A to smo i postigli jer smo rekli da je to mjerni instrument za mjerenje niih frekvencija.

Vea tonost se postie sa mjerilom za srednju vrijednost periode koje se zasniva na definiciji aritmetike srednje vrijednosti. To bi znailo mjerimo 10 ciklusa (ili vie faktor 10) perioda i N10Tx podijelimo s 10. Znai ako je N po nekom Tx-u varira oko 1000 srednjom vrijednou emo dobiti toniji rezultat.

DIGITALNO MJERILO OMJERA DVAJU FREKVENCIJA

Princip je isti kao kod mjerila frekvencije s tim to je ovdje vremenska baza zamijenjena s periodom nie frekvencije fX2 = 1/TX2 . To znai da mi na ulaz C od I vrata (glavna vrata) dovodimo neki signal 1 u trajanju vremena TX2 , a na drugu stranu dovodimo digitalizirani signal s frekvencijom fX1 ili ako smo podijelili sa a tada fX1/a (ve smo rekli da se ta podjela odnosi na mjerno podruje instrumenta Hz, kHz itd). Znai brojilo e izbrojati u nekom vremenu TX2 neki broj impulsa N koji je proporcionalan broju (tj. identian) broju impulsa fX1 odnosno fX1/a. Znai

To je rezultat naeg mjerenja odnos dviju frekvencija primjetili ste da mi ne znamo vrijednost naih frekvencija fX1 i fX2 nego samo njihov ODNOS. U praksi je mjerilo izvedeno tako da u sebi sadri komparator koji pokazuje koja je frekvencija vea. Najea primjena kod mjerenja frekvencija koje nisu dekadski lako mjerljive.

DIGITALNO MJERILO VREMENSKOG INTERVALA IZMEU DVIJE POJAVE

Mjerilo s malom modifikacijom identino mjerilu mjerenja perioda izvedba s preklopnikom da se moe mjeriti vremenski period izmeu dviju pojava jednog mjernog signala (moe biti perioda) ili dvije pojave izmeu dva razliita signala. Najvie se koristi u impulsnim mjerenjima . - Recimo otvorenost semafora (zeleno svjetlo), imate Start Stop? Izmeu koja dva signala je zeleno ZAVRETAK, jednog je Start(A), a poetak drugog je Kraj(B). To je vremenski interval Tx za vrijeme kojega kontrolna logika daje 1 signal C na I vrata u duem vremenu Tx a ,a na drugi ulaz D od I vrata dovodimo signal iz vremenske baze poznate frekvencije f0/a i neka je frekvencija 1Hz (1s), u tom sluaju nam broja broji vrijeme u sekundama i to oitavamo na displeju. Normalno zadnji brid signala Tx (1 -na- 0) upravljaki sklop registrira i alje poznate signale F i G. to mislite to bi moglo biti ugraeno u nau kontrolnu logiku? Upravljanje s START i STOP impulsima koji sklop najbolje reagira normalno bistabil znai START IZLAZ 1 STOP IZLAZ SE VRAA NA 0 Vrijeme trajanja jedinice je na vremenski interval . Da bi bistabil mogao identificirati zadane Start-Stop impulse mora imati mogunost biranja nagiba i polariteta okidanja za dovedene signale. Broj na dipleju je No umjesto Tx bolje je staviti nekakvu oznaku za T razlika vremena

DIGITALNI VOLTMETAR S PRETVARANJEM NAPONA U VRIJEME

Najee izvedbe: DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomou linearno rastueg (padajueg) napona DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomou stepeniastog napona DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomou rastueg i padajueg napona

DV S PRETVARANJEM NAPONA U VRIJEME POMOU RASTUEG PILASTOG NAPONA

Napon se dovodi na sklop za normiranje napona (dijeljenje pojaanje u koracima po 10) koji ga svede interval prihvatljiv za mjerenje obino je u granicama od 0 10V. Dijeljenje ili pojaanje se prikae na display-u kao pomak decimalne toke. K1 i K2 komparatori s ugraenim CR komponentama na izlazu za dobivanje uskog impulsa

Da bi se omoguilo mjerenje plus i minus napona, na pilasti napon mora ii od Up do +Up. Pilasti napon se dovodi na ulaze komparatora K1 i K2. K1 mijenja svoje stanje kada pilasti napon se sa normiranim naponom Ux, a K2 mijenja svoje stanje kada pilasti napon prolazi razinu nultog napona. Nain rada : pilasti napon raste od Up sve do prve koincidencije sa K2 (0V) K2 na svom izlazu generira uski impuls koji doe na S ulaz bistabila koji na svom Q izlazu daje stanje 1 (visoki nivo) koje otvara I vrata _ glavna vrata koja sada mogu proputati impulse iz vremenske baze f0/a. Brojilo broji nadolazee impulse i to sve dok se pilasti napon ne izjednai sa Ux na ulazu K1 koji tada daje uski impuls koji resetira bistabil i postavi izlaz Q na 0 niski nivo koji zatvara glavna vrata instrumenta.

Zatvaranjem glavnih vrata jedan mjerni ciklus je zavrio brojanje. Sada slijedi prebacivanje stanja brojila na memoriju i prijenos podataka preko dekodera na display, a npr. sklop na kraju da jedan impuls za reset brojila i novi start generatora pilastog napona za novi mjerni ciklus. Prebacivanje stanja brojila na memoriju se vri sa padom zadnjeg brida na Q izlazu znai kada se stanje bistabila vraa sa 1 na 0. Koje je stanje brojila N U periodu u kojem je Q izlaz bio na visokom nivou prolo je N impulsa poznate frekvencije f0/a. S dijagrama je vidljivo ako promatramo trokut t, Ux, dio pile (hipotenuza) da je koeficijent smjera pilastog napona

Ako to stavimo za t u 1 imamo da je , tj. broj impulsa je direktno srazmjeran mjerenom naponu Ux. Mana ovog DV-a je osjetljivost na kolebanje napona kod koincidencije prilikom kompariranja

Ako se mjereni napon malo promijeni u (-) kod toke komparacije - komparator e prije reagirati , tje manje i obratno. Za DV manje osjetljiv na smetnje zbog veeg praga komparacije nije toka nego je veliina periode Ta=a/fo, a to je DV s generatorom stepeniastog napona

Vremenski dijagram tijeka signal Sa dijagrama je vidljivo da generator stepeniastog napona omoguava mjerenje i pozitivnih i negativnih napona.Ovisno o polaritetu dava takta (upravljaka logika) pokree generator stepeniastog napona, resetira brojilo i daje impuls za SET bistabila. Q izlaz je na 1 i otvara I vrata i brojilo poinje brojati impulse fo/a koji dolaze na drugi ulaz I vrata. Istovremeno impulsi fo/a dolaze na generator stepeniastog napona i u njihovom taktu se poveavaju stepenice 1 impuls fo/a jedna stepenica trajanje stepenice je 1/(fo/a)=Ta. Kada stepeniasti napon poraste do vrijednosti Ux. Komparator K daje impuls koji vraa izlaz Q bistabila na 0, a time zatvara prolaz fo/a impulsima preko I vrata na broja. Zadnji brid t impulsa (Q prelazi iz 1 na 0) prebacuje stanje brojila na memoriju . to se vizualizira na brojilu? Time je jedan mjerni ciklus zavrio, upravljaka logika daje novi impuls mjerenje ide poetka. Rezultat mjerenja je to manji U bolja je aproksimacija tj., vea je tonost instrumenata DV sa najveom tonou i neosjetljivou na smetnje je:

DV S DVOSTRUKIM PILASTIM NAPONOM

Upravljaki sklop poinje mjerni ciklus startnim impulsom koji postavlja analognu sklopku u poloaj 2 dovodi mjernu veliinu na ulaz (-) sklopa poznatim pod nazivom Millerov integrator, a istovremeno postavlja bistabil preko S ulaza u stanje visokog nivoa tj, Q izlaz je na 1 koji se prenosi na glavna I vrata to odmah omoguava brojilu prolaz impulsa fo/a. Napon Ux na izlazu M.I. izaziva pojavu pilastog napona Naime pilasti napon e se generirati dok ga neto ne zaustavi? to ga moe zaustaviti? Jedino prekid napona na njegovu ulazu. Brojilo broji sve do svog zasienja. to je zasienje brojila? Kolika maksimalna brojka moe biti prikazana na displayu sa tri 7segmentna digita(brojke)? 999 to onda biva? Kada broja doe na svoj maximum slijedi impuls ili vraa na nulu (resetira) i poima brojanje iz poetka. Taj resetimpuls kada brojai idu iz zasienja (broj No 999) na nulu se prenosi kao START impuls 3 koji prebacuje analognu sklopku u poloaj 3 i na ulaz M.I. umjesto Ux dovodi napon stabilizirane poznate vrijednosti suprotnog predznaka Us. Brojilo broji ponovno od nule ne prekida rad jer je na bistabilu jo uvijek izlaz Q na visokom nivou 1. M.I. pod utjecajem negativnog napona poinje sa pozitivnim rastom pilastog napona

od one toke (vrijeme -To- dok je broja dostigao zasienje) do koje je dola negativna pila u vremenu To. (Nmax = No) Znai od te negativne krajnje toke pilasti napon raste prema plusu dokle e rasti ? Pogledajte komparator K jo nije bio u nikakvoj funkciji. Kako sada raste pilasti napon na M.I. raste po izrazu i dokle moe rasti? Moe rasti do nivoa reagiranja komparatora, a to je u naem sluaju nulti nivo. Analizirajmo sada kako je sve bilo prikljuen Ux na ulaz M.I. koji stvara pilasti napon na svom izlazu koji pada od nule pa sve do neke negativne vrijednosti padanje je ogranieno vremenski do vremena zasienja brojila, a to je vrijeme To. Drugi korak u tom trenutku se na ulaz M.I. ukljuuje negativni napon Us koji sada stvara rastui pilasti napon od one negativne vrijednosti na kojem je padajui ostao u trenutku prekida To. Od te vrijednosti rastui pilasti napon treba neko vrijeme tx da pod utjecajem Us doe do nule. Taj porast napona od te nekakve negativne vrijednosti UX1(to) pa do nultog napona, kada e napokon komparator K promijeniti stanje Q izlaza bistabila, tj. staviti e ga na 0 i zatvoriti glavna vrata, a biti zabiljeen sa nekim brojem N na displeju (Ntx). Napon Ux izaziva padajui pilasti napon od 0 do nekog X-a, a negativni napon od X-a do nule moemo ih izjednaiti po trenutnoj vrijednosti u trenutku To (kada je i jedan i drugi na X-u)

No konaan broj impulsa zasienje npr 99, 999 ili ve kakvu konfiguraciju ima brojilo display imamo. Komparator svoj impuls osim na R ulaz bistabila alje jo kao Stop signal na analognu sklopku koja spaja M.I. na masu. Postavi ga na poetni poloaj jer se eventualno zaostali napon na C isprazni.

Tonost ovih instrumenata ide i do 0.005%. U praksi se ovakav voltmetar izvodi sa integriranim krugovima 7106 odnosno 7107 jedan je predvien za LCD, a drugi za LED display.

DV SA PRETVARANJEM NAPONA U FREKVENCIJU

Naelo rada je slijedee, napon koji mjerimo prvo pretvorimo u frekvenciju koja je ovisna o veliini napona (vei napon via frekvencija i obratno), a zatim posredno mjerenjem frekvencije odreujemo veliinu napona. Takni voltmetri se zovu jo voltmetrima integrirajueg tipa.

Svi su sklopovi poznati izuzev to na SR bistabil radi u reimu gdje mu je nulto stanje na nivou napona Ub, a jedinica mu je na naponskom nivou nultog potencijala. Princip rada - Umj - normirano u U1 (od 0 do 10V) M.I. (-ulaz) izlaz je pilasti napon padajui koji pada do vrijednosti Uk (komp 1). U prvom trenutku bez napona U1 na ulazu. M.I. na svom izlazu ima 0 koja izaziva komparaciju na K2 koji dri bistabil odnosno njegov Q izlaz na 1 tj. 0V. Kada je pilasti napon dostigao komparirajui napon Uk na komparatoru se stvori impuls koji derivira sa RC sklopom i proslijedi se preko I vrata na brojilo. Na drugoj strani I vrata je signal iz vremenske baze i istovremeno resetira bistabil Q izlaz pada na 0, -Ub. Sada na M.I. djeluje napon Ub preko otpornika R2, a s obzirom na uvjet daje | Ub| >>| U1| odnosno R2 << R1 moemo zanemariti utjecaj mjerenog napona stalno je prikljuen, kako je Ub negativan pilasti napon na izlazu M.I. e rasti od Uk do nule gdje ga detektira komparator K2 daje impuls i postavlja bistabil tako da se postupak ponavlja. Ako je napon U1 vei, pilasti napon e bre padati do Uk tj. vrijeme t e biti krae, a t je uvijek isto sistem sam stalno oscilira

Ako smo To napravili dovoljno velikim tj. tad emo za rezultat mjerenja imati ve napon vee frekvencije fx, manji napon manja frekvencija fx. Instrument je neosjetljiv na smetnje.

DV SA SUKCESIVNOM APROKSIMACIJOM MJERENOG NAPONA

Djeluje na principu kompariranja dva napona jednostavno vrimo usporedbu mjerenog napona sa komparirajuim naponom Uk koji je zbir napona (teinski). Usporedni napon se unutar jednog mjernog ciklusa mijenja nakon svakog koraka i polako se pribliava svojom vrijednou vrijednosti mjerenog napona koji nije nikada isti ali se nalazi u granicama tonosti instrumenta. Obino je granica tonosti oko 0.01%, a instrument posjeduje i veliku brzinu rada ak i de 300 000 mjernih ciklusa u sekundi. Npr. elimo tonost instrumenta od 1%, a mjerimo napon od 100V znai da naa aproksimacija mora zadovoljiti da je izmjereni napon 99 (tj. jednak ili vei od 99V da bi bio u mjernoj klasi tonosti). NAPON Uk se dovodi sa digitalno analognog pretvornika. Mjereni napon preko djelila i pojaala dovodimo u normalizirano podruje napona (0-10V). To podruje je podijeljeno u vei broj podioka - to ovisi o finoi aproksimacije koja se eli postii. Sama podjela je izvrena u binarnom brojnom sustavu, tj u smislu podjele 1/2n. Ako se elimo to vie pribliiti mjerenom naponu to broj n mora biti to vei, a time napon Uk poprima sve manje i manje vrijednosti napona u okolici mjerenog napona.Svakim faktorom smo blii rezultatu, a faktora ima koliki je broj n. Bilo koji broj N moemo prikazati u binarnom obliku

Gdje ai moe poprimiti vrijednost ili 1 ili 0. Za prikaz broja 7 imamo 1*20+1*21+1*22 9 -------- 1*20+0*21+0*22+1*23 Nmax broj najvei gdje su sve ai=1 znai uzimaju se sve potencije od 0 -do- (n-1) Nmax = 2n-1+2n-2++22+21+20 Nmax = 2n-1 gdje se za dovoljno veliki n -1 moe zanemariti Odatle izlati da finoa aproksimacije se moe izraziti Ako se eli tonost aproksimacije da bude vea od 1% Nmax mora biti vei od 100 odnosno u binarnom 27=128. Ako imamo napon maximalni da pokrivamo cijelo normirano podruje (0-10) to bi bio napon Uo=10V a napon komparacije Uk dobivamo od napona Uo po openitom izrazu Da bi se napon Uk pribliio mjerenom normiranom naponu neki koeficijenti ai e morati biti ili1 ili 0. Ako smo rekli da je Uo=10V, tada prvi lan moe biti ili 0 ili 1/2 ovisno da li je an-1 0 ili 1. To bi znailo da za prvu komparaciju imamo napon od 5V (ako je komparacija recimo sa Ux=7V) u prvom koraku emo staviti an-1=1, tj zadrat emo 5 V, u drugom koraku imamo napon od 2.5x (10/22) dodajemo ga na 5V i kompariramo sa Ux. Kako je sada Uk>Ux stavljamo za an-2=0 i tako redom korak po korak. Kriterij za odreivanje koeficijenta ai (1 ili 0) ovisi o naponskoj razlici =Ux Uk 0 tada je ai=1, a ako je U=Ux Uk < 0 tada je ai=0.

- linija za kanjenje 1 korak Bi1 Bi7 bistabili ILI vrata I vrata D.T. dava takta (takt generator) Prije prvog koraka mjerenja sve sklopke kontakti od K1 do K7 su zatvorene. Npr. Mjerimo Ux=6.8V Sa dekodera slijednika sa izlaza 1 dolazi impuls na Bi-1 koji otvara K1 i dovodi Uk= 5V na komparator U=Ux Uk = 6.8 5 = 1.8 --- a1=1. Kod drugog koraka izlaz 2 daje signal na Bi2 koji otvara na A/D kontakt K2 Sada je Uk=Uk1 + Uo/4 = (1/2 + 1/4) *Uo = 7.5V napon drugog koraka ne uzima se u obzir, ali na komparatoru imamo promjenu stanja koje e se preko linije za kanjenje prenijeti na korak 3 Korak 3 Uk=( 1/2 + 0/4 + 1/8 )*Uo= 6.25V U=Ux Uk > 0 a3=1 uzima se u obzir napon R/8. Sada je impuls sa izlaza 3 sequencera otvorio preko Bi3 sklopku K3, a istovremeno iz prolog koraka 2 dolazi zakanjeli impuls s komparatora na I-2 , a sa druge strane je impuls sa 3 od sequencera, to daje impuls koji se preko I-2 i ILI-2 prenosi na Bi2 koji mijenja stanje i zatvara K2 i tako redom za svih 7 koraka dobit e te na indikatoru rezultat za Ux =6.796V Za lake predoavanje moete koristiti tablicu u obliku:

n 1 2 3 4 5 6 7

UKi [V] 1/2 =5 1/4 =2.5 1/8 =1.25 1/16 =0.625 1/32 =0.312 1/64 =0.156 1/128 =0.078

U [V] 6.8 5 > 0 6.8 7.5 < 0 6.8 6 > 0 6.8 6 < 0 6.8 6 > 0 6.8 6 > 0 6.8 6 > 0

Uki = N/Nmax *Uo 5 5 + 2.5 = 7.5 5 + 0 + 1.25 = 6.25 5 + 0 + 1.25 + 0.625 = 6.875 5 + 0 + 1.25 + 0 + 0.312 = 6.562 5 + 0 + 1.25 + 0 + 0.312 + 0.156 = 6.718 5 + 0 + 1.25 + 0 + 0.312 + 0.156 + 0.078 = 6.796

ai 1 0 1 0 1 1 1

8 impuls iz slijednika provjerava zadnje stanje komparatora iz 7 koraka da provjeri koji je ai odnosno da li e K7 biti otvoren ili zatvoren. 9 upravlja memorijom za pamenje stanja bistabila ili stanja otvorenosti (zatvorenosti) kontakata, a deseti impuls upravlja ILI sklopovima i prebacuje bistabile u nulti poloaj da mjerni ciklus ide ispoetka. Za test 7 koraka njerenje napona pomou ovog instrumenta tablicom je lake!!

MJERILA PARAMETARA
ELEKTRONIKIH KRUGOVA
to su parametri elektronikih krugova uglavnom su to vrijednosti pasivnih komponenti koje imaju odreena svojstva Otpor otpornost Kapacitet kapacitivnost Induktivitet induktivnost Promatrajmo samo ova tri najvanija pasivna elementa. Kako se oni mogu mjeriti? Tako da se njihovu otpornost (impedanciju) pokua pretvoriti u napon. Zato uvijek pretvaramo u napon, pa jednostavno zbog toga to je napon mnogo lake mjeriti, pa i sami znate kako se mjeri struja a kako napon! Da li znate? Sjetite se vjebi iz mjerenja!

Jer je xL= L, xC=1/ C Ako znamo struju I to jo moramo znati oito - a to je ? Uili ste iz mjerenja da je tonija metoda za mjerenje upotreba zatvorenog sistema mostna metoda. Instrument za mjerenje otpora zove ohmetar. Skala mu je badarena u emu? A digitalni? Neemo prematati samo mjerenje nego samo da vidimo kako dobijemo napon u ovisnosti o mjerenom parametru. Naponske izvore je puno lake ostvariti nego strujne pa je kod manje zahtijevnih instrumenata upotrijebljen upravo naponski izvor. Pogledajmo dva sluaja

Sluaj b Ux i Rx nisu direktno proporcionalni, a to znai da niti skala nije linearna. Sluaj a Moemo mjeriti otpor i upotrebom operacijskog pojaala

PRETVORBA R, L, C VRIJEDNOSTI U VRIJEME

Zasniva se na odreivanju vremenske konstante Cx i obratno =RC, u tom se sluaju uz poznati R mjeri

Digitalno mjerilo kapacitivnosti (otpora)

Nain rada instrumenta u prvom trenutku spojimo nepoznati Cx na izvor konstantnog napona Uo kada je kondenzator nabijen na vrijednost (koja je vrijednost napona na kondenzatoru ako kroz njega ne tee vie struja) napona Uo, dava takta (upravljaka logika) prebaci analognu sklopku i spoji Cx u paralelu s poznatim etalonskim otporom Rs (Re), postavi izlaz bistabila na visoki nivo koji se prenosi na I vrata koja omoguavaju sada prolaz impulsa fo/a na broja i istovremeno s tim resetira brojilo prije poetka brojanja. Kondenzator se prazni preko Rs-a (Re) po zakonu t1 vrijeme dolaska upravljakog impulsana analognu sklopku SET bistabila i reset brojila, a vrijeme t2 je vrijeme koje je potrebno da napon na Cx-u padne na vrijednost odreenu kada je t=t2 t1 = a ta vrijednost je postavljena preko djelila - tada reagira komparator i prebaci bistabil Q(0) i u vremenu T je prolo N impulsa fo/a na broja odatle slijedi N = fo* T = fo * Rs * Cx Ako zamijenimo sada umjesto Cx stavimo Cs, a umjesto Rs stavimo Rx imamo istu situaciju samo to sada mjerimo Rp.

Dijagram tijeka

Mjerila neelektrinih veliina

Neelektrine veliine se pri mjerenju najee pretvaraju u napon, a zatim se mjere voltmetrom. Mogu se neelektrine veliine pretvoriti u frekventni signal (broj okretaja). Glavni problem je da se nae to kvalitetniji pretvornik iz jedne veliine u drugu kako bismo imali vjernu pretvorbu. Promotrit emo samo:

Digitalni elektroniki termometar

Neka su sva 4 otpora jednaka po vrijednosti, otpor R=Rt neka je temperaturno osjetljiv tj s promjenom temperature mijenja svoju vrijednost. Ostala tri se nalaze na jednoj temperaturi T1, a Rt na nekoj temperaturi T2 koju mjerimo T=T2 T1. Otpornik se obino radi od platinaste ice i njegova nova vrijednost je Rt=R + T Gdje je temperaturni koeficijent za upotrijebljeni materijal za izradu otpornika. Tako se dobije da je promjena napona u a-b grani

U dovodimo na pojaalo , dobiveni napon recimo pretvorimo u frekvenciju ft koja preko S.T. dovodimo na I vrata koja su otvorena za impulse ft u periodu Dobit emo rezultat

Digitalni multimetri
Mjerilo koje nam omoguava vie funkcijsko mjerenje. Najrasprostranjeniji specijalizirani integrirani krugovi i na kojima se moe objasniti naelo rada su integrirani krugovi 7106 i 7107 razlika je samo u tome to je prvi za LCD pokaziva, a drugi za LED. Rade na naelu dva pilasta napona i imaju: - A/D pretvornik - upravljaki dio - sklop za indikaciju Ve ste upoznati s mjernim mogunostima raznih vrsta multimetara, tako da ne trebamo dodatno objanjavati. Digitalna mjerila sadre jo poneke dodatne sklopove koje emo samo nabrojati indikatori polariteta mjernog signala emu slue? - izvori referentnih napona (obino s zenerovom diodom) - A/D konvertori i D/A konvertori itd.

Tonost mjerenja
Najee greke koje nastaju pri radu s digitalnim mjernim instrumentima su uglavnom zbog tehnoloke izvedbe - greka diskontinuiteta - greka nestabilnosti oscilatora vremenske baze - nesavrenost okidanja - A/D odnosno D/A pretvorba (nesavrena) - nestabilnosti nepoznatih izvora

ELEKTRONIKI MJERNI INSTRUMENTI S DVODIMENZIONALNIM PRIKAZOM MJERNIH VELIINA

Ti instrumenti nam omoguavaju uvid u nekakve mjesne pojave koje su u nekoj funkcijskoj zavisnosti o nekoj drugoj pojavi. Recimo odnos tlaka i volumena, protok neke tekuine kroz cijevi razliitog promjera itd. itd. Normalno je da te sve neelektrine fizikalne pojave i veliine moramo pretvoriti u elektrine kako bismo ih mogli prikazati pomou naih instrumenata. Prikaz moe biti (u veini sluajeva) na povrini papira, koji opet moe biti pokretan ili nepokretan ili na zaslonu katodne cijevi, odnosno na LCD monitoru. (u novije vrijeme kod digitalnih osciloskopa ili na monitoru kompjutora) Ovisnost raznih veliina nisu ograniene, jedino ogranienje je mogunost realizacije odgovarajueg pretvornika. (za neelektrine u elektrinu veliinu). Vrste grafikih prikaza dobivenih putem ovoga mjernog instrumenta su uglavnom vremenski dijagrami (ovisnost o vremenu), frekvencijski dijagrami, moemo dobiti snimljene karakteristike poluvodia (U-I ovisnost) itd. Uglavnom i sa onim instrumentarijem je obuhvaena cjelokupna ljudska djelatnost poevi od tehnike, medicine, poljoprivrede itd. Ovisno o promatranim veliinama, funkcijskim ovisnostima imamo prema vanosti koritenja podjelu na: a) instrumente s vremenskom bazom b) instrumente s frekvencijom bazom (Sjetite se podjele instrumenata s digitalnim jednodimenzionalnim prikazom)

INSTRUMENTI S VREMENSKIM BAZAMA OSCILOGRAFSKI INSTRUMENTI

To su instrumenti koji omoguuju trajan zapis vremensko ovisnih veliina na papir ili nekakvu drugu foliju koja mijenja svoj vanjski izgled pod mehanikim, kemijskim, svjetlosnim ili toplinskim utjecajem. Zapis je trajan i moe sluiti za detaljniju analizu, kao dio tehnike dokumentacije, medicina zapis elektrokardiografa (srce), elektroencefalografa (mozak) itd. Zato uope dvodimenzionalni prikaz (zapis)? Ako mjerimo nekakav napon, neka je periodian s instrumentima s jednodimenzionalnim prikazom moemo izmjeriti njegovu frekvenciju, periodu, vrnu (tjemenu) vrijednost, efektivnu, srednju, elektrolitsku, ali neto ne znamo? to? Ne znamo njegov oblik, kako izgleda, ak ni istosmjerni napon ne znamo da li je i u kojoj mjeri valovit. Za cjelokupnu analizu nekog mjernog signala potrebni su nam instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom. Odmah da kaemo da oscilografski instrumenti imaju jedan nedostatak koji ograniava njihovu primjenu, a to je gornja granina frekvencija. Oscilografi ovisno o vrsti pisaa imaju slijedea ogranienja - Oscilografi s pisaem 150 Hz - Oscilografi s pisaem s mlazom tinte 1200 Hz - Svjetlosni oscilografi 10000 Hz