ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

SARAJEVO

INENJERSKA FIZIKA II
---Predavanja 3 drugi dio ---

Toplota i rad imaju zajedniku osobinu da postoje samo u procesu prijenosa energije, i njihove brojne
vrijednosti zavise od vrste ovih procesa.Zbog toga emo u ovom dijelu govoriti o razliitim promjenama
stanja gasa (procesima) i izvesti izraze za rad pri razliitim procesima.
1.Adijabatski proces
Adijabatska promjena stanja idealnog gasa je takva promjena stanja kod koje nema razmjene toplote
sa okolinom tj, Q = 0. To su procesi koji se deavaju u izolovanim sistemima ili oni koji se deavaju
jako brzo, pa sistem nema vremena da razmjeni toplotu sa okolinom.
Spoljani rad pri adijabatskoj ekspanziji vri se na raun promjene unutranje energije gasa. Na
osnovu I zakona termodinami e: k

o (*) = nC
v
JI + pJI
= nC
p
JI - IJp
= u
pJI = -nC
v
JI
IJp = nC
p
JI
Djeljenjem ovih jednaina dobijemo :
dp
p
o
Za o
= -
C
p
C
v
dv
v

Integracijom
dp
p

] = -
c
p
c
v
]
dv
v
gdje je
c
p
v
c
= adijabatski eksponent
np = -lnI + lnconst
Antilogaritmiranjem pI
k
= const -ovo je jednaina adijabatskog procesa.


l
Koristei jednainu stanja idealnog gasa pV = nRT , p = nRT/V

p [
nR1
p

k
= const
p
1-k
k
I = const ()
Ili II
k-1
=
p

pI = onst Bojl-Mariotov zakon pI
k
= const
pJI + Jp p
k-1
JI +
k
Jp = u
dp
dv
const



izoteima
auijabata

V


c
I = u I
= -
p
v
= -
p
v

dv

dp


Nagib tangente na auijabati je vei za puta nego kou izoteime. Auijabatski piocesi teku
.
bizo.
Rau pii auijabatskoj ekspanziji moemo iziaunati polazei ou iziaza (*) uz uslov Q=u tj
A = u0 ili A = puv = n C
v
uT
Ako inte o onanog stanja (2) uobiemo giiiamo izmeu p etnog stanja(1) i k
A
12
= n C
v
(T
1
T
2
) = n C
v
T
1
(1 T
2
T
1
)
Iz jeunaine stanja iziazimo T
1
kao
1
R
I
1
=
p
n
I
1
=
p
1
n
v
1
(C
p
-C

)
v

A iz jeunaine ( ) uobijemo
1
1
1
2
= (
p
2
p
1
)
k
pa to uvistimo u iziaz za A
12 .
0zimajui u obzii
=C
p
/C
v

-1k
uobi Nayeiovu ielaciju C
p
C
v
= R i jemo iziaz za iau pii auijabatskom piocesu :

A
12
=
p
1
v
1
k-1
_1 -[
v
1
v
2

k-1
_ =
p
1
v
1
k-1
_1 -[
p
2
p
1

k-1k
_



2.Politiopski pioces
i toplotnog kapaciteta gasa
uobijemo

ioces ko se ueava pii konstantnoj viijeunost P ji
C = const. naziva se politiopski pioces tj. za koji je
T Q = nCu
Iz I zakona teimouinamike o = nC
v
JI + pJI
nRTv uvitavanjem a iz jeunaine stanja p =

nCuT = nC
v
JI +
nR1
v
JI
Ako u ovo i R z C
v
uobit emo iziaz j ielacij amjenimo sa C
p


d1
1
=
C
p
-C
C
v
-C
dv
v

0obiajeno je ua se kolinik

C
p
C
v
-C
-C
= n
p itiopski eks onent, iako nema nikakve veze sa n iz jeunaine
je bioj mol a.Tako ua naa jeunaina ima oblik:
obiljeava slovom n i zove se
stanja iuealnog gasa koje ouie
ol p
u ov

d1
1
+ (n - 1)
dv
v
= u
to nakon integiacije uaje
) lnv =
i
lnT + (n1 ln const.
1
= const.
gom obliku pieko paiametaia
li T v
n
0vo je jeunaina politiopskog piocesa, a moe se pisati i u uiu
v ka p i o
p v
n
=const.
Razmotiimo uo saua n inom politiope.
j, n =u, pa se uobije
poz ate piocese i upoieuimo ih sa jeuna
Za izobaini pioces p= const., C=C
p
t

1
v
= const. uejLisakov zakon
Za izoteimni pioces T= con
p akon
Za izohoini pioces je v=con
st., C=_ , n = 1, pa je
v = const. BojlNaiiotov z
st., C = , n=_ Cv
= const ailov zakon
je
.
p
1
Za auijabatski pioces Q = u, C=u, n=, p
pv

= const.
a

p
=const. T=const. v



p=const .


o zvri pri politrops m procesu moe se izraunati polazei od relacije za rad

= pJI
v
2
v
1
gdje je

V V
Rad k ji se i ko
A
12
]

pI
n
= p
1
I
1
n
= p
2
I
2
n

meustanje poetak kraj
v
n
p =
p
1
v
1
n
A
12
= ] pJI
v
2
v
1
=p
1
I
1
n
]
dv
v
n
v
2
v
1



12
=
p
1
v
1
n
n-1
A j
v
1
-
1
v
2
n-1
1
n-1
[ ili
A
12
=
n-1
_1 -[
v
1
v
2
p
1
v
1

n-1
_ --rad pri politropskom procesu za bilo koji n=1
p
1
I
1
=
m
H
RI
1

A
12
=
mRI
1
H(n - 1)
_1 - _
I
1
I
2
]
n-1
Za adijabatski proces n=
A
12
=
p
1
I
1
n - 1
_
_1 - _
I
1
I
2
]
k-1
_
Za izobarni proces n = u
A
12
=
1 1
-1
p I
_1 - _
1
I
2
I
]
1
_ = p(I
2
- I
1
)




-