KOFEIN

(kafein ili tein)

Zdravstvena škola Split

Ana Siriščević, 2C
Kofein
• najčešći prirodni alkaloid koji spada
u psihotropne supstance iz grupe
stimulansa
• prirodna tvar pronađena u lišću,
sjemenu i plodovima više od 63
biljne vrste širom svijeta
• najpoznatiji izvori kofeina su kava,
zrna kakaa i listovi čaja
• njegova kemijska formula je
C8H10N4O2.
Svojstva kofeina
• čisti kofein ima oblik bijelih,
šesterokutnih kristala koji se mogu
usitniti u mekani prah
• gorkog je okusa i bez mirisa
• vrlo je topljiv u kipućoj vodi
• može se naći u različitim
količinama u plodovima, lišću i
plodovima nekih biljaka, u kojima
djeluje kao prirodni pesticid koji
paralizira i ubija određene insekte
koji se hrane tim biljkama.
Legenda o „voću za obnavljanje energije”
• Pastira Kaldiu fascinirale su njegove živahne i vesele koze koje su
počele «plesati» nakon što su pojele čudotvorne bobice.
• I sam ih je pastir kušao i odnio ih najmudrijem čovjeku u selu,
vjerskom vođi, no on ih je smatrao bezvrijednim i bacio ih u vatru.
• Tada se desilo čudo. Čitava prostorija se ispunila ugodnim, posebnim,
a do tada nepoznatim mirisom. Svi koji su te noći kušali bobice bili su
cijelu noć budni, poletni i jako dobro raspoloženi.
• Kasnije su se ta svojstva pripisala kofeinu, najčešćem prirodnom
alkaloidu.
Učinci kofeina na ljudsko tijelo
• stimulans središnjeg živčanog sustava
• privremeno odgađa umor i pospanost
• ima diuretske učinke
• velike količine izazivaju dehidraciju
• ubrzava probavu
• potiče motoričke sposobnosti ljudi
• izvor je antioksidanata
• ljudi s visokim krvnim tlakom trebaju izbjegavati kofein prije i tijekom
fizičkog napora jer se povećava broj otkucaja srca što može rezultirati
aritmijom.
• Pretjerane količine kofeina mogu izazvati nesanicu, depresiju,
nervozu, probavne smetnje, drhtavicu, suženje kapilara.

• Liječnici preporučuju da se dnevno ne bi smjelo unositi više od 400

- 450 mg kofeina.

• Smrtonosna količina kofeina u krvi iznosi 10 g (75 -100 šalica kave).

• 100 mg/kg tjelesne mase za djecu predstavlja opasnost od

trovanja. Previše kofeina uzrokuje poteškoće u rastu i može imati
štetne posljedice za mozak i krv.

• Na sportskim natjecanjima kofein je zabranjen kao stimulativno

sredstvo (dopuštena granica je 15 mg kofeina/L mokraće).
 Napici koji
sadrže kofein
• kava 35-250 mg/šalici
• čaj 30-50 mg/šalici
• Coca Cola 31 mg/ limenci
•“energetski napici” 120 mg/l
• kakao 2-20 mg/šalici
 Kava - biljka
Kava se dobiva od biljaka roda Coffea, iz obitelji Rubicaceae.

Uglavnom se koriste zrna: 

• Coffea arabica (typica i bourbon) • Coffea canephora (robusta)
– brazilska kava – u Africi i Aziji
(raste na 2.000 metara) (raste na nižim visinama)

Coffea arabica Coffea canephora 

• Obje vrste rastu u tropskim zonama s
toplom, vlažnom klimom.

• Kava je grm ili stablo, a plodovi su crvene

bobice slične trešnji.

• Većina svjetske proizvodnje otpada na

arabicu dok se robusta manje uzgaja zbog
svoga gorko-kiselog okusa.

• Vodeće zemlje po proizvodnji kave danas

su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda,
Angola, Indija i Indonezija. 
Obrada kave
Sirova kava ima oštar ukus.
Karakterističan miris i ukus se dobiju nakon obrade.

Prva faza - termička obrada

(sušenje zrna, gube oko 12% svoje mase)

Druga faza – prženje

(mijenja se boja, smanjuje vlažnost, gubi težina i dobiva aroma)
- na višoj temperaturi zrna postaju tamnija,
a na nižoj se zadržava svjetlija boja kave

Treća faza - hlađenje

- za hlađenje se koriste zrak ili voda
- najbolja kava se dobije ako se naglo ohladi vodom.

Pržena kava na otvorenom može stajati najviše tjedan, a mljevena samo

dva do tri dana.
Najskuplja i najrjeđa kava
• sorta Kopi Luwak je izuzetno rijetka izmet

• godišnje se proizvede mala količina ove kave

• 100 g se prodaje za 75 američkih dolara
• Ova sorta kave se pravi na otocima Sumatra, Java i
Sulavesi, na kojima žive CIBETKE  (luwak ili civet)
• Ovi torbari hrane se plodovima kave i zato su smatrani Kopi Luwak kava
štetočinama, sve dok nije otkriveno da zrno koje prođe
kroz njihov probavni sustav dobije specifični ukus, koji
mu daju enzmi iz želuca ove životinje.
• Polusvarena zrna se skupljaju i od njih se pravi
najskuplja kava na svijetu bogate i jake arome.
Cibetka
Načini pripremanja kave
Esspresso kava - nastala u Italiji, iako je prvi aparat
napravljen u Francuskoj početkom 19. stoljeća

Filter kava —prvi put napravljena 1908. godine

Slična je esspresso kavi, ali voda se ne pušta pod
pritiskom i slabija je od esspressa.

Esspresso kava Kava u filter vrećicama

Crna kava (turska) - bitno se razlikuje u tome što
ima talog (koji se kod esspresso i filter kave
zadržava u filtru)

Instant kava - nastala je 30-ih godina 20. stoljeća.

Priprema je veoma jednostavna i brza, granule se
samo preliju toplom ili hladnom vodom.
Turska kava Instant kava
Čaj ili kineski čajevac
- biljka latinskog naziva Camellia sinensis 
- od lišća i drugih dijelova sprema se vrući aromatični napitak blago
gorkog i oporog mirisa koji se naziva čaj.

Biljka čajevac Plantaža u Maleziji

Povijest čaja
• Povijest čaja počinje prije više od 4 tisuće godina.
• Prema jednoj legendi, kineski car Shen-Nong otkrio je
tajnu pripreme ovog napitka 2737. g. pr. Kr. kada je
htio prokuhati nešto riječne vode, u posudu na vatri
mu je vjetar donio jedan list sa stabljike čaja.
• Voda u posudi je promijenila boju i do careva nosa je
došao neobičan i njemu nepoznat miris. Popio
nekoliko gutljaja tekućine i bio je oduševljen aromom,
osjetio je osvježenje i umor od dugotrajnog lova je
nestao.
• Prvi svakodnevni uživatelji pijenja čaja su
bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak
meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu
energiju. Zbog toga je svojevremeno čaj bio uzgajan
uglavnom u vrtovima budističkih samostana.
Botaničari biljku čaja nazivaju Thea Camellia 

Dvije sorte: 

Camellia sinensis (kineska sorta) Camemellia assamica (Indija i Šri Lanka)

- raste do visine od 3 do 4 m - može narasti i do 30 metara
- ima manje nazubljene listove i najbolje - listovi su veliki i glatki, a bez problema podnosi i
uspijeva u umjerenoj klimi, a može podnijeti temperature do preko 40°C
mrazeve

Camellia sinensis Camellia assamica

Vrste čaja
Bijeli čaj Zeleni čaj
- dlačice na donjoj strani sušenog lista - minimalna fermentacija
postanu bjelkasto srebrne - nakon berbe se prži i onda tek suši
- nema fermantacije

• Oolong • Crni čaj

- djelomična fermentacija
- nakon berbe se čaj trese u pletenim
korpama, a sok koji se iscijedi
fermentira sa kisikom. Taj proces se
zaustavlja s prženjem u željeznim
tavama.
- cjelokupna fermentacija
- u istočnoj Aziji je poznat kao crveni
- Sličan je 'Oolongu', ali se fermentacija ne
zaustavlja. Proizvodnja tog čaja se
završava dužim sušenjem.

Žuti čaj se proizvodi samo u Kini. To je bijeli čaj koji se ne obrađuje

odmah nakon berbe. Tu dolazi do minimalne fermentacije. Jedan je od
najskupljih čajnih specijaliteta, te ga se ponekad uvrštava u zelene čajeve.
• Datumom stvaranja Coca Cole smatra se 8. svibnja 1886. godine kada je
ljekarnik John Pemberton pokušao napraviti lijek za glavobolju. John je za
glavne sastojke uzeo ekstrakte iz dvije biljke, južnoameričke koke i afričke
kole. Ovaj je lijek prodavan po 5 centi. Ubrzo, lijek je postao izuzetno
popularan zbog efekata kokaina i kofeina koje je sadržao, i propisivao se za
glavobolju, malaksalost, slabost, probavne tegobe…
• Početkom 20. stoljeća (1903) Coca Cola je iz sastojaka morala izbaciti
kokain, ali su zato pojačali prisustvo kofeina, koji je također stimulator, ali
nije zabranjen.
• Postoje samo dvije zemlje u kojima se Coca Cola ne prodaje, a to su Kuba i
Sjeverna Koreja.
Energetska pića
• Energetska pića sadrže povečanu količinu kofeina (do
320 mg/l
• Nisu direktan izvor energije nego preko dodanih
sastojaka potiču bolje iskorištenje energije organizma, a
sadržajem kofeina djeluju stimulirajuće.
• Izvor kofeina može bit čisti kofein kao i kofein koji se
nalazi u ekstraktu biljke guarane.
• Koriste se u uvjetima kada je potrebno održati budnost
duže vrijeme nego je to normalno i uobičajeno. Samim
time podrazumjeva se da je njihova uporaba povremena,
nije stalna, upravo radi štete koje može prouzročiti stanje
stalne budnosti organizma.
Kakao
• Kofein je prirodni sastojak zrnca kakaa,
tako da svaka čokolada sadrži malo
ovog stimulansa.
• Slatkiši ga u većini slučajeva imaju
manje od 10 mg
• Što je čokolada tamnija ona sadrži više
kofeina
• Neke su čokolade obogaćene dodatnim
kofeinom kako bi podignule razinu
energije.
Hvala na pažnji !