Poslije, u 16.

stoljeu, okoladni napitak mijean je s vodom, ilijem i medom te su tako nastajali razni napici od kojih je veina bila vrlo gorka. U Europu je okolada stigla s Kolumbom... Proizvodnja okolade
LJUBAV LJUDI prema okoladi poela je najmanje 500 godina ranije nego to se dosad mislilo, a zapravo je proizvedena u pokuaju da se napravi pivo, otkrili su znanstvenici s Cornell Universityja. okolada je zapravo bila alkoholno pie napravljeno od fermentirane kaaste smjese plodova tropskog drveta kakaovca i pila se puno ranije nego to su je na pijedestal oboavanja uzdigli Maye i Azteci kojima je bila vano pie, a Maye su imale i boga okolade. Profesor antropologije John Henderson, voditelj istraivakog tima, u nedavno objavljenoj studiji naveo je kako znanstvenici vjeruju da je do otkria okolade dolo sluajno, i to u pokuaju da se napravi vrsta piva. Ta "stara" mjeavina koju su dobili, imala je okus okolade. Otkrivene posude i ostaci okolade na njima upuuju na vrlo rane obiaje i ceremoniju ispijanja napitka prilikom vjenanja, roenja i drugih sveanih prigoda. Poslije, u 16. stoljeu, okoladni napitak mijean je s vodom, ilijem i medom te su tako nastajali razni napici od kojih je veina bila vrlo gorka. U Europu je okolada stigla s Kolumbom. Krajem 16. stoljea u panjolskoj su u okoladu poeli stavljati eer i vaniliju, a do 17. stoljea postala je luksuzna namirnica. Krajem 18. stoljea proizvedena je prva okolada kakvu danas poznajemo nakon to je otkriven nain za dobivanje kakao praha i kakao maslaca iz zrna kakaovca. Prvu mlijenu okoladu napravili su vicarci. Do danas je otkriveno da okolada sadri oko 300 poznatih kemijskih sastojaka, ukljuujui metilksantine teobromin i kofein. Kofein je prisutan u malim koliinama, a teobromina ima znatno vie. Iako teobromin ima slab stimulativni uinak, pretpostavlja se da u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju neopisive ugode i "monstruozne" elje za okoladom u naoj civilizaciji. Kako nastaju opatijske praline Stroj za proizvodnju okolade zagrijava smjesu okolade do idealne temperature od 28 stupnjeva. Stavlja se u kalupe koji idu na vibraciju kako bi se okolada slegla i ispustio zrak. Kalupi se okreu, izlazi viak okolade, a sloj pralina koji ostaje odlazi u komoru na hlaenje na temperaturi 16 do 18 stupnjeva. Kad se prvi sloj ohladi, poinje punjenje nadjeva ija temperatura mora biti 32 stupnja. Zatim se ponovno stavlja na vibraciju, pa ponovno na hlaenje u komoru 5 do 10 minuta pri istim uvjetima. Potom se stavlja drugi sloj okolade, pa ponovno slijedi vibracija. Viak okolade se uklanja i nosi na zavrno hlaenje. Slatki prehrambeni proizvod dobijen naroitim tehnolokim postupkom obrade smese kakao prah, eera sa ili bez dodataka kakao-maslaca. Zavisno od vrste okolade dodaju se mleko, kakao-maslac, med, jezgrasto voe, sueno voe i drugo.

okolada ima interesantnu istoriju. Ime potie od Azteckog naziva Ksocolatl, koji su je pili hladnu i spravljali od na suncu suenog, prenog i isitnjenog kakao zrna kome su dodavali zaine, vanilu i vodu. Vraajui se sa putovanja u Novi svet Kolumbova posada je 1502. donela u Evropu prve koliine kakao zrna. panci su ga kombinovali sa vanilom i drugim zainima, eerom i mlekom i dobili preteu okolade. Iz panije kakaovac je prenet u Francusku i stie u Englesku 1650. Nekoliko godina kasnije dodaje se eer. U prvo vreme koriena je samo kao napitak koji postaje popularan po gradovima Evrope gde su ga rado konzumirali mladi u kuama. U vrstom obliku, nalik na marcipan, inovirana je u 18. veku u Francuskoj. Zbog poznatog stimulativnog efekta davana je nonim straarima da ne bi zaspali na strai Hranjiva vrijednost . okolada je koncentrovan proizvod koji ima visoku energetsku vrednost 100 g mlene okolade daju 540 kalorija, a okolade za kuvanje 513 kalorija. Istu kalorinu vrednost imaju kao 9 jaja ili 3 krike unke. Zavisno od toga da li je mlena okolada ili obina okolada sadri 55-62% glukoze, 30% masti i 2-9% belanevina, a sadri i dosta kalijuma, kalcijuma, gvoa, magnezijuma i vitamina D. to je u okoladi vie kakao sastojaka, a manje eera, okolada je vrednija a inae mora sadrati najmanje 32% kakao sastojaka. okolada ima raznih vrsta po sastavu i obliku. Tip okolade zavisi od meavine kakaovca, metoda prenja kakao-zrna i koliinskog odnosa kakao-maslaca, bezmasnog kakao-praha i eera u gotovom proizvodu.

Po obliku okolade mogu biti u tablama, ipkama i drugim oblicima, obino aromatizovane vanilinom, cimetom, karanfiliem, kardamomom ili bademom. Gorka crna okolada je podesna za kuvanje tj. Spravljanje raznih poslastica. Zdravstvene vrednosti
okolada i kakao proizvodi sadre kofein, teobromin i teofilin, koji deluje stimulativno na nervni sistem, slino kafi i aju. Teobromin, koji potie iz zrna kakaovca slabiji je stimulant od kofeina tri puta. Inae, kofeina ima pet puta manje u napitku kakaoa, nego u kafi. okolada je korisna kod stanja zamora i neraspoloenja deluje stimulativno i popravlja raspoloenje. okolada sadri materiju feniletilamin koji deluje na krvni pritisak, ritam srca, nivo glukoze i izotravanje ula sve ono to organizam poziva na voenje ljubavi, te se smatra blagim afrodizijakom.

Nauno je dokazano da se konzumiranjem slatkia poputa napetost i ovek se osea bodrije i veselije. To se objanjava tako to kada se jede slatko, onda proradi hormon koji dovodi do brzog oseaja blaenstva i zadovoljstva. Odavno se zna da tamna okolada sniava krvni pritisak.
okolada ima dugu povijest, koja see ak do drevnih Maya. Oni su prvi koristili plodove drveta Theobroma cacao (u prijevodu: hrana bogova), koje raste u kinim umama Amazone, za prvoklasan, ukusni napitak - kakao. Bila je to gusta tekuina bogata okusa, a radili su je tako to bi kuhali i mljeli plodove kakaa i nakon toga tu smjesu u vodi mijeali sa sojom, vanilijom i ilijem. Bila je dostupna samo odabranima i smatrala se hranom bogova. Posredstvom trgovaca, okolada je dospjela i u Meksiko, gdje su je Azteci s oduevljenjem prihvatili. U 15 st., otkrivanjem Amerike, otkriven je i slastan napitak. U Europu je vijest donio slavni pomorac Christophor Columbo. No, tek je Don Cortes donio sirovine, kao i opremu potrebnu za izradu okolade, u panjolsku. Europa je otkrila boanstveni napitak u kojem su vie klase amerikih indijanaca uivale stoljeima! panjolci su odluili stvoriti svoju verziju napitka, izbacili su ljuti ili i dodali cimet i eer. Meutim, zbog slabe opskrbe kakaom, izrada okolade nije se proirila. Prekretnicu u proizvodnji okolade dogodila se kad je nizozemski kemiar Coenraad Van Houten, osmislio hidraulinu preu pomou koje je uspio ekstrahirati ak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po povrini okolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lake mijeao s vodom. Kakao prah iz kojeg nastaje okolada radi se od sjemenki drveta Theobroma cacao. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i utim cvjetovima. Plodove poinje donositi otprililike nakon 3 godine. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomou drvenih ekia i vade se plodovi. Oni se naslau na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smee. Jezgra se pretvara u alkohol i eernu tekuinu koja otjee, i poinje se stvarati PRAVA OKOLADA

Proces proizvodnje cokolade

Kakao zrna razliitih vrsta i zemlje porekla meaju se (osim kod specijalnih i veoma retkih 'Origin' i 'Single Bean Chocolate' varijeteta) prema receptu proizvoaa, a zatim se peku. Vreme i temperatura peenja veoma je vana. Vea temperatura znai goru okoladu koja u kasnijem procesu zahteva dodavanje vie eera. Ovo je praksa generalno koriena u SAD, dok se u Evropi kakao pee due i na manjim temperaturama, dobijajui time bogatiji ukus i zahtevajui manje eera u daljem procesu. Nakon peenja, kakao zrna se odvajaju od ljuske i

melju u mlinu. U dobijenu kakao masu dodaje se eer. Prosean sadraj kakao butera u zrnu je 55%. Dalje se masa valja ispod elinih valjaka koji usitnjavaju estice kakaa na ispod 20 mikrona. Sada se masa mea u velikim mealicama i pod dejstvom generisane toplote topi i homogenizuje, inei estice kakaa jo finijim. U ovom procesu se esto dodaje jo kakao butera. Ovaj proces meanja je najvaniji i nekada je trajao 4-5 dana, sadanjom tehnologijom vreme meanja je skraeno na 4-8 sati. U toku procesa masa se oslobaa dela gorine, ali ako predugo traje mogu se izgubiti i arome. Kakao sadri preko 400 aromaticnih jedinjenja.

over a year ago

se usitnjavaju i melju u gustu tekuinu. Tekuina otvrdnjuje hlaenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih okoladnih i kakao proizvoda. Postoje dvije osnovne vrste kakaa: criollo i forastero. Criollo je kvalitetniji. Naravno, manje od 15% svjetske proizvodnje okolade nastaje iz te vrste. Forastero je kakao neto nie kvalitete i od njega se radi veina okolade u svijetu. Danas je smatraju luksuznom namirnicom koja se ne bi smjela jesti previe, po mogunosti to manje, kako ne bi doprinijela debljini, aknama ili migrenama.