Herbologija Podjela Korova Herbicidi I Sustavi Zaštite Od Korova

Herbologija
Podjela korova, herbicidi i sustavi zatite od korova
3.11.2010
Sadraj
Korovi ......................................................................................................................................................................................... 3 Podjela korova s botanikog stajalita.................................................................................................................................... 4 Podjela korova s praktinog stajalita .................................................................................................................................... 4 Korovi kultura gustog sklopa .............................................................................................................................................. 4 Korovi okopavina ................................................................................................................................................................ 5 Korovi viegodinjih nasada ............................................................................................................................................... 5 Korovi nepoljoprivrednog zemljita.................................................................................................................................... 6 Atlas vanijih korovnih vrsta ................................................................................................................................................... 7 Uskolisni korovi, jednogodinji ........................................................................................................................................... 7 Uskolisni korovi, viegodinji ............................................................................................................................................ 10 irokolisni korovi, jednogodinji ....................................................................................................................................... 11 irokolisni korovi, viegodinji .......................................................................................................................................... 17 Zatita od korova ...................................................................................................................................................................... 19 Pristupi i mjere zatite od korova ......................................................................................................................................... 19 Integrirani pristup zatiti od korova ..................................................................................................................................... 21 Pregled herbicida po mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti ...................................................................................... 22 Grupe herbicida po mehanizmu djelovanja ......................................................................................................................... 22 Mehanizmi djelovanja herbicida s pripadajuim kemijskim grupama herbicida .................................................................. 22 Popis herbicida po kemijskoj pripadnosti ............................................................................................................................. 28 Herbicidi s iskljuivo herbicidno aktivnim stereoizomerima ................................................................................................ 35 Sustavi zatite od korova .......................................................................................................................................................... 36 Sustav zatite od korova u strnim itaricama ....................................................................................................................... 36 Sustav zatite od korova u uljanoj repici .............................................................................................................................. 40 Sustavi zatite od korova u okopavinama ............................................................................................................................ 41 Zatita od korova u kukuruzu ........................................................................................................................................... 42 Zatita od korova u eernoj repi .................................................................................................................................... 46 Zatita od korova u krumpiru ........................................................................................................................................... 49 Zatita od korova u soji..................................................................................................................................................... 51 Zatita od korova u vinogradima i vonjacima ..................................................................................................................... 53 Izvori slika ................................................................................................................................................................................. 56 Bibliografija .............................................................................................................................................................................. 56
Skripta je napravljena kako bi se omoguio laki pregled sadraja predmeta Herbologija 2 na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Aurirane su i na jednom mjestu prikupljene mnoge informacije, osobito vezane uz trenutno doputene herbicide. Skriptu treba shvatiti samo kao nadopunu postojeoj ispitnoj literaturi. Neki dijelovi materijala, kao to su atlas korova i tekst o integriranom pristupu zatiti nisu sastavni dio gradiva za polaganje ispita. Zbog obima obuhvaenog gradiva, mogue je da u tekstu ima greaka.
Korovi
Podjela korova s botanikog stajalita
Korove je mogue podijeliti na vie naina. U praksi se najee koriste botanika podjela i podjela s praktinog stajalita. U botanikoj podjeli koristimo standardne botanike klasifikacijske jedinice (razred, red, porodica, rod, vrsta). Svjetskoj poljoprivredi tete nanosi oko 250 vrsta, a oko 70% njih nalazimo u 12 porodica, a od toga oko 50% njih u svega 5 porodica. Osim botanike podjele, na temelju biolokih osobina razlikujemo i podjelu prema trajanju ivota korova (jednogodinji, dvogodinji i viegodinji) te vremenu pojavljivanja tijekom godine (zimsko-proljetni, ljetni i kasnoljetni). Tabela 1: botanika pripadnost najznaajnijih korova u svijetu Porodica trave iljevi glavoike dvornici tirevi krstaice mahunarke slakovi mljeike lobode sljezovi pomonice
1
Poaceae Cyperaceae Asteraceae Polygonaceae Amaranthaceae Brassicaceae Leguminaceae Convolvulaceae Euphorbiaceae Chenopodiaceae Malvaceae Solanaceae 47 ostalih
broj vrsta 44 12 32 8 7 7 6 5 5 4 4 3 <3
postotak 27 43
68
Pojednostavljeno gledano, razlikujemo: uskolisne korove (trave), irokolisne (zeljaste dvosupnice), drvee, grmlje i paprati.
Podjela korova s praktinog stajalita

Poljoprivrednoj praksi dovoljna je jednostavnija, ali preglednija klasifikacija. Tako na ovaj nain korove dijelimo prema nekim uopenim biolokim osobinama i kulturama koje zakorovljuju. Tablice 2 prikazuju najee i najznaajnije korove po pojedinim skupinama kultura. Pri tome, sastav korovne flore moe znaajno varirati po pojedinim agrobiocenozama. Kosim slovima su navedeni hrvatski nazivi zimskih korova. Znaajnije korovne vrste su podebljane. Korovi kultura gustog sklopa JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE slakoperka (Apera spica venti) miji repak (Alopecurus myosuroides) vlasnjaa (Poa anua) divlja zob (Avena fatua) ludvikova divlja zob (A. ludoviciana) ljulj (Lolium spp.) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE broika (Galium aparine) mijakinja (Stellaria media) kamilica (Matricaria chamomilla) estoslavica perzijska (Veronica hederifolia) poljska goruica (Sinapsis arvensis) divlja rotkva (Raphanus raphanistrum) mala mrtva kopriva (Lamium purpureum) potonica (Myosotis arvensis) mak turinak (Papaver rhoeas) abnjak (Ranunculus arvensis)
VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) vlasnjaa (Poa trivialis)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) grahorica (Vicia spp.) svirnjak, poljski kostri (Sonchus arvensis)
1 2
prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje prilagoeno prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje 4
Korovi okopavina JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE kotan (Echinochloa crus galli) proso (Panicum milliaceum) proso vlasasto (P. capilare) svarica (Digitaria sanquinalis) muhar crvenkasti (Setaria glauca) muhar zelenkasti (Setaria viridis) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE loboda (Chenopodium album) tir (Amaranthus retroflexus) dvornik perzijski (Polygonum persicaria) dvornik povijajui (P. convolvulus) crna pomonica (Solanum nigrum) lipica teofrastova, abutilon (Abutilon theophrasti) mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum) kunjak (Datura stramonium) ambrozija, limundik (Ambrosia elatior) iak (Xanthium strumarium) gorica (Sinapsis arvensis) kamilica (Matricaria chamomilla) estoslavica perzijska (Veronica persica)
VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubaa, troskot (Cynodon dactylon)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) tavelj (Rumex crispus) tupolisna kiselica, konjak (Rumex obtusifolius)
Od toga, najznaajniji korovi kukuruza su: jednogodinje uskolisne vrste: kotan, proso (sinje i zeleno) i svarica, viegodinje uskolisne vrste: pirika i zubaa, jednogodinje irokolisne vrste: loboda, dvornici, pomonica, goruica, ambrozija, iak, viegodinje irokolisne vrste: slak, osjak, gavez.
Korovi viegodinjih nasada
JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE vlasnjaa 3( Poa sp.) ljulj (Lolium sp.) -----------------------------------------------------------------------kotan (Echinochloa crus galli) muhari (Setaria sp.) svarica (Digitaria sanquinalis) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE mijakinja (Stellaria media) kostri (Senecio vulgaris) goruica (Sinapis arvensis) rusomaa (Capsela bursa pastoris) ----------------------------------------------------------------------loboda (Chenopodium album) tir (Amaranthus retroflexus) kamilica (Matricaria chamomilla) dvornici (Polygonum sp.) konica (Galinsoga parviflora)
VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubaa(Cynodon dactylon)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE maslaak (Taraxacum officinale) slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) tavelj (Rumex crispus)
ljetni i zimski 5
Korovi nepoljoprivrednog zemljita
VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE zubaa(Cynodon dactylon) pirika (Agropyron repens) prljenasta rosulja (Agrostis stolonifera) ljuljevi (Lolium spp.) VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE osjak (Cirsium arvense) slak (Convolvulus arvensis) tavelji (Rumex spp.) divlja mrkva (Daucus carota) gavez (Symphytum officinale) preslica (Equisetum arvense) vrbolika (Solidago spp.) DRVENASTE VRSTE vrbe (Salix spp.) amorfa (Amorfa fruticosa) kupina (Rubus spp.) divlja rua (Rosa canina)
Atlas vanijih korovnih vrsta

Vrste su poredane na temelju praktine podjele. Navedene su faze razvoja prema skali BBCH. Uskolisni korovi, jednogodinji Porodica: trave (Poaceae, sin. Gramineae) Slika 1: Slakoperka (Apera spica venti)
BBCH 13
BBCH 33
BBCH 97
Slika 2: Miji repak (Alopecurus myosuroides)
BBCH 12 Slika 3: Vlasnjaa (Poa anua)
BBCH 34
BBCH 65
BBCH 15
BBCH 32
BBCH 63
Slika 4:Divlja zob (Avena fatua)
BBCH 13 Slika 5: Ljulj (Lolium spp.)
BBCH 55
BBCH 69
Slika 6: Vlasnjaa (Poa annua)
BBCH 15 BBCH 32 Slika 7: Kotan (Echinochloa crus galli)
BBCH 63
BBCH 13
BBCH 29
BBCH 85 8
Slika 8: Proso vlasasto (Panicum capilare)
Slika 9: Svarica (Digitaria sanquinalis)
BBCH 12 Slika 10: Muhar crvenkasti (Setaria glauca)
BBCH 34
BBCH 85
BBCH 11
BBCH 14
BBCH 85
Uskolisni korovi, viegodinji Porodica: trave (Poaceae, sin. Gramineae) Slika 11: Pirika (Agropyron repens)
BBCH 12
BBCH 23
BBCH 65
Slika 12: Zubaa, troskot (Cynodon dactylon)
Slika 13: Divlji sirak (Sorghum halepense)
10
irokolisni korovi, jednogodinji Porodica: abnjaci (Ranunculaceae) Slika 14: abnjak poljski (Ranunculus arvensis)
Porodica: makovi (Papaveraceae) Slika 15: Mak turinak (Papaver rhoeas)
BBCH 12
BBCH 31
BBCH 65
Porodica: karanfili (Caryophyllaceae) Slika 16: Mijakinja (Stellaria media)
BBCH 12 Porodica: tirovi (Amaranthaceae) Slika 17: tir, ir (Amaranthus retroflexus)
BBCH 65
BBCH 65
BBCH 12
BBCH 51
BBCH 51 11
Porodica: lobodnjae (Chenopodiaceae), po novijoj klasifikaciji; fam. Amaranthaceae, subfam. Chenopodioideae Slika 18: Loboda, pepeljuga (Chenopodium album)
BBCH 12
BBCH 32
BBCH 51
BBCH 79
Slika 19: Mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum)
BBCH 13 Porodica: dvornici (Polygonaceae) Slika 20: Dvornik perzijski (Polygonum persicaria)
BBCH 32
BBCH 85
BBCH 12
BBCH 15
BBCH 65
Slika 21: Dvornik povijajui (Polygonum convolvulus)
BBCH 11
BBCH 35
BBCH 65
12
Porodica: krstaice (Brassicaceae) Slika 22: Poljska goruica, gorica (Sinapis arvensis)
BBCH 12
BBCH 15
BBCH 65
Slika 23: Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum)
BBCH 12
BBCH 15
BBCH 65
Slika 24: Rusomaa, pastirska torbica (Capsela bursa pastoris)
BBCH 14
BBCH 19
BBCH 73
Porodica: sljezovi (Malvaceae) Slika 25: Mranjak, lipica teofrastova, abutilon (Abutilon theophrasti)
BBCH 11
BBCH 14
BBCH 59
BBCH 65
13
Porodica: pomonice (Solanaceae) Slika 26: Crna pomonica (Solanum nigrum)
BBCH 12 Slika 27: Kunjak (Datura stramonium)
BBCH 15
BBCH 51
BBCH 61
BBCH 12 Porodica: otrolisti (Boraginaceae) Slika 28: Potonica (Myosotis arvensis)
BBCH 51
BBCH 73
BBCH 12
BBCH 31
BBCH 33
BBCH 65
Porodica: usnjae (Lamiaceae) Slika 29: Mala mrtva kopriva (Lamium purpureum)
BBCH 14
BBCH 35
BBCH 67
14
Porodica: trputci (Plantaginaceae) Slika 30: estoslavica perzijska (Veronica hederifolia)
BBCH 14 Porodica: broike (Rubiaceae) Slika 31: Broika (Galium aparine)
BBCH 59
BBCH 65
BBCH 65
BBCH 11
BBCH 22
BBCH 27
BBCH 73
Porodica: glavoike, zvjezdani (Asteraceae, Compositae) Slika 32: Kamilica (Matricaria chamomilla)
BBCH 12
BBCH 15
BBCH 55
BBCH 65
Slika 33: Ambrozija, limundik (Ambrosia elatior, sin. A. artemisiifolia)
BBCH 12
BBCH 16
BBCH 37
BBCH 75
15
Slika 34: iak, dikica (Xanthium strumarium)
BBCH 12 Slika 35: Kostri, draguac (Senecio vulgaris)
BBCH 35
BBCH 85
BBCH 16
BBCH 17
BBCH 63
BBCH 89
16
irokolisni korovi, viegodinji
Porodica: dvornici (Polygonaceae) Slika 36: tavelj (Rumex crispus)
BBCH 13
BBCH 16
BBCH 51
BBCH 81
Slika 37: Tupolisna kiselica, konjski tavelj, konjak (Rumex obtusifolius)
BBCH 12
BBCH 17
BBCH 69
BBCH 81
Porodica: mahunarke (Leguminosae) Slika 38: Grahorice (Vicia spp.), na slici je uskolisni grahor (V. angustifolia)
BBCH 13
BBCH 21
BBCH 65
BBCH 89
Porodica: slakovi Convolvulaceae Slika 39: Slak (Convolvulus arvensis)
BBCH 13
BBCH 21
BBCH 65
17
Porodica: otrolisti (Boraginaceae) Slika 40: Gavez (Symphytum officinale)
BBCH 14
BBCH 33
BBCH 65
BBCH 89
Porodica: glavoike, zvjezdani (Asteraceae, Compositae) Slika 41: Osjak (Cirsium arvense)
BBCH 16
BBCH 36
BBCH 63
Slika 42: Svirnjak, poljski kostri, poljski ostak (Sonchus arvensis)
BBCH 15 Slika 43: Maslaak (Taraxacum officinale)
BBCH 33
BBCH 89
BBCH 14
BBCH 19
BBCH 65
18
Zatita od korova
Pristupi i mjere zatite od korova
U literaturi (stranoj i domaoj) postoji znaajna razlika u podjeli naina zatite od korova. Veoma dobar pristup ovom 4 problemu razvio je ameriki autor Zimdahl . Prema njemu, obzirom na cilj, razlikujemo na osnovnoj razini razliite pristupe ili koncepte zatite od korova (prevenciju, suzbijanje i unitavanje, eng.: prevention, control, eradication) unutar kojih moemo koristiti pojedine mjere zatite od korova (mehanike, kemijske). Prevencija je osnovni i najvaniji pristup zatiti od korova kojim spreavamo unoenje novih i irenje postojeih korova na odreenom podruju. Iako kratkorono moe povisiti cijenu proizvodnje, prevencijom dugorono rjeavamo problem korova. Preventivne mjere ukljuuju: koritenje istog sjemena, odravanje istoe gospodarskih dvorita i orua, unitavanje korova na okolnim nepoljoprivrednim zemljitima (rubovi cesta), koritenje organskog gnoja koji ne sadri ive sjemenke korova, spreavanje osjemenjivanja korova kao i vegetativnog irenja viegodinjih korova, zakonsku regulativu i dr. Suzbijanje korova obuhvaa sve mjere zatite od korova kojima smanjujemo zakorovljenost i kompeticiju korova prema kulturi. Pri tome je vana i ekonomska isplativost, odnosno, opravdavaju li poduzete mjere zatite smanjenje gubitka prinosa. Ovo je najprihvaeniji pristup zatiti od korova. Unitavanje korova predstavlja potpunu eliminaciju ivih korovnih biljaka, njihovih dijelova i sjemena. Na veim povrinama ju je gotovo nemogue postii jer je vrlo teko unititi sjeme i vegetativne organe korova. Ovo je najbolji pristup zatiti od manjih populacija viegodinjih korova. Unutar navedenih pristupa suzbijanja i unitavanja korova na raspolaganju stoje sljedee mjere: a) kulturne i agrotehnike mjere plodored, podusjevi (za trajne nasade te enjak, luk i kupusnjae), prilagodba vremena i gustoe sjetve, kontrola plodnosti tla. b) mehanike mjere obrada tla: mnogi zahvati obrade tla mogu se koristiti u zatiti od korova. Tako korove suzbijamo oranjem, tanjuranjem, drljanjem, kultiviranjem, valjanjem (provocira nicanje korova nakon praenja strnita) i frezanjem (unitava tratinu i djetelite prije preoravanja). Neki zahvati obrade, kao frezanje, mogu uzrokovati i propagaciju viegodinjih korova. to je tlo tee, a klima vlanija, obradom je tee suzbiti korov. Obrada tla se u uzgoju ratarskih kultura provodi unutar sustava obrade za jarine i ozimine (tabele 2 i 3). Pri odabiru sustava obrade tla treba biti oprezan jer neki od navedenih sustava mogu tijekom vlanog ljeta uzrokovati poveanje zakorovljenosti (tab. 1/III, tab. 2/IV i V). U trajnim nasadima obrada tla se koristi u mladim nasadima (do 4 godine starosti) te u podrujima s aridnijom klimom. Zbog visoke cijene, ove mjere zatite od korova u rodnim trajnim nasadima nadopunjuje se ili zamjenjuje drugim mjerama.
Zimdahl, 2007., str: 259 19
Tabela 2: : sustavi obrade tla za ozimine jesen obrada za ozimine nakoj ozimina vrlo plitka obrada 5 strnita i plitko ljetno oranje oranje za sjetvu i predsjetvena priprema vrlo plitko obrada oranje za sjetvu i predsjetvena priprema oranje za sjetvu predsjetvena priprema bez ili s prethodnim pliim oranjem vrlo plitka obrada i sjetveno oranje obrada za ozimine nakon jarina plie oranje, oranje za sjetvu i predsjetvena priprema oranje za sjetvu i predsjetvena priprema ljeto
I II III IV V VI
Tabela 3: sustavi obrade tla za jarine obrada tla za jarine iza ozimina jesen duboko oranje (i podrivanje) duboko oranje (i podrivanje) duboko oranje (i podrivanje) plitka obrada obrada tla za jarine iza jarina
I II III IV V
ljeto praenje strnita i plitko oranje praenje strnita ili plitko oranje praenje strnita i plitko oranje praenje strnita i duboko oranje duboko oranje (i podrivanje) jesen duboko oranje (i podrivanje)
proljee predsjetvena priprema predsjetvena priprema plitko oranje i predsjetvena priprema predsjetvena priprema predsjetvena priprema
VI VII VIII
proljee predsjetvena priprema proljetno oranje za sjetvu i predsjetvena priprema plitko oranje, proljetno oranje za sjetvu i predsjetvena priprema
c)
zatravljivanje (v. vinoogradi i vonjaci, zatita od korova) zastiranje 6 i konja (v. vinoogradi i vonjaci, zatita od korova) plijevljenje
bioloke mjere zatite od korova, u uem smislu, podrazumijevaju koritenje fitofagnih ivotinja i uzronika bolesti korovnih vrsta. Ove se metode u praksi u uzgoju bilja gotovo ne koriste. kemijskim mjerama korove se suzbija upotrebom herbicida.
d)
5 6
praenje koritenje podusjeva, odnosno zatravljivanje predstavlja ivu zastirku 20
Integrirani pristup zatiti od korova

Sveobuhvatan pristup zatiti od korova mogu je jedino ako znamo u kojim uvjetima prisutnost korova u odreenoj kulturi uzrokuje tete te da li je ekonomski isplativo provoditi mjere zatite od korova. Takoer, obuhvaa dugoroni pristup rjeavanju problema korova jer je jedino kvalitetnim provoenjem preventivnih mjera u kombinaciji sa suzbijanjem korova mogue znatno ublaiti tete koje uzrokuju korovi. Uspjeno provoenje integriranog pristupa je ekonomski isplativije, smanjuje tete koje uzrokuju korovi i manje zagauje okoli. Visina teta koje e nanijeti korovi ovisi o vie faktora. Prvenstveno o broju korovnih biljaka po jedinici povrine i vremenskom periodu tijekom kojega je korov prisutan i konkurira kulturnoj biljci. Utjecaj broja korovnih biljaka u odnosu na kulturne biljke ovisi prije svega o vrsti koju uzgajamo, zatim i o vrsti korova koji je prisutan. Mjere suzbijanja korova trebaju biti usmjerene da djeluju na korove unutar kritinog razdoblja zakorovljenosti. Zbog toga su u daljnjem tekstu za svaku kulturu navedeni kritini prag i kritini period zakorovljenosti. Pojednostavljeno gledajui, u usjevima gustog sklopa slaba zakorovljenost ne uzrokuje znaajne tete dok u usjevima rijetkog sklopa ve i malen broj korova po jedinici povrine uzrokuje znaajne tete (slika 44).
Slika 44: Koncept kompeticijskih odnosa kulture i korova (Bleasdale, 1973.) Kako bi bilo mogue to tonije odrediti treba li provoditi mjere suzbijanja korova i kakav e ekonomski uinak ove imati, dobro je uzeti u obzir vie kriterija prema kojima tetnost odreujemo. Tako moemo odrediti: konkurentski prag tetnosti ekonomski prag tetnosti ekonomsko optimalni prag sigurnosni (zatitni prag) 7 prognozirajui prag (kritini broj).
Sve navedene modele treba shvatiti okvirno jer osim ve navedenih imbenika koji utjeu na prinos (broj korova i vremenski period zakorovljenosti), prisutan je i velik broj drugih (klimatskih, edafskih, biolokih, kulturnih) koji su promjenjivi i koji imaju znaajan utjecaj na odnos kulture i korova, a u konanici i na sam prinos. Openito gledajui, poznavanje biologije korova omoguuje nam da pravilnim odabirom mjera i vremena suzbijanja korova znaajno smanjimo tete koje ove biljke nanose. Sve jednogodinje vrste korova produciraju velike koliine sjemena. Zato je vrlo vano svim raspoloivim mjerama sprijeiti njihovo osjemenjivanje. Budui da su populacije korova, pogotovo usporedimo li ih s populacijama tetnika i uzronika bolesti relativno konstantne, mogue je poznavanjem prethodnog stanja zakorovljenosti provesti planiranje mjera zatite od korova. Za dugorono planiranje potrebno je poznavati stanje zakorovljenosti tijekom prethodnih sezona kao i kulture koje su bile uzgajane na pojedinoj parceli.
prilagoeno prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje 21
Pregled herbicida po mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti

Grupe herbicida po mehanizmu djelovanja 8
A. B. C. D. E. F. G. H. I. K. L. N. O. inhibitori acetil-CoA-karboksilaze (acetil-koenzim A-karboksilaze) inhibitori acetolaktat sintaze inhibitori fotosinteze u fotosustavu II (ovisno o specifinom mjestu inhibicije, postoje podgrupe C1 ,C2 i C3) inhibitori fotosinteze u fotosustavu I inhibitori protoporfirinogen-oksidaze inhibitori biosinteze karotenoida (podgrupe F1 ,F2 i F3) inhibitori EPSP - sintaze (5-enolpiruvil ikimat-3-fosfat sintaze) inhibitori glutamin-sintetaze inhibitori DHP - sintaze (dihidropteorat - sintaze) inhibitori diobe stanice (podgrupe K1 ,K2 i K3) inhibitori sinteze stanine stjenke inhibitori sinteze lipida sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)
Mehanizmi djelovanja herbicida s pripadajuim kemijskim grupama herbicida

Da bi se omoguila bolja preglednost sadraja, navedene su neke vanije osobine herbicida u svakoj skupini. To su: o mehanizam djelovanja o spektar djelovanja, o metoda aplikacije i nain ulaska u biljku (ukljuuje i prijenos herbicida u biljci) , o vrijeme aplikacije i o simptomi fitotoksinosti. Navedene osobine odnose se samo na herbicide popisane u Glasilu biljne zatite za 2010. godinu. Ne odnose se na samu skupinu herbicida, nego samo na one trenutno odobrene herbicide iz te skupine. Znai, neki herbicidi iz odreene skupine djelovanja koji trenutno nisu odobreni mogu imati i drugaije osobine.
A.
inhibitori acetil-CoA-karboksilaze (acetil-koenzim A-karboksilaze) ariloksifenoksi propionati cikloheksadinoni
Mehanizam djelovanja: inhibiraju djelovanje enzima acetil-CoA-karboksilaze koji ima kljunu ulogu u regulaciji sinteze i razgradnje masnih kiselina. Proces biosinteze masnih kiselina odvija se u citoplazmi i kloroplastima. Prekida se sinteza masnih kiselina te posljedino tome sinteza neutralnih masti i strukturnih lipida. Izostaje tvorba membrana, kloroplasta, voska itd. Spektar djelovanja: uskolisni korovi (jedno i viegodinji). Do selektivnosti dolazi uslijed osjetljivosti trava na mjestu djelovanja ovih herbicida, 9 odnosno metabolike inaktivacije i niske osjetljivosti enzima acetil-CoA-karboksilaze u dikotiledona. Ovi herbicidi su visokoselektivni u svim irokolisnim kulturama. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: translokacijski, floemom se prenose do mjesta djelovanja. Vrijeme aplikacije: nakon nicanja, neki imaju umjereno zemljino djelovanje (fluazifop). Simptomi fitotoksinosti: Prvo se zaustavlja rast novih listova. Starije, razvijeno lie poprima crvenkastu boju. Biljka ugiba kroz 10-14 dana.
grupe prema HRACu (Herbicide resistance action committee) Owen, 2005 22
B.
inhibitori acetolaktat-sintaze sulfonilurea imidazolinoni triazolopirimidini
Mehanizam djelovanja: acetolaktat-sintaza (ALS) je enzimatski kompleks koji sudjeluje u sintezi esencijalnih aminokiselina razgranatog lanca: valina, izoleucina i leucina. Sinteza se odvija u citoplazmi stanica vrnog meristema odakle se produkti sinteze premjetaju u kloroplaste. Zaustavlja se sinteza proteina i nukleinskih kiselina. Enzim ALS je naroito aktivan u mladim biljkama, odnosno njihovom meristemu. Ove aminokiseline su neophodne za sintezu proteina i rast biljke. Spektar djelovanja: razno Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: korijenom i listom. Translokacijski, prijenos ksilemom i floemom. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: prestanak rasta kroz nekoliko sati. Kloroza. A nakon 1-4 tjedna i nekroza.
C.
inhibitori fotosinteze u fotosustavu II benzotiadiazinoni neki karbamati (podskupina fenil-karbamati) neki nitrili (bromoksinil i joksinil) triazini triazinoni uracili piridazinoni supstituirani derivati fenilureje
Mehanizam djelovanja: ometanje prijenosa elektrona u fotosustavu II. Ako se pojavi rezistentnost na neku kemijsku skupinu ovog mehanizma djelovanja, mogue je uspjeno upotrijebiti herbicid iz druge skupine ako ima razliito mjesto djelovanja. Spektar djelovanja: razno. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: razno. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: na kukuruzu i soji: prvo kloroza uglavnom na rubovima lista, slijedi nekroza. Na soji je mogua i kloroza cijelog lista.
D.
inhibitori fotosinteze u fotosustavu I dipiridili
Mehanizam djelovanja: spreavaju prijenos elektrona u fotosustavu I zbog ega nastaju toksini spojevi koji unitavaju stanine membrane. Spektar djelovanja: neselektivni. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: kontaktni. Vrijeme aplikacije: nakon nicanja.
23
E.
inhibitori protoporfirinogen-oksidaze difenil eteri oksidiazoli N-fenilftalamidi
Mehanizam djelovanja: protoporfirinogen-oksidaza (PPO) je enzim koji oksidira protoporfirinogen IX u protoporfirin IX. Dalje se put biosinteze grana, s jedne strane u smjeru spojeva hema sa eljezom (npr. citokromi), a s druge prema klorofilima (koji sadre Mg). Herbicidne molekule spreavaju djelovanje enzima PPO zbog ega protoporfirinogen IX difundira iz kloroplasta u citoplazmu i neenzimatski se oksidira u otrovni protoporfirin IX koji u prisutnosti svjetla stvara 1 radikale kisika ( O2). Ovi radikali unitavaju staninu membranu (uslijed reakcije s membranskim lipidima). Takoer, inhibirana je i sinteza kloroplasta. Spektar djelovanja: bolje djelovanje na irokolisne korove. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: uglavnom kontaktno. Neki herbicidi pokazuju vrlo slabo translokacijsko djelovanje. Vrijeme aplikacije: prije nicanja i nakon nicanja. Simptomi fitotoksinosti: kloroza nastupa ve 24 sata nakon aplikacije. Slijede nekroza i ugibanje biljke.
F.
inhibitori biosinteze karotenoida (podgrupe F1 ,F2 i F3) neki amidi (diflufenikan, flukloridon) izoksazoli izoksazolidinoni triketoni
Mehanizam djelovanja: karotenoidi su uti i naranasti pigmenti. Primarna im je funkcija da uvaju klorofil od oksidacije slobodnim radikalima kisika (1O2). Ovi herbicidi inhibiraju sintezu karotenoida to uzrokuje foto-destrukciju klorofila. Ovisno o mjestu djelovanja, razlikujemo tri podskupine (F1 ,F2 i F3) ovih herbicida. Amidi koji inhibiraju sintezu karotenoida (F1) (diflufenikan, flukloridon, beflubutamid) blokiraju djelovanje fitoendesaturaze. Izoksazoli i triketoni (F2) blokiraju enzim 4-hidroksi piruvat dehidrogenazu. Izoksazolidinoni spreavaju sintezu diterpena (prekursori za sintezu giberelina) i tetraterpena (prekursori za sintezu karotenoida) (F3). Nije poznato tono mjesto djelovanja izoksazolidinona (enzim na koji djeluju). Spektar djelovanja: razno. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: razno. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: tretirane biljke brzo izblijede, zaostaju u rastu i ugibaju.
24
G.
inhibitori EPSP-sintaze
aminofosfonati (glifosat)
Mehanizam djelovanja: glifosat inhibira djelovanje enzima 5-enolpiruvil ikimat-3-fosfat sintaze (EPSP-sintaze) ime se spreava sinteza aromatskih aminokiselina (fenilalanina, tirozina i triptofana) i nekih drugih aromatskih organskih spojeva. Izostaje sinteza proteina i biljka ugiba. Sekundarno, glifosat spreava sintezu aminolevulinske kiseline (na putu sinteze terpena) to za posljedicu ima poremeaje u sintezi klorofila i citokroma. Najee biljka ugiba prije nego ovaj sekundarni mehanizam djelovanja doe do izraaja. Spektar djelovanja: neselektivno (totalno). Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: listom, sistemino. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: zaustavljanje rasta. Na mladom liu razvija se kloroza. Starije pocrveni. Biljka postupno gubi sve fizioloke funkcije i ugiba. H. inhibitori glutamin-sintetaze aminofosfonati (glufosinat)
Mehanizam djelovanja: enzim glutamin-sintetaza omoguuje ugraivanje amonijaka u aminokiselinu glutamat (glutamat + NH4+ glutamin) koja je esencijalna za rast biljke. Inhibicijom djelovanja ovog enzima u stanici se nakupljaju amonijevi ioni u toksinoj koncentraciji to dovodi do unitenja stanine membrane. Takoer, uslijed poremetnje staninog metabolizma dolazi i do inhibicije fotorespiracije i fotosinteze. Spektar djelovanja: na jednogodinje vrste. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: listom, kontaktno. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: kloroza lista koju ubrzo slijedi nekroza. Odumiranje nadzemnog dijela biljke moe uslijediti ve nekoliko dana nakon tretiranja.
I.
inhibitori DHP-sintaze neki karbamati (asulam)
Mehanizam djelovanja: asulam blokira rad enzima dihidropteoratsintaze, to blokira sintezu folne kiseline. Sekundarno djelovanje oituje se u blokadi diobe stanica (najvjerojatnije remeenjem sinteze tubulina). Mehanizam djelovanja nije poznat u potpunosti. Spektar djelovanja: irokolisni korovi (prvenstveno tavelj (Rumex crispus), konjak R. obtusifolius) i bujad (Pteridium aquilinum)) Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: translokacijski. Vrijeme aplikacije: prije cvatnje korova. Simptomi fitotoksinosti: prekid rasta. Pojave nekroze. Biljka ugiba kroz 1-2 tjedna.
25
K.
inhibitori diobe stanice (podgrupe K1 ,K2 i K3) neki amidi (flufenacet, propizamid, napropamid) dinitroanilini neki karbamati (klorprofam) kloracetamidi
Mehanizam djelovanja: postoje tri mjesta djelovanja herbicida ovog mehanizma djelovanja (K1 ,K2 i K3). Dinitroanilini i propizamid iz skupine amida blokiraju sintezu tubulina (K1). Klorprofam iz skupine karbamata onemoguava razdvajanje niti diobenog vretena (graenih od tubulina = mikrotubula) tijekom mitoze (K2). Kloracetamidi i neki amidi (flufenacet i napropamid) inhibiraju sintezu masnih kiselina vrlo dugakog lanca to uzrokuje nestabilnost stanine membrane 10 te na koncu prijei diobu stanice (K3). Spektar djelovanja: razno. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: razno . Vrijeme aplikacije: uglavnom prije nicanja. Simptomi fitotoksinosti: razno.
L.
inhibitori sinteze stanine stjenke neki nitrili (diklobenil)
Mehanizam djelovanja: nije poznat toan mehanizam djelovanja, no svakako dolazi do spreavanja sinteze celuloze, a time i stanine stijenke. Ovo onemoguuje daljnju diobu stanica. Spektar djelovanja: neselektivno (totalno). Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: zemljino, korijenom. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: prekid rasta (esto korovi niti ne niknu). Pup pocrveni i biljka se osui. Veoma je uinkovit na izdanke i terminalni pup korovskih trava.
N.
inhibitori sinteze lipida karbamati, podskupina tiokarbamati (prosulfokarb) benzofuran (etofumesat)
Mehanizam djelovanja: remete sintezu lipida, odnosno proces produljivanja masnih kiselina. Ne sintetiziraju se masne kiseline dugih lanaca, a time niti vosak, suberin i kutin. Spektar djelovanja: razno. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: korijenom (oba) i listom (etofumesat), translokacijski. Vrijeme aplikacije: uglavnom prije sjetve. Simptomi fitotoksinosti: Biljke esto niti ne niknu (zbog nemogunosti sinteze suberina). Klijanci su deformirani, a lie na njima sljepljeno. Ovo je karakteristian simptom za herbicide ovog mehanizma djelovanja.
10
Brger, 2003 26
O.
sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi) derivati fenoksi karboksilnih kiselina piridin-karboksilne kiseline kinolin karboksilne kiseline
Mehanizam djelovanja: ovi herbicidi simuliraju djelovanje indoloctene kiseline, IAA ( eng. indole acetic acid). Indoloctena kiselina je fitohormon iz skupine auksina. Utjee na mnogo funkcija u biljnom metabolizmu, no najvanija joj je uloga regulatora rasta. Ovi herbicidi se floemom premjetaju do meristema koji im je mjesto djelovanja. Sintetski fitohormoni su u biljci prisutni u veoj koncentraciji od prirodnih i uzrokuju ubrzan rast. Takoer, dolazi do nesklada rasta i razvoja. Slikovito reeno, biljke rastu do smrti. Spektar djelovanja: na irokolisne korove (jedno i viegodinje) uz umjereno djelovanje na uskolisne u pojedinim razvojnim stadijima. Metoda aplikacije i nain ulaska u biljku: listom, translokacijski. Vrijeme aplikacije: razno. Simptomi fitotoksinosti: uzrokuju nenormalan rast, deformacije i devijacije pojedinih organa. Priuvni pupovi na stabljici takoer se probude.
27
Popis herbicida po kemijskoj pripadnosti

Naveden je popis herbicida po kemijskoj pripadnosti uz kratak opis veine grupa herbicida. Za detaljan opis herbicida konzultirati Glasilo biljne zatite ili upute proizvoaa. Za svaki herbicid navedeni su formulacija, kultura u kojoj ima 11 dozvolu koritenja i spektar djelovanja prema shemi: formulacija kultura spektar
Derivati fenoksi karboksilnih kiselina (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) Biljka ih prvenstveno usvaja listom, ali mogu je ulazak i korijenom. Izraziti sistemici. Djeluju na jednogodinje i viegodinje irokolisne korove. Koriste se u strninama i kukuruzu. Nisu perzistentni. Herbicidno djelovanje pokazuju samo (+)- R stereoizomeri. 12 1. 2,4-D SL, EC strne itarice i kukuruz, panjaci i livade 2. MCPA SL strne itarice, panjaci i livade
irokolisni, anualni i pereni
3. Mekoprop (MCPP-P) 13 SL strne itarice protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA 4. Diklorprop-P (2,4-DP-P) SL itarice irokolisni, anualni i pereni 5. Kombinirani herbicidi fenoksi karboksilnih kiselina Piridin-karboksilne kiseline (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) Biljka ih usvaja listom. Primjenjuju se nakon nicanja korova. Upotrebljavaju se za suzbijanje irokolisnih korova. Djeluju sistemino. Pikloram je perzistentan. 1. Pikloram perzistentan je SL / aboricid, suzbija trajne korove s dubokim korijenom 2. Dikamba SL, WG kukuruz
6
2.1. Kombinirani herbicidi dikambe i drugih herbicida 3. Klopiralid SL penica, jeam, kukuruz, eerna repa, uljana repica i luk iz luice 4. Fluroksipir ester EC strne itarice i kukuruz, panjaci i livade, jezgriave voke 4.1. Kombinacije fluroksipira s drugim herbicidima 7. Aminopiralid 14 WG itarice irokolisni, anualni i pereni, ukljuujui i na 2,4-D tolerantne korove i one rezistentne na inhibitore ALSa
porodice: glavoike, mahunarke i titarke
protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA
11 12
Ovo vrijedi za aktivne tvari. Pojedini preparati smiju se upotrebljavati samo u pojedinim kulturama. Koriste se i praktine oznake P (potentan) i M (mortem). 13 Sadri samo herbicidno aktivan izomer (R) 14 ALS, acetolaltat-sintaza (po mehanizmu djelovanja, grupa B) 28
Kinolin karboksilne kiseline (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) 1. Kinmerak dolazi u preparatu Rebell s kloridazonom SC eerna repa irokolisni, anualni i pereni, posebno efikasan prema Galium spp. i Veronica spp.
Ariloksifenoksi propionati (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) Primjenjuju se nakon nicanja kulture i korova. Suzbijaju samo korovne trave (graminicidi). 1. Fluazifop-p-butil EC eerna repa, soja, suncokret, ozima uljana repica, krumpir, luk i zelje
15
uskolisni, anualni i pereni
2. (R)-kizalofop-etil9 EC eerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, vinova loza i jabuka
9 3. R-haloksifop-metil (Rj.2) EC (?) eerna repa, soja, suncokret i uljana repica
4. Fenoksaprop-P-etil9 EC, eerna repa i soja te ozima i jara penica i jeam (u kombinaciji s drugim aktivnim EW tvarima) 5. Propakizafop EC eerna repa, soja, suncokret, uljana repica, graak, rajica, luk i paprika
Cikloheksadinoni (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) U biljku ulaze listom. Upotrebljavaju se nakon nicanja. Djeluju translokacijski selektivno na uskolisne korove. Nisu perzistentni. 1. Cikloksidim EC eerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, vinova loza i vonjaci uskolisni, anualni i pereni 2. Kletodim EC eerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, luk, enjak, grah i rajica Fenilpirazolini (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) Selektivno (graminicidno) sistemino djelovanje. 1. Pinoksaden EC ozima penica i jeam slakoperka, miji repak i divlje zobi (Avena spp.)
Aminofosfonati Glifosat ima sistemino djelovanje, a glufosinat kontaktno. Glifosat suzbija jednogodinje i viegodinje korove. To je totalni herbicid. Glufosinat ima kontaktno djelovanje. Suzbija samo nadzemne zeljaste orgene. Imaju povoljne ekotoksikoloke karakteristike. 1.Glifosat (G, inhibitori EPSP-sintaze) SL, KS, EC prije pripreme tla za sjetvu kukuruza, suncokreta i krumpira u viegodinjim nasadima (ne primjenjivati dok je kora jo zelena) za obnovu livada i panjaka na eljeznikim prugama za desikaciju uljane repice 16 nakon etve ili berbe (strnita, berba povra) te za predetveno suzbijanje korova u itaricama9 2. Glufosinat (H, inhibitori glutamin-sintetaze) SL u viegodinjim nasadima na nepoljoprivrednim povrinama za desikaciju krumpira, suncokreta, uljane repice i soje
totalno
totalno, na jednogodinje korove
15 16
Sadri samo herbicidno aktivan izomer (R) slamu ne upotrebljavati za izradu komposta 29
Nitrili (C i L) Bromoksinil i joksinil su kontaktni herbicidi s izvjesnim translokacijskim djelovanjem. Suzbijaju iskljuivo irokolisne vrste (naroito u mlaem razvojnom stadiju). Diklobenil je hlapljiv pa dolazi u formi granulata. Ima irok spektar djelovanja. 1. Bromoksinil oktanoat (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) EC ozima penica, jeam i kukuruz irokolisni korovi 2. Joksinil (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) dolazi u kombinaciji s bromoksinilom , registriran za upotrebu u ozimoj penici i jemu. 3. Diklobenil (L, inhibitori sinteze stanine stjenke) G vinova loza i vonjaci totalno Diklobenil djeluje na vrni pup korova. Rok primjene je u fazi nicanja ili vegetativnog razmnoavanja korova, odnosno prije poetka otvaranja pupova kulture. Benzotiadiazinoni (C inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Kontaktnog je djelovanja. 1. Bentazon SL kukuruz, penica, jeam, graak, soja, krumpir irokolisni, anualni Dipiridili (D, inhibitori fotosinteze u fotosustavu I) Kontaktno djelovanje. Upotreba nakon nicanja. vrsto se veu na tlo i ne ispiru se. Imaju totalno djelovanje. Ubraja se u vrlo opasna sredstva. 1. Dikvat SL vinova loza i vonjaci, desikacija soje, suncokreta, repice, krumpira
17
uskolisni i irokolisni, anualni
Spada u vrlo opasna sredstva. Slamu ne upotrebljavati za ishranu domaih ivotinja. Supstituirani derivati fenilureje (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) U biljku ulaze korijenom i listom. Primjenjuju se prije i nakon nicanja. Perzistentni su (3-6 mjeseci). Ne suzbijaju viegodinje korove. 1. Linuron WP kukuruz, suncokret, soja i krumpir 2. Klortoluron SC penica i jeam 3. Izoproturon SC strne itarice
irokolisni, anualni
uskolisni, anualni
uskolisni (i neki irokolisni), anualni
Karbamati Fenmedifam i dezmedifam djeluju kontaktno, asulam translokacijski. 1. Fenmedifam (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) EC i FL eerna repa irokolisni anualni 2. Dezmedifam (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) isto kao i fenmedifam. U pripravcima esto dolazi s fenmedifamom i etofumesatom. 3. Asulam (I, inhibitori DHP-sintaze) SL livade i panjaci irokolisni (posebno paprati, tavelj i konjak) 4. Prosulfokarb (N, inhibitori sinteze lipida) EC penica irokolisni (i neki uskolisni) anualni
17
kontaktno djelovanje 30
Benzofurani (N, inhibitori sinteze lipida) Ulazi u biljku korijenom, hipokotilom i listom. Translokacijsko djelovanje. 1. Etofumesat EC eerna repa
irokolisni, anualni i uskolisni, anualni
Triazini (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Primjena nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza. Zemljini herbicid translokacijskog djelovanja. Za proirenje djelovanja na korovne trave najee se kombinira s kloracetamidima. 1. Terbutilazin WP, SC kukuruz
irokolisni, anualni
Triazinoni (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Upotreba prije i nakon nicanja. Koriste se u kombinaciji s herbicidima djelotvornima na uskolisne korove. 1. Metribuzin WG krumpir, rajica, soja, lucerna 2. Metamitron WG eerna repa
irokolisni i neki uskolisni, anualni
irokolisni, anualni
Uracili (diazini) (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Apsorpcija korijenom. 1. Lenacil WG eerna repa, jagode
uskolisni i irokolisni, anualni
Piridazinoni (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Upotreba prije i nakon nicanja (u cikli samo nakon nicanja) 1. Kloridazon WG, SC eerna repa i cikla irokolisni, anualni Sulfonilurea-herbicidi (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Apsorpcije uglavnom listom. Translokacijsko djelovanje. Upotreba iskljuivo nakon nicanja korova. Visoko aktivni herbicidi (do 100 puta aktivniji od klasinih). Upotrebljavaju se u vie kultura. Djelotvorni protiv irokolisnih i nekih uskolisnih korova. Za potpuni uinak apliciraju se s herbicidnim uljem i/ili okvaivaem. Toksikoloki veoma povoljni. Lako se ispiru, ali zbog niske doze slabo kontaminiraju vode. Paziti na plodored nakon upotrebe zbog mogue fitotoksinosti prema pojedinim kulturama. U alkalnim tlima tvore soli. 1. Triasulfuron perzistentan. Paziti na plodored. WG, WP penica i jeam irokolisni, anualni i pereni 2. Tribenuron kratke perzistentnosti. Ne ograniava plodored. Mogue ga je koristiti i na krkim podrujima. WG, DF penica irokolisni, anualni i pereni 3. Tifensulfuron nije perzistentan. Koristiti s okvaivaem. WG, DF kukuruz, soja irokolisni, anualni i pereni 4. Amidosulfuron umjereno perzistentan. Ograniava sjetvu postrnih usjeva. WG penica i jeam irokolisni, anualni i pereni 5. Nikosulfuron ne koristiti na tlima s pH viim od 6,5 te na zbijenim tlima. Za proirenje spektra djelovanja mijea se s drugim herbicidima. Vremenski ograniava sjetvu mnogim kulturama! SE, SC kukuruz uskolisni, anualni i pereni, irokolisni, anualni 6. Rimsulfuron kratke je perzistentnosti. Moe se kombinirati s drugim herbicidima. Uinkovitiji u primjeni nakon nicanja. 31
WG, DF
kukuruz i krumpir
uskolisni pereni, irokolisni anualni i neki irokolisni pereni
7. Oksasulfuron primjenjuje se uz dodatak okvaivaa. Paziti na plodored! WG soja irokolisni, anualni i pereni 8. Jodsulfuron u tlu otputa jod i djelomino prelazi u metsulfuron. Ne smije se mijeati s fungicidima! WG, OD penica, jeam uskolisni i irokolisni 9. Triflusulfuron nakon nicanja. Kratkog rezidualnog djelovanja. Primijeniti u kombinaciji s mineralnim uljem. Mogue ga je mijeati s drugim herbicidima za proirenje spektra djelovanja. WG eerna repa irokolisni, anualni 10. Prosulfuron nakon nicanja. Koristiti uz dodatak okvaivaa. WG kukuruz irokolisni, anualni 11. Foramsulfuron nakon nicanja. OD kukuruz uskolisni, anualni i pereni te irokolisni anualni 12. Tritosulfuron Koristi se u kombinaciji s dikambom. WG, SL kukuruz, penica i jeam 13. Flazasulfuron kontaktno-sistemino-rezidualno djelovanje. Ne na zeleni list ili koru vinove loze! WG vinogradi i eljeznike pruge totalno 14. Metsulfuron-metil usvajanje korijenom i listom. WG penica, jeam irokolisni, anualni i pereni
Imidazolinoni (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Usvajanje listom i korijenom. Vrlo perzistentni (rezidue prisutne i nekoliko godina). Imazamoks nije perzistentan! 1. Imazamoks SL soja, grah, graak, lucerna i suncokret tolerantan na imidazolinone uskolisni i irokolisni anualni Triazolopirimidini (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Usvajanje listom i korijenom. Sistemino djelovanje. Perzistentni vie od godinu dana. Djelovanje na irokolisne anualne korove. Upotrebljavaju se u vrlo malenoj koliini po jedinici povrine. 1. Metosulam WG, SE kukuruz, penica i jeam 2. Florasulam WG, SE penica, jeam i zob
irokolisni, anualni
irokolisni, anualni
Dinitroanilini (K, inhibitori diobe stanice) Apsorpcija korijenom (zemljini herbicidi). Aplikacija prije sjetve. Suzbijaju jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. 1. Pendimetalin EC penica, kukuruz, soja, suncokret, krumpir, duhan, luk, rajica, paprika, kupus
uskolisni, anualni i neki irokolisni
32
Kloracetamidi (K, inhibitori diobe stanice) Usvajanje korijenom i hipokotilom. Aplikacija nakon sjetve (uglavnom prije nicanja). Suzbijaju uskolisne anualne korove.
1. Alfa-metolaklor sadri 84% herbicidno aktivnog izomera (S) ((S)-metolaklora)

EC, SE kukuruz, eerna repa, soja, suncokret, duhan uskolisni, anualni (i dopunjuje djelovanje na irokolisne korove) 2. Metazaklor SC uljana repica i kupus
uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni
3. (S)-dimetenamid EC kukuruz,eerna repa, soja, suncokret, duhan 4. Acetoklor EC, SC kukuruz
5. Propizoklor EC kukuruz, soja, suncokret 6. Dimetaklor EC uljana repica 7. Petoksamid EC, SE kukuruz
uskolisni, anualni i irokolisni, anualni
Amidi 1. Flufenacet (K, inhibitori diobe stanice) WG kukuruz, soja, krumpir, suncokret
uskolisni, anualni
2. Propizamid (K, inhibitori diobe stanice) WP eerna repa, lucerna, salata uskolisni, anualni, neki irokolisni anualni i vilina kosica 3. Napropamid (K, inhibitori diobe stanice) SC vonjaci i vinogradi, uljana repica, duhan, paprika, rajica, kelj, kupus, cvjetaa, lubenica i jagode 4. Diflufenikan (F) SC penica i jeam
uskolisni, anualni i irokolisni, anualni
irokolisni, anualni
4. Flukloridon (F) EC kukuruz, krumpir, suncokret
neki uskolisni, anualni i irokolisni anualni
6. Beflubutamid (F) na tritu je u pripravku Herbaflex u kombinaciji s izoproturonom SC penica i jeam irokolisni, anualni
Izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 1. Izoksaflutol WG kukuruz irokolisni, anualni 2. Klomazon EC soja, krumpir, uljana repica, duhan
irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni
Triketoni (F) 1. Mezotrion SC kukuruz 2. Tembotrion OD kukuruz
irokolisni, anualni
uskolisni, anualni i irokolisni, anualni 33
N-fenilftalamidi (E) 1. Flumioksazin WP kukuruz, vinova loza i suncokret
Difenil-eteri (E) 1. Oksifluorfen EC suncokret, kupus, luk, jezgriave i kotiave voke 2. Bifenoks SC penica i jeam
irokolisni, anualni, a u veim koliinama i neki pereni (zubaa i slak)
irokolisni anualni i neki uskolisni anualni
Oksidiazoli (E) 1. Oksadiargil SC suncokret irokolisni i neki uskolisni (svraica, kotan, proso i muhar) Ostali 1. Kinoklamin (C) WP / mahovine i alge 2. eljezo (II)-sulfat (zelena galica) SL / mahovine REGULATORI RASTA I FIZIOTROPI 1. Maleinski hidrazidi 2. Masni alkoholi 3. Klorprofam (K) 4. Etefon 5. Trineksapak etilni ester 6. Klormekvat klorid 7. 4-indolil-butanska kiselina 8. Proheksadion-kalcijeva sol DODATNA SREDSTVA (ADJUVANTI) I. SREDSTVA ZA POBOLJANJE UINKA PESTICIDA II. SREDSTVA ZA SPREAVANJE OSIPANJA ZRNA IZ KOMUKI I MAHUNA OSTALA SREDSTVA 1. Lecitin (Rj.3) 2. Modificirani akrilni polimer
34
Herbicidi s iskljuivo herbicidno aktivnim stereoizomerima
Sadri samo herbicidno aktivan izomer R: Derivati fenoksi karboksilnih kiselina: Mekoprop (MCPP-P) Diklorprop-P (2,4-DP-P) Ariloksifenoksi propionati: Fluazifop-p-butil (R)-kizalofop-etil R-haloksifop-metil Fenoksaprop-P-etil Sadri udio herbicidno aktivnog izomera S: Kloracetamidi: Alfa-metolaklor - sadri 84% herbicidno aktivnog izomera (S) ((S)-metolaklora)
35
Sustavi zatite od korova

NAPOMENA: u tablicama s popisima herbicida nisu navedeni svi herbicidi koje je mogue primijeniti u odreenom roku na odreenoj kulturi. Podaci o dozaciji su okvirni. Vie detalja o primjeni pojedinih herbicida i njihovoj uinkovitosti navedeno je u ispitnoj literaturi profesora Ostojia.
Sustav zatite od korova u strnim itaricama

Opisana je zatita od korova na primjeru penice. Specifinosti u zatiti pojedinih kultura, kao i popis dozvoljenih herbicida u njima su posebno navedeni. Tabela 4: rok i dubina sjetve pojedinih ratarskih kultura vrsta forme ozima jara jesenski rok sjetve proljetni dubina sjetve [cm] penica da da 10.10.-25.10. (05.10.10.11.) 25.02.-10.03. 4-6 ra da da dr. pol. rujna, u brdima poetkom ruj. kraj veljae- poetak oujka 3-4 jeam da da dr. pol. rujna - sred. list. kraj veljae- poetak oujka 3-4 zob da da kao kod rai poetak oujka 3-4
tete od korova Strne itarice su zbog velikog broja biljaka po jedinici povrine bolje konkuriraju korovima od okopavina. Pri niskom stupnju zakorovljenosti, tete od korova su neznatne ili ih nema te nije potrebno provoenje mjera suzbijanja korova. Mogue odrediti kompeticijski prag tetnosti ispod kojeg korovi nemaju utjecaja na prinos. Kritino razdoblje zakorovljenosti penice je od poetka do kraja busanja. Ovo je i razdoblje najvee otpornosti penice na herbicide. U tabeli 5 je naveden prosjean gubitak prinosa nekih strnih itarica u SADu uzrokovan korovima. Ove podatke treba iitavati vrlo okvirno jer gubitak prinosa (uzrokovan korovima) moe znaajno varirati ovisno o velikom broju faktora. Tabela 5: procijenjeni gubitak prinosa strnih itarica [%] uzrokovan korovima uz primjenu herbicida i bez primjene herbicida 18 usjev penica jeam ra zob uz tretiranje herbicidima 5,8 6,3 5,2 6,8 bez tretiranja herbicidima 20 20,4 13,9 19,4
18
prilagoeno prema: Monaco, Weller i Ashton, 2002., str: 400 36
Korovna flora Veinu strnih itarica, osim zobi, u naim klimatskim uvjetima sijemo u jesen. Prisutni su uglavnom zimski (zimsko-proljetni korovi) koji niu u jesen, ali manjim dijelom i u proljee to ovisi o sastavu korovne flore, edafskim i klimatskim faktorima. Korovne vrste navedene kosim slovima preteno niu u jesen. Znaajnije korovne vrste su podebljane. JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE slakoperka (Apera spica venti) miji repak (Alopecurus myosuroides) vlasnjaa (Poa anua) divlja zob (Avena fatua) ludvikova divlja zob (A. ludoviciana) ljulj (Lolium spp.) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE broika (Galium aparine) mijakinja (Stellaria media) kamilica (Matricaria chamomilla) estoslavica perzijska (Veronica hederifolia) poljska goruica (Sinapsis arvensis) divlja rotkva (Raphanus raphanistrum) mala mrtva kopriva (Lamium purpureum) potonica (Myosotis arvensis) mak turinak (Papaver rhoeas) abnjak (Ranunculus arvensis) VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) vlasnjaa (Poa trivialis)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) grahorica (Vicia spp.) svirnjak, poljski kostri (Sonchus arvensis)
Zatita od korova Preventivne i kulturne mjere U osnovi, vrijede sva pravila dobre poljoprivredne prakse u zatiti bilja. Prije svega, potrebno je osigurati sjetvu istog sjemena. Trebalo bi obratiti pozornost na dobro osmiljen plodored i pravovremenu i kvalitetnu obradu tla u sustavu obrade tla za itarice. Poveanje gustoe sklopa smanjuje kompetitivne sposobnosti korova. Mehanike mjere U usjevima gustog sklopa nije mogue provesti kultiviranje. Stoga su mehanike mjere borbe protiv korova ovdje ograniene na preventivne mjere u sklopu sustava obrade tla (v. tabelu 2 i tabelu 3). Kemijske mjere Zbog vrlo ogranienih mogunosti kontrole korova drugim sredstvima, upotreba herbicida je primarna mjera borbe protiv korova u kulturama gustog sklopa. Velik broj pripravaka registriranih u penici i jemu nisu selektivni u rai, zobi i penorai (tritikaleu). Ako nije mogue pronai odgovarajui pripravak za zatitu ovih kultura, pravilo je da se pri aplikaciji smanji dozacija peninih herbicida za 30%. Najsigurnije je obaviti zatitu u jesenskom roku. Rokovi aplikacije: 1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture 2. nakon nicanja kulture u jesen 3. nakon nicanja kulture u proljee
Slika 45: Rokovi primjene herbicida u penici
37
1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture Koriste se rezidualni selektivni herbicidi. Aplikacija se obavlja putem tla. Do selektivnosti dolazi uslijed prostorne razdvojenosti sjemena uzgajane kulture i korova. Sjeme korova je plie od penice koja se sije na oko 5 cm dubine. Selektivnost ovisi i o dozaciji, stanju tla i klimi (oborinama). Budui da korovi jo nisu nikli, nije nam poznat sastav korovne flore pa su nam potrebni herbicidi irokog spektra djelovanja. Takoer, budui da e dio korova niknuti u proljee, ovi herbicidi trebaju biti perzistentni. Prednost aplikacije prije nicanja je istovremeno obavljanje sjetve i aplikacije herbicida, a eventualna oteenja na kulturi (fitotoksinost) se agrotehnikom moe ispraviti. Nedostatak ovog roka aplikacije je u tome da nam nije poznata (u potpunosti) korovna flora na koju emo djelovati, kao i nemogunost suzbijanja viegodinjih korova. U ovom roku ne suzbijamo viegodinje korove. Ako su na zasijanoj povrini prisutni viegodinji korovi, potrebno je izvriti dodatno proljetno tretiranje protiv viegodinjih korova. Tabela 6: primjer herbicida za primjenu nakon sjetve, a prije nicanja AKTIVNA TVAR klortoluron (SC) izoproturon 19 (SC) pendimetalin (EC) diflufenikan (SC) diflufenikan + izoproturon triasulfuron + klortoluron KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM supstituirani derivati fenilureje (C) supstituirani derivati fenilureje (C) DOZA 3-4 l/ha 2-3 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni (ne i broika) uskolisni, anualni i neki irokolisni (ne i broika) uskolisni, anualni i neki irokolisni irokolisni, anualni v. gore v. gore irokolisni, anualni v. gore
dinitroanilini (F) 5-6 l/ha amidi (F) 1,5 l/ha kombinirani pripravci amidi (F) 1,251,75 v. gore sulfonilurea-herbicidi (B) 1,5-2 v. gore
Klortoluron ili izoproturon koriste se sami samo ako je usjev zakorovljen jednogodinjim travama, a od irokolisnih djeluju na kamilicu, mijakinju, rusomau i abnjak.
2. nakon nicanja kulture u jesen Rok aplikacije je od faze razvoja tri lista do prvih mrazova. Usvajanje herbicida se obavlja preko lista i putem tla zbog ega se koriste do 30% manje doze. Koriste se svi herbicidi navedeni u tablici 1, kao i sljedei herbicidi: Tabela 7: primjer herbicida za primjenu nakon nicanja kulture u jesen AKTIVNA TVAR amidosulfuron + izoproturon 2,4-D (SL) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM sulfonilurea-herbicidi (B) supstituirani derivati fenilureje (C) DOZA 1,75-2 l/ha 1,5-2,5 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni (ne i broika) otporni irokolisni korovi
derivati fenoksi karboksilnih kiselina (O)
19
ne koristiti na tvrdoj penici 38
3. nakon nicanja kulture u proljee Zatita se provodi do kraja busanja. Najznaajniji nain usvajanja herbicida tijekom ovog roka primjene je preko lista. Za suzbijanje viegodinjih korova kao to su slak i osjak mogu se koristiti klopiralid i florasulam. Koriste se svi navedeni herbicidi u tabelama 1 i 2 kao i :
Tabela 8: primjer herbicida za primjenu nakon nicanja kulture u proljee AKTIVNA TVAR fenoksaprop (EC) jodsulfuron (WG) 2,4-D (SL) MCPA (SL) mekoprop (MCPP) (SL) diklorprop (2,4-DP) (SL) klopiralid (SL) bentazon (SL) florasulam (WG) AKTIVNA TVAR mekoprop (MCPP) + 2,4-D mekoprop (MCPP) + klopiralid mekoprop (MCPP) + diflufenikan KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM ariloksifenoksi propionati (A) sulfonilurea-herbicidi (B) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) piridin-karboksilne kiseline (O) DOZA 1 l/ha 200 g/ha 1-2,5 l/ha 2 l/ha 2-2,5 l/ha 2-4 l/ha 0,3 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i pereni uskolisni i irokolisni irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i pereni protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA irokolisni, anualni i pereni porodice: glavoike, mahunarke i titarke irokolisni, anualni irokolisni, anualni SPEKTAR (u ovom roku primjene) v. gore v. gore v. gore
benzotiadiazinoni (C) 1-3 l/ha triazolopirimidini (B) 30 g/ha kombinirani pripravci KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA v. gore v. gore v. gore 4 4-5 2
Mekoprop (MCPP) i diklorprop (2,4-DP) imaju ui spektar u odnosu na 2,4-D i MCPA, no djelotvorni su na broiku, mijakinju i neke druge irokolisne korove na koje ovi ne djeluju.
39
Sustav zatite od korova u uljanoj repici

Uljana repica je ozimina gustog sklopa. Optimalan rok sjetve je 25.08.-05.09. Zbog slinih agrotehnikih osobina ozimim itaricama i problematika zatite od korova vrlo je slina ovim kulturama. Korovna flora Korovi uljane repice uglavnom odgovaraju korovima ozimih itarica. Budui da se repica sije krajem ljeta, zajedno s 20 kulturom mogu nicati i neki ljetni korovi kao to su loboda, dvornici, tir, kotan i muhari. Ove vrste u pravilu ne ine tete jer ugibaju na niskim temperaturama, no ako je broj ovih korova velik, a niske temperature nastupe kasnije i oni e utjecati na smanjenje prinosa. Kao korovne vrste u repici javljaju se i samonikle itarice. tete od korova U pravilu se nastoji da repica bude osloboena od korova do zatvaranja redova kako bi se tete umanjile koliko god je to mogue. Od navedenih korova posebnu panju treba posvetiti nekima od njih. Tako bro moe biti veoma tetan i kad se javi u manjem broju jedinki po jedinici povrine. Bro je biljka koja se oslanja na stabljiku kulture, izdie iznad nje, razgrana se upravo u vrijeme etve, te se tako zelena i ilava omotava o vitlo kombajna oteavajui etvu. Isto tako kamilica i jarmen, koji upravo kad repica odbaci list pred etvu, najbolje vegetiraju (u punoj cvatnji) te znatno utjeu na prirod, oteavaju etvu, poveavaju neistoe i vlagu zrne te poskupljuju postupak suenja. Posebno su neeljene korovne vrste gorica i divlja repica. Anatomsko-morfoloki i fizioloki su slini. S gledita rasta i razvoja slini su im i zahtjevi. Zbog tih slinosti seljak ih najee ne uoava u polju pa im ne pridaje poseban znaaj. Zbog toga, veina u repici selektivnih herbicida ne djeluje na ove korove. Ako se jave u veem broju, njihovo sjeme izmijeano sa sjemenom uljane repice, moe znatno 21 utjecati na kvalitetu ulja te tako znatno umanjiti proizvodnju. Zatita od korova Preventivne i mehanike mjere U osnovi odgovaraju mjerama opisanima u sustavu zatite od korova u strnim itaricama. Kemijske mjere Kemijsku zatitu mogue je obaviti prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja kulture i nakon nicanja kulture. Trenutno nema herbicida s dozvolom za primjenu prije sjetve uljane repice. 1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture U ovom roku primjene korovi jo nisu niknuli. Potrebno je poznavanje zakorovljenosti prijanjih godina ili upotreba herbicida irokog spektra djelovanja. Prije nicanja kulture upotrebljavaju se zemljini perzistentni herbicidi. Za njihovu aktivaciju potrebne su oborine. U ovom roku mogue je suzbijanje samo jednogodinjih korova. Dozaciju treba prilagoditi tipu tla. Zatitu od korova, i to osobito irokolisnih preporuljivo je obaviti u ovom roku. Tabela 9: herbicidi za suzbijanje korova nakon sjetve, a prije nicanja AKTIVNA TVAR napropamid (SC) dimetaklor (EC) metazaklor (SC) klomazon (EC) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM amidi (K) kloracetamidi (K) kloracetamidi (K) izoksazoli i izoksazolidinoni (F) DOZA 7-10 l/ha 2-3 l/ha 2-2,5 l/ha 0,15-0,2 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni i irokolisni, anualni uskolisni i irokolisni, anualni irokolisni i neki uskolisni anualni irokolisni, anualni
2. nakon nicanja Izbor herbicida prilagoava se prisutnoj korovnoj flori. Za kvalitetno suzbijanje korova potrebno je, uz dobar odabir herbicida/kombinacije herbicida primijeniti i viekratnu aplikaciju. Ako herbicidi primijenjeni u jesen nisu imali zadovoljavajue djelovanje, potrebno je obaviti korektivno tretiranje u proljee. Tabela 10: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja AKTIVNA TVAR cikloksidim (EC) kletodim (EC) fluazifop (EC) kizalofop (EC) propakizafop (EC) klopiralid (SL)
20 21
KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM cikloheksadinoni (A) cikloheksadinoni (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) piridin-karboksilne kiseline (O)
DOZA 1-2 l/ha 1 l/ha 1-4 l/ha 0.8-2.5 l/ha 1 l/ha 0,2 l/ha
SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i pereni
prilagoeno prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje cit.: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje, str. 89 40
Sustavi zatite od korova u okopavinama

Budui da su okopavinske kulture (kukuruz, eerna repa, krumpir, suncokret i soja) botaniki, a dijelom i u zahtjevima prema uzgojnim mjerama meusobno razliite, pojedini specifini aspekti zatite od korova, poglavito kemijske, bit e navedene za svaku kulturu pojedinano. Tabela 11: rok i dubina sjetve pojedinih okopavinskih kultura vrsta rok sjetve dubina sjetve [cm] kukuruz 15.-20.04. (10.04.-05.05.) 5 e. repa 10.03-10.04. 2-3 krumpir 14.03.-14.04. 8-12 suncokret 10.04.-20.04. 4-5 soja 15.04.-30.04. 4-6
tete od korova Za sve je okopavine karakteristino da prisutnost ve i malenog broja korova ima znaajan utjecaj na prinos te je svakako potrebno provoditi mjere suzbijanja korova. Budui da su okopavine kulture irokog sklopa, korovi imaju dovoljno prostora za neometan rast i razvoj tako da iste korovne vrste rastu znatno bujnije, a i broj korova po jedinici povrine je znaajno vei u usporedbi s kulturama gustog sklopa. Na primjer, u kukuruzu mjesec dana nakon nicanja nalazimo 5-6 puta vie korova 22 nego u penici. U pokusu s plijevljenjem korova zakorovljeni kukuruz je imao 862% nii prinos od nezakorovljenog. Kod soje je pad prinosa bio 140%. Korovna flora U okopavinama su najzastupljeniji uskolisni i irokolisni jednogodinji korovi. Pri tome, znaaj pojedinih (skupina) korova varira ovisno o lokalnom klimatskim i edafskim imbenicima, stanju zakorovljenosti iz prijanjih godina (banka sjemena), ali i ovisno o kulturi koju uzgajamo. Tako u kukuruzu biljnom masom i brojem jedinki nalazimo najvie travnate vrste, dok u eernoj repi najvie teta stvaraju irokolisni korovi. Viegodinjih korova ima znatno manje (brojem primjeraka i vrsta). Od irokolisnih vrsta prve niu lobode, dvornici, mijakinja, goruica i dr., a kada porastu temperature, niu ambrozija, tir, mranjak, pomonica i dr. Uskolisni korovi niu neto kasnije, tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Nicanje ovih korova otprilike poinje poetkom svibnja. Najprije nie kotan, zatim muhari pa svarica. Viegodinji korovi mogu nicati tijekom cijele uzgojne sezone. U soji krajem vegetacije nalazimo ponovo pojedine kasnonicajue vrste ili vrste duge vegetacije kao to su crna pomonica, mranjak, iak, slak, pirika i dr. JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE kotan (Echinochloa crus galli) proso (Panicum milliaceum) proso vlasasto (P. capilare) svarica (Digitaria sanquinalis) muhar crvenkasti (Setaria glauca) muhar zelenkasti (Setaria viridis) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE loboda (Chenopodium album) tir (Amaranthus retroflexus) dvornik perzijski (Polygonum persicaria) dvornik povijajui (P. convolvulus) crna pomonica (Solanum nigrum) mranjak (Abutilon theophrasti) mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum) kunjak (Datura stramonium) ambrozija(Ambrosia elatior) iak (Xanthium strumarium) goruica (Sinapis arvensis) kamilica (Matricaria chamomilla) estoslavica perzijska (Veronica persica) VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubaa, troskot (Cynodon dactylon)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) tavelj (Rumex crispus) tupolisna kiselica, konjak (Rumex obtusifolius)
22
prema: Hulina, 1998 41
Zatita od korova u kukuruzu tete od korova Korovi u kukuruzu uzrokuju veoma velik pad prinosa. Osim ovog, znaajne su i tete zbog oteane etve, mogueg trovanja stoke i poveanja trokova proizvodnje. Ambrozija je znaajan uzronik alergije. Kritino razdoblje zakorovljenosti kukuruza su razvojne faze od 4 do 6 (2 do 10) listova. Najznaajniji korovi kukuruza su: jednogodinje uskolisne vrste: kotan, proso (sinje i zeleno) i svarica, viegodinje uskolisne vrste: pirika i zubaa, jednogodinje irokolisne vrste: loboda, dvornici, pomonica, goruica, ambrozija, iak, viegodinje irokolisne vrste: slak, osjak, gavez. Mehanike i preventivne mjere Zatita od korova poinje dobrim planiranjem plodoreda i pravilnim odabirom mjera obrade tla. Najbolje predkulture za kukuruz su strne itarice jer omoguuju kvalitetnu pripremu tla (v. tabelu 3). Cilj zahvata osnovne obrade (u sustavu obrade za kukuruz nakon strnina) je poticanje nicanja korova i njihovo unitenje, a predsjetvene pripreme, unitenje ranih korova. Osnovna mehanika mjera suzbijanja korova tijekom vegetacije je kultiviranje. Obavlja se u dva roka (slika 46) zajedno s 23 prihranom. Koritenje samo ove mjere nije dovoljno i moe uzrokovati pad prinosa do 40%. U sluaju da se zbog nedostatka herbicida ili orijentiranosti uzgajivaa na odreen sustav gospodarenja (bioloka, organska poljoprivreda) koriste samo mjere mehanikog suzbijanja, mogue je postii zadovoljavajue rezultate u regulaciji korova. Da bi mehaniko suzbijanje bilo uspjeno, potrebno je provoditi vie mjera kao to su: drljanje (u 2 roka), kultiviranje (u 2 roka) i zgrtanje uz 24 mogunost dodatnog termikog suzbijanja.
Slika 46: rokovi za kultiviranje kukuruza Fizikalne mjere Umjesto kultiviranja mogue je primijeniti spaljivanje korova. Ova mjera ima isti uinak kao koritenje kontaktnih herbicida. U praksi se vrlo rijetko primjenjuje. Moe se povoditi prije nicanja ili nakon u fazi razvoja 6 listova kukuruza (isti rok kao za drugu kultivaciju).
23 24
prema: Ostoji i Bari, Zatita kukuruza od korova, 1998 prema: Znaor, 1996 42
Kemijske mjere Velik broj pripravaka je registriran za koritenje u kukuruzu. 2010. godine 40 aktivnih tvari i njihovih kombinacija smije se koristiti u ovoj kulturi. Odabir roka aplikacije ovisi o korovnoj flori, klimatskim prilikama te tehnikim i organizacijskim mogunostima uzgajivaa. U praksi se najee korove suzbija tretiranjem nakon sjetve, a prije nicanja uz korektivno tretiranje nakon nicanja (za suzbijanje viegodinjih korova). Rokovi aplikacije: 1. prije sjetve 2. nakon sjetve, a prije nicanja 3. nakon nicanja
1. prije sjetve Trenutno, u ovom roku primjene registriran je samo jedan herbicid. Sredstvo u tlo unosimo na dubinu 5cm tanjuraom, sjetvospremaem ili oruem s rotirajuim radnim tijelima. Preporuljivo je dvostruko unakrsno tanjuranje.
Tabela 12: herbicidi za suzbijanje korova prije sjetve AKTIVNA TVAR acetoklor (EC) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM kloracetamidi (K) DOZA 2,2,5 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni 25
Tretiranje prije sjetve se uglavnom ne koristi. Ima prednost pred aplikacijom nakon sjetve, a prije nicanja ako se oekuju vremenske prilike s nedovoljno oborina ili njihovim nepovoljnim rasporedom.
25
tir, loboda, pomonica, dvornik, konica i ambrozija 43
2. nakon sjetve, a prije nicanja Suzbijanje korova se najee obavlja u ovom roku, uz eventualno korektivno tretiranje nakon nicanja (uglavnom protiv viegodinjih korova). Za suzbijanje korova u ovom roku dostupan je velik broj pripravaka. Dostupni pripravci uinkoviti su na uskolisne i na irokolisne korove pa ih je ovisno o korovnoj flori mogue kombinirati. Takoer, mogu se koristiti ve gotove kombinacije herbicida ireg spektra djelovanja. Odabir herbicida treba prilagoditi korovnoj flori, a budui da korovi jo nisu nikli (rani rok), odabir vrimo na temelju iskustva iz prethodnih godina. Preparati koje upotrebljavamo u ovom roku imaju rezidualno djelovanje i apliciraju se po povrini tla. Za njihovu aktivaciju je potrebna kia. Oekuje li se izostanak kie, mogue je izvriti plitku inkorporaciju u tlo (do 5 cm). Doziranje je potrebno prilagoditi tipu tla. Prije tretiranja tlo treba biti dobro pripremljeno. Veinu ovih herbicida mogue je primijeniti i u stadiju ranog nicanja kukuruza (do 3 lista). Tabela 13: primjer herbicida za suzbijanje korova u kukuruzu nakon sjetve, a prije nicanja AKTIVNA TVAR acetoklor (EC) metolaklor (EC) dimetenamid 26 (EC) petoksamid (EC) flufenacet (WG) pendimetalin (EC) terbutilazin (WP, SC) flukloridon (EC) linuron (WP) flumioksazin (WP) izoksaflutol 27 (WG) mezotrion (SC) acetoklor + terbutilazin metolaklor + terbutilazin dimetenamid + terbutilazin metolaklor + terbutilazin + mezotrion KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA kloracetamidi (K) 2 l/ha kloracetamidi (K) 1 l/ha kloracetamidi (K) 1 l/ha kloracetamidi (K) 3 l/ha amidi (K) 1kg/ha dinitroanilini (K) 5 l/ha trazini (C) 1-4 l/ha amidi (F) 1-1,5 l/ha supstituirani derivati fenilureje (C) 2 l/ha n-fenilftalamidi (E) 0,08 kg/ha izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 100 g/ha triketoni (F) 0,2 l/ha kombinirani pripravci v. gore v. gore v. gore 4 l/ha 4 l/ha 3-4 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni anualni, uskolisni i irokolisni anualni, uskolisni i irokolisni anualni, uskolisni i irokolisni
v. gore
4 l/ha
anualni, uskolisni i irokolisni
Veina ovih herbicida moe se primijeniti u roku prije sjetve (npr., linuron i flukloridon ne). Za primjenu u ovom roku nemaju zakonsko doputenje, ali se u praksi primjenjuju na i ovaj nain. Pri tome ih je potrebno plitko unijeti u tlo. Isto tako, mogu se koristiti i nakon nicanja kukuruza (osim flukloridona i linurona) pod uvjetom da kukuruz nije vei od 3 lista, a da 28 korovi nisu razvijeniji od 2 lista.
26 27
bre se razgrauje od metolaklora ako se koristi u tretmanu nakon nicanja kukuruza ne smije se mijeati s drugim herbicidima, moe izazvati fitotoksinost ako je usjev pod stresom 28 prilagoeno prema: Ostoji i Bari, Zatita kukuruza od korova, 1998 44
3. nakon nicanja Primjena herbicida nakon nicanja uglavnom slui kao korektivno tretiranje i za suzbijanje viegodinjih korova. Herbicid treba odabrati prema korovnim vrstama koje elimo suzbiti, a koje su sada ve veinom dobro vidljive. Obzirom na nain djelovanja herbicida koji se mogu primijeniti u ovom roku razlikujemo: kontaktne, translokacijske (sistemine) i rezidualne. Kontaktni i rezidualni koriste se za suzbijanje jednogodinjih korova, a translokacijski za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih. Herbicidi kontaktnog djelovanja kao i herbicidi skupine sulfonilurea-herbicida bolje djeluju na mlae korove, a translokacijski na starije (6-10 listova). Za postizanje bolje uinkovitosti translokacijskih herbicida poeljno je kropivu dodati okvaivae(za sulfonilurea-herbicide je dodavanje okvaivaa ili herbicidnog ulja obavezno). Osobitu pozornost treba obratiti na primjenu u propisanom roku i pravilan odabir okvaivaa kako ne bi dolo do fitotoksinog djelovanja na kulturu.
Tabela 14: primjer herbicida za suzbijanje korova u kukuruzu nakon nicanja NAIN DJELOVANJA kontaktni kontaktni translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski kontaktno translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski AKTIVNA TVAR bentazon (SL) bromoksinil (EC) 2,4-D (SL) dikamba (SL) klopiralid (SL) fluroksipir 29 (EC) tifensulfuron (WG) prosulfuron (WG) nikosulfuron (SP) rimsulfuron (WG) foramsulfuron (KS) cikloksidim (EC) dikamba + tritosulfuron fluroksipir + klopiralid fluroksipir + bromoksinil + klopiralid bentazon + dikamba rimsulfuron + tifensulfuron rimsulfuron + dikamba prosulfuron + dikamba
32
KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM benzotiadiazinoni (C) nitrili (C) derivati fenoksi karbonskih kiselina (O) piridin-karboksilne kiseline (O) piridin-karboksilne kiseline (O) piridin-karboksilne kiseline (O) sulfonilurea-herbicidi 30 (B) sulfonilurea-herbicidi (B) sulfonilurea-herbicidi (B) sulfonilurea-herbicidi (B) sulfonilurea-herbicidi (B) cikloheksadinoni (A) kombinirani pripravci v. gore v. gore v. gore v. gore v. gore v. gore v. gore
DOZA 2 l/ha 1-1,5 l/ha 0,5 l/ha 0,2 l/ha 1 l/ha 10-20 g/ha 20-30 g/ha 1l/ha 31 30-60 g/ha 2 l/ha 1-2 l/ha 300-400 g/ha 1-1,5 l/ha 1-1,5 l/ha 2-2,5 l/ha 20-25 g/ha 0,3-0,4 kg/ha 300-350 g/ha
SPEKTAR (u ovom roku primjene) irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni v. gore v. gore v. gore v. gore v. gore
v. gore
29 30
djelotvoran na korove otporne na 2,4-D i MCPA sulfonilurea-herbicide upotrebljavati uz dodatak okvaivaa 31 moe i u polovina doza u dvostrukoj aplikaciji 32 samo u kukuruzu tolerantnom na cikloksidim 45
Zatita od korova u eernoj repi tete od korova U uvjetima dobre opskrbljenosti tla vodom i hranjivima svjetlost postaje glavni imbenik rasta koji korovne vrste oduzimaju kulturi. Najvee tete nanose irokolisni korovi koji zbog svog velikog habitusa zasjenjuju repu. Ovi korov niu zajedno s, ili neposredno nakon repe. Izravne tete koje korovi nanose su vrlo velike i na povrinama na kojima nije provoena zatita od korova mogu biti i do 100%. Ve malen broj prisutnih korovnih biljaka uzrokuje znaajan pad prinosa. Tako 12 biljaka lobode 33 na 30 metara dunih uzrokuje pad prinosa od 29%. Od ukupnog broja korova u repi, prosjeno 60% su irokolisne vrste, 34 dok su 40% uskolisne. Na pojedinoj uzgojnoj jedinici najee nema vie od deset znaajnih vrsta korova. Znaajan problem predstavlja loboda (Chenopodium album) koja pripada istoj porodici kao i repa. Korovi koji niu u drugom dijelu vegetacije ne utjeu direktno na prirod, osim kad eerna repa raste u prorijeenom sklopu. Meutim, takvi korovi, to nije zanemarivo, mogu negativno utjecati na vaenje, tehnologiju prerade repe. Jo veu 35 opasnost predstavlja sjeme tih korova, koje obradom biva unijeto u tlo. Kritino razdoblje zakorovljenosti traje osam tjedana nakon nicanja kulture, odnosno, etiri tjedna nakon to repa razvije dva para pravih listova (prema ispitivanjima u V. Britaniji).35 Mehanike i preventivne mjere Kvalitetna osnovna i dopunska obrada tla (kao i plodored) unutar sustava obrade tla imaju znaajan utjecaj i na kasniju pojavu zakorovljenosti. eerna repa je okopavinska kultura. Sije se na razmak redova 45-50 cm i mogue je tijekom ranijih faza razvoja vegetacije provoditi kultivaciju. Budui da upotreba herbicida daje veoma dobre rezultate, kultiviranje se koristi samo kao eventualna nadopuna kemijskim mjerama suzbijanja. Repu kultiviramo u sljedeim sluajevima: 36 ako herbicide koristimo samo za suzbijanje korova unutar reda, kao nadomjestak za kasnu aplikaciju herbicida, osobito ako je broj izniklih korova malen ili su korovi prerazvijeni da bi se mogli uinkovito suzbiti herbicidima, za suzbijanje viegodinjih korova. Fizikalne mjere Na manjim uzgojnim povrinama uinkovito je runo uklanjanja korova upanjem i okopavanjem. Kemijske mjere Upotreba herbicida je danas najznaajnija mjera zatite od korova. Repa je vrlo osjetljiva kultura i svaki stres smanjuje otpornost biljaka to poveava mogunost fitotoksinog djelovanja herbicida. Vrlo je osjetljiva i na rezidue herbicida zaostale od prethodno uzgajanih kultura.
33 34
prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje prema: Draycott, 2006 35 cit.: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje, str. 72 36 prema: Draycott, 2006 46
Rokovi aplikacije: 1. prije sjetve Prije sjetve koriste se zemljini herbicidi. Trenutno dozvolu za primjenu u ovom roku ima samo kloridazon. Tabela 15: herbicidi za suzbijanje korova prije sjetve AKTIVNA TVAR kloridazon (SC i WG) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM piridazinoni (C) DOZA 6 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) irokolisni, anualni
2.
nakon sjetve, a prije nicanja
Koriste se herbicidi zemljinog djelovanja. Za njihovu aktivaciju nakon primjene potrebna je kia. Prema starijem nainu zatite, ovo je bio glavni rok primjene herbicida. Danas se u praksi esto koristi kombinacija primjene u ovom roku uz viekratnu primjenu nakon nicanja kulture. Primjena herbicida peko tla u nepovoljnim uvjetima rasta kulture moe uzrokovati stres i pad prinosa. Vie informacija o djelovanju pojedinih herbicida navedeno je u ispitnoj literaturi. Tabela 16: herbicidi za suzbijanje korova nakon sjetve, a prije nicanja NAIN DJELOVANJA zemljino zemljino zemljino zemljino i kontaktno zemljino i listom zemljino i kontaktno
37
AKTIVNA TVAR metolaklor dimetenamid lenacil (WP) etofumesat (EC) metamitron (WG) kloridazon (SC i WG)
KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM kloracetamidi (K) kloracetamidi (K) uracili (C) benzofurani (N) triazinoni (C) piridazinoni (C)
DOZA 1 l/ha 1 l/ha 1 kg/ha v. fusnotu 38 6 kg/ha 3-5 l/ha ili 3-4 39 kg/ha
SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni i irokolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni
37 38
izraeno rezidualno djelovanje 2-10 l/ha nakon sjetve, prije nicanja, 1-5 l/ha nakon nicanja, ovisno o pripravku. Nakon nicanja mogua viektatna aplikacija. 39 ovisno o formulaciji 47
3. nakon nicanja Prema novijem pristupu zatiti repe od korova najvea se vanost daje suzbijanju korova u kritinom razdoblju zakorovljenosti. Za pravilan izbor herbicida vano je prepoznati korove u najranijim stadijima razvoja. Zatita se obavlja viekratnom primjenom smanjenih doza herbicida. Smanjene doze herbicida uspjeno djeluju na korove u ranim razvojnim stadijima. Kako bi navedeni uinak bilo mogue ostvariti, preporuljivo je s herbicidima koristiti herbicidna ulja i okvaivae. Sredstva za zatitu u ovom roku imaju uglavnom translokacijsko djelovanje. Kontaktno djelovanje imaju etofumesat, kloridazon, fenmedifam i dezmedifam. Neki herbicidi imaju uz kontaktno/translokacijsko izraeno i rezidualno djelovanje (v. tabelu 14).
Tabela 17: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja NAIN DJELOVANJA translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski translokacijski kontaktno i zemljino kontaktno kontaktno kontaktno translokacijski zemljino i listom translokacijski etofumesat + fenmedifam etofumesat + fenmedifam + dezmedifam fenmedifam + dezmedifam AKTIVNA TVAR cikloksidim (EC) kletodim (EC) fluazifop (EC) kizalofop (EC) haloksifop (EC( fenoksaprop (EC) propakizafop (EC) propizamid (WG) etofumesat (EC) kloridazon (SC) 41 dezmedifam (EC) fenmedifam (EC) triflusulfuron (WG) metamitron (WG) klopiralid (SL) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM cikloheksadinoni (A) cikloheksadinoni (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) amidi (K) benzofurani (N) piridazinoni (C) karbamati (C) karbamati (C) sulfonilurea-herbicidi (B) triazinoni (C) piridin karboksilne kiseline (O) kombinirani pripravci v. gore karbamati (C) v. gore v. gore v. gore kinolin karboksilne kiseline (O) DOZA 1-2 l/ha 1 l/ha 1-4 l/ha (do 2x tretiranje) 0.8-2.5 l/ha 1 l/ha 1 l/ha 1 l/ha 3 kg/ha v. fusnotu 31 3 l/ha ili 3x1 l/ha v. dolje v. dolje 2x40 g/ha ili 3x30 g/ha 3 kg/ha (do 3 tretiranja) 0,3 l/ha 3 l/ha (do 2x tretiranje) 3 l/ha (do 3x tretiranje) 1 l/ha u 3 tretiranja 5 l/ha u 2 ili 3 tretiranja SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni i neki irokolisni, anualni 40 irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni i pereni
irokolisni, anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni uskolisni i irokolisni, anualni i pereni
kloridazon + kinmerak
Kloridazon je mogue upotrijebiti u sva tri roka. Prije nicanja kulture primjenjuje se u aridnijim podrujima (prosjena godinja koliina padalina manja od 750 mm) uz inkorporaciju na dubinu 2-5cm. U humidnijim podrujima primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja, a za proirenje spektra na jednogodinje korove kombinira se s metolaklorom i dimetenamidom. Ako se upotrebljava nakon nicanja repe, prednost se daje formulaciji u obliku koncentrirane suspenzije.
40
41
suzbija i vilinu kosicu dolazi samo u kombinacijama s drugim herbicidima 48
Zatita od korova u krumpiru tete od korova Korovne vrste konkuriraju krumpiru za faktore rasta i time ine izravne tete koje se oituju u smanjenju prinosa. Osim smanjenog prinosa, korovi mogu uzrokovati nastanak veeg broja trgovaki manje vrijednih sitnih gomolja. Od neizravnih teta moe se spomenuti oteano vaenje gomolja zbog isprepletenosti s korijenjem korovnih biljaka kao i bolesti koje korovi mogu prenijeti na krumpir. Kritino razdoblje zakorovljenosti je dva tjedna nakon nicanja do zatvaranja redova. Korovi koji niu ranije imaju vei utjecaj na prinos od korova koji niu kasnije. Mehanike i preventivne mjere Dobro planiranje plodoreda kao i koritenje ostalih preventivnih mjera ima veoma velik uinak na dugoronu zakorovljenost. Ovo je osobito vano za suzbijanje korova koji kasno niu (ambrozija, pomonica i mranjak) i viegodinjih korova koje moe biti tee suzbiti ostalim mjerama. Mehanike mjere zatite od korova imaju sporednu ulogu u konvencionalnom uzgoju krumpira. Ako se krumpir uzgaja u grebenima (humcima), samo nagrtanje grebena utjee na suzbijanje korova, no ono treba biti nadopunjeno kemijskom zatitom. Ova mjera njege djelomino ponitava djelovanje ranije apliciranih zemljinih herbicida. U sustavima uzgoja u kojima se izbjegava kemijska zatita, uz viekratno nagrtanje i kultiviranje koriste se i posebno konstruirane drljae koje se u vie navrata mogu upotrebljavati nakon to je cima 42 niknula. Kemijske mjere Korove moemo herbicidima suzbijati u tri roka: prije sadnje, nakon sadnje, a prije nicanja i nakon nicanja. Suzbijanje korova prije sadnje vano se provesti kako bi se smanjila zakorovljenost viegodinjim korovima. Rokovi aplikacije: 1. nakon sadnje, a prije nicanja U ovom roku koriste se zemljini herbicidi rezidualnog djelovanja. Navedena sredstva sredstva djelotvorna su samo na jednogodinje korove. Tabela 18: herbicidi za suzbijanje korova nakon sadnje, a prije nicanja AKTIVNA TVAR flufenacet (WG) pendimetalin (EC) linuron (WP) metribuzin (WG) flukloridon (EC) klomazon (EC) flufenacet + metribuzin KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM amidi (K) dinitroanilini (K) supstituirani derivati fenilureje (C) triazinoni (C) DOZA 1-2,5 kg/ha 3 l/ha 2 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni
1 kg/ha kg/ha amidi (F) 2 l/ha 0,15-0,2 izoksazoli i izoksazolidinoni (F) l/ha kombinirani pripravak v. gore 2 kg/ha
v. gore
42
prema: Znaor, 1996 49
2. nakon nicanja U ovom roku herbicide primjenjujemo na ve iznikle korove. Mogue je koristiti sredstva translokacijskog, translokacijsko zemljinog i kontaktog djelovanja. Kontaktnim djelovanjem se istie bentazon. Mogua je i promjena viekratne aplikacije smanjenih doza. Ovaj nain primjene je osobito preporuljiv ako su na uzgojnoj parceli prisutni korovi koji niu kroz dulji vremenski period. Najbolji rezultati postiu se kombinacijom herbicida, n. pr.: metribuzin + rimsulfuron + okvaiva. Tabela 19: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja AKTIVNA TVAR cikloksidim (EC) kletodim (EC) fluazifop (EC) kizalofop (EC) rimsulfuron (WG) metribuzin 43 (WG) bentazon (SL) 3. za desikaciju KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM cikloheksadinoni (A) cikloheksadinoni (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) sulfonilurea-herbicidi (B) triazinoni (C) benzotiadiazinoni (C) DOZA 1-4 l/ha 1 l/ha 1-4 l/ha 1,5-3 l/ha 30-60 g/ha 0,5 kg/ha 1,5-2 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i neki uskolisni anualni irokolisni, anualni
Tabela 20: sredstva za desikaciju krumpira AKTIVNA TVAR glufosinat (SL) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM aminofosfonati (H) DOZA 3 l/ha
4.
za spreavanje klijanja
Tabela 21: sredstva za spreavanje klijanja krumpira AKTIVNA TVAR klorprofam (P) DOZA 100g/100kg
Rimsulfuron ne koristiti za mlade sorte krumpira.
43
u ovom roku samo za vrlo rane sorte krumpira 50
Zatita od korova u soji tete od korova Korovi soji nanose izravne tete tako to konkuriraju za faktore rasta; vodu, svjetlost hranjiva i prostor. Ne provode li se mjere zatite, gubitak prinosa koji uzrokuju korovi na soji iznose oko 35%, dok uz provoenje mjera zatite iznose neto 44 preko 10%. Kritini period traje dva do tri tjedna nakon nicanja. Mehanikei preventivne mjere Mjere osnovne i dopunske obrade tla, pravilan odabir plodoreda i pridravanje higijenskih mjera imaju uinak na smanjenje zakorovljenosti. Suvremena tehnologija uzgoja soje na manjem meurdnom razmaku (25-36cm) uz primjenu herbicida omoguava potpuno izostavljanje mehanikog suzbijanja korova nakon sjetve kulture. Odlui li se uzgajiva iz bilo kojeg razloga na mehaniku zatitu, potrebno je obaviti dva do tri kultiviranja. Prvu kultivaciju mogue je obaviti kada soja razvije prvi troperi list, sljedeu nakon 10-15 dana i zadnju prije zatvaranja redova. Mogue je obaviti zatitu soje i kombinacijom meuredne kultivacije i primjene herbicida unutar redova. Kemijske mjere Herbicide moemo upotrijebiti u tri roka. Prije sjetve (uz inkorporaciju), nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja. Aplikacija prije sjetve ima prednost u aridnijim podrujima jer se herbicidi inkorporiraju mehaniki te za njihovu aktivaciju nisu potrebne oborine. Trenutno nema herbicida s dozvolom za primjenu u ovom roku. Rokovi aplikacije: 1. nakon sjetve, a prije nicanja U praksi se zatita od korova najee obavlja u ovom roku. Upotrebljavamo rezidualne herbicide. Za njihovu aktivaciju potrebna je kia. Za pravilan odabir herbicida dok korovi jo nisu niknuli potrebno je poznavati stanje korovne flore iz prijanjih godina. Tabela 22: herbicidi za suzbijanje korova nakon sjetve, a prije nicanja AKTIVNA TVAR metolaklor dimetenamid (EC) propizoklor (EC) flufenacet (WG) pendimetalin (EC) linuron (WP, SC) metribuzin (WG) klomazon (EC) imazamoks (SL) pendimetalin + imazamoks flufenacet + metribuzin KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM kloracetamidi (K) kloracetamidi (K) kloracetamidi (K) amidi (K) dinitroanilini (K) supstituirani derivati fenilureje (C) triazinoni (C) izoksazoli i izoksazolidinoni (F) imidazolinoni (B) kombinirani pripravci v. gore v. gore 2,5-3 l/ha 2-2,5 kg/ha v. gore v. gore DOZA 1 l/ha 1- 1,5 l/ha 2 l/ha 1-2,5 kg/ha 3 l/ha 2 l/ha 1 kg/ha kg/ha 0,15-0,2 l/ha 1 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni uskolisni, anualni i neki irokolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni anualni irokolisni, anualni irokolisni anualni i uskolisni, anualni
44
prilagoeno prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje 51
2. nakon nicanja Mogue je da herbicidi primijenjeni u roku nakon sjetve a prije nicanja ne djeluju na zadovoljavajui nain. Do ove pojave moe doi zbog nedovoljno irokog spektra djelovanja, nedovoljne perzistentnosti ili ako uslijedi produljeno nicanje odreenih korovnih vrsta. U tom sluaju potrebno je obaviti tretiranje nakon nicanja. Herbicidi dostupni u ovom roku imaju translokacijsko djelovanje. Jedino bentazon djeluje kontaktno. Do boljeg uinka dolazi primjenom manjih doza u ranijim rokovima, odnosno na korove u ranijem razvojnom stadiju, a po potrebi i upotreba razdijeljene aplikacije. Za pravilan odabir odgovarajueg herbicida vano je provjeriti stanje zakorovljenosti, odnosno sastav korovne flore na uzgojnoj parceli. Tabela 23: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja AKTIVNA TVAR cikloksidim kletodim fluazifop fenoksaprop kizalofop propakizafop oksasulfuron (WG) tifensulfuron (WG) metribuzin (WG) bentazon (SL) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM cikloheksadinoni (A) cikloheksadinoni (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) ariloksifenoksi propionati (A) sulfonilurea-herbicidi (B) sulfonilurea-herbicidi (B) triazinoni (C) benzotiadiazinoni (C) DOZA 1-2 l/ha 1 l/ha 1-2 l/ha 0.8-2.5 l/ha 1 l/ha 1 l/ha 80-100 g/ha 8 g/ha 1 kg/ha kg/ha 3 l/ha SPEKTAR (u ovom roku primjene) uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni i neki uskolisni anualni irokolisni, anualni irokolisni, anualni i neki uskolisni anualni irokolisni anualni
3.
za desikaciju
Tabela 24: sredstva za desikaciju soje AKTIVNA TVAR dikvat (SL) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM dipiridili (D) DOZA 3 l/ha
52
Zatita od korova u vinogradima i vonjacima

tete od korova Korovi su u izravnom kompeticijskom odnosu s kulturom prema vegetacijskim faktorima (vodi, hranjivima te donekle i svjetlosti) to je posebno izraeno u mladim nasadima. Oteavaju provoenje agrotehnikih mjera njege i zatite te oteavaju i usporavaju berbu. Osim navedenog, korovi su domaini i pruaju sklonite tetoinama (mievima) i uzronicima bolesti. Takoer, razvijeni korovi smanjuju strujanje zraka i time omoguuju bolje uvjete za razvoj biljnih bolesti. Korovna flora Sastav korovne flore svakog pojedinog trajnog nasada je specifian i ovisi o primjenjivanim agrotehnikim mjerama (korovna flora intenzivnih i ekstenzivnih nasada) kao i lokalnim ekolokim faktorima. Zimski (zimsko-proljetni) korovi niu u jesen (mogu i u proljee), prezimljuju, a jae se razvijaju i plodonose u proljee. Najee ih nije potrebno suzbijati tijekom zimskog mirovanja jer zbog mirovanja vegetacije ne nanose tete, a korisni su kao iva zastirka koja titi od erozije i kao domaini korisnim kukcima. Veina ljetnih korova su znaajni kompetitori (osobito viegodinje vrste) i potrebno ih je suzbijati. Odluka o suzbijanju kasno ljetnih/jesenskih korova (koji poinju nicati krajem ljeta, npr: tir, lobode, tut, dvornici, hudoljetnica) donosi se ovisno o vremenu berbe i predvienim agrotehnikim zahvatima. Korovne vrste navedene kosim slovima su zimski korovi. Znaajnije korovne vrste su podebljane. JEDNOGODINJE USKOLISNE VRSTE vlasnjaa 45( Poa sp.) ljulj (Lolium sp.) -----------------------------------------------------------------------kotan (Echinochloa crus galli) muhari (Setaria sp.) svarica (Digitaria sanquinalis) JEDNOGODINJE IROKOLISNE VRSTE mijakinja (Stellaria media) kostri (Senecio vulgaris) gorica (Sinapsis arvensis) rusomaa (Capsela bursa pastoris) ----------------------------------------------------------------------loboda (Chenopodium album) tir (Amaranthus retroflexus) kamilica (Matricaria chamomilla) dvornici (Polygonum sp.) konica (Galinsoga parviflora) VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubaa(Cynodon dactylon)
VIEGODINJE IROKOLISNE VRSTE maslaak (Taraxacum officinale) slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) tavelj (Rumex crispus)
45
ljetni i zimski 53
Zatita od korova Zbog velike klimatske i pedoloke raznolikosti u Hrvatskoj treba osobitu pozornost obratiti prilagoavanju mjera borbe protiv korova lokalnim uvjetima. Openito, u sunijim uvjetima korove unutar redova suzbijamo primjenom herbicida, a u meurednom prostoru obradom tla, dok se u kontinentalnoj Hrvatskoj unutar reda prakticira upotreba herbicida, a izmeu redova zatravljivanje i konja. U mladim nasadima (do 4. godine starosti) izbjegava se kemijska zatita jer je teko ostvariti prostornu selektivnost 46 herbicida. Mogue je koristiti nerezidualne i slabo ispirljive herbicide kao to su diklobenil ili napropamid . U pravilu, u ovakvim nasadima korove suzbijamo mehanikim mjerama kao to su okopavanje i zastiranje. Suzbijanje viegodinjih korova znaajno je lake ako se obavi prije uspostave novog nasada nego u samoj proizvodnji. 47
Mehanike mjere Obrada tla. Osim zatite od korova, obrada slui i postizanju povoljnih osobina tla za rast i razvoj kulture. Mjere obrade tla po mogunosti se kombinira s unoenjem mineralnih i organskih gnojiva. Za obradu se mogu koristiti plugovi, kultivatori, perasti podrivai, tanjuraa i freza. Primjer odravanja tla obradom: jesensko oranje (do 25 cm) uz unoenje gnojiva te daljnje odravanje tla kultivacijom. Negativne strane ovakve zatite od korova su opasnost od erozije na terenima nagiba veeg od 6% (8%); a ako se za meurednu obradu koristi freza ili tanjuraa, treba biti oprezan jer ovi zahvati obrade tla mogu prouzroiti propagaciju nekih viegodinjih korova. Takoer, ovako obraeno tlo je sklonije eroziji. Obraeno tlo oteava ili onemoguuje prohod mehanizaciji tijekom nepovoljna vremena. Od ostalih negativnih utjecaja obrade tla treba obratiti pozornost da ne dolazi do kvarenja imbenika plodnosti tla (zbijanjem tla ili stvaranjem nepropusnog sloja). Ovo je najskuplji nain suzbijanja korova pa se esto koristi u kombinaciji s drugim mjerama. Zartavljivanje i konja Ova metoda zatite od korova (i odravanja tla u trajnom nasadu) je pogodna u krajevima u kojima travnati pokrov nee tijekom proljea i ljeta konkurirati kulturi u zahtjevima prema vodi. Kod nas se koristi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pri tome je mogue zatraviti cijelu povrinu ili samo meuredne prostore pri emu se prostor unutar odrava mehanikom obradom ili herbicidima. Zatravljivanje u pravilu poboljava plodnost tla i omoguuje prohod poljoprivrednim strojevima i u nepovoljnim uvjetima. Spontano zatravljivanje korovnom florom nije preporuljivo zbog izraenih negativnih alelopatskih odnosa korova i kulture ak i kada korove kosimo. Upravo zbog navedenog, u godinama koje prethode zatravljivanju vinograda, korove je potrebno eradikativno suzbiti uinkovitim selektivnim herbicidima. Ovu mjeru naroito je dobro provesti u vinogradima zakorovljenim viegodinjim napasnim korovima (slak, osjak, ladole, pirika, sirak i sl.). Nakon to smo suzbili korov, pristupa se pripremi povrine za sjetvu trava ili djetelinsko travnih smjesa. Za sjetvu se pomno odabiru sorte pojedinih travnih vrsta koje korijenom ne prodiru duboko u tlo. Takoer je veoma vano da dobro nabusavaju i da podnose stres nedostatka vode. 48 Openito se smatra da s ekolokog gledita nije dobo usijavati bijelu djetelinu zajedno s travama. Konja se obavlja u nekoliko navrata. Kod preniske konje postoji opasnost da nakon obavljenog zahvata ostaju ogoljena podruja na kojima se mogu razviti mahovine. Ako se za konju koristi trimer, treba paziti da se ne oteti trs. Zastiranje (maliranje) Zastiranje se kod nas rijetko koristi u oformljenim nasadima. U nekim dijelovima svijeta (Kalifornija) to je uobiajena metoda zatite od korova. Kod nas se zastiranje uglavnom koristi u proizvodnji sadnog materijala. Kao nepovoljan utjecaj zastirke treba spomenuti mogunost opasnost od pojave veeg broja tetnika (mieva) kojima zastirka prua zatitu i mogunost nastanka fitotoksinih spojeva u hladnim i vlanim uvjetima ako se upotrebljava iva zastirka.
46 47
prema: Monaco, Weller i Ashton, 2002. Monaco, Weller i Ashton, 2002. 48 Ostoji, Mogunosti suzbijanja korova u vonjacima i vinogradima, 1998 54
Fizikalne mjere Od fizikalnih mjera zatite od korova u trajnim nasadima primjenjivo je spaljivanje. Uinak spaljivanja vrlo je slian djelovanju kontaktnih herbicida (glufosinat). Kemijske mjere Herbicide u rodnim trajnim nasadima (3 do 4 godine starosti) najee koristimo samo za odravanje prostora unutar redova, dok se meuredni prostor odrava obradom tla ili konjom. Herbicide primjenjujemo u dva do tri navrata tijekom vegetacijske sezone. Odluka o odabiru herbicida ovisi o sastavu korovne flore. U vrijeme intenzivnog nicanja korova uputno je koristiti kombinaciju translokacijskog i rezidualnog herbicida. Tabela 25: herbicidi s dozvolom za koritenje u vinovoj lozi, jezgriavom i kotiavom vou KULTURE AKTIVNA TVAR cikloksidim (EC) kizalofop (EC) KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM za suzbijanje anualnih uskolisnih cikloheksadinoni (A) ariloksifenoksi propionati (A) za suzbijanje anualnih irokolisnih flumioksazin (WP) oksifluorfen (EC) N-fenilftalamidi (E) difenil-eteri (E) 0,08-1,2 kg/ha 6 l/ha irokolisni, anualni i pereni irokolisni, anualni, a u veim koliinama i neki pereni (zubaa i slak) irokolisni, anualni i pereni na jednogodinje korove, preko tla na jednogodinje korove, kontaktno na jednogodinje korove, kontaktno totalno totalno totalno totalno + irokolisni anualni DOZA 1-4 l/ha 0.8-2.5 l/ha SPEKTAR DJELOVANJA uskolisni, anualni i pereni uskolisni, anualni i pereni
fluroksipir 49 (EC) piridin-karboksilne kiseline (O) 1,5-2 l/ha za suzbijanje anualnih uskolisnih i irokolisnih napropamid (SC) glufosinat (SL) dikvat (SL) amidi (K) aminofosfonati (H) dipiridili (D) totalno djelovanje diklobenil (G) glifosat (SL, KS, EC) flazasulfuron (WG) glifosat + terbutilazin nitrili (L) aminofosfonati (G) sulfonilurea-herbicidi (B) kombinirani pripravak v. gore + triazini (C) 80-120 kg/ha 4 (1-12) l/ha 200 g/ha 7-10 l/ha 4,5-7,5 l/ha 3-5 l/ha
Legenda: vinova loza jezgiavo voe kotiavo voe Za koritenje u maslinicima dozvolu ima jedino glifosat, u nasadu ribiza, maline i ogrozda diklobenil, a u jagodama lenacil i napropamid.
49
Kombinira se s drugim herbicidima. 55
Izvori slika
Slike 1-4, 6, 7, 9-11, 15-33, 35-43: http://www.jvsystem.net/app19/Welcome.aspx?lng_user=2& Slika 5: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Engels_raaigras_(Lolium_perenne).jpg http://www.iopan.gda.pl/bio_blitz/foto/Lolium_perenne_(zycica_trwala).jpg http://nl.wikipedia.org/wiki/Bestand:Lolium_perenne_Engels_raaigras_ligula.jpg Slika 8: http://c.photoshelter.com/img-get/I0000ME6VmxGYnpk/s http://eddata.fnal.gov/lasso/plant_search/thumbnails/pancap.jpg http://www.british-wild-flowers.co.uk/00%20David%20Fenwick/Panicum-capillare-2.jpg Slika 12: http://www.bayercropscience.co.za/crops/grapes/Grapes_cynodon.aspx http://westerndesertflora.geolab.cz/herbarium/Cynodon_dactylon.php http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=ipm1007-15 http://img224.imageshack.us/f/arugampul1ia1.jpg/ Slika 13: http://www.bayercropscience.co.za/crops/Maize/Maize_sorghum.aspx http://www.esd.ornl.gov/facilities/nerp/invasive_jpgs/Johnson_grass.JPG http://www.aphotoflora.com/DevonandCornwall/Sorghum%20halepense-lfbase-08-09-06.jpg Slika 14: http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=IPM1007-24#Buttercupcorn http://herbarivirtual.uib.es/cas-med/imatges_especie/4004_79436.html Slika 34: http://www.peanuts.ncsu.edu/Weeds/Cocklebur.aspx Slike 44 i 45: Ostoji, Z. Herbologija- skripta za uenje Slika 46, prilagoena prema: http://www.cnppid.com/Assets/Corn_Growth_Stages.jpg
Bibliografija
autor, n. Weed science and the environment - predavanja. Brger, P. (2003). Journal of pesticide science. Dohvaeno iz Mode of Action for Chloroacetamides and Functionally Related Compounds: http://www.jstage.jst.go.jp/article/jpestics/28/3/28_324/_article/-char/en Cvjetkovi, B., Maceljski, M., Igrc Bari, J., Pagliarini, N., Otrec, L., Bari, K., i dr. (2004). tetoinje povra. akovec: Zrinski d.d. Draycott, A. P. (2006). Sugar beet. Blackwell Publishing Ltd. Gagro, M. (1997). Ratarstvo obiteljskog gospodarstva - itarice i zrnate mahunarke. Zagreb: Hrvatsko agronomsko drutvo. Hulina, N. (1998). Korovi. Zagreb: kolska knjiga. Ivanek-Martini, M., Ostoji, Z., Bari, K., i Gori, M. (1. 6 2010). Vanost poznavanja kritinog razdoblja zakorovljenosti poljoprivrednih kultura. Poljoprivreda , str. 57-61. Monaco, T. J., Weller, S. C., & Ashton, F. M. (2002.). Weed Science: Principles and Practices, 4th Edition. Wiley. Ostoji, Z. (sijeanj-travanj 2010). Herbicidi. Glasilo biljne zatite . Ostoji, Z. Herbologija- skripta za uenje. Ostoji, Z. (n.d.). Korovna flora i mjere borbe protiv korova u vingradima. Ostoji, Z. (1998). Mogunosti suzbijanja korova u vonjacima i vinogradima. U I. C. sur., Integrirana zatita vonjaka i vinograda. akovec: Zrinski. Ostoji, Z., i Bari, K. (1998). Zatita kukuruza od korova. Gospodarski savjetnik . Owen, B. H. (2005). 2005 Herbicide Manual for Ag Professionals. Retrieved from http://www.weeds.iastate.edu/reference/wc92/default.htm Ziegler, D. v. (1991). Botanika, Morfologija i fiziologija. Zagreb: kolska knjiga. Zimdahl, R. L. (2007.). Fundamentals of weed science. Elsevier, Academic Press. Znaor, D. (1996). Ekoloka poljoprivreda. Zagreb: Nakladni zavod globus. 56
57

Herbologija Podjela Korova Herbicidi I Sustavi Zaštite Od Korova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Herbologija Podjela Korova Herbicidi I Sustavi Zaštite Od Korova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Herbologija

Podjela korova, herbicidi i sustavi zatite od korova

broj vrsta 44 12 32 8 7 7 6 5 5 4 4 3 <3

Podjela korova s praktinog stajalita

VIEGODINJE USKOLISNE VRSTE pirika (Agropyron repens) vlasnjaa (Poa trivialis)

Korovi viegodinjih nasada

Korovi nepoljoprivrednog zemljita

Atlas vanijih korovnih vrsta

Slika 2: Miji repak (Alopecurus myosuroides)

BBCH 12 Slika 3: Vlasnjaa (Poa anua)

Slika 4:Divlja zob (Avena fatua)

BBCH 13 Slika 5: Ljulj (Lolium spp.)

Slika 6: Vlasnjaa (Poa annua)

BBCH 15 BBCH 32 Slika 7: Kotan (Echinochloa crus galli)

Slika 8: Proso vlasasto (Panicum capilare)

Slika 9: Svarica (Digitaria sanquinalis)

BBCH 12 Slika 10: Muhar crvenkasti (Setaria glauca)

Slika 12: Zubaa, troskot (Cynodon dactylon)

Slika 13: Divlji sirak (Sorghum halepense)

Porodica: makovi (Papaveraceae) Slika 15: Mak turinak (Papaver rhoeas)

Porodica: karanfili (Caryophyllaceae) Slika 16: Mijakinja (Stellaria media)

BBCH 12 Porodica: tirovi (Amaranthaceae) Slika 17: tir, ir (Amaranthus retroflexus)

Slika 19: Mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum)

Slika 21: Dvornik povijajui (Polygonum convolvulus)

Slika 23: Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum)

Slika 24: Rusomaa, pastirska torbica (Capsela bursa pastoris)

Porodica: pomonice (Solanaceae) Slika 26: Crna pomonica (Solanum nigrum)

BBCH 12 Slika 27: Kunjak (Datura stramonium)

BBCH 12 Porodica: otrolisti (Boraginaceae) Slika 28: Potonica (Myosotis arvensis)

Porodica: trputci (Plantaginaceae) Slika 30: estoslavica perzijska (Veronica hederifolia)

BBCH 14 Porodica: broike (Rubiaceae) Slika 31: Broika (Galium aparine)

Slika 33: Ambrozija, limundik (Ambrosia elatior, sin. A. artemisiifolia)

Slika 34: iak, dikica (Xanthium strumarium)

BBCH 12 Slika 35: Kostri, draguac (Senecio vulgaris)

irokolisni korovi, viegodinji

Porodica: dvornici (Polygonaceae) Slika 36: tavelj (Rumex crispus)

Slika 37: Tupolisna kiselica, konjski tavelj, konjak (Rumex obtusifolius)

Porodica: slakovi Convolvulaceae Slika 39: Slak (Convolvulus arvensis)

Porodica: otrolisti (Boraginaceae) Slika 40: Gavez (Symphytum officinale)

Slika 42: Svirnjak, poljski kostri, poljski ostak (Sonchus arvensis)

BBCH 15 Slika 43: Maslaak (Taraxacum officinale)

Zimdahl, 2007., str: 259 19

praenje koritenje podusjeva, odnosno zatravljivanje predstavlja ivu zastirku 20

Integrirani pristup zatiti od korova

prilagoeno prema: Ostoji, Herbologija- skripta za uenje 21

Pregled herbicida po mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti

Mehanizmi djelovanja herbicida s pripadajuim kemijskim grupama herbicida

inhibitori acetil-CoA-karboksilaze (acetil-koenzim A-karboksilaze) ariloksifenoksi propionati cikloheksadinoni

grupe prema HRACu (Herbicide resistance action committee) Owen, 2005 22

inhibitori acetolaktat-sintaze sulfonilurea imidazolinoni triazolopirimidini

inhibitori fotosinteze u fotosustavu I dipiridili

inhibitori protoporfirinogen-oksidaze difenil eteri oksidiazoli N-fenilftalamidi

inhibitori DHP-sintaze neki karbamati (asulam)

inhibitori sinteze stanine stjenke neki nitrili (diklobenil)

inhibitori sinteze lipida karbamati, podskupina tiokarbamati (prosulfokarb) benzofuran (etofumesat)

Popis herbicida po kemijskoj pripadnosti

irokolisni, anualni i pereni

irokolisni, anualni i pereni

irokolisni, anualni i pereni

porodice: glavoike, mahunarke i titarke

protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA

uskolisni, anualni i pereni

uskolisni, anualni i pereni