pretpostavljenih uinaka teorije II reda, osobito zbog netonosti izmjera i nepouzdanosti poloaja i smjera uzdunih sila. Ako se ne propisuju druge mjere, rabe se zamjenjujue geometrijske nesavrenosti.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

15

Za pojedinane tlane elemente smiju se geometrijske zamjenjujue nesavrenosti uvesti poveanjem ekscentrinosti uzdune sile za dodatnu ekscentrinost ea koja djeluje u najnepovoljnijem smjeru: ea = l0/2 l0 = lcol - duljina izvijanja pojedinanog tlanog elementa (iz nomograma) = 1/(100 htot) min - kut nagiba konstrukcije prema vertikali (u lunoj mjeri) gdje je: koeficijent izvijanja (iz nomograma) lcol stvarna duina stupa htot ukupna visina graevine (u metrima) Za min treba uzeti: min = 1/400 - ako su uinci prema teoriji II reda zanemarivi (nepomini sustavi) min = 1/200 - ako uinci prema teoriji II reda nisu zanemarivi (pomini sustavi)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

2)

Pojedinane tlane elemente u horizontalno nepominim konstrukcijama (ak i kada su razvrstani kao vitki) nije potrebno proraunavati po teoriji II reda ako je zadovoljen uvjet: = l0/i = l0/(I/A) crit = 25 (2 - e01/e02) gdje su e01 i e02 ekscentrinosti uzdune tlane sile na krajevima elementa, a uzima se da je e02 e01. U tom sluaju treba elemente dimenzionirati na unutarnje sile: NRd = NSd MRd = NSd h/20 pri emu su: NRd i MRd proraunske nosivosti na uzdunu silu i moment savijanja. Tlane elemente koji ne zadovoljavaju navedeni kriterij treba proraunati po teoriji II reda, pri emu vitkost elementa ne smije prelaziti graninu vrijednost: < lim = 140
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 17

Moe se koristiti i pojednostavljeni postupak koji vrijedi za elemente konstantnog presjeka i armature. Pojednostavljeni postupak prorauna pojedinanih elemenata: U konstrukcijama visokogradnje smije se umjesto prorauna vitkog sustava kao cjeline po teoriji II reda, primijeniti pojednostavljeni postupak, (za proraun tlanih elemenata s vitkou < lim = 140). Po pojednostavljenom postupku, element se promatra kao pojedinani tlani element (izdvojen iz sustava) i pretpostavlja se pojednostavljeni oblik deformiranja elementa. Nosivost tlanog elementa u sustavu veinom e biti vea od nosivosti elementa izdvojenog iz sustava, pa je proraun ovakvim modelom na strani sigurnosti.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

Proraunski model za odreivanje ukupne ekscentrinosti:

(a) jednake ekscentrinosti na oba kraja elementa (b) i (c) razliite ekscentrinosti na krajevima elementa
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 19

(a) Ekscentrinosti prema teoriji I reda na oba kraja elementa jednake (sl. a): Ukupna ekscentrinost za tlane elemente sa stalnim poprenim presjekom u kritinom presjeku iznosi: etot = e0 + ea + e2 gdje je: e0 ekscentrinost prema teoriji I reda e0 = Msd1/Nsd Msd1 proraunski moment savijanja prema teoriji I reda Nsd proraunska uzduna sila

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

20

ea dodatna ekscentrinost ea = l0/2 l0 = lcol - duljina izvijanja (iz nomograma) = 1/(100 htot) min - kut nagiba konstrukcije prema vertikali gdje je: koeficijent izvijanja (iz nomograma) lcol stvarna duina stupa htot ukupna visina graevine (u metrima) Za min treba uzeti: min = 1/400 ako su uinci prema teoriji II reda zanemarivi (nepomini sustavi) min = 1/200 ako uinci prema teoriji II reda nisu zanemarivi (pomini sustavi) e2 ekscentrinost zbog deformiranja sustava-odgovara teoriji II reda (str.23)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 21

(b)

Ekscentrinosti prema teoriji I reda razliite na oba kraja elementa (sl. b i c): Ukupna ekscentrinost za tlane elemente sa stalnim poprenim presjekom naprezane momentima koji se linearno mijenjaju uzdu elementa i za koje ekscentrinosti na krajevima imaju razliite vrijednosti i/ili predznak, u kritinom presjeku iznosi: etot = ee + ea + e2
Proraunski model stupa (konzolni stup):

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

gdje je: ee zamjenjujua ekscentrinost, uzima se vea vrijednost od dobivenih prema izrazima: ee = 0.6 e02 + 0.4 e01 ili ee = 0.4 e02

e01 i e02 ekscentrinosti uzdune sile dobivene prema teoriji I reda na oba kraja elementa, pri emu je e02 e01 ea dodatna ekscentrinost (str. 21) e2 ekscentrinost zbog deformiranja sustava (odgovara teoriji II reda), a moe se izraunati po izrazu: e2 = 0.1 K1 l02 (1/r)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

e2 = 0.1 K1 l02 (1/r) gdje je: l0 duljina izvijanja K1 korekcijski faktor za 15 35 za > 35

K1 = /20 0.75 K1 = 1

1/r zakrivljenost 1/r = 2 K2 yd/(0.9d) gdje je: K2 koeficijent kojim se uzima u obzir smanjenje zakrivljenosti 1/r kod istodobnog poveanja uzdune sile K2 1 (uzmemo li K2 = 1, biti e to na strani sigurnosti) yd = fyd/Es proraunska deformacija armature pri proraunskoj granici poputanja d statika visina presjeka u oekivanom smjeru otkazivanja stabilnosti
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 24

Proraunske rezne sile NsdII i MsdII na deformiranom sustavu, (sile za dimenzioniranje elementa): NsdII = NsdI MsdII = NsdI etot + (MI)

MI dodatni moment savijanja zbog puzanja (puzanje betona poveava ekscentrinost): MI = 0.1 F MIG gdje je: MIG moment savijanja prema teoriji I reda F = 1.2 za statiki odreene sustave
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 25

STUPOVI
Stupovi su elementi nosive konstrukcije za koje vrijedi h 4b. Oznake: b = irina stranice presjeka h = duljina stranice presjeka l = visina stupa Optereenje: Sila (centrina ili ekscentrina; vlana ili tlana) Stupovi su najee tlano optereeni.

G, Q

1 Presjek 1-1 h
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

1 b

26

Centrino optereene stupove za koeficijent vitkosti 25 treba proraunavati kao stupove s malom ekscentrinou (emin b/30; emin h/30; emin 2 cm. Odreivanje dimenzija stupova: Najmanja doputena duljina stranice presjeka stupa iznosi: - 20 cm za stupove koji se betoniraju vertikalno na mjestu - 14 cm za horizontalno betonirane predgotovljene stupove - 25 cm za stupove u seizmiki aktivnim podrujima Odreivanje dimenzija stupa u potresnim podrujima (prema EC-8): - sd = Nsd / bhfcd 0.75 (razred duktilnosti L) - sd = Nsd / bhfcd 0.65 (razred duktilnosti M) - sd = Nsd / bhfcd 0.55 (razred duktilnosti H) Pa npr. slijedi: b h Nsd / 0.65 fcd ; Nsd = 1.35Ng + 1.5Nq
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 27

Armatura stupova: Uzduna armatura (vertikalna):

1)

Najmanja plotina presjeka ukupne uzdune armature As,min:

As,min = 4 12; (najmanji promjer uzdunih armaturnih ipki je 12 mm) * za okrugli stup je 6 12 * za poligonalni stup najmanje 1 ipka u svakom kutu * kod pravokutnih poprenih presjeka kod kojih je b 40 cm i h b dovoljna je po 1 ipka u svakom kutu

2) As,min = 0.15 Nsd/fyd gdje je: - fyd = proraunska granica poputanja betonskog elika - Nsd = proraunska uzduna sila - Ac = ukupna plotina presjeka betona 3) As,min = 0.003 Ac (As1,min = As2,min = 0.0015 b h) 4) As,min = 0.01 Ac ili 8 12 (ako stup preuzima sile potresa)

Mjerodavna je najvea vrijednost!

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 28

Najvea plotina presjeka ukupne uzdune armature As,max:

As,max = 0.04 Ac (As1,max = As2,max = 0.02 b h) As,max = 0.08 Ac (u presjeku nastavljanja armature preklopom)

Razmak vertikalne armature: * maksimalni razmak iznosi 30 cm * ako stup preuzima sile potresa maksimalni razmak iznosi 20 cm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

29

Poprena armatura:
Promjer poprene armature (spone, petlje ili zavojnice) treba biti najmanje 6 mm ili s,max/4 (mjerodavna je vea vrijednost). Promjer ica kod mrea koje se rabe kao spone treba biti najmanje 5 mm. Poprena armatura treba obuhvatiti uzdunu armaturu i treba biti dovoljno usidrena. Od izvijanja se jednostrukom armaturom moe osigurati najmanje do 5 ipki uzdune armature po jednom uglu. Ostala armatura se mora osigurati dodatnom poprenom armaturom koja se moe ugraditi na najvie dvostrukom razmaku projektom predviene armature.

Razmak (vertikalni) spona ew: 1) ew = 12 s,min 2) ew b 3) ew 30 cm 4) ew 10 cm ako stup preuzima sile potresa za duktilnost H 5) ew 15 cm ako stup preuzima sile potresa za duktilnost M 6) ew 20 cm ako stup preuzima sile potresa za duktilnost L Mjerodavna je najmanja vrijednost! mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 30 s,min = najmanji promjer vertikalne armature stupa (12 mm)

Navedeni razmaci poprene armature ew moraju se umanjiti s faktorom 0.6: u podrujima neposredno iznad i ispod greda ili ploa na visini jednakoj veoj izmjeri presjeka stupa kod nastavljanja na preklop kad je najvei promjer uzdunih ipki >14 cm.

Neke napomene:
-

Spone se postavljaju i kroz vor (ab. okviri i reetke). Svaka uzduna ipka (ili grupa uzdunih ipki) mora u kutovima biti pridrana poprenom armaturom. Kod promjene smjera uzdune armature (npr. kod promjene dimenzija presjeka stupa) treba razmak poprene armature utvrditi uzimanjem u obzir skretnih sila.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

31