SPECIJALNA FITOPATOLOGIJA

Carstvo : Protozoa Razdjel : Myxomycota gljive sluznjae Podrazdjel : Myxomycotina Razred : Acrasiomycetes Razred : Myxomycetes Razred : Plasmodiophoromycetes

1. DIO

1 Rod : Plasmodiophora Vrsta : Plasmodiophora brassicae Kupusna kila 2 Rod : Spongospora Vrsta : Spongospora subterranea Prana kratavost krumpira 3 Rod : Polymyxa Vrsta : Polymyxa betae Rizomanija repe Razdjel Myxomycota Gljive sluznjae, sluzaste plijesni U vegetativnom stanju to su gole protoplazmatske tvorevine. Filogenetski su blie protozoama, amebama i biaima nego pravim gljivama. Tako umjesto micelija imaju plazmodij. Po grai i svojim karakteristikama dosta se razlikuju od tzv. pravih gljiva ili Eumycota. Zbog toga ih danas mikolozi nazivaju pseudogljivama (pseudofungi), a bolesti koje uzrokuju nazivaju se pseudomikoze. Tako ih ameriki fitopatolog Agrios u svojoj novoj sistematici svrstava u Protozoe. Plazmodij predstavlja protoplazmatsku masu s mnogo jezgara i velikim postotkom vode, bez poprenih pregrada. Moe narasti i do 30 cm u promjeru. Ameboidno se kreu i puu prema svijetlu. Plazmodij nastaje udruivanjem vie stanica, koje mogu zadrati svoj individualitet, pa se onda radi o tzv. pseudoplazmodiju. Ako stanicu udruene u plazmodij izgube svoj individualitet radi se o pravom ili fuzionom plazmodiju. Znai plazmodij se sastoji samo od protoplasta bez stanine stijenke, a sadri veliki broj jezgara. Kretanje mu je ameboidalnog karaktera. Pravi plazmodij sadri obino diploidna jezgra i prethodi mu spolni proces, a pseudoplazmodij sadri haploidna jezgra Ove gljive hrane se fagotrofno, fagocitozom. Fagocitoza je proces unoenja krupnijih estica (koje mogu biti djelovi stanice ili cijele stanice kao npr. bakterijska stanica) u veu stanicu. Proces se odvija tako da se stanina membrana "domaina" uvrne i estice obavije fagocitoznim mjehuriem. S tim se mjehuriem otapa lizosom iji enzimi razgrade sadraj. Na taj se nain stvara "probavni mjehuri" u kojem zapoinje razgradnja sloenih molekula. U okolinu mogu luiti enzime i primati aktivne tvari u obliku otopina. Razred : Plasmodiophoromycetes Ovaj razred je vrlo znaajan s fitopatolokog stajalita, jer tu spadaju neke fitopatogene vrste. Sve patogene gljive su obligatni paraziti (biotrofni) na viim biljkama, ali i na algama i nekim akvatinim biljkama pa i gljivama. Vegetativno tijelo je pravi plazmodij, koji je smjeten u stanicama biljke domaina (endogeni) i ne stvara sporangije, ve zaraene stanice biljki domaina slue za stvaranje spora. Kod napadnutih biljaka izazivaju hipertrofiju stanija. Tipini prestavnik je kupusna kila (Plasmodiophora brassicae ), koja na korijenu kupusnjaa
1

(Brassicaceae ili Cruciferae ) izaziva hipertrofije.

Ono to je vrlo bitno je da su sve vrste ovih rodova ( Polymyxa, Spongospora i dr.) vektori nekih biljnih virusa ( fungihorija )!

PLASMODIOPHORA BRASSICAE - KUPUSNA KILA Kod nas je esta bolest u okolici Varadina, Ogulina. Najvie joj odgovaraju teka, vlana i kisela tla. Napada 200 vrsta iz porodice kupusnjaa i to samo podzemne organe, nadzemne organe jedino napada kod vrste Nasturtium officinale (potoarka) . Simptomi : Deformacije na korijenu i vratu korijena izrasline, tumori, kile hipertofije Uzduno pucanje kore zaraenog tkiva, ne stvara se sekundarno korijenje. Kod rotkve i podzemne korabe (tvore mesnati korijen) zaraza nastaje na pravom korijenju a hipokotil pokazuje otpornost. tete : Deformacije korijena, naruena funkcija korijena, odbacivanje listova. Zaraene biljke rijetko propadaju, esto ostaju nie rastom, starije lie uti i otpada.na nadzemnom dijelu dolazi do smanjenja lisne povrine Ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji simptomi se na nadzemnom dijelu jedva opaaju, urod nije jako umanjen. Biologija : Prezimljuju trajne spore u tlu u plazmodiju Meront. Najpogodnije temp za klijanje spora su one izmeu 18-23 0C, tlo mora biti vlano. U kiselom tlu iscjedak koji lui korijen kupusnjaa stimulira klijanje spora. Trajne spore klijaju i nastaju zoospore s jednom jezgrom i 2 bia. Zoospore se u vlanom tlu kreu do korijenia, odbacuju bieve i ulaze do epidermalnih stanica. Nastaje haploidan plazmodij s vie jezgara. Nakon mitotske diobe nastaje zoosporangij s novim zoosporama. Zaraene stanice potiu na diobu okolne stanice hiperplazija U stanicama domaina nastaju trajne spore iz haploidnog plazmodija koji je nastao nakon mejoze diploidnog plazmodija koji je pak nastao iz zigote (izogamija) Zatita : U tlima sa pH vrijednou iznad 7.5 nema zaraze, zato je jedna od mjera suzbijanja kalcifikacija kiselih tala. Plodored = 5-6 godina iskljuiti kupusnjae iz uzgoja. U plodoredu ne smiju biti bijele itarice jer se gljiva na njima odrava. Najekonominija mjera je oplemenjivanje, iako nema otpornih sorti postoji tolerantna sorta kelja pupara. Zaraza se smanjuje potapanjem presadnica prije sadnje u 0,1 % otopinu karbendazima SPONGOSPORA SUBTERRANEA - PRANA KRASTAVOST KRUMPIRA Javlja se u podrujima s hladnijom klimom ili u godinama s estim hladnijim i kinim razdobljima (12-18OC, 40-90% vlaga, pH 4,7-5,4). U nas se javlja povremeno, moe doi i na rajici. Ova gljiva je vektor virusa bunavosti mop-top virus
2

Simptomi : Simptomi su vidljivi samo na podzemnim organima biljke. Prvi simptomi su bijele bradavice (pritii) na gomolju koji su svijetliji od okolne kore, u unutranjosti tih bradavica je crna prana masa spora, nakupine tih trajnih spora nazivaju se glomerule. Te bradavice mogu jo nastati i na korijenu i stolonima. Bradavice pucaju ostavljajui zvjezdast oblik pukotine. Posljedica : ne ma promjene organoleptikih svojstava, nije toksino Zatita : Plodored 6 god., fungicidi fluazinon, mankozeb. Moenje gomolja u 1% otopini formalina 10-15 min. Tretiranje vruom vodom 10 min pri 55 0C , 2 mj prije sjetve.

POLYMYXA BETAE - RIZOMANIJA REPE Ova gljivica je vektor virusa beet necrotic yellow virus virus nekrotinog utila Simptomi : uenje ila listova praeno nekrozama, puno sekundarnih korijenia tete : Smanjen urod Zatita : Plodored 4 godine, tolerantne sorte repe, nema fungicida Biologija : Trajna spora odrava se u tlu (prezimljuje). Trajna spora producira zoospore koje inficiraju korijenove dlaice, kao posljedica infekcije stvara se plazmodij. U plazmodiju se formiraju trajne spore koje raspadom biljnog tkiva odlaze u tlo ovo obuhvaa teleomorfni dio ivota (faza odravanja).
3

Anamorf - nespolni reproduktivni stadij gljive. Teleomorf - spolni reproduktivni stadij gljive. Iz zoospora u zaraenim stanicama nastaje plazmodij. Unutar plazmodija se razvijaju zoosporangiji iz kojih se oslobaaju zoospore, mogu se osloboditi u susjednim stanicama korijenovih dlaica. Sec. zoospore vre infekciju mogu izai iz stanice i inficirati susjednu biljku (moe biti nekoliko ciklusa). Ovo predstavlja teleomorfni dio ivota gljive (faza umnaanja) Carstvo : Mycota Razdjel : Eumycota prave gljive Podrazdjel : 1. Mastigomycotina 2. Zygomycotina 3. Ascomycotina 4. Basidiomycotina 5. Deuteromycotina Podrazdjel Mastigomycotina zoosporne gljive Glavna karakteristika ove sistematske skupine gljiva je neseptirani micelij (neki rodovi uope ne stvaraju micelij !), to znai da im se cijelo vegetativno tijelo sastoji od samo jedne jednostanine neseptirane hife, bez obzira na veliinu. Vrste nekih rodova nemaju micelij ili je on jako slabo razvijen. U sistematici ili taksonomiji unutar ovog podrazdjela vlada velika konfuzija !, jer su neke vrste su na prelazu izmeu pravih gljiva i sluzavih. Nespolno se razmnoavaju zoosporama (propagativne nespolne spore sa flagelama), spolno zigotom koja nastaje izogamijom i oosporama koje nastaju anizogamijom (anteridij+oogonij). Prezimi trajni zmski sporangij. itava se podjela ovog podrazdjela dalje zasniva na osnovu grae i rasporeda ovih flagela na zoosporama. Tako imamo razrede unutar ovog pododjela : Razred Chytridiomycetes zoospore s jednom flagelom na zadnjem dijelu flagella whiplash tip Razred Hyphochytridiomycetes zoospore s jednom flagelom s resicama na prednjem dijelu - Flagella tinsel tip Razred Oomycetes zoospore s dvije flagele na zadnjem kraju flagela s resicama a na prednjem bez resica

Flagella whiplash tip

Flagella tinsel tip

4

Razred Chytridiomycetes Red : Blastocladiales Red : Monoblepharidales Red : Chytridiales (rodovi se dijele prema izgledu i mjestu nastanka sporangija) Porodica : Physodermataceae Rod : Physoderma Porodica : Olpidiaceae Rod : Olpidium Porodica : Synchitriaceae Rod : Synchitirium OLPIDIUM BRASSICAE - KUPUSNA PADAVICA U kombinaciji s ostalim MO tla moe u klijalitima izazvati totalno polijeganje. Ova gljiva je vektor TMV i Lettuce big-vein virusa. Simptomi : nekroze tkiva na prizemnom dijelu u obliku smeih pjega crna noga, bazalni dio omeka, zbog ovog oteenja dolazi do polijeganja ivotni ciklus : odrava se u tlu i u biljnim ostacima u obliku trajnog zimskog sporangija (izboine tamno smee boje). Kad krene vegetacije oslobaaju se zoospore koje doplivaju do biljnog tkiva, odbacuju bi, prijeu u cistu i izvre infekciju. U inficiranoj stanici se iz ciste formiraju ljetni sporangiji, iz njih diferencirane zoospore formiraju hife te se mogu osloboditi van te izvriti infekciju Ovo je nespolni (anamorfni) dio ciklusa. Spolni (teleomorfni) dio ciklusa : zoospore mogu kopulirati izogamijom (izogamija-spolni proces u kojem se spajaju morfoloki iste ali fizioloki razliite gamete, gametangiji,zigofori= nastaje zigota koja je trajna spora i koja dugo zadrava viabilnost), nastaje zigota koja moe vriti infekciju te slui za izgradnju zimskog sporangija. Suzbijanje : dobra drenaa, kaljenje presadnica prvo sa optimalnih 18-20 oC Sniziti na 7-8 oC, pa onda opet Povisiti na 15-18 oC 2 Zalijevanje tiramom i kaptanom, 5-10 lit/m Sterilizacija tla dazomet, ili raskuivanje tla 2% otopinom formalina SYNCHYTRIUM ENDOBIOTICUM - RAK KRUMPIRA Simptomi : Osim krumpira, S. enobioticum napada i rajicu te neke korovne vrste iz porodice Solanaceae (Solanum nigrum, Solanum dulcamara, Hyoscyamus niger). Napada sve dijelove biljke osim pravog korijena, pa zato zaraena biljka dobro raste. Najei i najtipiniji simptomi javljaju se na gomolju, na kojem se razvijaju tumoraste ili rakaste tvorevine, naborane hrapave povrine razliite veliine i oblika, koje izgledom podsjeaju na cvjetau, bijele su boje, a kod sorata s antocijanom, lagano obojene. Tumorasti izrataji u poetku su svijetli, a kasnije potamne. to je zaraza ranije nastupila gomolj je jae zahvaen rakom i
5

formira se vei broj tumora. Ukoliko je zaraza nastupila kasno i/ili je slaba tumorasti izrataji nisu jasno vidljivi. Na nadzemnim dijelovima biljaka javlja se rijetko, aizrasline su, ukoliko je jave, zelenkaste boje. Zaraeni listovi zadebljaju i zakrljaju. Biologija : S. endobioticum je obligatni intracelularni parazit ije se tijelo razvija unutar stanice biljke domaina. Gljiva prezimi u obliku zimskih zoosporangija, odnosno trajnih spora, koje se oslobaaju nakon raspada zaraenih gomolja. U proljee, ako u tlu ima dovoljno vlage i povoljna je temperatura - ne preko 20C, iz zimskog zoosporangija izlaze brojne zoospore (200- 300). One se pomou bia kreu kroz vodu u tlu do organa biljke domaina. Ove zoospore vre primarne zaraze. Kad Zimski zoosporangiji zoospora dospije do biljke krumpira, priljubi se uz tkivo gomolja, odbaci bi i itava zoospora se uvlai u mladu stanicu epiderme, okca ili klice. Stanica u kojoj se parazit nalazi hipertrofira (hiper-iznad; trefo - hranim) (znatno povea svoj volumen), a stanice oko nje reagiraju hiperplazijom (hiper - iznad; plasso - obrazujem, tvorim), odnosno ubrzano se dijele, ime se stvara rozeta oko zaraene stanice i poinje razvoj rakaste tvorevine. Parazit se hrani na raun stanice domaina i raste. Kad dosegne odreenu veliinu, zaodjene se membranom i postaje prosorus. U prosorusu dolazi do nekoliko uzastopnih dioba jezgre, a zatim se i sam prosorus dijeli na 4-9 dijelova. U svakom dijelu prosorusa nastavlja se dioba jezgara, dok ih ne nastane 200-300. Od svake jezgre i citoplazme koja je okruuje formira se po jedna zoospora. Svaki dio podijeljenog prosorusa predstavlja jedan ljetni zoosporangij, a svi ljetni zoosporangiji zajedno ine sorus. Kad su zoospore zrele, zoosporangij bude istisnut iz sorusa na povrinu gomolja i iz njega se oslobaaju zoospore. Svaka od ovih zoospora moe izazvati novu, sekundarnu infekciju istog ili susjednog gomolja. itav ciklus razvoja gljive od zaraze stanice do stvaranja zoospora traje 10-12 dana i u povoljnim uvjetima moe se ponoviti nekoliko puta tijekom vegetacije. Svaka daljnja infekcija pojaava diobu stanica i tumorasta izraslina na gomolju postaje sve vea. Kod rane primarne zaraze itav gomolj bude pretvoren u neupotrebljivu kvrgavu masu. Razmnoavanje pomou zoospora predstavlja nespolni nain razmnoavanja. Spolno razmnoavanje vri se na taj nain to fizioloki razliite zoospore, koje potjeu iz razliitih zoosporangija kopuliraju dajui zigotu. Zigota ima dvije flagele pomou kojih se kree kroz vodu u tlu do gomolja krumpira. Kad doe do okca gomolja zigota se uvlai u stanicu na isti nain kao i zoospora. Pod utjecajem parazita zaraena stanica se nekoliko puta podijeli i zigota bude potisnuta dublje u gomolj. Parazit u stanici raste i nakon nekog vremena formira zadebljalu opnu, te nastaje zimski zoosporangij. Zimski zoosporangij je dormantan tijekom zime, a u proljee se iz njega oslobaaju zoospore koje vre primarne infekcije. Time je zatvoren ciklus razvoja uzronika raka krumpira. Prenoenje : Zaraenom zemljom koja se moe prenijeti alatom, obuom, gnojem... Zatita : kod uvoza krumpira obavezan je certifikat da on potjee iz podruja u kojem nema zaraze ovom gljivom. Zaraene poiljke treba vratiti ili unititi

Razred Omycetes Red Saproleginales Red Peronosporales - Porodice Pythiaceae, Peronosporaceae i Albuginaceae Gljive iz ovoga razreda imaju dobro razvijen jednostanini ili neseptirani micelij. U miceliju se nalazi vei broj jezgara koje se mogu razlikovati i morfoloki i fizioloki. Imaju diplobiontski ciklus dakle diploidan micelij (iz njega nastaje haploidni anteridij i haploidni oogonij) i nespolne strukture, do mejoze dolazi prije stvaranja anteridija i oogonija kako bi oni postali haploidni zato to u klijanju oospore nema mejoze jer su hife haploidne. Stanine stijenke kod gljiva iz razreda Oomycetes graene su od celuloze (i glikogena), ime se ove gljive razlikuju od svih ostalih gljiva (kod kojih su stijenke graene od hitina). Prema nainu ishrane meu ovim gljivama ima saprofita, fakultativnih i obligatnih parazita. Prema sredini u kojoj ive, ove gljive mogu biti vodene, suhozemne ili prijelazne. Razmnoavanje gljiva iz ovog razreda moe biti spolno i nespolno (zoosporama ili konidijama). Nespolno razmnoavanje kod parazita vezanih za vodu vri se pomou zoospora s dva bia, najee bono postavljena, koje se razvijaju u zoosporangijima. Kod parazita prilagoenih suhozemnom nainu ivota, nespolno razmnoavanje vri se pomou konidija. Prijelaz izmeu ova dva naina nespolnog razmnoavanja takva je pojava da kod nekih gljiva, ovisno o uvjetima vanjske sredine, zoosporangij moe dati zoospore ili moe proklijati izravno u micelij, dakle ponaati se kao konidija. Spolno razmnoavanje tipina je heterogamija i ima poseban naziv - oogamija. Spolne stanice su anteridij (u kojima se razvijaju spermatozoidi) i oogonij (u kojem je jajna stanica), a njihovom kopulacijom nastaje trajna spora oospora koja je jedina diploidna struktura u ivotnom ciklusu. Ona ima jako za debljalu opnu i moe ouvati vitalnost kroz due vremensko razdoblje.Kada nastupe povoljni uvijeti oospora klija te se mitotski dijeli i stvara mnoge nove jezgre. Anteridij i oogonij razvijaju se na ograncima hife i odvojeni su septama od ostatka micelija (to su jedine septe kod ovih gljiva). Kod nekih predstavnika ovoga razreda spolne stanice mogu biti pokretne i zovu se planogamete, a takvo razmnoavanje naziva se planogamija. razredu Oomycetes paraziti kulturnih biljaka javljaju se u dva reda: Red SAPROLEGNIALES - za poljoprivredu je vaan rod Aphanomyces; Red PERONOSPORALES - sadri velik broj vrlo znaajnih parazita. RED PERONOSPORALES Red Peronosporales obuhvaa najznaajnije predstavnike razreda Oomycetes. Micelij ovih gljiva je jednostanian, jako razgranat, s veim brojem jezgara. Micelij je endofitan i najee se razvija intercelularno.Kao i ostale gljive iz pododjela Mastigomycotina, razmnoavaju se zoosporama. Gljiva se hrani crpei hranjive tvari iz stanice biljke domaina pomou haustorija koje mogu biti razliitog oblika. Kao i druge gljive iz razreda Oomycetes, predstavnici reda Peronosporales prema sredini u kojoj ive mogu biti vodeni, suhozemni i prijelazni, a prema nainu ishrane saprofiti, fakultativni i obligatni paraziti. Najsavrenije gljive iz ovoga reda visoko su specijalizirani obligatni paraziti. Kod veine ovih gljiva anteridij i oogonij razvijaju se na istoj hifi, ali se mogu nalaziti i na razliitim hifama. Takva pojava da jedna jedinka razvija samo anteridije, a druga samo
7

oogonije, zove se heterotalizam. Red Peronosporales se dijeli u tri porodice na temelju morfolokih karakteristika sporangija i sporangiofora ( Sporangij je nespolni organ u kojemu endogeno nastaju nespolne spore=sporangiospore, veliina i oblik su karak vrste, ogranak hife koji nosi sporangij zove se sporangiofor. Sporangiospore su nepokretne spore koje slue rasijavanju u prirodi i inficiranju) Porodica PYTHIACEAE Porodica ALBUGINACEAE Porodica PERONOSPORACEAE Porodica Pythiaceae : Uglavnom su fakultativni paraziti (nekrotrofni) ili saprofiti koji ive u tlu. Za fitopatologiju su bitna dva roda Rod Pythium i Rod Phytophtora Morfoloke karakteristike : Sporangij je direktno na somatskim stanicama Sporangiofori neodreenog rasta Vrste rod Pythium na zoosporangiju stvaraju mjehurastu vreicu tvz. VEZIKUL, dok vrste roda Phytophtora ne stvaraju tu vezikulu, pa je to osnovna razlika izmeu ova dva roda. Do diferencijacije zoospora kod roda Pythium uvijek dolazi u vezikulu, nakon to se sadraj zoosporangija prelije u vezikul. Kod roda Phytophtora zoosporangiji na vrhu obino imaju ispupenje, bradavicu tvz PAPILU (bitna taksonomska razlika) dok vrste roda Pythium to nemaju. Zoosporangij kod roda Phytophtora uglavnom otpadaju sa zoosporangiofora, a jedan dio sporangiofora moe ostati na sporangiju, pa se taj ostatak zove pedicellus (bitno taksonomski) Uslijed spolnog razmnoavanja anizogamije (koja se ovdje naziva oogamija a predstavlja spajanje i morfoloki i fizioloki razliitih gameta (spolni org : anteridij i oogonij) uslijed ega nastaje trajna spora oospora), anteridij ili muka spolna stanica u odnosu na oogonij ili ensku spolnu stanicu moe biti amfigin, paragi ili hipogin ( bitna osobina). Amfigini anteridij obavija oogonij sa svih strana, paragini anteridij samo s jedne strane a hipogini anteridij dolazi kod Pythium sp. Razlike u morfologije izmeu Pythium i Phytophtora sp prikazane su u sljedeoj tablici

OBILJEJE Diferencijacija zoospora Oblik sporangija Poloaj sporangija Bradavica na sporangiju Sporangij otpada sa sporangiofora Hife anteridij hlamidospore oogonij Oospore

PYTHIUM U vezikuli Filamentoza ili sferian, izuzetno jajolik Na vrhu sporangiofora ili inrekalarno Uvijek bez bradavice nikada Njene,vijugave, tanke do 10 mikrona Uvijek paragini ili hipogini odsutne Gladak ili bodljikav, stijenke bezbojne Kod nekih vrsta ispunjavaju a kod nekih ne ispunjavaju oogonij

PHYTOPHTORA U sporangiju Oblik limunq, jajolik ili obrnuto krukolik Uvijek na vrhu sporangiofora Bradavice vie ili manje izraene Kod speciesa 1,2 i 3 skupine vrste do 14 mikrona Amfigin ili paragin Prisutne kod nekih sp Gladak, kod nekih ornametiran, obojene stijenke Ne ispunjavaju oogonijaplerotine oospore

Rod Pythium : Vie od 116 vrsta , polifagi. Vrste ovog roda vole hladno i vlano vrijeme te teka i slabo drenirana tla. Patogenost ovisi o koliini vode, temperaturi, svjetlosti, pH, prisutnosti drugih MO i inokulaciji. Urokuju pale i trule klice, pale tek niknulih biljaka, trule sa polijeganjem klijanaca i vrlo mladih biljaka. Stvaraju dvije skupine enzima : Celulolitike koji razgrauju sredinje lamele embrija Pektinolitike koji razgrauju sredinje dijelove stanine stijenke epidemalnih st. Najei je simptom propadanje mladih biljaka, suenje pri tlu, vodenast izgled. Biologija : Pythium stvara njeni neseptirsni micelij koji brzo raste. Na miceliju nastaje proirenje (zoosporangij). Nastaje na vrhu hife ili u sredini (interkalarno). Sporangij klije u cjevicu i nastaje mjehuri (vezikula) u kojoj se razvijaju zoospore. Broj zoospora je razliiti (kod nekih i do 100). Zoospore imaju 2 bia uz pomo kojih se kreu prema domainu. Kada dospiju do domaina odbacuju bieve, veu se za domaina i kliju. U spolnom stadiju nastaju anteridij i oogonij (na istoj hifi-monoklini a na razliitim hifama diklini). Nakon anizogamije (oogamije) nastaje trajna spora- oospora. Mogu parazitirati na : SJEMENU ulazi kroz pukotine, pektinolitikim enzimima razara stanine lamele i dolazi do maceracije tkiva, a celulolitikim enzimima razgrauje stanine stijenke epidermalnog tkiva i sjemenke se pretvaraju u crnu masu suberina. INFEKCIJA KORIJENOVOG VRATA micelij ulazi u epidermalne stanice, dolazi do kolapsa stanice i loma biljke. Kada do infekcije dolazi u kasnijim stadijima razvoja biljke, biljka preivi. No pythium rijetko napada starije biljke djeja bolest KORIJENJE napada mlae korijenje koje pocrni, u starije korijenje ne moe ui stoga ulazi u sekundarno korijenje pa izaziva zastoj urastu biljaka jer upravo to sekundarno korijenje upija vodu i mineralne tvari.
9

Suzbijanje : Najvanija je preventiva (sterilizacija tla, odvodnja, umjereno zalijevanje). Za tretiranje sjemena preporuuju se fungicidi na osnovu Tirama i Kaptana, sistemici ne jer uzrokuju zastoj u razvoju. Kaptan prije sjetve 0,3% otopina ili nakon sjetve 0,2% otopina uz skupljanje propalih biljak da se smanji inokulum. Nakon 6-8 dana tretiranje se ponavlja zato jer su to fungistatici a ne fungicidi. Poslije toga tretiranje nije potrebno jer porastom biljke postaju otpornije. Sterilizaciju je mogue obavljati vodenom parom ali to je komplicirano i skupo pa se obavlja solarizacija pod folijom ( 50 oC uz ekspoziciju od 1-1,5 mj ). Za sterilizaciju se jo koriste i kemijska sredstva na bazi Dazometa (Basamid granulat). Mogue je prirediti tlo i zalijevati fungicidima irokog spektra ili kombinacijom jel obino ima i drugih gljiva. najznaajnije su P. debaryanum, P. irregulare, P. ultimum, P. splendens, P. aphanidermatum i dr. Rod Phytophtora : Obligatni paraziti, ine prijelaz prema obligatnim parazitim, ive u tlu i vodi, neke mogu prijei u saprofitski nain ivota. Postoji oko 67 vrsta. Imaju velike sporangije jajolikog, obrnuto krukolikog ili limunastog oblika. Nespolno se razmnoava zoosporama koje nastaju u zoosporangiju i hlamidosporama(nespolne spore nastale fragmentacijom hifa) , spolno anizogamijom (oogamijom). Zoosporangiji imaju papilu , ne zna se koja joj je funkcija pa zasada slui samo za raspoznavanje. Oospora koja nastaje je aplerotina veliki joj je razmak izmeu debele membrane i prave oospore. Zoosporangij kod roda Phytophtora uglavnom otpadaju sa zoosporangiofora, a jedan dio sporangiofora moe ostati na sporangiju, pa se taj ostatak zove pedicellus (bitno taksonomski). Pomoni lju za diferencijaciju vrsta i rod Phytophtora: 1. sporangij s izraenom papilom anteridij paragini P.cactorum anteridij amfigini P.parasitica=P.nicotinae, P.capsici 2. Sporangij sa manje izraenom papilom Anteridij paragini P.citricola, P.syringae, P.porri Anteridij amfigini P.infestans 3. sporangij bez papile anteridij paragini i amfigini P.fragariae, P.megasperma anteridij amfigini P.cambivora, P.cryptogea, P.erytroseptica ivotni ciklus Phytophtora - iz micelija stvaraju zoosporangije - mogu stvgarati i oospore ili hlamidispore - zoospore se kreu u vodi do domaina gdje kliju u klinu cijev i vre inf - oospore i hlamidospre kliju u micelij na kojem nastaju zoosporangiji

10

PHYTOPHTORA INFESTANS - PLAMENJAA KRUMPIRA Zaraza se javlja na svim Solonaceama svake godine pa ju ljudi esto ne tretiraju. Ponekad se tretira zajedno sa krumpirovom zlaticom ali to nije optimalan rok. Propadanje nasada krumpira dovelo je do gladi u Irskoj (1845.-1848.) koje je za posljedicu imalo masovno iseljavanje u SAD. Danas je krumpirova plijesan rairena u gotovo svim uzgojnim podrujima ove kulture, posebice u podrujima s vlanijom i hladnijom klimom. I u krajevima koja ne obiluju kiom i vlagom ova bolest u vlanijim godinama moe dovesti do znatnijeg umanjenja priroda. Openito se moe rei da se u godinama povoljnim za uzgoj krumpira i plamenjaa javlja u jaem intenzitetu i obrnuto. Gljiva napada sve dijelove biljke osim pravog korijena. Izvor primarnih zaraza predstavljaju zaraeni gomolji koji su zaostali u tlu. Spolni ciklus je rijedak pa su oospore rijetko izvor primarnih zaraza. Biologija : zaraeni gomolji su glavni izvor infekcija dovoljna je jedna zaraena biljka da u ravniarskim krajevima i povoljnim prilikama izazove infekciju na polju veliine 80 ha. Sporangiji ili zoospore koje sa nadzemnih dijelova dospiju u tlo inficiraju gomolje. Zoospore u vodi zahvaljujui bievima putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz pokoicu uz okca ili ozljede. Nakon infekcije u meustaninim prostorima se razvija micelij koji moe preivjeti i na 0OC a u stanicu ulazi haustorijama.. micelij u stabljici i listovima nakon nekog vremena kroz pui izbija i stvara sporangiofore sa sporangijima, sporangiofori se granaju. Ti sporangiofori sa sporangijima ine prljavo-bijele nakupine koje se vide na naliju zaraenog lista. Do stvaranja sporangija na sporangioforima dolazi kada se temperature kreu izmeu 3-26 OC (optim 18-22 O C), RVZ mora biti iznad 90% (ispod 60% RVZ nema stvaranja sporangija). Nastali sporangiji omoguuju irenje zaraze. Sporangiji kliju unutar kapljice vode dajui najee 3-8 zoospora. Zoospore bievima dospijevaju u blizinu pui na listovima i stabljici, odbacuju bieve te proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili ulazi kroz pui u meustanine prostore mezofila. Pri viim temp sporangij moe sam proklijati u klinu cijev a da ne dolazi do nastanka zoospora (24-25 OC). Tada ti zoosporangiji klijaju u micelij. Tijekom dana se ne stvaraju sporonosni organi. Novi sporangiofori nastaju sam u svitanje i nekoliko sati nakon toga. Koliko puta e se sporangiofori javiti ovisi o temperaturi, vlazi i osijetljivosti sorte. Kod rajice je sve isto samo je izvor prim zaraze zara. krumpir. Simptomi : NA LISTU : ukaste pjege koje kasnije posmee i poveavaju se za vlanog vremena. Na naliju lista je prljavosmea prevlaka (sporangiofori sa sporanigijama). Tkivo u pjegi omeka, pocrni, postaje vodenasto a lie se objesi. Ako je toplo i vlano zaraeni djelovi trunu i smee. NA GOMOLJIMA : je zaraena povrina mjestimino udubljena to se vidi odmah ali najee 2-3 tjedna nakon vaenja. Gomolj iznutra ima smeorastu boju koja postupno prelazi u zdravi dio. Kad koica koica ploda dozori pjege se tee uoavaju. Napadnuti gomolji su plitko u tlu s tankom koicom Zatita : Provoditi agrotehnike i kulturne mjere, dakle redovita obrad, koristiti zdrave gomolje za sadnju, plodored, unitavati biljne ostatke, koristiti otpornije sorte (desiree,igor,jerla). Potrebno je zagrtati krumpir bez jaria, tako da vode ide meu redove a ne u gomolj. Obavljati desikaciju da spore ne dospiju do gomolja i suzbiti korove da se ne stvara suvina vlaga. Fungicidi (bez prognoze napada) se koriste oko cvatnje i po potrebi jo 2-3 puta. Za zatitu uz prognozu postoji puno metoda, najee se prate temperature, RVZ, oborine i
11

interakcije ovih imbenika, uz pretpostavku da postoji izvor zaraze. Moemo se koristiti i ureajima koji hvataju spore (winstelova metoda, kompjutorski sistemi za prognozu) Winstelova metoda bazira se na sljed parametrima min i max temp u meteorolokoj kuici, inf se realiziraju ako barem 10 h vladaju temp iznad 10OC uz RVZ iznad 90%, sljed 2 dana temp moraju biti 23-30 OC. Da bi dolo do epidemije prosjene dnevne temp = 10-23 OC Kompjuterizirani sitemi za prognozu Agrometeo, Paar, Metos, Blitecast

PHYTOPHTORA NICOTINAE var. PARASITICA - TRULE DUHANA I RAJICE Biologija : Prezimljuje u tlu u obliku hlamidospora (nespolne spore nastale fragmentacijom hifa, imaju debelu membranu), oospora i micelija na zaraenim ostatcima. Brzo se iri nakon obilnih kia i navodnjavanja. Kada nastupe povoljni uvijeti hlamidospore klijaju i nastaju hife i sporangiji, za ovu fazu je vano prisutstvo vode, odnosno visoka vlaga u tlu. Sporangij ove vrste je najee sferian, nastaju zasebno ili u malim simpodijima od po 2-4 sporangija. U sporangijima (zoosporangijima) nastaju zoospore koje izlaze i brzo se kreu zahvaljujui flagelama. Nakon toga zoospore se zaokrue i postanu ciste odbacujui svoje flagele. Nakon to se prihvate za korijen proklijaju i izvre infekciju. Oospore su sferine. Simptomi : Pri dnu stabljike nastaju pjege razliitih oblika i veliine ; prodiru do sri koja se sui i biljka propada. Gljiva se odrava u obliku hlamidospora a zoosporama iri zarazu. Kod rajice dolazi do promjene na biljci na korijenu nastaje tamnozelena prstenasta nekroza i stabljika se tu sui, a na presjeku je smee boje. Mlade biljke venu, starije uginu a u nasadima dolazi do polijeganja. Postrano ili glavno korijenje posmei. Na mladim biljkama infekcija se iri od glavnog korijena u vis preko provodnih snopova i sri. Listovi su mlitavo objeeni i bez sjaja jer je prekinut dotok vode. Uslijed oteanja glavnog korijena stvara se adventivno korijenje a kako mlade biljke nemaju potpuno razvijen ksilem dolazi do suavanja sri pa dolazi do smeuranja itavog napadnutog dijela stabljike. Zatim se biljke sue i umiru. Na plodovima se javlja vlana trule tj vodenaste sivozelene zone s tamnosmei koncentrinim krugovima ili djlom kruga. Plodovi zadravaju oblik ali lako otpadaju. Unutar plod sok je sluzav i tamnosme. Simptomi na plodovima su obino pri tlu a iz zaraenih plodova dobiva se zaraeno sjeme. Zatita : osnovne su preventivne mjere koje ukljuuju pridravanje plodoreda (kupus,kukuruz,penica,salata). Izbjegavanje obilnog zalijevanja. Tretiranje (sterilizacija) tla vodenom parom ili dazometom, dezinfekcija klijalita dazometom, formaldehidom, mankozebom. Zatita nadzemnih dijelova je ista kao i kod P. infestans osim to se mogu jo koristiti metalaksil i benalaksil.

12

 Hlamidospore koje vre prim Inf. sporangij otputa zoospore biflagelatne zoospore privu. na korijen

Zoospore (ciste) putaju klinu cijev i vre inf.

patogen se razvija u tkivu korijena i stvara hlamidospore.

Napadnuti organ Phytophtora infestans P. nicotinae var.parasitica Vegetativni organi Suhi, tvrdi Mekani vodenasti Plodovi Male, smee pjege iroki, smei conc krugovi Epiderma Bronane boje Zelena, vodenasta Unutranjost plodova Smei endokarp Endokarp i sjeme izbljedjeli Zona oko ake Rjee inficirana Redovito inficirana Sazrijevanje plodova Ubrzano usporeno Razlike u simptomima na rajici kod napada P.infestans i P.nicotiniana var.parasitica

PHYTOPHTORA CAPSICI - PLAMENJAA PAPRIKE - gangrena korijenovog vrata paprike Jedna od najznaajnijih bolesti paprike ali i paradajza, plavog patlidana, krastavca, lubenice, dinje, tikvice i drugih biljaka. Simptomi : Rasad i mlade biljke paprike bivaju zaraene u predjelu korjenovog vrata . Korijen postaje tamno crn, nakon ega se pojavi nekroza i vlana trule. Napadnute biljke naglo venu i sue se. tete su najizraenije poslije obilnih navodnjavanja, jer se ova bolest iri kroz tlo, navodnjavanjem. Kad se zaraza pojavi na granici ili listu, ti dijelovi odumiru i nastaju nekrotine pjege koje za vlaana vremena mogu biti prekrivene bijelim micelijem. Gljiva prezimljuje u zaraenim biljnim ostacima, zahtijeva visoku temperaturu, razmnoava se na temepraturi od 10-35 C. Da bi se izvrila zaraza potrebna je voda.
13

NA PLODU: Plodovi paprike bivaju zaraeni kroz peteljku, prodiranjem patogena iz zaraenog stabla. U uvjetima povecane vlanosti zahvaceni delovi ploda dobijaju tamnozelenu boju i omekavaju, a na njihovoj povrini se javlja bjeliasta prevlaka. Ako poslije infekcije nastupi period suhog i toplog vremena plodovi se smeuravaju i sue, a meso ploda se raspada, tako da od ploda ostane samo providna pokoica. Ovako sasueni plodovi ostaju privreni na biljci. Biologija : P. capsici je soil born gljiva, dakle primarne infekcije odvijaju se na korijenju i prvim listovima koji su nablii razini tla. Gljiva razvija micelij unutar domaina i dolazi do stvaranja sporangija koji su najee sferinog oblika, bezbojni te posjeduju papilu. Sporaniofori sa sporangijima izlaze na povrinu biljnog tkiva, posebno listova. Sporangiji se ire kapima kie ili navodnjavanjem. U prisutnosti vlage u sporangiju (zoosporangiju) stvaraju se zoospore. Te zoospore mogu se kretati u vodi nekoliko minuta ili nekoliko sati prije no to postanu ciste, to ovisi o temp vode, pH... nakon to su zoospore dole do biljnog tkiva privuene eksudatima korijena, odbacuju bieve, postaju ciste, prihvaaju se na biljno tkivo i razvijaju klinu cijev. Ta klina cijev najee penetrira u tkivo lista kroz prirodne otvore (pui, stome). Takoer i sporangiji mogu razviti klinu cijev i osnovati nove kolonije, to se esto dogaa u nedostatku vode bez koje su zoospore slabo pokretne. Produkcija spolnih spora, oospora, je obilna. Oospore su trajne spore (5 god) debele stijenke koje slue odravanju u nepovoljnim uvijetima a nastaju nakon spajanja anteridija i oogonija u procesu zvanom oogamija. Optimalna tem za razvitak patogena je 25-30 oC Infekcijski inokulum (sporangiji) ire se na razne naine poljem, putem strojeva, alata, odjeom,obuom...Gljiva se odrava ut lu na zaostalom korijenju ili mumificiranim plodovima. Takoer se moe prenositi i sjemenom, seed borne Zatita : U podrujima gdje se patogen nalazi dezinfekcija zemljita za proizvodnju rasada je obavezna mjera. Izvodi se pregrijanom vodenom parom, fumigantima ili kontaktnim fungicidima. Prije rasaivanja svaku biljku treba zaliti otopinom preparata na bazi propamokarbhidroklorida ili metalaksila-m. U sluaju da se bolest jae pojavi oboljele biljke treba poupati i spaliti. Pridravati se plodoreda i koristiti zdravo sjeme. PHYTOPHTORA CACTORUM - KRUNA TRULE KORE JABUKE Ova gljiva moe inficirati preko 200 vrsta iz 160 rodova od kojih su ekonomski najznaajnije jagoda, jabuka i kruka. P.cactorum uzrokuje trule korijena i korijenovog vrata, isto tako uslijed infekcije nadzemnih organa pale i gnjiljou listova. Posebno je opasna na povrinama na kojima se due zadrava voda i u kinim podrujima. Biologija : biologija ovog patogena varira s obzirom na domaina kojeg napada. Najvanije propagule ovog patogena su zoospore koje nastaju nespolno u zoosporangiju nakon klijanja oospora koje su prezimile. Infekcija se odvija za toplog vremena i dueg perioda vlaenja. Tada se pokretne zoospore oslobaaju iz sporangija (zoosporangija) i inficiraju korijen domaina najee putem rana, dolazi do infekcije te gljiva poinje kolonizirati domaina. Uslijed jake kie zoospore ili sporangiji mogu dospjeti i na nadzemne dijelove biljke. Inficirani listovi stvaraju nove sporangije koji otputaju zoospore te dolazi do irenja infekcije. Simptomi : takoer ovise o domainu kojega napada.
14

NA JABUCI trule korjenova vrata na jabuci koja je uzrokovana soil borne gljivom. P.cactorum je kronini problem mnogih vonjaka. Ova mikoza nije jedanko opasna na svim sortama i podlog ama, posebno su osjetljive voke uzgojene na MM106 podlozi. Tako da u vlanim podrujima i slabo dreniranim vonjacima gdje se esto zadrava voda, ovu podlogu treba izbjegavati. P.cactorum napada tik ispod povrine zemlje. No ako inokulum dospije na nadzemne dijelove doi e do plai listova i trulei plodova. Jedan od prvih simptoma je slabi razvitak nadzemnog dijela, slab terminalni rast, listovi su sitni i ukasti, klorotini u proljee a crvenkasti u ljeto. Ovi simptomi generalno upuuju na neku disfunkciju korijena, no ako skinemo koru sa debla pri dnu, tkivo ispod kore e biti nekrotino, crvenkaste do tamno sive boje to upuuje na trule. Ovako zaraena stabla ugibaju nakon nekoliko sezona. NA JAGODAMA : P.cactorum koja uzrokuje trule korijena jagode takoer uzrokuje i trule plodova. Infekcija uzrokuje disfunkciju korijena i vaskularnog sustava. Simptomi se manifestiraju rano u ljeto. Mladi listovi naglo venu a venue se brzo iri te urokuje smrt cijele biljke. Zatita : preventivne i higijenske mjere su jako bitne jer se inokulum esto donosi inficiranim propagativnim materijalom. Takoer zasnivanje vonjaka ili jagodnjaka na dobro propusnim tlima ili sa adekvatnom drenaom. Gdje god je mogue koristiti otpornije sorte i kultivare. Kemijska kontrola se vri Al fosetilom, metalaksilom. Vrste P.catorum P.fragariae Organ koji napada Korijen,korijenov vrat, plod korijen Sporangij papilaran nepapilaran papilaran papilaran Anteridij paragini Amfigini ili paragini amfigini amfigini kompatibilnost homotalina homotalina heterotalina Homo/heterotalina

P.erithroseptica plod P.nicotinae plod Razlike Phytophtora vrsta na jagodi Porodica Albuginaceae :

Ova porodica obuhvaa obligatne parazite. Imaju kratke kijaaste club-shaped sporangiofore s okruglastim sporangijima. Sporangiofori su nedeterminiranog rasta. Obino parazitira na biljkama iz porodice Brassicaceae i to najee na samonikloj biljci Capsella bursa pastorispastirskoj torbici koja slui kao izvor infektivnog inokuluma (zoospora). Gljiva razvija intercelularni micelij s haustorijama. Kao posljedica napada esto dolazi do hiperlplazije stanija biljke domaina. Porodica ima samo jedan rod Albugo

15

ALBUGO CANDIDA - UZRONIK BIJELE HRE Ova gljiva parazitira samo biljke iz porodice Brassicaceae. Posebno esto dolazi narusomai (Capsela bursa-pastoris), hrenu i sjemenskom kupusu. Simptomi : Na zaraenim biljnim dijelovima uoavaju se slabije ili jae deformacije, te bijela Ispupenja-pustule. Epiderma koja pokriva ova ispupenja nakon nekog vremena puca i oslobaa se bijeli prah (inae su sporangiji bezbojni ali kada su u ovako velikoj nakupini onda su bijele boje). Zbog ovih simptoma bolest se naziva bijela hra. Ovu hru treba razlikovati od ostalih hra, s kojima A. candida nema nita zajedniko, slinost je samo u simptomima. Najvee tete su u sjemenskoj proizvodnji cvjetae, korabice i rotkvice uslijed sistemine zaraze cvijetne stabljike i cvijeta do koje dolazi ako gljiva prezimi u obliku micelija u korijenu dvogodinjih i viegodinjih biljaka. Stapka se deformira i uvija (hipertrofija). Cvijetovi ostaju sterilni i ako donesu sjeme ono je turo Biologija : Gljiva je obligatni intercelularni parazit. Prezimi u stadiju oospore ili kao micelij u tkivu viegodinjih domaina. Ako prezimi kao micelij gljiva se aktivira kada se pone razvijati i domain i ostvaruje sisteminu zarazu. Ako prezimi oospora, u proljee se iz nje oslobaaju zoospore koje vre zarazu. U zaraenom biljnom tkivu micelij gljive raste, grana se i nakon nekog vremena stvara kratke jednostavne sporangiofore. Sporangiofori se stvaraju jedan pored drugog formirajui soruse ispod same epiderme domaina. Na sporangioforima se razvijaju sporangiji limunastog oblika. Ti lanci sporangija pritiu epidermu koja puca. Pucanjem epiderme oslobaa se bijeli prah koji ine sporangiji, ti sporangiji se dalje ire vjetrom. Kada ti sporangiji dospiju na odgovarajueg domaina razvijaju se na dva naina. Ako ima dovoljno vode i ako je temp niska postaju zoosporangiji i daju zoospore koje e izvriti infekciju. U suhim prilikama sporangij djeluje kao konidija i klija stvarajui klinu cijev . Spolni nain razmnoavanja je oogamija, na kraju sezone stvaraju se anteridiji i oogoniji koji se spajaju nakon ega nastane oospora pomou koje gljiva prezimi. Suzbijanje : Organski Mankozeb, Propineb Sistemici Metalaksil, Oksidiksil

Porodica Peronosporacae : To je najrazvijenija porodica u redu Peronosporales. Sve su vrste iz ove porodice obligatni paraziti viih biljaka i uzrokuju bolesti koje se zovu plamenjae ili peronospore. Podjela porodice Peronosporaceae na rodove izvrena je prema: Izgledu i grananju sporangiofora Broju i izgledu sterigmi Kako se ponaa sporangij (nespolni organ koji stavara zoospore sa 2 flagele), dali se ponaa kao konidija (nespolna spora) pa u njemu ne nastaju zoospore, ve klije direktno u klinu cijev i vri infekciju i dalje se iz te cijevi razvijaju hife Kod ovih gljiva KONIDIJA JE SINONIM ZA SPORANGIJ ! Ako ima puno vode infekcija se odvija zoosporama
16

Porodica obuhvaa sljedee rodove i njihova obiljeja ...

Rod Peronospora Sporangiofori razgranati Dihotomno grananje 2 vrha (2 sterigme) Sporangij -ne diferencira zoospore, ponaa se kao konidija Rod Plasmopara Sporangiofori razgranati Trihotomno grananje 3 sterigme Sporangij stvara zoospre, zoosporangij Rod Sclerospora Rod Bremia Rod Basidiophora Sporangiofori nerazgranati Vrno proirenje sa cijevastim sterigmama Zoosporangij s papilom B.entospora Sporangioori razgranati Vrh proiren u aku sa sterigmama Sporangiji se mogu ponaati kao konidija ali i stvarati zoospore B.lactucae plamenjaa salate Sporangiofori zadebljali s kraim ograncima na vrhu Trihotomno grananje Zoosporangij S. graminicola na itaricama

Rod Pseudoperonospora Sporangiofori kao kod Peronospora (razgranati) Dihotomno grananje Zoosporangij P.cubensis, P.humuli Rod Sclerophthora Nespolni organi kao kod Phytophtora Anteridij i oospore kao Sclerospora S.macrospora plamenjaa kukuruza. Glavna razlika izmeu Roda Sclerospora i Roda Sclerophthora je formiranje zoosporangija, Scleroptera ih formira na razgranatim konidioforima a sclerophthora direktno na hifama Rod Peronosclerospora Sporangiofori kao Sclerospora
17

 Trihotomno grananje Sporangij kao konidija Rod Plasmopara : Zoospore nastale iz oospora vre primarne infekcije, a one iz zoosporangija sekundarne infekcije. Sporangiofori se granaju trihotomno. PLASMOPARA VITCOLA - PLAMENJAA VINOVE LOZE Plamenjaa se javlja u svim podrujima gdje se vinova loza (Vitis vinifera) uzgaja, posebice gdje za vrijeme vegetacije vinove loze prevladava toplo i vlano vrijemei svugdje predstavlja najopasniju bolest vinove loze. Ona dolazi i na drugim Vitis vrstama, ali su posljedice znaajno manje. Napada sve zelene dijelove : lie, bobe, rjee cvijet, vrlo rijetko mladice i vitice. Simptomi : NA LISTU : Na mladim listovima se prvi simptomi javljaju prije cvatnje, a prvu zarazu obino nalazimo na prizemnim listovima zato to najee prezimljuje oospora u otpalim listovima na tlu. U poetku uoavamo utozelene okruglaste "uljane" pjege, a na naliju lista prevlaku od sporangiofora i sporangija. Kasnije se pjege poveavaju, u sredini postaju smee, a okolo imaju uti prsten. Pjege se ire dok ne zahvate prostor izmeu veih ila, a list postaje crveno-sme, sui se i otpada. Stari listovi su otporniji na napad bolesti- na njima vidimo uta do crvenkasta polja omeena ilama, na naliju sporulacija, zaraeno tkivo posmei, sui se i odumire, sporulacija je samo na rubovima (obligatni parazit). NA CVIJETU: moe biti zaraena cvijetna kapica jo prije nego to se cvijet otvori, ona posmei i osui se. Zaraza s kapice moe prijei i na cvijet koji tada propada a ako je vlano stavara se prevlaka. Ako je zaraza jaka bivaju zaraene i mladice i vitice koje su prvo pokrivene prevlakom micelija, a zatim posmee i otpadnu.

NA GROZDU : Ako je u cvatnji dolo do zaraze grozdia u cvatu, obino je cijeli cvjetni "grozdi" pokriven bijelom prevlakom. Takvi grozdii brzo posmee i otpadnu. Simptomi plamenjae se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veliine) i krupnih (1/3 do 2/3 veliine) bobica. Kod sitnih bobica zaraza se vri preko pui na bobici, na njima se javi bijela prevlaka tj sporangiofori sa sporangijima koji opet izlaze kroz pui van, koja ostaje nekoliko dana, a zatim se izgubi. U meuvremenu bobice potamne i smeuraju. Obino je zaraen vei dio grozda ili itav grozd. Kod krupnijih bobica
18

zaraza nastaje preko pui peteljkovine. .micelij iz petljkovine ulazi kroz bobu i crpi hranjiva. Meso u bobici postepeno zasuuje, pa bobice smeuraju, posmee (esto "poplave") i osue se. Takove bobice konano otpadnu, ali se na njima ne javlja nikakva prevlaka. Kako zaraza ide preko peteljkama stradavaju samo one bobice koje sjede na tim peteljkama, ostatak bobica u grozdu ostaje neoteen. Kasnije kada bobice preu 2/3 veliine do zaraze vie ne moe doi. NA MLADICAMA najosjetljivije su kod duine od 10-15 cm. Nastaju oskudni sporonosni organi i stvara se bijela prevlaka. Tkivo odumire i posmei. Ako je zaraza jaka, mladica se osui. Biologija : prezime oospore u zaraenom listu na tlu (mogu podnijeti i do -26OC). Oospore mogu klijati 1,2 ili 3 godine (poslije sune godine isto moemo oekivati zarazu) Uvijeti za primarnu infekciju Oospora mora biti klijava Listi povrine 2-3 cm Srednja dnevna temp kroz 2-3 dana vea od 11OC, temp tla 8-10 OC Kroz 2-3 dana minimalno 10 mm3 kie da bi zoospore mogle proklijati Ako su ostvareni ovi uvjeti, na oosporama nastaje nosa (sporangiofor) koji nosi makrozoosporangij (vezikula) sa 40-60 zoospora koje kako kapljice kie padaju na zemlju i odbijaju se do najdonjih listova vre primarnu infekciju kroz pui listova (moe i vjetrom). Prije no to izvre infekciju odbacuju bieve, obaviju se membranom i prijeu u stadij ciste. Micelij raste intercelularno. Novi sporangiji nastaju pri relativnoj vlazi zraka 95-100% i pri temp 12-27 O C. Sporangiofori koji nose te sporangije(sa 4-8 oospora) izbijaju kroz pui i to je ta bijela prevlaka na naliju lista. Zoospore koje se razvijaju u tim zoosporangijima vre sekundarne infekcije, zoospore raznosi vjetar a kroz vegetaciju moe biti nekoliko sekundarnih infekcija. Uvjeti za sekundarnu infefekciju Zeleni djelovi moraju biti vlani 2-2,5 sata Temperatura vea od 12 OC Sporangiji moraju biti klijavi tj moraju imati zoospore Krajem ljeta i poetkom jeseni formiraju se oospore koje prezime (mogu prezimiti i u pupovima) Zatita : osnovne su agrotehnike mjere, nagnuted, june, osunane ekspozicije. Propusna tla, pljeveljenje mladica, zalamanje zaperaka i bolja aplikacija fungicida. Sve ove mjere imaju za cilj smanjenj vlage unutar kronje te spreavanje zadravanja vode u tlu, jer osnovni preduvjet infekcija su vlani uvjeti. Skidanje najjae zaraenih vrkova te optimalna gnijidba pogotovo sa N. Broj prskanja je smanjen na 4-6 puta te je uvedeno nekoliko mogunosti prognoze. ANTIPERONOSPORNA SLUBA Mllerova krivulja (pouzdana u sjev.Hrvatskoj, ne u junoj) to je u biti tablica koja pokazuje koliko e trajati inkubacija ako je poznata temperatura ako su ostvareni uvjeti za infekciju. Kako se srednja dnevna temperatura mijenja tako radimo korekcije i pomou formula izraunavamo koliko je dana preostalo do zavretka inkubacije, tj kada treba prskati. Prskanje pred kraj prve inkubacije obino ne provodimo jer su preve zaraze slabe, osim ako su uvjeti za primarne infekcije prisutni a loza razvijena. Nakon isteka prve inkubacije, poinjemo raunati drugu i tada prskamo. Trajanje inkubacije moe se priblino odrediti i prema datumu npr od 1-11.5. inkubacija traje 12-15 dana to se proita iz tablice. Prag odluke za prvo prskanje je 1000 uljanih mrlja/ha, a za kurativno 5000 uljanih mrlja/ha. Ako antiperonosporna sluba nije prisutna , tada prskamo pred cvatnju, te nakon cvatnje 3-5 puta te
19

jo jednom nakon 8-10-14 dana ovisno o oborinama i svojstvima fungicida. Mogue je koristiti velik broj fungicida iz nekoliko skupina. Sistemici se ne ispiru jer ulaze u list, ostali (kontaktni) se ispiru. Stopirajue djelovanje ima Dimetomorf i neto slabije Cimoxanil. Organski fungicidi imaju kratko razdoblje zatite (8-10 dana), sistemici (12-14 dana). Kod upotrebe Fenilamida mogua je pojava rezistentnosti. Dovoljno je prskati 2 x Fungicidi na osnovi Cu : 2-3 x u vegetaciji
CuSO4 x 5H2O - Modra galica

Komb Cu i organski fungicida Cu + propineb Cu + mankozeb Cu + diklfluanid Cu +cimoksanil Cu + benalaksil Cu + metalaksil Cu + Al-fosetil

CuO - Bakreni oksid Bakreni oksiklorid Cu(OH)2 CaSO4 komplex - Bordoka juha Cu(OH)2 -- CaCl2 komplex Cu(OH)2 -- CaCl2 + ZnS

Organski fungicidi - nesistemici Propineb, mankozeb, metiram, kaptan, folpet, cimoksanil,

sistemici Benalaksil, metalaksil

PLASMOPARA HELIANTHI (HALSTEDII) - PLAMENJAA SUNCOKRETA Biologija : Prenosi se oosporama na biljnim ostatcima gdje se mogu odavati i vie godina i to je glavni nain, ali se moe prenositi i putem sjemena tj micelija u parenhimskom sloju sjemenjae, preko korijena, hipokotila, lista, glavice ili samoniklim suncokretom. Dakle prezimljuje oospora u ostatcima, najvei broj oospora nastaje u sri korjenovog vrata, a u prirodnim uvjetima oospore ostaju vijabilne i do 10 godima. U povoljnim uvjetima (12-14 OC) klije u makrozoosporangij sa sporama koje vre infekciju. Nakon primarne infekcije micelij se proiri u sva tkiva pa dolazi do sistemine zaraze, biljka krljavo raste. Zoospore iz bijele prevlake vre sekundarne infekcije. Simptomi : manifestiraju se u vie oblika, a najee se navode dva oblika : sistemina i lokalna zaraza. Pri sisteminoj zarazi biljke dosegnu visinu 40-60 cm, ali se mogu nai i jedinke visine do 15 cm morfoloki i anatomski izmjenjene : internodoji skraeni, stabljika odebljala, javlja se klorotino lie s bogatom bijelom prevlakom zoosporangija na naliju, bolesne biljke ne formiraju sjeme, a ako se sjeme razvije ono je turo. Lokalne zaraze prepoznaju se po relativno krupnim klorotinim pjegama omeenim ilama i gustoj bijeloj prevlaci na naliju listova. Ovaj oblik zaraze nema vei utjecaj na prirod. Sjeme koje se razvija na zaraenim biljkama i samo moe biti inficirano, te slui za prenoenje bolesti u sljedeu godinu ; iz takvog sjemena obino izrastaju biljke sa skrivenim simptomima bolesti, iznimno sa znacima sistemine zaraze PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS - PLAMENJAA NA TIKVENJAAMA Najtetnija na krastavcima i dinji.
20

Biologija : U i oko staklenika odrava se na biljnim ostatcima kupusnjaa i korova. Prezimi oospora koja je izvor primarnih infekcija. Do infekcije dolazi kroz pui lista pri temp 16-22 OC. Inkubacija traje 4-12 dana pri nonoj temp od 15 OC i dnevnoj iznad 25 OC. Zoospore se prenose vjetrom, a u stakleniku oroavanje ima vanu ulogu u irenju parazita. Simptomi : Na krastavcima se javljaju najee pred formiranje prvih plodova pjege na listu koje su prvo okrugle i zelenkaste (svijetlije), one se ire do ila i tada postaju uglaste i daju mozaian izgled listu. Pjege su uglate zbog specifinog rasporeda ila koje ih omeuju a one su tako ugalto rasporeene. Broj pjega se s vremenom poveava i starije poprimaju uto-smeu boju. Zaraeni dio lista se sui i lomi pa su listovi ikidani. Biljka na vrhu vrijee stavara novo lie koje je takoer zaraeno. Listovi su uniteni a plodovi manji i deformirani. Bez obzira koja je tikvenaa zaraena, inficirani su samo listovi , ostali organi (korjenje, cvijetovi, plodovi) nisu. Glavne posljedice infekcije listova su smanjeni urod, vei udio deformiranih plodova i pale plodova. Na dinjama su pjege ovalne , a na naliju te svijetlozelene pjege je tamnosivi maak (dihotomno razgranati sporangiofori sa limunastim sporangijima, zoosporangij ima papillu). Zaraza je razliita ovisno o tipu uzgoja, pa je najmanja pri uzgoju na mrei, zatim na foliji, a najvea je na zemlji. Na mrei je najbolja aplikacija fungicida. Zatita : Plodored Fungicidi : Bakar, azoksistrobin, benalaksil+mankozeb, metalaksil+mankozeb, Al-fosetil, propanokarb i dimetomorf

Rod Bremia : Sporangiofori su razgranati kao aka cvijeta, a sporangij se ponaa uglavnom kao konidija ali moe i stvarati zoospore.

BREMIA LACTUCAE - PLAMENJAA SALATE, ENDIVIJE, RADIA

21

Biologija : oospore koje su prezimile u otpalom liu na tlu stvaraju zoosporangije za biflagelatnim zoosporama koje dospijevaju na mlade listove, odbacuju bieve, zaodjenu se membranom, prelaze ustadij ciste te vre primarne infekcije. U listu se razvija intercelularni micelij sa haustorijama. Na naliju listova kroz pui izlaze konidiofori sa proirenjem u obliku ake sa 5-6 sterigimi na kojima su konidije. Konidije nastaju nou pri RVZ 80-100% i temp 1820OC. Konidijama se zaraza iri tokom vegetacije. Konidije kliju u rasponu od 2-28-30OC, opt temp je 10 OC i prisutnost kapi vode. Na listove dospijevaju najee vjetrom. Te konidije vre nove infekcije ulazei kroz prirodne otvore ili probijajui kutikulu enzimatskim ili mehanikim putem i ulazi u stanice epiderme. Inkubacija traje 5-14 dana. Te iste konidije (sporangiji) mogu producirati zoospore koje isto mogu odmah iriti infekciju ili kao ciste vriti infekcije u kasnijim periodima. Gljiva je heterotalina, ali postoje i homotaline jedinke (manji broj). Prijenos sjemenom nije vaan jer je sjeme rijetko kada zaraeno i obino tretirano. Micelij u zaostalim listovima pogotovo je izvor zaraze ako se sadi salata za salatom, to je u staklenicima esto.

Simptomi : kotiledoni i prvi pravi listovi mogu biti potpuno prekriveni konidioforima sa konidijama, pa tek izniknule biljke ugibaju. Na razvijenim listovima oteenja su razliite veliine, uglata (zbog rasporeda ila), svijetlo zelena do uta. Na starijim listovima oteenja postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postane tanj, suho i prozirno (za suha vremena). Na listovima imamo nekoliko tipova simptoma : Tipine lezije sa sporulacijom na naliju Difuzne lezije vidljive s obje strane iroke lezije Male, uglate nekrotske ozljede
22

 Ozljede sa sporulacijom na licu i naliju Kod sjemenskih usjeva mogu biti napdnute cvijetna stapka i brakteje to rezultira manjim urodom i manjom kvalitetom sjemena. Postoje i sistemine zaraze biljke su nie a pred zatvaranje glavice pojavljuju se tamno smee pjege u pazucima listova. Zatita : Plodored, sterilizacija tla, uklanjanje biljnih ostataka ( ne smiju se zaorati, nego ukloniti) Fungicidi : Al-fosetil (jedini registrirani) i Cu (daje dobru zatitu ali djeluje nepovoljno na neke sorte)

Rod Sclerophthora : Ima brojne kratke sterigme. U zoosporangiju koji izgleda kao i u Phytophtora sp nalaze se zoospore. Glavna razlika izmeu Roda Sclerospora i Roda Sclerophthora je formiranje zoosporangija, Scleroptera ih formira na razgranatim konidioforima a sclerophthora direktno na hifama SCLEROPHTHORA MACROSPORA - PLAMENJAA KUKURUZA Biologija : javlja se u kinim godinama na slabo dreniranim, tekim tlima ili u tlima gdje su visoke podzemne vode.Moe doi i na jemu i drugim Poaceae sp. Plamenjaa rijetko izaziva ozbiljne tete ali treba istaknuti da najvee tete nastaju kod rane zaraze neposredno nakon nicanja kukuruza.. korijen mora biti 24-48 sati pod vodom da bi se aktivirale oospore (65 mikrometara, najvee u porodici) koje su prezimile u tlu na biljnim ostatcima. Zaraza se moe prenijeti i zaraenim sjemenom, ali zaraene biljke stvaraju malo sjemena, a i takvo sjeme se ukloni u doradi. Oospore ostaju dugo vijabilne u tlu, do 10 godina, lako se stvaraju. Prezimjele oospore klijaju i stvaraju sporangije limunastog oblika koje sade biflagelatne zoospore. Oospore mogu proklijati samo ako su prije toga bile dormatne minimalno 8 tjedana. Zoospore mogu izvriti infekciju samo ako je korijen bio 24-48 sati pod vodom. Zoospore tada privuene kemotaksijom (kem spojeve lui korijen). Nakon sistemine zaraze sporangiofori izlaze kroz pui te se na njima formiraju limunasti sporangiji koji ire zarazu. Nakon anizogamije (oogamije) nastaje oospora koja e prezimiti. Gljiva prezimljuje na biljnim ostatcima kukuruza ali i u formi latentnog micelija na travama koje rastu u blizini ili ak u zrnu, to je rijetko. Simptomi : biljke kukuruza su patuljaste, stabljika iznad klipa je deformirana, krivudava, internodiji su cik-cak i ima ih vie nego normalno. NA LISTOVIMA listovi su uski, grube gotovo koaste povrine, iroke nervature. Izmeu ila mogu se pojaviti svijetloute pruge ili bradaviaste izrasline. NA STABLJICI vei broj internodija iznad klipa, rast u cik-cak NA KLIPU se mogu javiti 2 tipa simptoma : ili se uope ne stvara cvijet (nema zrna), nego se umjesto zrna stvaraju lisne strukture poput tuljaca unutar kojih je neto poput klipa. Dakle umjesto klipa nastaje duguljasta tvorevina ili lopta takvih lisnih struktura. Ili klip izgleda kao eer, mali je ili potpuno abortiran (moda pokoje turo zrno) NA METLICI : Proliferacije, crazy top
23

Kod penice i jema biljke jae busaju, lie je koasto, ponekad sa bradavicama. Klasovi imaju vrlo malo zrna, stabljika je krivudava i klas je deformiran. Zatita : Kukuruz je osjetljiv na napad ove gljivice samo u prvih 3-6 tjedana nakon sjetve, do otprilike 15 cm visine i 4-5 listova, nakon toga je puno tolerantniji na napad a jo kasnije je gotovo otporan. Zato je biljci potrebno osigurati brz porast, i to dobrom obradom, drenaom tala na kojima stagnira voda, uravnoteenom gnojidbom, uklanjanjem biljnih ostataka. Prilikom sjetve koristiti zdravo sjeme, ako se sije u riskantnim podrujima sjeme tretiramo sa Metalaksilom.

Metlica crazy top, proliferacija Izgled listova i stabljike PERONOSPORA TABACINA - PLAMENJAA DUHANA Ovaj parazit je usko specijaliziran, jer napada uglavnom biljke iz roda Nicotiana, prvenstveno vrstu N. tabacum. Rjee dolazi na nekim drugim biljkama iz porodice Solanaceae (patlian, rajica, paprika, petunija) ali na njima su puno manje zaraze. irenje gljive omoguila je njezina sposobnost stvaranja ogromnog broja konidija (1,5 milijun/cm2) koje se vjetrom mogu prenijeti na velike udaljenosti.Potjee iz Australije, dugo je trebalo da doe u Europu (karantena), ali je pobjegla iz labaratorija u Londonu i rairila se na biljke koje su koritenje za testiranje virusa. 1964 dola kod nas. Biologija : Gljiva stvara oospore no njihova uloga u prezimljavanju i odavanju bolesti je beznaajna (esto nisu klijave ili ih uope nema) pa primarnu infekciju vre konidije koje su doneene vjetrom iz Sjeverne Afrike. Primarne zaraze se pojavljuju kada temp poraste iznad 10 OC. Gljiva razvija intercelularan micelij (obligatni intercelularni parazit). Inkubacija u povoljnim uvijetima traje oko 7 dana. Na donjoj strani lista kroz pui gljiva puta konidiofore sa konidijama koji se esto ogledaju kao plava prevlaka pa se ova mikoza jo negdje naziva i plava plijesan. U vegetaciji nove infekcije vre konidije koje raznosi vjetar, kia ali i kukci. Konidije se najbolje i najbre stvaraju kada je visoka RVZ i niske temp (14-17 OC, 97%) , zato se najvie konidija formira po noi i rano ujutro. Konidije kliju u irokom rasponu temp (opt 18-24 OC),
24

potrebna je voda da bi konidije proklijale ( najmanje 3 h na listu), ali je dovoljna i rosa tako da se zaraza pojavljuje i u godinama sa manje oborina. Jaka kia moe spore isprati sa lista. Konidije kliju u micelij, koji moe izvriti zarazu preko pui ili direktno probijajui kutikulu. Pod povoljnim uvjetima vrijeme inkubacije iznosi oko 7 dana, to znai da se u roku od 7 dana od zaraze razvije nova generacija konidija kojima se zaraza dalje iri. Konidije zadre infektivnost oko 2 mj pri niskoj temp i vlazi. Oospore preko zime u tkivu sazriju, tkivo plojke se raspada i u proljee su slobodne. Ali , kao to smo rekli, oospore u ciklusu gljive nemaju veliku ulogu. Ako je zima blaga ili je klima blaa, moe prezimjeti na biljnim ostatcima. Simptomi : Duhan moe biti zaraentijekom cijele vegetacije, a najvee su tete na rasadu, kada mlade biljice mogu potpuno propasti. Zaraze mogu biti sistemine i lokalne. Kod sistemine: zaraze micelij gljive proraste itavu biljku. Ona ostaje krljava, sa skraenim internodijima, deformiranim listovima koji su na naliju pokriveni gustom sivo-plaviastom prevlakom. Kod lokalne zaraze na listovima se jave u poetku sitne klorotine pjege, koje se kasnije poveavaju tako da zauzmu prostor izmeu krupnijih ila. Na naliju lista, na prijelazu oboljelog tkiva ka zdravom, razvija se prevlaka koju ine konidiofori s konidijama. Zbog plaviaste boje ove prevlake bolest se jo zove i plava plijesan. Simptomi javljaju se usvim stadijima razvoja, ali obino na starijim biljkama. Na rasadu se rijetko javlja jel se tlo sterilizira metilbromidom a konidije koje stiu vjetrom iz S. Afrike dolaze mnogo kasnije. Ako je uzgoj hidroponski, nema mogunosti zaraze. RASAD listovi su svijetliji, nagnuti prema dolje sa uvijenim rubovima. Na naliju bijela prevlaka koja moe vui na plavu boju zbog plavog micelija. Listovi prilegnu uz tlo, sue se i odumiru. Ako presadimo zaraene sadnice, na njima e se razviti okrugle, mutno ute pjege, katkad nekroze (1-2cm). Kasnije se vide klorotine pjege, tkivo odumre i posmei. Na naliju je sivo plava prevlaka. Za sua vremena zaraza se moe privremeno stopirati pa se biljke oporave, ali nastupom hladnijih i vlanijih dana , patogen se dalje nastavlj iriti. Postoje hibridi koji pokazuju rezistentnost pa dolazi samo do latentne zaraze (listovi promijene poloaj izgledaju kao cobra) PAPRIKA I PATLIAN mogu biti napadnute samo mlade biljice u klijalitu. Simptomi su vodene pjege na listovima koje kasnije poute. Zatita : unitavanje ostataka zaoravanjem, ne saditi zaraene presadnice. Saditi manje osijetljive sorte, potpuno otporne sorte ne postoje (izvor rezistentnosti je Nicotiana debreii). Za izravno suzbijanje koriste se fungicidi u 1-3 navrata

FUNGICIDI : 1-3 prskanja, 1 preventivno, 2 puta sisteminim fungicidom prije nego biljka zatvori redove. U poetku se koristio Cu ali on utjee na kvalitetu listova. Danas se koriste nesistemici Ditiokarbamati : propineb, Sistemici Fenilamidi : benalaksil i metalaksil.

25

Sistemina zaraza ute pjege na licu lista PERONOSPORA FARINOSA f.sp. BETAE 2 forme : P.farinosa f.sp.beatae (P.schachtii) plamenjaa na eernoj repi P.farinosa f.sp.spinaceae (P.spinaceae, P.effusa) plamenjaa pinata Na pojavu ove bolesti jako utjeu vremenski uvijeti i tetna je samo pojedinih godina kad je prohladno, vlano proljee. Najvanija na sjemenskoj e.repi,ali ne javlja se svake kodine. Biologija : prezimljava oospora u tlu, moe i u sjemenu budui da je gljiva sistemina (moe doi u perigon i formirati oospore ili konidije). U sjemenskoj repi moe prezimjeti u obliku micelija. Prijenos sjemenom je sve manji zbog piliranja i tretiranja sjemena, pa su najei izvor zaraze zaostali biljni ostatci repe u polju. Tijekom vegetacije zarazu ire konidije koje se nalaze na konidioforima koji probijaju u grupama kroz pui. Konidije kliju na niskim temperaturama (opt 4-7 OC) pa se plamenjaa javlja u hladnijim godinama Manje dolazi na industrijskoj repi jer nam uvijete za infekciju (12-15 OC, RVZ 70%), tj odgovara joj travanj-svibanj ili jesensko vrijeme a ne ljeto kadaq se industrijska repa nalazi u polju. Sporangiji (konidije) vre infekciju kroz pui, micelij je intercelularan. Simptomi : moe biti i na kotiledonama, to kod nas nje primjeeno, na blitvi dolazi ako je oteen veg. vrh rasta, onda je biljka deformirna. Prve simptome obino vidimo tek na poetku ljeta najmlai listovi u srcu su ukasti, zadebljali, deformirani, uvijaju se prema naliju (oblik ljevka, peteljke kratke). Plojka se nabora i postaju lomljivi. Na naliju se javi prvo bijeliasta, a zatim prljavo-siva do sivoljubiasta gusta prevlaka (konidiofori sa konodijama) koja nekada doe i na lice lista. Sredinji listovi se posue i odumru, zato se poslije kie stvaraju nove zone rasta tj stvaraju se novi listovi to dovodi do deformacija (dvostruka glava) i raspucavanja glave zbog djelovanja sec MO (crno srce e.repe). Sa starou raste otpornost biljke. Gubitak lisne mase 22-36%, urod korijena manji 5-28%, sadraj eera 1-5%.
26

Razgranati konidiofor sa konidijama (ne sadre zoospore)

Na sjemenskoj e.repi simptomi su jo uoljiviji biljke zaraene od prole godine ili uope ne potjeraju ili su zaostale, glavni izboj je oteen i ne raste, a rastu postrani izboji pa je biljka niska i grmolika. Na listovima je odozdo sivo-ljubiasta prevlaka. esto je napadnuta cvijetna stapka, cvat, pa i samo sjeme (miceli i oospore). Urod je umanjen a sjeme moe i ne mora biti zaraeno. Zaraeni sjemenski usjev je izvor zaraze za ind.repu. Zatita : potrebno je osigurati prostornu izolaciju ;1-1,5 km izmeu sjemenske i industrijske e.repe. unitav ati samoniklu repu i korove, uzgajato manje osjetjive sorte FUNGICIDI kemijska zatita na sjemenskim usjevima je obavezna. Nekad se koristio Cu, danas se koristi metalaksil+mankozeb. Tretira se pred kiovito i prohldno vrijeme kad se bolest primjeti

PERONOSPORA FARINOSA f.sp. SPINACEAE - PLAMENJAA PINATA Na tek izniklim biljkama je napad najopasniji jer mogu biti napadnuti i kotiledoni pa biljke uvenu. Biologija : u vegetaciji zarazu ire konidije, nakon otpadanja zaraenih listova, u njima se formiraju oospore koje prezime. Moe se prenijeti sjemenom kao micelij u sjemenu ili oospore u sjemenu. U toplijim krajevima (Istra), moe se prenijeti i miceli i konidije. Simptomi : na listovima se javljaju ukaste pjege raznih veliina i oblika, odozfo sivoljubiasta prevlaka (konidiofori sa konidijama). Jako napadnuti listovi postaju mjehurasti, uvijaju se , sue i otpadaju. Sjemenski usjev mogu napad na cvijetne stapke Zatita : plodored (prostorni i vremenski), ne pregust usjev da se u njemu ne stvara poveana vlaga. Sjetva zdravog i tretiranog sjemena. Kod nekih sorata se zaraeno sjeme moe potapati u toplu vodu (50 OC, 25 min). Postoje i neke tolerantne sorte. Nema registriranih preparata. Peronospora farinosa na blitvi i cikli Biologija : prezime oospore u zaraenom liu, moe se prenijeti i sjemenom. Biljke mogu biti inficirane i sporama (konidijama) koje donese vjetar sa e.repe. Simptomi : dolazi u hladnijim i vlanijim podrujima. Najmlai listovi poprime uto-ruiastu boju, postaju deblji, naborani. Na naliju sivo-ljubiasta prevlaka. Ponekad su napadnuti i vanjski listovi i cvijetna stapka. Zatita : odstranjivanje zaraenih biljaka, sijati zdravo ili tretirano sjeme, plodored (ne blizu e.repe). nema registriranih preparata (u nekim zemljama Al-fosetil na blitvi) Peronospora aborescens dolazi na mnogim papaver vrstama Simptomi : pojavljuju se nekroze na listovima, list postaje valovit. Sa nalija se vide nakupine konidija sivkaste boje, kao da je zaprljano zemljom. Moe doi na stabljici i cvijetu. Kada je napadnuta stabljika cvijet se ne otvara, crn je, na ahurama su crne pjege. Ako su zhvaene mlade biljke onda se sjeme ne stvara ili je turo. SISTEMINA ZARAZA zahvati vrno tkivo, stabljika je oblija, kraa, ne formira se cvijet.
27

Zatita : ne sijati na vlanim tlima, potivati plodored, ne gust usjev. Zatita fungicidima se ne provodi ali djelotvorni su benalaksil i metalaksil. PERONOSPORA MANSHURICA - PLAMENJAA SOJE Redovito se javlja svake godine ali u razliitom intenzitetu. Uzrokuje uranjenu defolijaciju, slabiju kvalitetu sjemena, smanjenje uroda za 8-12 %. tet ovise o kultivaru. Postoje sorte s puno listova, mogu neke listove izgubiti, zaraza se javlja na donjim listovima koji ionako ne sudjeluju mnogu u fotosintezi. Postoje lokalne i sistemine infekcije iz sjemena. LOKALNE : plamenjaa se javlja na mladim listovima jer stariji razviju otpornost. Pojave se ute pjee na licu lista. Pjege se poveavaju i poprime nepravilne zvjezdolike oblike. Tkivo u pjegi, posmei i propada, a uokolo je uti rub. Na naliju se jave sporonosni organi. Kroz pui izlaze sporangiofori sa sporangijima (konidije). Sporangiji (konidije) dolaze na druge listove ili mahune. Simptomi se jave par tjedana nakon nicanja na dalje (5-6 mj, pred cvatnju). Na mahunama se zaraza esto ne vidi, meutim unutranjost mahune je proratena hifama koje urastaju i u sjemenu ljusku zbog ega se na njoj vidi prljavo bijela prevlaka (kao pjesak) u kojoj su oospore. Sjemenjaa je naborana, a mogu se javiti i pukotine. Sjeme je sitnije i lake. SISTEMINE : biljke razvijene iz zaraenog sjemena prve simptome ispoljavaju 2 tjedna nakon nicanja, ako prije ne uginu. Nie su, listovi su zadebljali, svijetlozeleni do uto proarani. Rubovi su skovrani prema dolje. Na naliju se formira prevlaka. Zaraza se iri na mahune. Biologija : prezimi oospora u zaraenim ostacima ili sjemenu, najvaniji je izvor zaraze zaraeno sjeme. Oospore preko kline cijevi inficiraju hipokotil klijanca a hife kroz stabljiku dolaze do lia. Sjeme moe biti zaraeno i dormantnim micelijem (gljiva se u sjemenu moe odrati kao oospora ili micelij). Iz zaraenog sjemena kod niih temperatura tla (oko 13 OC,dugo nicanje kulture) razviju se sistemino zaraene biljke. Kod viih temp (18 OC, oospore ne kliju ili su biljke prevelike) mogu se razviti zdrave biljke. Sekundarne zaraze vre sporangiji koji izlaze kroz pui na naliju. Sporulaciji i infekciji pomau visoka vlaga, posebno rosne noi i temp 10-25 OC. Zatita : uklanjanjem zaraenih dijelova ili dubokim zaoravanjem, plodored. Sjetva zdravog sjemena. Zaraeno sjeme je preporuljivo tretirati karboksimom+tiramom (vitavax). Sjeme ne smije biti zaraeno vie od 3-5 %. Postoje i otporne sorte ali poto isto tako postoje i 33 fizioloke rase patogena, ta otpornost je kratkog vijeka. FUNGICIDI : pri pojavi prvih simptoma. Kod sjemenske proizvodnje pred kraj cvatnje ako postoji zaraza. Fenilamidi : benalaksil+mankozeb, metalaksil+mankozeb Suzbijanje se provodi ako postoji zaraza i ako se procijeni da e biti povoljna klima za razvoj patogena. Ako se tretira, upitno je na noenje N. Postoje preparati koji su kompatibilni

28

Inficirano sjeme Lice lista- ute pjege nalije sporulacija

PERONOSPORA PARASITICA - PLAMENJAA KUPUSA Ova gljiva stvara fizioloke rase koje su usko specijalizirane npr f.sp raphani na rotkvici, ali ne i na kupusu f.sp brassicae ne ide na Raphanus sp. napada samo mlade biljke, kada ih prenesemo u polje nema vie zaraze. Zaraza na kotiledonama je rijetka jel imaju malo pui. Simptomi : RASAD na kotiledonama se vidi gubitak boje na pojedinim mjestima (uenje). Kotiledone su uviju i venu. Ako listovi ponu rano otpadati, biljka moe uginuti. Na naliju kotiledona i hipokotilu je siva prevlaka (konidije). LOKALNE zaraze uzrokuju simptome na listovima : klorotine pjege. Lie gubi turgor, objesi se dodirujui zemlju i otpada. Moe se osuiti itava presadnica SISTEMINE zaraze : biljka je zaraena do kotiledona tj prvih pravih listova. Biljka zaostaje u razvoju. Starenjem list postaje otporniji. Na cvijetai i brokuli moe biti napadnut cvijet hipertrofije i tamne pjege na cvatovima (umanjuje trnu vrijednost) Rotkvici i repi mogu biti napadnuti zadebljali dio korijena smee ili crno obojena udubljena mjesta, esto s pukotinama na koje mogu doi sec patogeni (manja trna vrijednost) Kod sjemenskog usjeva do infekcije moe doi i kasnije (u drugoj godini). Razvija se cvijetna stapka s mladim listovima na kojima dolazi plamenjaa : Kini period metalaksil Suni period Cu

29

Simptomi na komukama su nekroze (ute, kasnije tamno smee). Po rubovima se nalaze male nakupine sporonosnih organa. Kod sjemenske proizvodnje gljiva moe prezimiti u korijenu u obliku micelija Biologija : prenosi se na : Sjemenu kao oospora ili micelij Oosporama koje dospiju u tlo (sudjeluju u prim.inf.) Zarazu ire konidije. Parazit moe ui i kroz pui. U zaraenim listovima i kotiledonama nakon pojave nekroza nastaju oospore koje mogu prezimiti130 dana pri temp. 5 OC i suhom tlu. Izvori zaraze mogu biti i korovi unutar istog roda. Uvijeti za klijanje konidija su temp. 8-12 OC. Bolest se brzo iri ako su none temperature do 16 OC a dnevne manje od 24 OC. Kod sjemenske proizvodnje moe prezimiti uz korijen kao micelij Zatita : rijei sklop zbog RVZ, sterilizirati ili barem raskuiti klijalita. Prva prskanja se provode u fazi kotiledona i to propinebom i mankozebom (nemaju dozvolu) Druga prskanja se provode sistemicima i to metalaksilom ili Al-fosetilom (nemaju dozvolu) Uoi sadnje tretirati presadnice sredstvom na osnovi Cu. Ako se posadi zdrav rasad iu potuje plodored, onda u pravilu u polju ne treba tretirati kupus, kelj ili cvijetau. Peronospora parasitica f.sp.brassicae na uljanoj repici Javlja se preteno na kotiledonama kao sivo-bijela prevlaka. Kotiledoni se osue i otpadnu. Na odrasloj repici se rijetko javlja jer se ona sije koncem ljeta kada gljivica nema dobre uvjete (preniske temp) PERONOSPORA DESTRUCTOR - PLAMENJAA LUKA, PORILUKA I ENJAKA Najtetnija bolest luka kod nas. Smanjuje urod a lukovice trunu u skladitima zaraze se preko lukovice sputa izmeu ljusaka crna linija. U skladitima se nastavlja truljenje. Simptomi : SISTEMINI zaraza potjee iz zaraenih luica. Biljke su patuljaste, listovi su svijetliji i zavinuti. esto su prelomljeni pa dio lista visi prema tlu. Razvije se sivo-ljubiasta prevlaka (sporonosni organi). Listovi klonu, smeuraju se i osue LOKALNI lokalne lezije su poljedica sekundarnih infekcije. Na listovima nastaju male svjetloute pjege koje se poveavaju. Ako je vlano, nastaje sivo-ljubiasta prevlaka Ako je suho, dolazi do nekroze i naseljavaju se gljive Stempyhilum botryosum i Alternaria alternata pa lezija pocrni i izgubi vrstou. U oba sluaja listovi izgube vrstou, prelome se i vise, a dio iznad preloma se osui. Lokalni simptom je bjelkasta, duguljasta ovalna pjega. Zaraza se, ako je visoka RVZ i kia, iri prema glavici i ljuskama, pa te glavice trunu u skladitima (dou i bact.i MO). oko zaraenih biljaka se stvaraju arita. Kada je vlano vrijeme nakon sivkaste prevlake naseljavaju se drugi MO pa taj dio pocrni TO NIE KARAKTERISTINO ZA PLAMENJAU.

30

Na sjemenskom usjevu ako je zaraena cvijetna stapka nastaju slini simptomi kao i na listu. Dolazi do zastoja u rastu i slabijeg razvijanja sjemena.

Sporulacija, sivo-ljub prevlaka

Naseljeni MO

Konidiofori sa lim. konidijama

Biologija : gljivica moe preivjeti na viegodinjim biljkama (samoniklim lukovima) ili na inficiranim lukovicama koje su zaostale u polju kao otpadci. Nakon propadanja zaraenih organa, u njima se formiraju oospore koje nakon mirovanja kliju u micelij koji vri infekciju. Najei prijenos iz godine u godinu je zaraenim lukovicama iz kojih se micelij iri na listove na kojima nastaju konidije na konidioforima koji izlaze iz pui i ire zarazu. Micelij je intercelularan a pomou haustorija ulazi u stanice. Konidije se produciraju u noima kada je visoka RVZ i temp 4-25 OC sa optimalnom temp za sporulaciju od 13 OC. Konidije sazrijevaju rano ujutro i tokom dana vjetar ih raznosi. Viabilne su oko 4 dana. Da bi proklijale konidije zahtijevaju vodu i temp izmeu 7-16 OC. Kia nije potrebna kada rano ujutro ima dosta rose. Gljiva zavri svoj ciklus u 11-15 dana. Kada su povoljni uvijeti moe doi do prave epidemije. Za suha vremena spore nakratko nestanu i smanjuje se broj lezija na listovima, no pojavom vanijeg i hladnijeg perioda gljiva nastavlja svoj ciklus. Sjeme moe biti jako zaraeno oosporama, ali nije potvreno prenoenje gljive na ovaj nain. Zatita : plodored, koritenje zdravih luica (termoterapija, 41 OC, 4h). Kod jesenske sadnje luica potrebno je u proljee zaraene biljke unititi. Ne smije se saditi konzumni uz sjemenski luk (prostorna izolacija) FUNGICIDI : od povrinskih se koristi Cu jel drugi se lako ispiru sa lista. CuSO4 - modra galica Bakreni oksiklorid Cu(OH)2 - bakreni hidroksid Cu(OH)2 + CaSO4 komplex, bordoka juha Cu(OH)2 + CaCl2 komplex Kombinacije sa Cu Cu + propineb, bakreni antracol Cu + benalaksil, sistemik Tiokarbamati : propinem, mankozeb, antracol Sistemici : benalaksil + Cu, metalaksil + Cu, Al-fosetil (nema dozvolu)
31

PERONOSPORA SPARSA - PLAMENJAA RUE Teko ju je predvijeti, simptomi nisu karakteristini i ne javlja se svake godine. Povremeno se javlja i izvan staklenika. Simptomi : se najee javljaju na listu, ali i na stapkama, pupoljcima i aici. List poprima crvenkasto-purpurnu boju, jave se smee pjege, list pouti i otpadne. To se obino pripie niskim temperaturama, okovima. Micelij na naliju lista je jedva primjetljiv obino nastaje na mjestu gdje se spajaju ile. Biologija : Prezimi micelij u stabljici. Pri RVZ od 95% i temp. 18 OC se aktivira. Konidijama je za klijanje potrebna kap vode, inkubacija traje 34 dana a spore su vitalne ak 30 dana. Zatita : Moe se osigurati podizanjem nonih temperatura jer nema rose. Ako se javi infekcija na vrhu, onda moemo noem odrezati zaraeni dio. Registriranih SZB nema (benalaksil+metalaksil).

32