udbenik ike CD za uen nica radna bilje uitelje s prirunik za CD-om daci kontrolni za akati razredni pl

1. Roditelji i potomci

Bitni pojmovi

KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA

Sl. 1.22. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje

dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika

te osobine? Zapaate da se djeca razlikuju od svojih roditelja, ali i meusobno (sl. 1.22.). Poznato vam je da nae osobine odreuju geni koji se nalaze u kromosomima. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. Oploena jajna stanica ima 23 para kromosoma jedan od majke, a drugi od oca. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. Od oba roditelja nasljeuje gene za boju oiju, boju kose, oblik nosa. Geni uvijek djeluju u paru. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki, ali se mogu i razlikovati. Primjerice, oba gena mogu biti za plavu boju oiju ili e jedan gen biti za plavu, a drugi za smeu boju oiju. Upoznat ete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeivanju i izraavanju.

U{na resica slobodna

U{na resica sra{tena Sl. 1.23.

Dominantno i recesivno naslje|ivanje

Pogledaj sliku 1.23. Uoi da su kod nekih ljudi une resice slobodne, a kod nekih su sratene. Gen koji odreuje hoe li une resice biti slobodne prevladava u nasljeivanju. Nazivamo ga dominantni (prevladavajui gen). Oznaimo ga velikim slovom - A. Gen koji odreuje hoe li une resice biti sratene ne dolazi uvijek do izraaja. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Oznaimo ga malim slovom a. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A, a od oca recesivni gen a, kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. Dominantni gen je prevladao u nasljeivanju i zato dijete ima slobodne une resice dominantna osobina. U sluaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izraaja pa su njegove une resice sratene recesivna osobina. Razmisli Kakve une resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj jo neke dominantne i recesivne osobine u ovjeka. Usporedi koliko slinih i koliko razliitih osobina ima sa svojim roditeljima, bakama i djedovima.

68

UDBENIK

Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. 1.3. Raznolikost unutar jedne vrste

Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka

DOMINANTNO tamna kosa sme|e ili zelene o~i velike o~i kovr~ava kosa mogu}nost uvijanja jezika (sl. 1.24.) debele usnice normalno razlikovanje boja pjege na koi drugi noni prst dulji od palca jamice na obrazima

RECESIVNO svijetla kosa plave ili sive o~i sitne o~i ravna kosa nemogu}nost uvijanja jezika tanke usnice sljepo}a za boje koa bez pjega drugi noni prst kra}i od palca obrazi bez jamica
Str. 12.

Sl. 1.25. Gregor Mendel utemeljitelj genetike

Bioloka znanost koja prouava pojavu i zakonitosti nasljeivanja naziva se genetika.

! @elite li saznati vi{e?

Kako su otkriveni geni?
U malom samostanskom vrtu, sredinom 19. stoljea, jedan je tihi ovjek svojim pokusima zapoeo odgonetavanje tajne nasljeivanja. Zvao se Gregor Mendel (sl. 1.25.). Bio je eki redovnik, a istraivao je prenoenje nasljednih svojstava. Za svoja je brojna istraivanja odabrao graak. Pratio je nasljeivanje razliitih osobina graka: boju cvjetova, boju i oblik sjemenke, visinu stabljike. U jednom od svojih pokusa kriao je graak s crvenoljubiastim cvjetom i graak s bijelim cvijetom. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubiastih cvjetova. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim, a svojstvo koje nije dolo do izraaja recesivnim. Kada je kriao meusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka, ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u tono odreenom omjeru. U prosjeku, na tri biljke crvenoljubiastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. 1.26.). Mendel je zakljuio da u nasljeivanju postoji pravilnost te da sjemenke graka u stanicama sadre dvije estice koje odreuju izraavanje boje cvjetova graka. Te estice danas zovemo geni. Zbog vanosti Mendelovih otkria smatramo ga utemeljiteljem genetike.

X
PRVA GENERACIJA POTOMAKA

X
DRUGA GENERACIJA POTOMAKA

Sl. 1.26. Mendelov pokus

Saetak

69

Genetika je znanost o naslje|ivanju. Osobine ivih bi}a odre|uju geni. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan, a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen.

Provjeri znanje:
2. [to prou~ava genetika? 3. U a

nicama.

UDBENIK

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2.6. Sustav organa za optok krvi

ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA, SRCA I KRVI

Srce neumorno radi, a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje?

Str. 51.

Bitni pojmovi

leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt

Zdrav nain ivota produuje zdravlje srca, krvi i krvnih ila. Masna hrana, manjak tjelesnih aktivnosti, puenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i koliinu masnoa u krvi. Masnoe se taloe i ovapnjuju unutranje stijenke krvnih ila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. 2.138.), jedna je od najeih bolesti krvnih ila. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja.

zdrava arterija

masne naslage na stijenkama arterije

Rad zdravog srca

za~epljenje arterije Sl. 2.138. Ateroskleroza razvoj i posljedica bolesti

brokoli

Aterosklerozom se suavaju krvne ile, to dovodi do smanjenog protoka krvi i mogueg stvaranja ugruka. Krvne ploice ili trombociti oteuju se oteanim prolaskom kroz krvnu ilu. To izazove stvaranje ugruka ili tromba koji prijei prolaz krvi kroz krvnu ilu. Bolest zovemo tromboza. Trombozom se, nadalje, moe zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srani mii. Dio sranog miia koji ne dobiva krv odumire. Nastaje srana kap ili infarkt. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Ovdje hitna masaa srca te dolazak u bolnicu moe spasiti bolesnikov ivot. Zbog zaepljenja krvne ile mogue je pucanje ile i izljev krvi iz nje. Dogodi li se to u mozgu govorimo o modanoj kapi ili modanom udaru. Mogue posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaenih modanih sredita (izgubi se sposobnost, primjerice, govora ili kretanja), a moe nastupiti i smrt. Iznenadna smrt najea je upravo kod oboljenja srca i krvnih ila.

70

UDBENIK

pinat

Za[tita i bolesti krvnih ila, srca i krvi

Meu bolestima krvi esta je slabokrvnost ili anemija. Bolest se oituje u nedostatku eljeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. Javlja se osjeaj slabosti, umora, gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Uz hranu bogatu eljezom potreban je vitamin C koji poboljava ugradnju eljeza u crvene krvne stanice (sl. 2.139.). Nezarazna bolest krvi je leukemija rak krvi. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu, a njihov broj se poveava u krvi. Leukemija se lijei kemoterapijom. U nekih tipova leukemije kod djece pomau lijekovi uz veliku mogunost ozdravljenja.

Prva pomo} pri krvarenju

Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne ile, govorimo o krvarenju. Pri jaem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se sprijeilo iskrvarenje i smrt. Vanjsko krvarenje je vidljivo na povrini tijela, a unutarnje nije. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili iste tkanine (sl. 2.140. a); kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jaeg krvarenja. (sl. 2.140. b); pritiskom prstiju na ilu kucavicu (arteriju) uz kost. Potrebno je znati gdje su toke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. Pravilo je da je toka pritiska izmeu rane i srca. Primjerice pri krvarenju na glavi pritie se vratna arterija (sl. 2.140. c). Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba, ea, osjea muninu) ozlijeeni se stavlja u leei poloaj s podignutim rukama i nogama, glava u ravnini trupa.

a) pritisak na ranu

b) kompresivni zavoj

Oprez!
Opasan je dodir krvi s tuom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraenom krvlju (hepatitis C i B, virus HIV-a). Zato treba primijeniti sve mjere zatite pri pruanju prve pomoi.
c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. 2.140. U~eni~ke vjebe pruanja

71

Saetak
Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Neke od njih su slabokrvnost, ateroskleroza, sr~ana kap i mo`dana kap. Leukemija je rak krvi. Lije~i se kemoterapijom.

Provjeri znanje:
UDBENIK
1. Navedi naj~e}e uzroke ateroskleroze! 2. Kako nastaje sr~ana kap? 3. [to je anemija? krvi?

2.1. Razmnoavanje i razvitak u ~ovjeka

2.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA

PUBERTET VRIJEME SAZRIJEVANJA
1.
Pubertetska osmosmjerka Traeni pojmovi: 1. lijezda koja potie rad spolnih lijezda u pubertetu 2. prava su nona mora mladih u pubertetu 3. lijezda koja pojaano izluuje znoj u pubertetu 4. sloene kemijske tvari koje izluuju spolne lijezde su spolni 5. muka spolna lijezda 6. lijezde koje pojaano izluuju masnou u pubertetu 7. enska spolna lijezda 8. spontano izbacivanje sperme, najee nou 9. pojava ljutenja sluznice maternice uz krvarenje 10. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika

_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica

M E N S T R U A C I J A

H S C A M G C U E P H I

I V T I A I F J B O D

P K E V N P A C R L S I

O R M J B J M G U R T

F I O G N D O B Z C T

I N Z I C N C L R I V I

Z I K K I N E M E J S R

A A A N J A J U A O P

2.

Moda je to mala ala prirode, no upravo kad odrasta i kad ti je vrlo vano kako izgleda, tijelo opet pone izvoditi

72

RADNA BILJENICA
17

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

3. Ispii promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajednike djevojicama i djeacima.

________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________

4. Rijeimo probleme vrnjaka!

Probleme vrnjaka moete rjeavati u skupinama. Prouite problem te zapiite svoja razmiljanja o nainu rjeavanja problema. Tijekom rada koristite svoja iskustva, sve to ste ve nauili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon zavrenog rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u miljenjima, raspravite o problemu i donesite zajedniki zakljuak. Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me poeli ismijavati i kau da imam neugodan miris. to da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u koli poteene tjelovjebe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti sportom, moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana, 14 godina: ini se da dobivam pritie ba kad hou lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti okoladu?

73
Nino, 14 godina: je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno elim ii. Ovo je grozno! to da radim?

18

RADNA BILJENICA

2.8 Sustav organa za izlu~ivanje

2.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE

MOKRA]NI SUSTAV
Upute za rad: 1. Proui ivotinjski bubreg koji ti je dao uitelj. 2. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Runom lupom promatraj bubreg i pronai ovojnicu. 4. Sada usporedi ivotinjski bubreg s bubregom ovjeka na slici 2.182. i modelom bubrega. 5. Promotri unutranju grau bubrega te uoi povrinski dio debljine 3-4 cm - bubrenu koru i unutranji dio formiran u obliku piramida - bubrenu sr. 6. Uoi gdje ulazi vrh svake piramide. 7. Nacrtaj bubreg u svoju biljenicu. Na crteu oznai: ovojnicu, koru, sr, aicu i nakapnicu. 8. Osnovni element bubrene grae je siuna jedinica nefron, sastavljena od bubrenog tjeleca i cjevastog dijela. Ucrtaj nefron na odgovarajue mjesto u bubregu.

1. Proui vanjsku i unutarnju grau bubrega

2. Sluei se slikom 2.183 a) i b) u udbeniku na str. 129, rijei sljedei zadatak.

Poredaj po loginom slijedu pojedine etape u nastajanju mokrae tako da na praznu crtu stavi odgovarajui broj.

74

RADNA BILJENICA
69

2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

3. Na slici s lijeve strane oznai dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajue okvire, upii: to ulazi u bubreg, to izlazi
iz bubrega, te to se izluuje bubregom. a)

b)

c)

d) e)

f) g)

4. Na slici s lijeve strane oznai dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajue okvire, upii: to ulazi u bubreg, to
izlazi iz bubrega, te to se izluuje bubregom.

75

70

RADNA BILJENICA

IZBORNE TEME

Djelovanje ronjenja na organizam

Fiziologija ronjenja

Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod povrine mora? Ako jeste, onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doivjeli djeli tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. Od prapoetaka ovjek je teio otkrivanju mnogih tajni prirode i ivota oko sebe. Jedna od najstarijih tenji, otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta, nagnala je istraivae i avanturiste na sputanje u tamne dubine i traganje za nainima boravka pod vodom.

to je ronjenje?
Ronjenje je boravak ispod vodene povrine, bilo uz zadravanje daha ili pomou ronilakog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Profesionalno se roni u vojsci, policiji, graevinarstvu, industriji i znanosti. Da biste postali ronilac potrebno je proi kompletnu obuku u ovlatenoj koli ronjenja, sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlatenih instruktora. Kao to voza mora nauiti osnovna pravila vonje i sigurnosti na cestama, tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Roniti bez odgovarajueg znanja opasno je po zdravlje i ivot ovjeka. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat, ronjenje prua neopisiv doivljaj i avanturu.

RONILAKI APARAT (BOCA)

DISALICA

MASKA

76
REGULATOR DISANJA

IZBORNE TEME

Slika 1.

RONILAC ISTRAUJE BIOLOKU RAZNOLIKOST PODMORJA

FIZIOLOGIJA RONJENJA

Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam?

Promjene vida u vodi
Vid u vodi postaje slab. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. Uporaba maske osigurava zrani prostor ispred oka to omoguuje stvaranje jasne slike. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju, pa se predmeti pod vodom ine priblino 33% vei i 25% blii. Na veim dubinama moemo raspoznati sve manje boja. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo, a nakon toga sivo. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja.

Promjene sluha u vodi

Zvuni valovi kroz vodu putuju etiri puta bre nego kroz zrak. To oteava odreivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk.

Gubitak topline
Svaki pliva osjea hladnou nakon skoka u vodu, neovisno o njenoj temperaturi. To je zato to tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta bre nego u zraku. Ali ovjek se na to brzo privikne. Ono to se zapravo dogodi je suenje krvnih ila u koi, tako da manje krvi protjee povrinom tijela. Ako je tijelo dulje vrijeme izloeno veem gubitku topline, smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo odrati toplim, pa se ono pokuava zagrijati trzanjem miia koje nazivamo drhtanje. Uporaba odgovarajueg ronilakog odijela zatita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline.

Privikavanje tijela na tlak u vodi

Kad ronimo ispod povrine, voda koja nas okruuje pritie nae tijelo. U fizici ste ve nauili da tlak vode raste s poveanjem dubine (kompresija). Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveava za 1 bar (tablica 1). To je tlak koji djeluje na tjelesne upljine koje su ispunjene zrakom (ui, sinusi, plua). Sputajui se lagano u dubinu, ronilac treba omoguiti ulazak zraka u te upljine kako bi se tlak izjednaio u odnosu na okolni tlak. Ukoliko ne doe do izjednaavanja tlakova, moe doi do prsnua navedenih organa. Izjednaavanje tlakova u uima treba zapoeti ve na poetku zarona. Jedan od naina je da ronilac zaepi nos i pokua lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Izjednaavanje tlaka moe se izvoditi i pomicanjem donje eljusti ili gutanjem.
DUBINA TLAK VOLUMEN PLUA (KOD RONIOCA NA DAH)

morska razina

1 bar

100%

77

Disanje pod vodom

IZBORNE TEME

Kod ronjenja na dah, duboko udahnemo zrak (78% duika, 21% kisika, 0,035% ugljikovog dioksida, plemeniti plinovi), zadrimo dah i zaronimo. to smo dublje tlak vode jae pritie prsni ko, volumen plua se smanjuje

Tablica 1.

2. GRAA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2.3 IVANI SUSTAV I OSJETILA

Korelacijsko-integracijska radionica biologije, likovne kulture i zike

PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s uiteljicama Ivonom Bioi Mandi, prof. likovne kulture, i Josipom Luki, prof. zike i politehnike u O J. J. Strossmayera u Zagrebu. Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da pribliimo grau i ulogu ivane stanice uenicima 8. razreda na to djelotvorniji nain povezivanjem gradiva biologije, likovne kulture i zike. Priprema: Potujui zadatke postavljene HNOS-om, izradile smo radne listie (biologija, zika), pripremile uenike i uputile ih da donesu ice, plastelin i sl. materijale koje ve imaju kod kue i koji e posluiti za izradu modela i skulptura ivanih stanica (likovna kultura). Aktivnosti uenika: U svijet ivanih stanica uenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata ivanih tkiva razliitih organa ivanog sustava-mozga i lene modine. Kako bi to bolje razumjeli grau i ulogu ivane stanice te lake izradili modele ivanih stanica uenici su, prema uputi na radnom listiu te kratkom objanjenju uiteljice, prouili grau i ulogu ivane stanice i ivca itanjem teksta u udbeniku od 55-57. str. pri tome obraajui panju na povezanost grae i uloge pojedinog dijela ivane stanice. Radi bolje predodbe prikazali smo slike ivanih stanica i animacije ivanih impulsa s CD-a. Izradi modela ivane stanice od odabranog materijala - ica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. Ulogu ivane stanice uenici su usporedili sa strujnim krugom izvodei vjebu iz zike. Gotovi modeli koriteni su za ponavljanje u zavrnom dijelu radionice uz objanjavanje to prikazuju model i njegovi dijelovi.

Radni listi iz biologije: UVODNA AKTIVNOST Promatrimo mikroskopske preparate ivanih tkiva razliitih organa ivanog sustava-mozga i lene modine.

78

Prouimo grau ivane stanice; uoimo da je graena od kratkih ogranaka (dendrita), tijela stanice s jezgrom i jednog dugakog ivanog vlakna (aksona ili neurita). Vie ivanih vlakana udruuje se u ivac. ivci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu), pokretaki (od mozga prema organima) ili mjeoviti. Uoimo povezanost grae i uloge pojedinog dijela ivane stanice; kratki ogranci primaju podraaj koji se na povrini membrane ivane stanice pretvara u elektrini impuls i putuje preko tijela ivane stanice do ivanog vlakna i njime do druge stanice ili miia i to uvijek samo u jednom smjeru. Dakle, ivana stanica je tako graena zahvaljujui svojoj ulozi primanja i provoenja podraaja i reagiranja na podraaj. Izradimo model ivane stanice ili model ivca od odabranog materijala- ica i plastelina. Upute o koritenju materijala i izradi modela- malih skulptura- ivanih stanica dat e profesorica likovne kulture. Usporedimo ulogu ivane stanice sa strujnim krugom u vjebi iz zike.

PRIRUNIK

181

ZAVRNA AKTIVNOST Pokaimo napravljene modele ivanih stanica i ivaca uz objanjavanje to prikazuju model i njegovi dijelovi. Rijeimo zadatke u radnoj biljenici na str.33. Fizika pomae, ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listi iz zike Strujni krug je spoj izvora i troila meusobno povezanih elektrinim vodovima kroz koje elektrina struja prenosi elektrinu energiju. U elektrini strujni krug mogu se dodavati prekidai i razni mjerni instrumenti. esto se susreemo sa raznim strujnim krugovima, a strujni krug nalazi se i u naem srcu, gdje kao izvor slui sinus vor koji tjera struju kroz srce zbog ega se ono stee i pumpa krv. Prijenos ivanog impulsa u naem organizmu takoer asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Spojimo strujni krug kao na slici!
X

Pomou sklopki brzo zatvaramo strujne krugove.

Ljudsko tijelo je elektrini vodi jer je tekuina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0,5 mA, a struja od 100 mA izaziva grenje sranog miia. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. a)
X A X X A

79
b)
X A X

X A

ZAKLJUAK (uenici ga donose na osnovi mjerenja) 182

PRIRUNIK

2. GRAA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2.3 IVANI SUSTAV I OSJETILA

Likovna kultura pribliava biologiju ueniku, a sama nalazi inspiraciju Sa stajalita likovne kulture temu promatra Ivona Bioi Mandi, akademska kiparica, prof. likovne kulture: Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom, uenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ivane stanice graditi nakon promatranja i doivljajno, tj. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraivanje linije i boje. Zadani materijali ica i plastelin naveli su nas na istraivanje prostornog crtea, ali i skulpture i reljefa. esto s uenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram, iako sam i dosad radila korelacije, to nije ukljuivalo sudjelovanje drugih profesora. Zanima me ovakav nain rada, ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvoenje nastave. Inae sve ostaje na zgodnim improvizacijama. Gotovi radovi su postavljeni u prostoru kolske galerije Branko Rui uz natpis; IVANA STANICA - TO JE TO... Sadraj radionice: Izrada modela ivanih stanica likovno stvaralatvo pomae u doaravanju grae ivane stanice Strujni krug znanjem zike do boljeg shvaanja uloge ivane stanice.

80

PRIRUNIK
183

Prilozi uz nastavnu jedinicu Od ivane stanice do ivca

Rijei krialjku

5 3 4 6 8 7 9 10 11

Vodoravno:

Okomoto: 2. nastaje udruivanjem ivanih stanica ivano... 3. sredinji dio ivane stanice 5. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. ogranci kojima ivana stanica prima podraaje 10. prema ulozi moe biti pokretaki, osjetilni i mjeoviti

1. drugi naziv za ivanu stanicu 4. dio ivane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. dugi ogranak 8. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do miia 9. prostor izmeu dviju ivanih stanica 11. elektrini, ivani

81

PRIRUNIK