Salep- napitak koji srce grije

Salep je napitak kojeg su istočnjaci donijeli u našu zemlju tokom vladavine Osmanlija.
Riječ salep je arapskog porijekla i u bukvalnom prevodu znači „lisičiji testisi“, jer krtola
biljke podsjeća na polne organe ove životinje. Zbog toga mu neki, osim ljekovitog,
pripisuju i afrodizijačko svojstvo. Riječ je o gustom napitku koji se pravi od mljevene
gomolja kaćuna (cvijet sličan zumbulu) i pije se isključivo topao. Antički
Rimljani koristili su prizemne lukovice orhideja za pravljenje pića, koje su nazivali nizom
imena, posebno satir ion ipriapus . Kao što imena pokazuju, isto su smatrali da je to
snažni afrodizijak. Za salep je Paracelsus napisao: „evo korijena Satirovog“, nije li
formiran poput muških tajnih dijelova? To niko ne može poreći“. Prema tome, otkrivena
je magija koja je potvdila i otkrila da čovjeku može vratiti muškost i strast. Grčki liječnik
Dioskurid savjetovao je bračne parove da jedenjem gomolja mogu odrediti koje dijete žele
imati, pa je tako za mušku djecu preporučivao ocu konzumaciju većeg broja svježih
gomolja, a za žensku djecu ženi manju konzumaciju smežuranih starijih gomolja.
Smatralo se, ako se želi upoznati pravu ljubav, tada se daruje svježi gomolj kaćuna.
U Engleskoj je piće poznato pod nazivom saloop. Popularno je bilo i u 17. i 18. stoljeću u
Engleskoj, a njegova priprema je zahtijevala da se prašak doda u vodu dok se ne zgusne,
nakon čega bi se zasladio, a zatim aromatizirao vodom cvijeta narandže ili ruzamarina.
Kao zamjena za originalne turske varijante korijena, u 18. stoljeću. upotrebljavana je
britanska orhideja, poznata kao "dogstones" („pasje kamenje“).  Mnoge instant smjese
sahlaba napravljene su s umjetnom aromom. Salep se također konzumira u Grčkoj, a
najčešće se prodaje na ulicama kao topli napitak tokom hladnih mjeseci u godini. Izuzetno
je popularan u mnogim dijelovima Bliskog Istoka, posebno na Levantu. Tokom zimskog
perioda, porodice u Turskoj piju vruću verziju. Procjenjuje se da se svake godine u
Turskoj godišnje sakuplja oko 30 tona gomolja od 38 vrsta, a da bi se napravio kilogram
brašna potrebno je od 1.000 do 4.000 gomolja. Uz sve veću prorijeđenost nekih vrsta i
lokalno izumiranje, trgovci beru divlje orhideje u Iranu. Abdolbaset Ghorbani
sa Univerziteta u Uppsali procjenjuje da je 2013. na sjeveru Irana prikupljeno između 7 i
11 miliona orhideja od devetnaest vrsta i podvrsta; s tim da se većina izvozi u Tursku. U
Izraelu, "sahlab" je vruće zimsko piće na bazi mlijeka s konzistencijom pudinga, ponekad
začinjeno orasima i cimetom. . U Bosni i Hercegovini, uobičajeni začin salepu je cimet.

Orchis morio- Salep:

1. Kraljevstvo: Plantae
2. Clade: Tracheophytes
3. Clade: Angiosperms
4. Clade: Monocots
5. Red: Asparagales
6. Porodica: Orhidaceae
7. Podporodica: Orchidoideae
8. Rod: Anacamptis
 9. Vrsta: A. Morio L., Orchis morio L. – obični kaćun (i druge vrste kaćuna)

Ljekarnički naziv: gomolj kaćuna – Salep tuber

Opis biljke:
Kaćun ili Salep je višegodišnja zeljasta biljka, s uspravnom stabljikom visine do 35 cm,
Listovi su sabljasti i sočni. Cvjetići su bijeli ili ružičasti skupljeni u klas. Cvjetovi su
dvospolni, a sastoje se od 6 latica (koje mogu biti vrlo različitih oblika a svojim se oblikom i
bojom posebno ističe "medna usna" na doljnjem dijelu cvijeta), 2 prašnika te jednog tučka.
Plod je tobolac s velikim brojem vrlo vrlo sitnih sjemenki. Kako su orhideje u klasifikaciji
razvojno vrlo mlade tako se vrlo često događa da se međusobno križaju te nastaju hibridi koje
je teško determinirati. Iz tog razloga još se vrlo često nalaze nove vrste te vrste koje imaju
izražena svojstva svojih različitih roditeljskih biljaka. Ima dva gomolja. Kaćun u maju svake
godine kiti livade i pašnjake svojim čudesno lijepim cvjetovima. I ne zaboravimo da je većina
orhideje zakonom zaštićeno i ne smije se brati i uništavati, a većina njih nalazi se i u "crvenoj
knjizi zaštićenih i ugroženih vrsta" Kaćun spada u obitelj orhideja. Podzemni su gomolji
različiti i pod svakom biljkom ima dva: jedan svjež i krijepak, drugi smežuran i istrošen.
Stanište: Raste na vlažnim i suhim mjestima, u planinama, kraj potoka i na vodoplavnim
livadama i na svim nadmorskim visinama (od 100-tinjak do nešto preko 1000m).

NAPOMENA: Prilikom vađenja gomolja voditi računa o tome da se kaćun ne pomiješa sa

mrazovcem. Oba cvijeta i njihovi gomolji vrlo su slični, ali je mrazovac otrovna biljka čija
upotreba može dovesti do vrlo ozbiljnih zdravstvenih poteškoća.

Ljekoviti sastav:
Najznačajnije su ljekovite tvari sluzi. Gomolji kaćuna sadrže do 50 % sluzi, a osim toga još
brojne rezervne hranjive tvari (bjelančevine, šećeri, nešto masti, različite mineralne tvari).
Sluzi se nalaze u sluznim ćelijama i kanalima gdje se deponuju. Sluzi se dijele na 3 grupe i
ne otapaju se u alkoholu a bubre u vodi:

a) Proste mogu biti celulozne ili pentozne,

b) Složene celulozno-pentozne
c) Neodređenog sastava

Djelovanje i upotreba:
Znanstvenici ljekovita uporabu preporučuje kod težih bolesti kao što su rak pluća i želuca.
Stari zapisi bilježe uporabu gomolja kaćuna za liječenje: gastritisa kod alkoholičara, visoke
temperature, proljeva, za jačanje sperme, odnosno plodnosti kod muškaraca te kao napitak od
praška gomolja za jačanje cijelog organizma.

Kaćun se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep. Kaćun u obliku čaja ublažuje
izbacivanje katara, liječi kašalj, proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe,
sluzokožu, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i probavljiva hrana. Naročito kao
lijek mnogo vrijedi za djecu i starce. Salep oštećenu sluzokožu probavnog trakta oblaže
zaštitnim slojem koji spriječava daljnja oštećenja i omogućava oštećenim mjestima da se
oporave. I ne samo da omogućava nego i učestvuje u zacjeljivanju sluzokože, jačanju
sluzokože, funkcionalnoj djelatnosti sluzokože probavnog trakta. Čir na želucu ulcerozni
kolitis, ali i sve smetnje probavnog trakta od nervoze do želučanog gastritisa, od proljeva do
zatvora, od gastritisa, upalnih procesa do trovanja salep je vrlo voljan sanirati. Početni stadiji
ulceroznog kolitisa bi se vjerovatno tu i završili redovnom upotrebom salepa, a oni odmakli
stadiji bi mogli dočekati i olakšanje. Preporučuje se rekonvalescentima, osobama koje su
preležala tešku bolest ili bile podvrgnuti operaciji. U literaturi se preporučuje njegovo
afrodizijačko svojstvo (izaziva požudu), bolesti kože (čireva, strija itd.), bolesti limfe
(naročito za limfne čvorove vrata), za jačanje i povećanja bijelih krvnih zrnca, za smanjenje
sistoličkog krvnog tlaka kod hipertenzije, jačanje probavnog sustava, i to naročito želuca, za
jačanje imuniteta, za jačanje vida, kao antitrombocitno (sprečava stvaranje tromba)
djelovanje, za smanjenje masnoća u krvi. Zapad je sve zainteresiraniji za ovaj podanak. Što je
nervozniji način života, to je salep potrebniji. Istina je da ga sve manje ima jer ga nije lako
uzgajati, a mnogi pokušaji uzgajanja su i propali.

NUSPOJAVE: Sluzi iz gomolja kaćuna neškodljive su. Isto je tako bezopasno uzimanje

svježih gomolja, ali ne smijemo uzimati nadzemne dijelove, jer mogu uzrokovati različite
želučane smetnje.

Recept za napitak koji grije srce-Salep:

Salep je fini, topli, slatki napitak idealan za hladne zimske dane, napitak kojeg su nama
donijeli Turci, a proširio se po Bliskom istoku pa sve do Engleske i Njemačke. Kod nas se
salep priprema od osušenog, samljevenog i prerađenog gomolja Običnog kaćuna (Orchis
morio).  Sve do sredine dvadesetog stoljeća ovaj napitak je bio jako popularan u Sarajevu. Na
ulicama su ga prodavale salbdžije koji su nosili prepoznatljive posude za salep. Svi su pili iz
istih čaša, a one su se prale, na licu mjesta, toplom vodom koju su salbdžije takođe nosile sa
sobom. Često su riječima „Vruć salep srce grije, blago onom ko popije“, salbdžije na ulicama
reklamirale ovaj napitak i tako privlačili kupce. Kasnije su, razvojem slastičarnica u glavnom
gradu Bosne i Hercegovine i ovi objekti počeli točiti salep, te je vremenom nestalo salbdžija
sa ulica. Salep je još moguće popiti u pojedinim sarajevskim slastičarnicama. 

Prah od kojeg se pravi ovaj napitak može se kupiti i u Badem butiku u Sarajevu , ali ako vam
je draže, možete i da ga napravite. Pripema salepa, od livade do čaše, teče ovako: Gomolji se
vade, peru od zemlje, očiste od opni i kratko prokuhaju, najbolje u surutki. Zatim se suše prvo
na zraku, potom u sušnici, dok ne postanu skoro kristalno prozirne, potom se satru u prah,
prosiju i čuvaju u suhim prostorima.
Sastojci za napitak:

a) 1 l vode (ili mlijeka)

b) 1 kašika salepa u prahu (Salep Tuber)
c) šećer, cimet ili đumbir
Kašiku salepa u prahu pomiješati sa čašom mlake vode da ne bude grudvica (Mlijeko, salep i
šećer zagrijte u posudi na laganoj vatri i kada zakuha miješajte oko 2-3 minute dok se ne
počne zgušnjavati.) . Kad voda u šerpi uzavri, dodati šećer, prokuhati kratko vrijeme, pa
dodati umućeni salep. Kuhati na umjerenoj temperaturi dok se ne dobije gušća, pomalo
sluzava tečnost. Paziti da ne iskipi! Sipa se u staklene čaše, pa se po površini pospe prah
đumbira ili cimeta.

Salepova sluz: u 10 g salepa u prahu dodati 10 ml 70-postotnog alkohola, promiješati i od

prethodno pripremljene 1/2 l kipuče vode dodati 50 ml. Dobro promiješati i polako dosipavati
ostatak vode. Ostaviti da se ohladi uz stalno meijšanje dok se ne zgusne. Radi poboljšanja
okusa može se pomiješati sa voćnim sokom.

Čokolada sa salepom: rastopiti 100 g čokolade sa žlicom margarina i u rastopljenu smjesu

dodati 50 g salepa u prahu,dobro promiješati. Konzumirati kad se ohladi i stvrdne.

Mliječni napitak sa salepom: prokuhati 300 ml mlijeka i dodati 50 g salepa u prahu. Kuhati
na tihoj vatri dok se smjesa ne zgusne poput pudinga. Zasladiti vanilin-šećerom i posuti
cimetom. Piti vruće.