Kopriva - Urtica dioica

Kad kopriva ne bi arila, ve je odavna ne bi bilo. Drugim rijeima, svu bismo ju ve pojeli. A ba u proljee, kad nam je organi am oslabljen od imske pre!rane u kojoj nam manjka vitamina i minerala, kad nas poinje loviti proljetni umor, koji je apravo upravo nedostatak vitamina i minerala, lijek i rjeenje a to nam je na do!vat ruke " kopriva#

Kopriva je najbolja a branje od oujka do svibnja, kad je mlada i sona, a beru se samo vr!ovi mladi! biljaka koprive, do $% cm. &i vr!ovi sadre jako puno ' vitamina, elje a i ostali! minerala. (aravno, radi mravlje kiseline koju sadre dlaice na stabljiki i liu, berba koprive je preporuljiva s rukavicama, i to ne onim tankim

platnenim " i preko nji! e vas ariti. Upravo radi te kiseline, koprivu se treba uvijek proku!ati prije upotrebe. Ako se pokosi, kopriva opet tjera svjee i boje, pa je dakle u takvim uvjetima dobra a branje cijele godine. )itno je dakle da su to mladi i soni i boji, prije cvatnje i prije nego ode u sjeme.

Kamilica - *atricaria c!amomilla +.

KA*,+,'A " smiruje i njeguje -redivna, prekrasna, njena, a opet snana " kamilica je biljka koju naju i koriste svi. od male djeice koju aboli trbu! do stari!, mudri! staraca koji od nesanice prebiru nou po svome ivotu. &o je jedna od oni! biljaka o kojoj se na prvu pomisao nema ta puno a rei, a aprvo se o njoj moe napisati cijela knjiga.

Kamilica je prva biljka na koju trebate pomisliti kad se spomene rije utje!a, ona e vas akriliti svojom majinskom energijom. Ako ste u tu i, boli, ljutnji, preosjetljivi ili ra draljivi, dopustite joj da vas njeno i sa puno ra umijevanja primi u svoje majinsko krilo. /apamtite 0

blag i njean aj od kamilice e smiriti nadraen eludac ali jak aj e vas natjerat da sve i bacite van. Dakle mudro sa do ama# Kamilica se nikad ne smije ku!ati ve samo popariti 1 preliti vrelom vodom i pustiti da odstoji2. Kod branja bilo koje biljke je vano potovati biljku i pokuati ju to manje otetiti, nikako ne upati sa korjenom### &ako3er bi bilo ra umno kad beremo cvijet imati na umu da trebamo ostaviti bar $45 cvijeta neobrano jer e se tako biljke koje se ra mnoavaju sjemenom moi dalje ra moavati a mi emo i sljedei! godina moi uivati u poklonjenom bogatstvu koje nam prua priroda.

Biljka Limun - lat.Citrus medica Je iz porodica : Rutaceae. A farmakoloki naziv: Citri pricarpium, aet eroleum Limun je jako ljekovita i za!inska "iljka. Koja se je veini ljudi poznata i svatko je imao priliku susresti se sa njom. Iako veina ljudi je vidjela uivo samo plod od limuna, ali ne i cijelu biljku. Limun je zimzeleno drvo visine do #$ metar, listovi su duguljasti i koasti. Cvjetovi su obino pojedinani, bijele boje a s vanjske strane ruiasti. Nalazite mu je u Kini, Iranu i Istonoj Indiji uspijeva u svim tropskim krajevima cijele !emlje. " primorskim krajevima uzgaja se plantano.

Limun sadr%i velike koli!ine vitamina C, a u kori su mnoge upljine pune eterinog ulja ugodna mirisa i gorkog okusa, ima sluzi, pektina i neki# #eterozida, kalcijem oksalata, a u ulju oko $%& terpena, naroito limonena, pa seskviterpena, oko '& citrala i oko (& geranil)acetata, eera, limunove i jabune kiseline, kalija i *os*ora. +eru se zreli plodovi, kora ) bez unutranjeg bijelog, bezvrijednog dijela, cvjetovi i lie. Limunov plod koji je sazrio na suncu salicilnom kiselinom unitava eer u krvi, tetne kiseline i bakterije. ,ijei od pre#lade i pluni# bolesti, isti krv od mokrane kiseline, isti lijezde, rastvara kamence, zaustavlja krvarenje, lijei razne upale, umiruje i pomla-uje, a tako-er suzbija malariju i reumatine tegobe.

&ok od #-' limuna dnevno poslije jela ili prije jela lije!i bolesti jetre i reumu. .ijeanjem soka od ( limuna s toliko soli koliko stane me-u / prsta, sve dok ne postane mlijena masa, naroito u proljee 0 pospjeuje jae izluivanje i djeluje protiv debljine i sluzavosti probavni# organa, te potie rad srca i jetre. ,imun treba uzimati cijelu godinu umjesto octa, poto *os*or oivljava ivce, kalij srce i lijei bubrege, dok kalcij neutralizira oksalnu kiselinu. 1oto je bogat vitaminima, #ranu ini probavljivom i djeluje osvjeavajue. (od )rlo"olje otopiti malo soli u liici limunovog soka i popiti. 1omae i ovaj recept 2 iscijediti limun i razblaiti ga aom vrele vode. 3ri puta dnevno po ' minute ispirati grlo. !a grlo je dobra i liica eera u koju se kapne malo ulja od kantariona 4 ili lavande ili u krajnjem sluaju 0 obino 0 jestivo5, te nekoliko kapi soka od limuna.

*a cirkulaciju krvi2 u pola litre alko#ola mijeati (66 grama morske soli i 76 grama kam*ora, sok od / limuna, dodati ( litru destilirane vode i to vrue, te tom tekuinom izmasirati kou nakon tuiranja. *a lije!enje pje)a na licu2 / dijela limunovog soka i ( dio ruma pomijeati, nanijeti na lice i pustiti da se na licu osui. 3oplom vodom isprati. ,imun se koristi za gaenje e-i, a kao lijek odlino djeluje u obliku zasla-ene limunade naroito kod glavobolje 0 migrene, avitaminoze, dok se iz kore dobiva mirisno eterino ulje koje se koristi u kozmetici.

*a zatezanje ko%e2 maska od bjelanca i limuna 0 ulupati snijeg od bjelanca i dodati mu nekoliko kapi limuna. .asu kistom nanesti na lice i pustiti da djeluje, nakon (7 minuta oprati mlakom vodom. 1un protiv gripe2 pomijeati 8 l mlijeka i vode, (9: l bijelog vina, (9: kg eera i est lica soka od limuna. "ku#ati dok se eer ne rastopi i koristiti to toplije.

&vje%i vanjski dio ulazi u sastav 3inctura ;urantii, 3inctura ;urantii composita, <irupus ;urantii, zatim 3inctura C#inae composita, 3inctura amara i razni# oblika za izradu likera. Koristi se i kao sedativ i antispazmolitik, u obliku in*uza. ,imun je odlian korigens ukusa i mirisa, nekodljivi gorak aromatik i gorak tonik. ,imunada je tekue nakiselo ljekovito pie, a prvenstveno se izra-uje sa sokom od limuna ili nekog drugog kiselog voa. ,imunada potie probavu ili kao topli aj za bolesnike.

printaj

Zlatnica - Solidago virgaaurea

Ljekarniki naziv : Herba solidaginis virga-aureae i ostali nazivi: ELEBI-GRANA, tapi!a, navadna zlatna rozga" Nalazite: Raste u su#i$ i svijetli$ u$a$a, na u$s!i$ %istina$a i viso!i$ stijena$a planina" Rasprostranjena je gotovo u &ijeloj Europi" ' vrtovi$a i par!ovi$a postoje !ultivirane egzoti%ne vrste roda (olidago" Zlatnica je ljekovita biljka koja je trajna, zeljasta , do )* &$ viso!a trajni&a, uspravne i tan!e stablji!e, na gornje$ dijelu ja!o razgranata" Listovi su duguljasto ovalni i dlakavi, donji s petelj!o$ i na rubu pilasti, a gornji bez petelj!i, sjede na stablji&i" Listovi su na nali%ju svjetlozeleni" (itni, zlatno+uti &vjetovi %ine na vr#u stablji!e glavi%aste &vatove, sli%no $etli&i"

Cvate od srpnja do listopada" Lijepo $iri e" ,orijen je debeo i +bunasto razgranat" BE E SE: &vijet s gran%i&o$ pot!raj ljeta" ! "! E#$ % ! "#&EN$ " '&EL()$N&E: Lije%i od proljeva, te !og $o!renja, bolesti bubrega" Naro%ito je e-i!asna !od upale bubrega . Nep#ritis . i upale izlaza iz $o!ra/nog $je#ura s ja!i$ bolovi$a !od $o!renja, talogo$ u $o!ra/i, i %esti$ $o!renje$" Hladan %aj istjeruje plinove, a vru/i %aj izaziva znojenje" (lu+i !ao !origens drugi$ lije!ovi$a lo eg o!usa, a budu/i da ste+e, lije%i i od proljeva sa sluzi" .Enteritis $u&o$e$brana&ea . i !atara debelog &rijeva" .0olitis . sa sluzi, s bolovi$a i %esti$ tjeranje$ na ispra+njavanje .tenez$i$a ." *aj od zlatnice je izvrsno sredstvo !ad s $etaboliz$o$ vode ne to nije u redu" 1rvenstveno !ada su u pitanju bubrezi" E!stra!ti zlatni&e dobiju se u lje!arna$a pod razni$ i$eni$a i u razli%iti$ !o$bina&ija$a" 2a$jena joj je %aj od ip!a" +ad djeci izbiju zubi ili !ad obole od #ripav&a, dobivaju %esto proljev" ' to$ slu%aju !oristi %aj od 3** g &vjetne grane, poparene litro$ !ipu/e vode" 1o to odstoji po!lopljen &ijelu no/, o&ijedi se i pije u$jesto vode to!o$ dana" 2asla4uje se $edo$"

Slijede,i nain pripre-e aja je da se bilj!a !u#a u vodi 3* $inuta, ostavi po!lopljeno 35 sati, pro&ijedi se pritis!anje$ na &jedilo i $alo zasladi $edo$" 1ije se do 5** g na dan" (tariji $ogu piti odvar od 6* g bilj!e na 3** g vode, i to po 5-6 ali&e na dan, ili po 5 !avene +li%i&e al!o#olature na dan, osobito !od ast$e na bazi ure$ije, u slu%aju gu enja, !ad je !rv puna otrova vlastitog organiz$a" 7 zbog bolesti bubrega 8"

2a lije%enje bolesni# bubrega najbolja je $je avina od 9* g li /a breze . Betula alba . i po 5* g zlatni&e i bosilj!a .:&;$u$ basili&u$ ." <ri veli!e +li&e $je avine popare se s 3.5 l !ipu/e vode, pa se to ostavi po!lopljeno da stoji 6 sata" 2ati$ se pro&ijedi, i pije 6 puta dnevno po ali&u prije jela" 'obro je i =* g !orijena ste+e .1otentilla tor$entilla. !u#ati > sata, na !raju tridesete $inute dodati =* g zlatni&e i jo = $inuta !u#ati, ostaviti po!lopljeno 3= $inuta, pro&ijediti i piti triput na dan po 3 ali&u" !ri teko- -okrenju i ure-iji po$a+e $je avina od po 5* g zlatni&e, !orijena selena . Levisti&u$ o--i&inale., sapunja%e .(aponaria o--" . i brezova li /a : = veli!i# +li&a $je avine treba !ipiti 3* $inuta u 3 litri vode, ostavi se po!lopljeno pre!o no/i, a drugi dan se pije u$jesto vode, ?o+e se zasladiti sa$o 3 !aveno$ +li%i&o$ sirupa od ribizla ili !iseli# vi anja" adi lijeenja od reu-e i upale zglobova uz$e se po 5* g zlatni&e, li /a breze, izopa .H;soppus o--" ., trava-ive .<eu&riu$ $ontanu$. i paprenog lis&a .1ol;gonu$ #;dropiper., pa se = veli!i# +li&a te $je avine drugi dan piju u$jesto vode" Rane se ispiru i obla+u odvaro$ od po 5= g zlatni&e, petrov&a .Agri$onia eupatoria.,!adulje, ruso$a%e .0apsella bursa pastoris. i tzv" z$ijs!e trave .(anguisorba $inor. a pro!u#ano 3= $inuta u 3 litri vode pije se po to odstoji @ sati" I"? zatvori prozor

printaj

(bina Borovnica . )accinu- -/rtillus L

(bina borovnica: je listopadni do =o &$ viso! gr$i/, gusti#, tan!i# o tro uglasti# gran%i&a !oje su ta$o A a$o savijene" ,ora je zelena i tan!a, gola i sjajna" ,orijenov sustav je dobro razvijen, povr ins!i je, iz !orijena razvija duge i tan!e podze$ne izdan!e" 1upovi su naiz$jeni%ni, do 6 &$ dugi, sa dvije blijedozelene sjajne ljus!e" Listovi su o!ruglasti, jajasti, na vr#u za iljeni, pri osnovi zao!ru+eni ili plit!o sr&asti, goli, na rubu -ino pilasto nazubljeni, na vrlo !rat!i$ petelj!a$a Cvjetovi su pojedinani, na !rat!i$ petelj!a$a, vise/i, B do 9 $$ dugi, zelen!asto bijeli, ili &rven!asto na#u!ani" a !a je petodijelna, rje4e %etverodijelna, 1ra ni!a i$a @ ili 3* !oji su !ra/i od tu%!a" Slatkasto kiselkasti plodovi i$aju $nogostranu pri$jenuC jedu se svje+i, od nji# se spravljaju !valitetni so!ovi i sirupi, !o$poti i d+e$ovi" I$aju pri$jenu u narodnoj i o-i&ijelnoj $edi&ini" 1lodove rado jedu pti&e i ta!o pridonose razno enju sje$ena" 1lod je o!rugla, plavo&rna i so%na $nogo&vjetna boba" 2ri u DII ili DIII $jese&u"

Sje-e je polu-jeseasto, s$e4e, o!o 3,5 $$ dugo" Biologija je ista !o i !od brusni&e" Raz$no+ava se isti : sje$eno$ i vegetativno" Raz$no+ava se i iri vrlo razvijeni$ i dugi$ podze$ni$ dijelovi$a, zato i $o+e gusto obrasti ve/e povr ine" $Z#N(0$)$N&E : sje$eno$ i vegetativno" S1$N"21E: u na i$ !rajevi$a brusni&a se naj%e /e nalazi u s$re!ovi$ u$a$a, bjeloborovi$ u$a$a, a %esto zajedno s obi%no$ borovni&o$" esto se susre/e na visina$a i pre!o 5"*** $" L&E+()"1$ S)(&S1)$ " '&EL()$N&E : Eroga dolazi pod nazivo$ ?;rtilli -ru&tus F plod borovni&e" Li /e borovni&e s uspje#o$ po$a+e u lije%enju proljeva, !atara +elu&a, gr%eva, !a lja, pa i e/erne bolesti" Is&jeda! iz lista narod upotrebljava za ispiranje usta !od upale sluzni&e" 2a lije! se !oristi list, svje+a i su#a bobi&a, so! od zreli# bobi&a, e!stra!t i vino" S-atra se odlini- prirodni- diuretiko-, bez gutanja tableta !alija $ogu ga piti i osobe s bolesni$ $o!ra/ni$ organi$a i reu$ati%ari" ?nogo vita$ina 0 i$aju uop/e sve vrste s bobi&a$a, a osi$ brusni&e sve bobi&e i$aju vi a! baza, da!le nisu !isele" 3lavni ljekoviti sastojci su tanini, anto&ijan, -lavonoidi" ECE!1" B( ()N"C$: )"N( (' B( ()N"C$ : 1otrebno je 5,= litre plodova borovni&e, 3,= !g e/era, 3* gra$a !vas&a i = litara vode" 1lodove borovni&e staviti u plasti%no vjedro, zgnje%iti i# drveno$ !u#a%o$, i zaliti sa 6 litre vrele vode" Djedro po!riti !o$ado$ %iste t!anine7od pa$u!a 8 i ostaviti stajati 3B dana" ,ad to vrije$e pro4e, pro&ijediti $o t, iz raz$e! ali# plodova istisnuti to vi e so!a" 1reostale 5 litre vode za!u#ati, u nji$a rastopiti e/er pa po$ije ati s $o to$" :staviti da se o#ladi" ' $la!u te!u/inu u$ije ati a!tivirani !vasa& i posudu ostaviti nepo!rivenu na toplo$ $jestu !a!o bi se izazvalo blago vrenje" Na!on tri dana $o t pa+ljivo preto%iti u sta!lenu posudu za vrenje i na$jestiti %ep s vrelno$ &ijevi" Na te$peraturi o!o 5* G 0 vrenje /e trajati B A tjedana" 1oto$ vino valja od-iltrirati, uliti u sta!lene bo&e i dobro za%epiti" :d$a# je spre$no za uporabu Borovnica je dobar vazodilatator% iri !rvne sudove i sni+ava !rvni tla!" Anto&ijanidi !oje sadr+e borovni&a i brusni&a spre%avaju nastana! !rvni# ugru a!a !oji izazivaju sr%ani udar" !rotiv proljeva: po 5= gra$a lista i plodova borovni&e, sje$enja dunje i $etvi&e, sve po$ije ati i uzeti 6 +li&e ove s$jese, preliti s pola litre !lju%ale vode i ostaviti po!lopljeno

dva sata, pro&ijediti i piti u$jesto vode" !rotiv crijevnog katara : ujutro, prije jela sa+va!ati +li%i&u plodova borovni&e, a isto u%initi i uve%er prije spavanja" Lije%enje traje 6-) dana" !rotiv glista potrebno je tri dana uzastop&e jesti svje+e plodove borovni&e" !rotiv 2E4E NE B(LES1" : uzeti po +li&u lista i plodova borovni&e i $a#una od gra#a, po$ije ati i preliti #ladno$ vodo$" :staviti 35 sati , zati$ zagrijati do vrenja i !u#ati jo = $inuta" :staviti da se sa$o o#ladi, o&ijediti i pola sata prije obro!a popiti po %a u napit!a" <a!o4er postoji re&ept po !oje$ se uzi$a po 5* gra$a lista borovni&e, duda 7?orus nigra8, i dobri%i&e 7Gle&#o$a #edera&ea8, te B* gra$a bijeli# $a#una gra#a" :stalo !ao gore navedeno za lije%enje e/erne bolesti" 2a pobolj anje vida piti so! i jesti !o$pot od zreli# , su eni# borovni&a" !rotiv uljeva . 5e-oroida: zagrijati litru so!a od borovni&e da pred !lju%anje, zna%i ne s$ije provrijeti, ostaviti po!lopljeno dva sata i piti po 3oo gra$a prije sva!og obro!a, a jedan dio !oristiti !ao !listir, za pranje i stavljanje obloga na %$ar" !rotiv oboljenja jetre i 6ui jesti zrele borovni&e onoli!o !oli!o se $o+e pojesti sva!og dana u to!u nji#ove sezone" 1oslije sezone jesti prera4evine od plodova - so!, +ele, $ar$elada" !rotiv angine prije i poslije jela grgljati $je avinu od 3oo gra$a so!a borovni&e i dvije +li&e li$unovog so!a" !rotiv ve,ine 6eluani5 bolesti ujutro, nata te i pred spavanje uzeti po +li&u sirupa od borovni&e" (irup : !ilogra$ plodova borovni&e !u#ati u litri vode 3= A 5* $inuta , o&ijediti i dodati so!u istu !oli%inu e/era 7 o$jer 3:38, te u!u#ati sirup" zatvori prozor

printaj

Brljan - 7edera 5eli8 L9

BRHLIAN 7Hedera #eliJ L"8 - Aralia&eae Br ljana i$a jo i -ar$a!opejs!i naziv KLolia HederaeM a narod ga jo zna zvati: br tan, br ti!a, br lji!a, Brljan ili 7edera je dobilo i-e: 7gr%!i #edra F podloga, tlo8 jer je bilj!a pri%vr /ena za podlogu" Erugi navode da je od !elts!og N #edea N F u+e, na !oje br ljanovo stablo done!le li%iC #eliJ F zavojit, spiralan" Biljka Brljan je trajnica i otrovna drvenasta penjaica s adventivni$ !orijenje$, !oje $u slu+i za pri%vr /enje uz podlogu 7stabla, zidovi, stijene i dr"8 a !oje se razvija povr ins!i, i dvije vrste !o+nati#, naiz$jeni%ni# zi$zeleni# listova: petoprstasti listovi su na stablji&i bez &vijetova, a ovalno u iljeni su na stablji&i s &vjetovi$a" Listovi su na licu ta-nozeleni, sjajni, na nali%ju +utozeleni, do! su $ladi obrasli su dla%i&a$a" 1enju/i se uz stabla dosegne visinu i do 6* $etara" ,ora je pepeljastosiva" &avlja se na vla6ni- i 5u-usni- ze-ljiti-a, ali dobro podnosi i !a$enita i vapnenasta tla, voli vla+an zra!" +ao izvanredno dekorativna biljka $nogo se !oristi u vrtlarstvu za ozeljenjivanje zidova, goli# stijena, na groblji$a" 1ostoje $nogobrojni #orti!ulturni obli&i" Cvjeta od poetka rujna do po%et!a studenoga" Ou/!asto zelen!asti &vat, tita&, razvija tije!o$ zi$e pepeljasto$odre bobi&e veli%ine gra !a, ispo%et!a zelene, u zrelo$ stanju $odro&rne , na povr ini glat!eC sazrijevaju u prolje/e, o!us i$ je neugodan, gora!, te djeluje !ao purgativno sredstvoC pti&e ga rado jedu te na taj na%in pridonose njegovo$ raz$no+avanju" ' jedno$ plodu nalazi se 6 - = sje$en!i" Br ljan podnosi ja!u zasjenu, ali i puno sun%evo svijetlo" Brljan -o6e do6ivjeti starost i po ne!oli!o stotina godina - i$a vrlo spori prirast" az-no6ava se vrlo lako sje$eno$ i vegetativno rezni&a$a i polo+eni&a$a" Ljekovita svojstva brljana: ' !olovozu i rujnu s $ladi# gran%i&a s!upljaju se svje+i listovi i su e" ?oraju zadr+ati prirodnu boju" Br ljan sadr+i otrovne lje!ovite tvari !oje djeluju protiv virusa - 7 oblozi od %aja ili $asti u!lanjaju bradavi&e 8, ba!terija - 7 u!lanja bijelo pranje8 i gljivi&a - 7 oblozi od br ljanovog

%aja ili $asti s br ljano$ u!lanjaju gljivi&e na !o+i i sluzni&i"8 Bobi&e br ljana su najotrovnije, jer sadr+e najvi e saponina" S veliki- se oprezo- aj od lista brljana $o+e upotrijebiti za reu$ats!e i +u%ne tegobe, za %i /enje !o+e, %i /enje !rvni# +ila !od ateros!leroze, !od upale +elu&a i &rijeva, te za regula&iju &i!lusa $jese%ni&e, te !od !a lja, bron#itisa i ast$e" $ko se svake veeri kosa ispire aje- od lista br ljana, u!loniti /e se pr#ut, a pijenje$ /e se o%istiti tijelo od trovanja pesti&idi$a i tetna radioa!tivna zra%enja" !(SEBN$ N$!(#EN$: N"&E ! E!( :*L&")( :ZE1" )"2E (' ')"&E 0L"CE :S"1N&EN$ L"S1$ B 2L&$N$ N$ L"1 : )('E N" )"2E (' ; L"S1$ B 2L&$N$ : *$&N"# #&E2$)"N$#$9

Bobi&e br ljana ne ostavljajte na do#vat $ale dje&e i ne$ojte i# !oristiti za pripravljanje %aja" +: $ NE S#"&E 1 $&$1" )"2E (' ;< '$N$" = (snovna receptura za aj od brljanovog lista: etiri br ljanova svje+a lista ili do dvije +li&e usitnjenoga su#og lista staviti u jednu litru #ladne vode, za!u#ati, od$a# pro&ijediti, i piti ne!oli!o puta tije!o$ dana po jedan de&ilitar %aja, zasla4enog $edo$" = *$& Z$ E:#$1S+E 1E3(BE :

za pripravu %ajne $je avine uzi$a se po 3.= lista br ljana, lista i &vijeta go$oljaste suru%i&e, vr !ova zlatni&e, vr !ova ivanjs!og &vije/a i !orijena jagla&a" 7 Loliu$ Hedera&eae, Lilipendula vulgaris, (olidago virgaaurea, Galiu$ veru$, 1ri$ula vulgaris8" <ri +li&e %ajne $je avine preliti litro$ vrele vode, ostaviti po!lopljeno 3* $inuta, pro&ijediti i piti po 3,= dl nezasla4eno, pola sata prije jela i iz$e4u obro!a, pet do seda$ puta dnevno, na!on 3B dana pauza od 9 dana" = +: $ Z$ CEL:L"1 : 'zeti po =* $l" tin!ture lista br ljana, ulja &vijetova nevena i ulja !orijena %i%!a na jednu litru otopljene neslane svinjs!e $asti ili $asla&a" ?ije ati i zagrijati na o!o 9* o 0 te dodati =* $l otopljenog p%elinjeg vos!a, razliti u posudi&e i dobro zatvoriti" (va!u ve%er petnaesta! $inuta utrljavati $ast u !o+u gdje se pojavio &elulit" aj za poja%ani $etaboliza$ i izlu%ivanje, !oji se !oristi uz ovaj tret$an, pripravlja se na slijede/i na%in : u jedna!i$ dijelovi$a se uz$u vr !ovi plu/nja!a, vr !ovi oputine, vr !ovi !onoplju e -7 Eupatoriu$ &annabinu$ 8, vr !ovi zlatni&e i !orijen jagla&aC tri +li&e %ajne $je avine preliti litro$ vrele vode, ostaviti po!lopljeno dvadeset $inuta, pro&ijediti i piti $la!i nezasla4eni %aj, po 3,= dl sva!a tri sata" ,ura traje 5@ dana" Na!on toga se napravi pre!id od 3B dana"

= :+L$N&$N&E +: &E3 (+$ : Eobro usitnjena %etiri svje+a lista br ljana staviti sva!u ve%er na !urje o!o, o$otati gazo$, ostaviti na to$e $jestu naj$anje 3 sat" Na!on 9 - 3* dana $o/i /ete u!loniti !urje o!o na prsti$a" = *$& Z$ $S1#: " B (N7"1"S : za %ajnu $je avinu potrebna je po 3.= lista br ljana, vr !ovi plu/nja!a, &vijeta jagla&a, vr !ova $arulje 7 0ala$int#a o--i&inalis8,te lista i &vijeta &rnoga sljeza" etiri +li&e %ajne $je avine preliti litro$ vrele vode, ostaviti po!lopljeno dvadeseta!

$inuta, pro&ijediti i piti po 3,= dl zasla4eno $edo$ od !estena, = - 9 puta dnevno" P 1RDA 1:?:Q ,:E 'B:EA IN(E,<A: Eogodi li se da nas ubode osa ili p%ela, treba brzo izvu/i +ala&, a bol /e$o ubla+iti tin!turo$ br ljana, ili a!o je ne$a$o, svje+i$ so!o$ od zgnje%eni# listova br ljana" 1ripre$a te!u/ine !oja /e ola! ati bol je vrlo jednostavna : nabere$o lista i !ore br ljana, sa$elje$o u stroju za $eso i tu s$jesu $o%i$o u al!o#olu 7 sat - dva 8" ,ad je s$jesa dovoljno rastvorena, istisne$o je !roz gazu i dobili s$o odli%no sredstvo za u!lanjanje boli !od uboda inse!ta" 'bodeno $jesto natrlja$o sa ne!oli!o !api te!u/ine i ola! anje se brzo osjeti" 'spje no djeluju i oblozi od slane vode !ojoj s$o dodali ne!oli!o !api ove te!u/ine" (ve to spre%ava oti&anje i zna!ove trovanja" +od nas se brljan -alo koristi% ali ga zato -nogo tra6e druge ze-lje% koji-a ak izvozi-o listove brljana9 N$!(#EN$ : list br ljana ve/ u $ali$ !oli%ina$a djeluje na sr&e i !rvne +ile . iri ili su+ava ., ovisno o ja!osti doze " ' $r!nut br ljanov so! lije%i od nosni# polipa" zatvori prozor

printaj

)inova loza - lat9 )itaceae

L$1"NS+" N$Z") : Ditis vini-era" !( ('"C$: Dita&eae N$ ('N$ "#EN$ : %o!ot, loza, trs, vinoloza, vins!i trsR" !()"&ES1 " N$S1$N$+ "#EN$: pored p eni&e, je%$a i $asline, vinova loza je jedna od najstariji# uzgajani# bilja!a, ste!la je i veli!o privredno zna%enje" Djerojatno joj je do$ovina o!o !aspijs!og $ora ili ju+na Europa, a jo prije )*** godina uzgajala se u Egiptu" Ri$s!i &ar ?ar!o Aurelije donio je ovu !orisnu bilj!u u Hrvats!u 7(rije$8, a ra irio ju je po &ijeloj 1anoniji" Europs!a vinova loza dijeli se u dvije podvrste : divlja loza 7ssp" silvestris8 i pito$a loza 7ssp" sativa8" $Z#N(0$)$N&E . S$'N&$% S&E1)$ >9 Dinogradarstvo je posebna grana privrede i zaista svat!o t!o se bavi uzgoje$ i prerado$ vinove loze najbolje zna sve o uzgoju vinove loze" !ao i sve vrste !oje su uzgajane, vinova

loza i$a $nogo vrsta a razli!uju se po nizu zna%aj!i: obli!u, veli%ini, boji bobi&aR"" (!"S : Dinova loza je penja%i&a u obli!u gr$a" Naraste u visinu =-3= $etara" S1$BL&"+$ : Razli!uju se duga%!i izdan&i to se razvijaju iz osnovni# $ladi&a, i !rat!i izdan&i !oji se razvijaju iz pazu#a listova" L"S1()" :Razli%iti# obli!a, ovisno o vrsti" ,rpasti su 76-= !rpa8, stoje na dugi$ petelj!a$a" Boja i$ je razli%ito zelena, ovisno o vrsti" C)"&E1 : &vate od lipnja do srpnja, &vatnja traje sa$o B-= dana" !L(' : Gro+4e dozrijeva od srpnja do listopada, ovisno o sorti i podneblju" !oristi se svje+i plod, su eni ili prera4eni u vo/ne so!ove ili al!o#ol" 1lodovi, odnosno bobe sa%injavaju grozd"

+E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$) : -uruli%na, gentizins!a !iselina, a!sorbins!u i &i$etnu !iselinu 7 u svje+e$ gro+4u8, !oji sastoj&i djeluju protiv upale, !u$arin, $ir&etin, !er&etin i !er&itin, resveratrol, supstan&a !oja djeluje protiv upale i najvi e je i$a u gro+4u" ' zreli$ boba$a i$a 53-6* posto e/era, pe!tina, !iselina, tanina, ne to bjelan%evina i o!o 9S posto vode" SL:0" Z$ L"&E*EN&E : artritisa, reu$atiz$a, gi#ta, ne!i# plu/ni# bolesti" (o! !oji istje%e iz svje+e obrezane vinove loze djeluje na u$irenje !rvarenja, ste+e i razrije4en s vodo$ !oristi se za obloge radi ja%anja o%iju" aj od &vjetova vinove loze !oristi se za oslabljene -un!&ije $ozga i !i%$ene $o+dine" 2a %i /enje !rvi uzi$a se gro+4e, a ta!o4er za reguliranje probave u!lanjanje $asni# naslTga iz tijela, za lije%enje upalni# pro&esa probavni# organa, te za u!lanjanje reu$ats!i# te !o/a i osipa" Dins!i o&at !oji se dobiva iz vina #ladi i ste+e, s$iruje proljev i !rvarenje" 1ovre$eno pranje &ijelog tijela $je avino$ vins!og o&ta i vode pospje uje &ir!ula&iju u t!ivu, %isti !o+u i otvara pore" +(N1 $"N'"+$C"&E : Dino ubija, znate da al!o#ol !odi, alU uz$ite $alo vina jer""" utje#e ne$a u vodiVVV ECE!1" : ' narodnoj se $edi&ini listovi !ao %aj od vinove loze !oriste protiv i za zaustavljanje proljeva i ja%e izlu%ivanje $o!ra/e" Gro+4e lije%i razne bolesti A sr%ane, +iv%ane, te probavni# organa" ?o t i rozine 7&vebe, gro+4i&e8 su sredstva za otvaranje a utje%u i na debljanje jer sadr+e $nogo e/era" Bijelo vino slu+i za izradu ne!i# lije!ova u !o$bina&iji s razli%iti$ trava$a"

Sok od gro6@a sadr6i la!oprobavljive uglji!o#idrate 7glu!oza i -ru!toza8, vins!u i jabu%nu !iselinu, !alij, !al&ij, +eljezo, $agnezij, $angan, vita$ine 0 i grupe B, blagotvorno djeluje na rad sr%ani# $i i/a, iz$jenu tvari, na ne!e bolesti bubrega, jetre i plu/a" (ve bobi%avo vo/e dobro djeluje na jetru" 1lu/ni i sr%ani bolesni&i, !ao i oni sa viso!i$ tla!o$ te !o /e i nepravilno disati budu li prije spavanja pili al!o#olna pi/a" ($anjenu /e !oli%inu !isi!a poslije toga i$ati i posve zdravi ljudi" Za lijeenje -odrica !oriste se sastoj&i dobiveni iz sje$en!i gro+4a" 1o$ije aju se sa$ljevene sje$en!e sa gro+4ani$ so!o$ i dobije se te!u/ina za nano enje na $odri&e u vidu $as!e ili obloga" )inova loza sadr6i $7$-e A supstan&e !oje po$a+u u!lanjanju $rtvi# stani&a !o+e s li&a" Bobi&e gro+4a se is&ijede u so!ovni!u i dobivenu s$jesu !oristiti !ao $as!u za li&e, na!on 3=-6* $inuta isprati"

Za prevenciju srani5 bolesti ne!i preporu%uju u$jereno pijenje vina, ali ta teza je jo uvije! dvojbena" <i spojevi !oji se nalaze u &rno$ vinu nalaze se i u svje+e$ &rno$ gro+4u", so!u od &rnog gro+4a i drugo$ vo/u i povr/u, u!lju%uju/i borovni&u te bijeli i &rveni lu!" treba upa$titi da vi e od dva pi/a &rnog vina dnevno vi e teti sr&u nego !oristi" Za lijeenje artritisa preporu%uju se gro+4i&e u$o%ene u gin" Gro+4i&e u$o%ene u gin u!lanjaju i bol uzro!ovan $igreno$, !ostobolju i artriti%ne bolove u zglobovi$a" Djerojatno gro+4i&e najvi e doprinose to$e, jer gro+4e bilo osu eno, bilo svje+e sadr+i $nogo !e$i!alija !oje s$anjuju bol, upalne pro&ese i artriti%ne tegobe" " Gro+4i&e sadr+e vi e ovi# sastoja!a V No, upitno je da li deseta! boba gro+4i&a i$a dovoljnu !oli%inu ti# sastoja!a ili se radi o pla&ebu, no oni !oji su probali !a+u da re&ept djeluje" ?o+da se radi o pla&ebu, ali vjera u u%in!ovitost ne!og lije!a uistinu $o+e poslu+iti !ao pravi lije!" Di e /e na !oditi gin nego gro+4i&e, pa je upitno djelovanje ovog re&epta"

Napo-ene : Litoterapija podrazu$ijeva lije%enje bilje$, a postoji gotovo !oli!o i %ovje%anstvo" ' dana nje vrije$e raste interes za sve to je prirodno, od zdrave #rane pa do lije%enja bilje$" <r+i te -ar$a&euts!i# proizvoda prepuno je razli%iti# biljni# preparata, pa ia!o oni i$aju svoju vrijednost, ne $ogu za$ijeniti lije!ove propisane od lije%ni!a" Litoterapeuti&i su na$ijenjeni ubla+avanju si$pto$a ne!i# bolesti, !ao i ola! anju la! i# tegoba, npr" probavnog, $o!ra/nog, !ardiovas!ularnog sustava" Biljni preparati -ogu i-ati djelovanje nedo!azanog $e#aniz$a, a $ogu biti tetni !ao i svi drugi lije!ovi" Dalja izbjegavati one !oje se re!la$ira !ao lije!ove za sve bolesti" WP (va prava pridr+ana I"?" zatvori prozor

printaj

Lavanda . Lavandula angustiAolia B#illerC

Lavandula oAAicinalisT- 7Eespi!8 ?ar-acijski . ljekarniki naziv : :leu$, Llores lavandulae" (stali narodni nazivi su : despi!, despi/, trna, lavandulaR Lavandula veraDD. Lavandula spi&a o--i&inalis,- ova je bilj!a pogodna za uzgoj u vrtu" Lavandi i-a vie vrsta" Lavanda je vrlo de!orativna, ugodna $irisa i lje!ovita" ,ara!teristi!a joj je da je bilj!a $editerans!og podneblja, u !ontinentalni$ !rajevi$a nalazi$o ju rijet!o, ali jedna!o dobro i tu uspjeva, !ao sadni&u !oja !rasi ne%iji bal!on" (pada u porodi&u Labiatae A 'sna%e 7usnati&e8, po drugi$ autori$a opet u porodi&u La$ia&eae 7Labiatae8TTT, no to je stvar za botani%are" aste svuda po kru i su5i- predjeli-a" <o je vi egodi nja polugr$oli!a bilj!a uspravne ili savinute stablji!e viso!e =*-@* &$", &vjetovi su ljubi%aste boje, pr ljenasto raspore4eni u dugi$ !lasati$ &vatovi$a" 2bog dla!avosti se bilj!a %ini siva" Cvate od lipnja do srpnja 7!olovoza8, a sa!uplja se !ao lije! &ijelo ljeto" 0ijela bilj!a se sabire u rujnu, a vr &i s &vjetovi$a u srpnju i !olovozu" 'potrebljavaju se &vjetovi i listovi !oji se su e u #ladu na zra%no$ $jestu" Raz$no+ava se sje$eno$ u sandu!e u ranu zi$u ili na otvoreno$ u rano prolje/e" ?lade bilj!e ni!le iz sje$ena

treba posaditi A presaditi pot!raj svibnja" Ne tra+i puno vlage i nije za#tjevna u pogledu tla"

Ljekovito djelovanje: :d &vjetni# vr#ova , prije no to &vjetovi sasvi$ izbiju, pripre$a se lje!oviti %aj i vadi ulje, a od &vjetni# !lasi/a $iris za par-e$" (lu+i !ao antisepti!, antispaz$odi! 7protiv bolova !od reu$atiz$a A po$ije ana s al!o#olo$8, i !ao sredstvo protiv razni# in-e!&ija grla i +drijela" Lavandino ulje ubla+uje $igrenu i nervoznu glavobolju, lupanje sr&a, neurastenije, te boli u +elu%ano-&rijevno$ sustavu" Njezino ulje uni tava strepto!o!e 7strepto&&o&us albus8, p;ogenes i dr" A!o se =-3* !api lavandina ulja uz$e na !o&!i e/era, to s$iruje uzbu4enost, bolove o!o sr&a, depresiju, navale !rvi u glavu, vrtoglavi&u i u!lanja nesvjesti&u" 1ostoji re&ept za priprava! od s$jese lavandinog ulja i ostali# sastoja!a za izradu laganog anestetstog preparata" Za porast kose !oristi se 3= gra$a lavandina 7despi!ova8 &vijeta potopljenog u 3** gra$a al!o#ola i po to odstoji 3B dana, na!on &ije4enja dobije se tin!tura !ojo$ se pre$azuje !o+a na glavi i slu+i za porast !ose, a nestaje perut" Drlo je !orisna in#ala&ija lavando$ 7despi!o$8 !od bolesti grla i respiratornog tra!ta" +od iaenja i uganu,a lavanda $o+e biti od veli!e po$o/i: svje+e listove staviti na bolna $jesta i oviti zavoje$ da ne s!lizne" ($anjit /e bolove, a ubrzo nestati i ote!line" Dru/a !up!a s e!stra!to$ lavande pospje uje &ir!ula&iju !rvi i blagotvorno djeluje na +iv&e" Evadeset $inuta !upanja u !up!i na te$peraturi 6=-69G 0 o!o 5= puta pove/at /e izlu%ivanje soli iz bubrega i na taj na%in i# osloboditi tetni# tvari i al!o#ola" 1ro irene pore na li&u rje avaju se !ad se u sta!len!u stavi = gra$a esen&ije lavande i pola litre 9*X al!o#olaC dobiveno$ te!u/ino$ $asirati dva puta dnevno sa$o $jesta !oja su !riti%na" 7prili!o$ ulijevanja esen&ije te!u/ina se ne s$ije za$utitiV8 1rotiv tre$ora A dr#tanja ru!u i nogu pripre$a se %aj od jedna!i# dijelova 7po =* gra$a8 lavande i !adulje 7(alvia o--i&inalis8" :d ove $je avine uz$e se 3 veli!a ju na +li&a i stavlja u 5 dl !lju%alog bijelog vina, ostavi da stoji o!o 5* $inuta i pije se 5 puta po 3 de&ilitar" Lavanda se koristi i !od lije%enja psorijaze, izostan!a $enstrua&ije, vaginalitisa R

Naravno da ovo nije sve o lavandi V Nuspojave nisu poznate" Intera!&ije nisu poznate" To--i&inalis F lje!ovit TTvera A od verus F pravi TLabiatae F -a$ilija usnati&a 7labiu$ F usna8C po to !runi&a i$a dvije usne I"?

zatvori prozor

printaj

Ljubiica lat9 )iola odorata

L$1"N$+" N$Z") : Diola odorata L" (S1$LE ) S1E : Diola &anina A pasja ljubi%i&a 7pasja ru+a8 A i$a bijelu $rlju na najdu+oj lati&i""C Diola &al&arata - ljubi%i&aC D" odorata Alba - bijela ljubi%i&a - rijet!a je ljubi%i&a, ali se ipa! $o+e prona/i i uzgajati" Diola rei&#enba&#iana - u$s!a ljubi%i&a A viso!a je do 5* &$, i$a ja!o sr&oli!e listove i ta$nozelene boje" !( ('"C$ : Diola&eae A ljubi&e N$ ('N$ "#EN$ : ljubi&a, -ijoli&a, $irisna ljubi&a, plava ljubi&a, $ele!u a"" S1 $N$ "#EN$ : 0o$$on violet, He&!enveil&#en C Deil&#en, La violete, DiolettaR !()"&ES1 " N$S1$N$+ "#EN$: 1re$a $itologiji ljubi%i&a toli!o osvaja svoji$ $iriso$ i ljepoto$ da je i ru+ni He-est pridobio na!lonost A-rodite po$o/u nji#" <a!o4er 2eus, vr#ovni Bog, je napunio livadu ljubi%i&a$a, !a!o bi utje io svoju ljubavni&u Io, !oju je zbog Herine ljubo$ore $orao pretvoriti u juni&u" (a$ $it o nastan!u ljubi%i&e pri%a je o tragi%noj ljubavi" 1rve ljubi%i&e, pre$a to$ $itu, su nastale iz !rvi Atisa, !ojeg je pogubila $o/na bo+i&a ,ibela" !re-a legendi ta bo+i&a se zaljubila u Ati&a, pre!rasnog $ladi/a, te je !a!o bi obvezala na &elibat, odabrala ga za svog sve/eni!a" No, to nije po$oglo jer se Atis zaljubio u prelijepu !/er boga (angarija" ,ibela ga je !aznila s$r/u, a iz njegove !rvi !oja se prolila po ze$lji

ni!li su &vjetovi" (vojo$ bojo$ podsje/ali su na zgru ane !aplji&e !rvi" ?irisna ljubi%i&a pre!rasan je vjesni! prolje/a i jedna je od naj$irisniji# od svoje porodi&e" 3rci su je odabrali za si-bol plodnosti, stari Ri$ljani su u+ivali u njeno$ slat!o$ vinu" Napoleon ju je posebno obo+avao" 1orodi&a obu#va/a o!o =** jednogodi nji# ili vi egodi nji# vrsta" :d osnovne -or$e dobivene su $nogobrojne vrtne sorte $nogo ve/i# &vjetova , %a! i puni#C to su vi egodi nje bilj!e" Diola &al&arata je divlja vrsta alps!e -lore i raste na vapneno$ tlu" 0vate od ID A DIII $jese&a, sadi se u jesen, Ljubiice se povezuju sa skro-no,u9 ' !r /anstvu je ljubi%i&a si$bol vladavine i autoriteta, pa je !ao ta!ova si$bol i obilje+je sve/eni%!i# i !raljevs!i# odora" <a!o4er predstavlja o+ivotvorenje Bo+jeg sina, do! je bijela ljubi%i&a si$bol Ejevi&e ?arije" ' #rvats!o$ jezi!u dolazi od rije%i ljubiti, pa je po njoj izvedeno i nazvano +ens!o i$e Ljubi&a, Ljuba" :vu $irisnu bilj!u sa pre!rasni$ ljubi%asti$ lati&a$a u pro losti su +ene !oristile za jutarnje u$ivanje" :bi%aj je da se na 0vjetni&u u$ije u vodi punoj ljubi%i&a" Bilj!a raste na osun%ani$ brds!i$ pa nja&i$a i livada$a, te svoji$ $iriso$ privla%i !u!&e" I$a jedna poslovi&a !oja !a+e: NLjubi%i&a $alen &vijet, al ju voli %itav svijet"N $Z#N(0$)$N&E . S$'N&$% S&E1)$ >9 (tani te joj je u polusjeni" Raz$no+ava se diobo$ odrasli# bilj!i" Raz$no+ava se diobo$ bilj!e" Ne!ada se $irisna ljubi%i&a uzgajala zbog proizvodnje par-e$a, !oji se danas dobiva sinteti%!i$ na%ino$" <ip ze$lje !oji joj odgovara je bez naro%iti# odli!a, $o+e i %vrsta ili poglavito vapnena ze$lja, ali svje+a" Redovito je treba zalijevati dva A tri puta tjedno ta!o da tlo ne ostane ni!ada potpuno su#o" ,lijanje iz sje$ena je nepravilno jer se $nogi rani &vjetovi ne opra e A jer pone!ad jo ne$a inse!ata u to doba " Bilj!e se dijele u rano prolje/e ili jesen, ili se presa4uju $lade bilj!e tije!o$ ljeta" 2bog irenja $e4u bilj!a$a treba ostaviti raz$a! od 5* A 6* &enti$etara" 2alijevanje $ora biti redovito i ljeti $alo obilnije" :&vale &vjetove redovito treba s!idati" (va!e tri godine bilj!e prorijediti" Nisu pogodne za uzgoj u zatvoreno$" ,oristi se za u!ra avanje u$s!og tla i $ali# povr ina" (orte s puni$ &vjetovi$a naro%ito su pogodne za rubove gredi&a" Ia!o se brzo ire i izvrsno pre!rivaju tlo, danas se jo sa$o ponegdje uzgajaju !ao po!riva% tla ili rub na po%et!u gredi&e" ,ao sa$oni!la bilj!a raste u svijetli$ listopadni$ u$a$a, $e4u gr$lje$ i i!aro$, uz putove i +ivi&e" (!"S : +( "&EN : u tlu i$a +u/!astos$e4i !vrgavi podana! s !orjen%i/i$a sli%ni$ dla!a$a, iz !orijena izbijaju izdan&i i razvijaju nove bilj!e" L"S1()" : listovi su na vrlo duga%!i$ petelj!a$a, zao!ru+eni su , blago nazubljeni, pri bazi sr&oli!i" 2a lije%enje listovi se s!upljaju u prolje/e, &vjetovi !ad se otvore, !orijenje

ujesen, a &ijela bilj!a u doba &vatnje" (u i se u #ladu na prozra%no$ $jestu ta!o da &vjetovi ne izgube boju" C)"&E1 : 0vate od o+uj!a do svibnja " 1one!ad ponovo pro&vatu u jesen" 0vjetovi su pojedina%ni i nalaze se na dugi$ stap!a$a, vjen%i/ se sastoji od = nepravilni# lati&a !oje su ljubi%aste, bijele, ru+i%aste ili svijetloljubi%aste boje" Ne treba i ne s$ije se poistovje/ivati s a-ri%!o$ ljubi&o$, jer to su zaista dvije posebne vrste, %a! ne spadaju u istu porodi&u V !L(' : tobola& sa sitni$ sje$en!a$a" +E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" N$Z") i (A(<AD : u !orijenu i$a saponina sli%no !ao i u jagla&a pa se zbog toga !oristi za o$e! anje sluzi i la! e is!a ljavanje" (adr+i sali&ilnu !iselinu, al!aloid violi, i odoratin, !oji je najlje!ovitiji sastav u ljubi%i&i, eteri%no ulje i ne!e soli, vita$in 0, !aroten"" SL:0" Z$ L"&E*EN&E : plu/a, vena, bron#itis, reu$atiza$, slabe &ir!ula&ije, proble$a s grlo$, stres, sr%ani# tegoba A s$anjuje sr%anu neurozu i lupanje sr&a, ja%a sr&e, glavobolje, $igrene, Yu$orni# o%ijuZ, !onjun!tivitisa, upale desni i sluzni&e nosa, %isti !rv, iri !rvne +ile, po$a+e !od bubre+ni# bolesti, upale sluzni&e $o!ra/nog $je#ura, djelotvorna !od gi#ta, !od bolova !ostiju i zglobova, protiv razdra+ljivosti i ne$ira, te !od nesani&e, za nadra+enu !o+u e!&e$e, upale !o+e, a!ne, ope!line, pogodna za su#u i osjetljivu !o+u i protiv bora" ! "! E#$ : protiv nadutosti - $eteoriza$ : 3* gra$a su#og ili =* gra$a svje+eg li /a !u#ati = $inuta s 3 !avs!o$ +li%i&o$ $eda u 5,= dl $lije!a, po!lopljeno se ostavi 3= $inuta" 1ije se sva!i sat po 3 veli!a +li&a u to!u B A ) tjedana" Isto po$a+e !od #ripav&a u $ale dje&e" (IR'1 : 3,= !g !andis e/era , 3** gra$a &vijeta ljubi%i&e i 3 !g $eda preliti s 3 litro$ !ipu/e vode" :stavi se stajati 35 sati dobro po!lopljeno, na!on toga se pod pritis!o$ pro&ijedi !roz platno" Na taj na%in se dobiva jednostavan ali u%in!ovit sirup" 1o jedna !avs!a +li%i&a tog sirupa dodaje se ali&i %aja od li /a ljubi%i&e i pije se sva!i sat ili 5 sata po gutljaj radi s$e! anja sluzi i la! eg is!a ljavanja !od bron#itisa" S" :! "" : S* gra$a &vjetova $irisne ljubi&e, 35* gra$a e/era, 3,= litre vode: &vjetove bez &vjetne %a i&e staviti u lona& i preliti !ipu/o$ vodo$" 1o!lopiti i ostaviti 5B sata" Erugi dan pro&ijediti i dobro istisnuti te dodati e/er" Na laganoj vatri zagrijavati i neprestano $ije ati do! se e/er potpuno ne rastopi" i$ sirup po%ne !lju%ati , $a!nuti ga s vatre i po!lopljeno ostaviti da se o#ladi" 'liti u %istu sta!lenu bo&u !oja se dobro $ora za%epiti" uvati na ta$no$ $jestu" 1o$a+e prili!o$ !a lja, nesani&e i sr%ani# tegoba" *$& : 5 +li%i&e osu eni# i raz$rvljeni# dijelova bilj!e, 5"= dl vode i +li&a $eda" (u#u drogu preliti #ladno$ vodo$, staviti na vatru i zagrijati do vrenja i !u#ati jo = $inuta" 1ro&ijediti i o#laditi da %aj bude $la!, u$ije ati $ed, piti prili!o$ upale grla, bron#itisa i to 6 J na dan po ali&u" ?ed po $ogu/nosti od !adulje, vrijesa ili lipe" + "S1$L"Z" $N" C)&E1()" L&:B"*"CE : za su#a vre$ena ubrati &vjetove ljubi%i&e i to pozorno: odvojiti i# od petelj!i V Bjelan&e vili&o$ istu/i, ta!o da se lagano

zapjene" isti$, $e!ani$ i tan!i$ !isto$ pre$azati lati&e pa i# posipati e/ero$" (lo+iti i# na $asni !u#injs!i papir 7 ne novins!i V8, !oji$ pret#odno pre!rijete re et!u pe/ni&e" 1rije su enja pre!riti i# jo jedni$ sloje$ papira" 'grijati pe/ni&u na najni+u te$peraturu i pri otvoreni$ vrati$a pe/ni&e zagrijavati do! se lati&e ne osu e" ,ristalizirane ljubi%i&e %uvati u #er$eti%!i zatvorenoj posudi" ( ta!o !onzervirani$ &vjetovi$a !oji zadr+avaju svoj obli! i boju $ogu se u!rasiti vo/ne salate, !re$e, torte, sladoledi i druge slasti&e" Za lijeenje proireni5 vena &vjetovi su pri!ladni zbog sadr+aja rutina !oji ja%a zidove !apilara" 1ola ali&e svje+i# &vjetova ljubi%i&e 7 bilo !oje vrste V8 preliti s 5,= dl !ipu/e vode, po!lopiti i ostaviti da se s$la%i, pije se 5 puta na dan poslije jela" #nogi se -o6da pitaju s$iju li se ljubi%i&e !onzu$irati sirove, tj " s$iju li se jesti [ Ea, s$iju se, i ne$a ni!a!vi# posljedi&a" :L&E : a!u ubrani# &vjetova 7 @* gra$a8 preliti s pola litre $aslinova ulja i poslije B dana pro&ijediti u $anju ta$nu bo%i&uC slu+i za laganu $asa+u o%ni# !apa!a i sljepoo%i&a, ali je ta!o4er !orisno i !od bron#itisa, reu$atiz$a, slabe &ir!ula&ije i proble$e s grlo$ te !od stresa" 1"N+1: $ : 5** gra$a &vjetova ili &ijele bilj!e s listo$, !orijeno$ i &vijeto$ $o%iti 6* dana u litri 9* X al!o#ola 7 !upi su lje!arni8, Na!on toga tin!tura se pro&ijedi i !oristi 6 J po 6* !api s $alo %aja ili vode" ! EL&E) od ljubi%i&e : ) +li&a svje+i# &vjetova staviti u sta!len!u i preliti s = dl !ipu/e vode i po!lopljeno ostaviti da stoji jedan dan" <e!u/inu pro&ijediti i dodati =** gra$a e/era te lagano zagrijavati do! se e/er ne rastopi, boja /e se sa%uvati a!o sirup ne pro!u#a" :#la4eno po#raniti u sta!len!u i dobro zatvoriti" L"+E : 3* +li&a svje+i# &vjetova preliti s 3 litro$ ra!ije i dobro zatvoriti" :staviti ta!o B tjedna i onda pro&ijediti " (!u#ati e/erni sirup od 6 dl vode i 6** gra$a e/era 7$o+e i $ed8, ostaviti da se o#ladi te po$ije ati s ra!ijo$9 #L"&E+( Z$ *"24EN&E L"C$ : 7ro! trajanja je9 dana 8 C 3 a!u &vjetova preliti s = dl #ladnog $lije!a te lagano zagrijavati do! ne za!ipi ali ne s$ije pro!u#ati" ?lije!o o#laditi , pro&ijediti i %uvati u #ladnja!u" (C$1 s ljubi%i&a$a : 3=* g svje+i# svjetova preliti s 3 litro$ bijelog vins!og o&ta i dobro zatvoriti" Na!on 3= dana uz povre$eno protresanje, pro&ijediti" +od glavobolje i -igrene uzi$ati %aj B J na dan i stavljati obloge od usitnjeni# svje+i# listova ljubi%i&e" '$orne o%i lagano $asirati !ap!e ulje$ od ljubi%i&e" ,od upale usne upljine grgljati %aj" ,od bolesti i bolova u !osti$a i zglobovi$a !oristi ulje ili o&at od ljubi%i&e A !ao oblog" <opli %aj uzi$a se !od razdra+ljivosti, ne$ira, nesani&e za u$irenje" +(N1 $"N'"+$C"&E : preveli!a !on&entra&ija izaziva povra/anje i izaziva stoli&u" 7 bezopasno ali neugodno8" Listovi i cvjetovi ne-aju neku pre5ra-benu vrijednost9 ,ao !r$na bilj!a ne$a ve/u vrijednost" zatvori prozor printaj

ajica - lat9 Solanu- l/copersicu- L

LA<IN(,I NA2ID : (olanu$ l;&opersi&u$ L" 7L;&opersi&u$ es&ulentu$ L"8 1:R:EI0A : (olana&eae - po$o/ni&e LAR?A,:1EI(,I NA2ID : nije u -ar$a!opeji NAR:ENA I?ENA : &rveni patli4an, po$idor, paradi+ni!, to$at, rajs!o jabol!o""" (<RANA I?ENA : <o$ateC La to$ateC Lo\e appleC 1o$odoroC !()"&ES1 " (B&$2N&EN&$ N$Z")$ : raj%i&a je u odnosu na druge povrtlars!e !ulture relativno !rat!o u ljuds!oj is#rani A te! ne to vi e od 3=* godina" ajica je pogreno s-atrana povr,e-, a ustvari je vo/e %iji plodovi su zbog sr&oli!og obli!a i &rvene boje prozvani vo/e$ ljubavi" 1oput !ru$pira, !a!aa i drugi# !ultura, donijeli su je !olonizatori iz Novog svijeta u 3)"st" 1odrijetlo joj je u 1eruu, a uzgojili su je Azte&i u ?e!si!u" 1retpostavlja se da je najprije stigla u (evilju, trgova%!i &entar tog vre$ena" 7Eana B" velja%e 3@@9" vr#ovni je sud (jedinjeni# A$eri%!i# Er+ava presudio: RAII0A IE 1:DRQE" 'vozni! nije oslobo4en &arine" :brazlo+enje je glasilo: NIede se !ao ju#a ili poslije ju#e" ( ribo$, $eso$ !ao bitan dio obro!a, a ne !ao vo/e !oje se op/enito jede !ao desertN" 8 Zelena . otrovna biljka je razlog to se %ovje! !asno o!ura+io da proba ovu nadasve !orisnu i #ranjivu na$irni&u" ' pro losti se to obja njavalo ti$e to sto!a nije #tjela jesti stablji!e raj%i&e, a &rvena boja ploda je bila dodatni do!az" (udbina raj%i&e je sli%na sudbini !ru$pira !oji je ta!o4er zbog otrovnosti stablji!e !asno stigao na trpeze" Ia!o su ga Hpanjol&i donijeli u 3= stolje/u, te! u 3S stolje/u e po%eo !onzu$irati" ' po%et!u se raj%i&a jela zelena i to pe%ena, jer se zreli, &rveni plod s$atrao truli$ i ba&ali su ga" Raj%i&a je podrijetlo$ iz 1erua, s Anda, a uzgojili su je Azte&i u ?e!si!u" Astets!a rije% Nto$atlN zna%i jednostavno Npuna no vo/eN i panjols!i osvaja%i su ju nazvali Nto$ateN" Raj%i&a je, zajedno s !u!uruzo$, !ru$piro$, slat!i$ !ru$piro$ i %ili papri!o$, uvezena u Hpanjols!u u rano$ ]DI" stolje/u, a uvezao ju je ,olu$bo" ajica je najvjerojatnije najprije stigla u (evilju, glavni trgova%!i &entar toga doba, a 3=BB" talijans!i botani%ar i lije%ni! ?attioli nazvao je raj%i&u N$ala aureaN, zlatna jabu!a i !asnije, 3==B" on spo$inje &rvenu varijantu" Eodoens, dans!i travar, detaljno je opisao raj%i&u i dao joj reputa&iju a-rodizija!a" <o obja njava i$e Npo$$e d^a$ourN na -ran&us!o$, Npo$odoroN na talijans!o$ i Nlove appleN na engles!o$ jezi!u" <rans-or$a&ija od bilj!e !ao za%ina do glavnog sastoj!a u jeli$a do la je u 39**-ti$" Iz 3)S5" postoji re&ept za Nto$ato sau&e, (panis#-st;leN" Iznena4uju/e je !oli!o vrsta raj%i&a postoji: &rna, grozdasta, naran%asta, duguljasta sa +ljebi/i$a, raj%i&a s tigrasti$ uzor!o$, &rven!astos$e4a, +uta!isela, ovalnog obli!a, raj%i&a +utog $esa, zelena sa zebrasti$ uzor!o$, bijela tre njastaR Ia!o je pri#va/ena te! prije dvije stotine godina, raj%i&a je danas naj!onzu$iranije povr/e

na svijetu" 'zgaja se u svi$ ze$lja$a i na svi$ geogra-s!i$ irina$a, a svjets!a proizvodnja prelazi 9* $ilijuna tona godi nje" Eanas je poznato pre!o )** sorti tog zdravog, &rvenog povr/a 'anas je rajica jedna od najraireniji5povrtlarski5 kultura" 1lodovi raj%i&e $ogu biti &rvene, +ute , naran%aste ,ru+i%aste ili bijele boje a isto ta!o i obli!a od o!ruglog, plosnatog, obli!a ljive ili !ru !e" (itne, nali! ribizlu pro$jera su 3&$,tre njasti 5,=&$ do! su rebrasti i do 3*&$" $Z#N(0$)$N&E . (AENIA, (IE<DA : Raj%i&a rana u za ti/enu prostoru ?o+e se ostvariti i u pojedini$ podru%ji$a !opnene !li$e, ali uz veli!i tro a! u!upne energije" Intenzivno !ori tenje za ti/ena prostora ajica se u zati,enu prostoru bez grijanja $o+e proizvoditi !ao rana proljetna i rana jesens!a !ultura" 2a ove ro!ove uzgoja $o+e se za!lju%iti da proizvodnja raj%i&e %ini najisplativiju proizvodnju" Da+no je ista!nuti da se za ti/eni prostor $o+e vrlo intenzivno !oristiti" Nai$e, na!on uzgoja 7berbe8 salate, pinata, $ladoga zelenog lu!a, sadi se i rana raj%i&a" ,ad zavr i posljednja berba ovog povr/a, na red dolaze razne vrste uzgoja prijesadni&a povr/a, pri$jeri&e papri!e, !upusnja%a, te ponovno jesens!i uzgoj raj%i&e" okovi proizvodnje rajice Ro!ovi proizvodnje raj%i&e $ogu se to%no predvidjeti, a!o se dobro poznaju uvjeti rasta i duljina vegeta&ije, pri %e$u valja znati: - od ni&anja bilj%i&a do po%et!a &vatnje pro4e od =* do 9* dana, - puna &vatnja traje = - ) dana, - od pune &vatnje do po%et!a za$etanja plodova pro4e = - ), a od &vatnje do po%et!a zriobe B* - =* dana, - ja%e dozrijevanje plodova po%inje za B - ) dana" Ea!le, da bi po%ela berba prvi# plodova raj%i&e od ni&anja bilj%i&a treba pro/i S* - 35= dana" +ako izabrati kultivar Izbor !ultivara ovisi o tipu, odnosno razdoblju proizvodnje" 2a zi$s!u i ranu proljetnu proizvodnju raj%i&e preporu%uju se rani !ultivari s dobro$ sposobno /u opra ivanja oplodnje &vjetova i u nepovoljni$ !li$ats!i$ uvjeti$a, posebi&e u os!udi&i svjetlosni# uvjeta" ,ultivari trebaju biti vrlo rodni, o!rugli, glat!i, s vrlo !valitetno$ !onstru!&ijo$ unutarnji# $esni# sastavni&a" Bilj!e !ao i plodovi trebaju biti otporni na napad gljivi%ni# bolesti 7pla$enja%a 71#;top#t#ora in-estans8, !on&entri%na pjegavost 7Alternaria solani8, pjegavost lista 7(eptoria l;&opersi&i8, !oje se redovito javljaju na ovoj !ulturi" !ostoje kultivari rajice !oji se uzgajaju u za ti/enu prostoru, a $ogu se nabaviti pre!o tvrt!i !oje se bave pro$eto$ povr/ars!og sje$ena" 2a proizvodnju u za ti/enu prostoru $ogu se preporu%iti vrlo poznati !ultivari: Iere$; L3, I!er L3, Lal&ato L3 1ro$isa L3 7viso!i sadr+aj li!opena8, !ao i brojni ostali"

:zgoj prijesadnica 1rijesadni&e raj%i&e za zi$s!u, ranu proljetnu i proljetnu proizvodnju uzgajaju se u topli$ !lijali ti$a - lije#a$a, ali i u sta!leni!u ili plasteni!u, a za jesens!u u za ti/enu prostoru uzgajaju se na vrlo dobro pripre$ljeni$ gredi&a$a otvorena prostora, gdje tlo treba biti potpuno zdravo" Ea!a!o, prijesadni&e se $ogu uzgajati i u lon%i/i$a !ontejnera odgovaraju/e veli%ine i punjeni odgovaraju/i$ supstrato$ za ova!vu na$jenu" (si- u vrtu -o6e-o i5 uzgajati u sta!leni!u ali i u uzgojni$ vre/a$a" <i$e /e se izbje/i $nogobrojne bolesti !oje ju napadaju iz ze$lje" A!o !od prvi# $razeva i$a jo lijepi# no nezreli# plodova, $o+ete je sa stablji!o$ i !orijeno$ lagano i %upati i u zatvoreno$ prostoru objesiti naopa!o da plodovi dozriju" (!"S : raj%i&a je jednogodi nja bilj!a" S1$BL&"+$ : ovisno o tipu naraste od pola $etra do 5,= $etra" 1o povr ini je dla!ava, +ljezdasta i dosta razgranjena" S&E#E: je ovalno, o!ruglog obli!a, spljo teno, 5-6 $$ duga%!o, +uto s$e4e boje i obraslo sitni$ dla%i&a$a" L"S1()" : poredani naiz$jeni%no i nalaze se na dugi$ petelj!a$a" 1loj!e su nepravilno isperane" C)"&E1: pravilne su gra4e, dvospolni i nalaze se na dugi$ stap!a$a" (!upljeni su grozdaste &vatove !oji izbijaju iz pazu#a listova" a !u &vijeta %ini pet zeleni# lan&elasti# dla!avi# lapova, a vjen%i/ pet $e4usobno srasli# 7 u donje$ dijelu8 lati&a svijetlo +ute boje" 1lodni&a je nadrasla sa puno sje$eni# za$eta!a, zavr ava tu%!o$ zelen!asto +ute boje" +( "&EN : njegov sustav je dobro razvijen i dubo!o prodire u tlo" !L(' : je so%na $esnata boba razli%itog obli!a i veli%ine, naj%e /e &rvene boje" +E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$) : raj%i&a i$a nis!u energets!u vrijednost 7S6 !I ili 5 !&al .3** gra$a" Energets!a vrijednost $u je 35 puta $anja od !ru#a C 3,5 !g raj%i&e i$a istu vrijednost !ao 3** gra$a !ru#a " ' raj%i&i i$a $nogo uglji!o#idrata, uglavno$ glu!ozu, -ru!tozu i sa#arozu" Bjelan%evina i$a $alo, a $asti *,5X" Biljni# vla!ana i$a te! ne to $alo vi e" ' 3** gra$a raj%i&e i$a o!o =@* $iligra$a razni# $inerala, od %ega najvi e !alija, zati$ -os-ora, $agnezija, !al&ija te u $anji$ !oli%ina$a $angana, ba!ra, su$pora, !obalta, bora, radija i drugi# $i!roele$enata" :d vita$ina u raj%i&i i$a najvi e !arotena 7provita$in A8, i vita$ina 0, nji#ova !oli%ina ovisi o zrelosti raj%i&e" Najvi e i# i$a u sa$oj ljus&i" Dita$ini nisu u plodu ravno$jerno raspore4eni" :si$ ovi#, u raj%i&i i $a i vita$ina ,, B3, B),B6, nia&ina, -olne !iseline i biotina" I$a i li$uns!e, jabu%ne te ne to jantarne !iseline" 1e!tina i$a o!o 3 X" :!salne !iseline je vrlo $alo ta!o da pra!ti%!i ne postoji $ogu/nost proble$a za one !oji i$aju proble$e sa reu$o$ i zapaljenje$ zglobova 7 gi#t8"raj%i&a zbog !alija poti%e izlu%ivanje suvi ne vode iz

tijela te se preporu%uje reu$ati%ari$a i oni$a !oji i$aju gi#t, !a$en&e u bubregu i $je#uru, ali i u +u%noj vre/i&i, te sr%ani$ bolesni&i$a !oji$a je bolest pra/ena oto&i$a" Deli!i poznavala& lje!ovitog bilja R" _ill-ort !a+e da ne$a boljeg lije!a za lije%enje nedostat!a +elu%anog so!a" ! "! E#$ Z$ +( "21EN&E : raj%i&a je vrlo dobro sredstvo za pra+njenje &rijeva, a to treba da i$aju na u$u oni !oji pate od zatvora i #e$oroida" <a!o4er povoljno djeluje na viso!i !rvni pritisa!" ,oristan je i za one !oji i$aju proble$e sa &ir!ula&ijo$" 1reporu%uje se ane$i%ni$ osoba$a i oni$a !oji i$aju proble$a sa dijabeteso$" 1oti%e rad gu tera%e" +(N1 $"N'"+$C"&E : ECE!1" : Genets!i $odi-i&irana raj%i&a $o+e sadr+avati &jepivo protiv vrlo opasni# virusni# bolesti !ao to su #epatitis B 7HBD8 i AIE(" Eo sada jo nije prona4eno uspje no &jepivo protiv AIE(, a protiv #epatitisa postoji, ali je pres!upo za siro$a ne ze$lje" Er Ruri! (al;aev, (iberian Institute, Ir!uts!, Rusija zajedno sa suradni&i$a !oristi ba!teriju Agroba&teriu$ tu$e-a&iens !ao Knosio&aM sinteti%!e !o$bina&ije HID i HBA ENA -rag$enata" 1oto$ i# usa4uje u bilj!u raj%i&e !oja proizvodi proteina !oji pojedeni stvaraju antitijela protiv virusa !ao oralno &jepivo protiv polio$ijelitisa" ?i evi #ranjeni ta!vi$ raj%i&a$a razvili su u veli!oj !oli%ini spo$enuta antitijela u !rvi" '!oli!o se &jepivo na bazi raj%i&e po!a+e uspje ni$, $o/i /e se proizvoditi i u obli!u tableta" Raj%i&e nisu prvo povr/e na !oje$ se po!u alo uzgojiti &jepivo" 1rija nja istra+ivanja !oristila su !ru$pir u iste svr#e" !oto je bogata vita-ino- C po$a+e u spre%avanju napada ast$e, in-e!&ija di ni# organa, suzenja o%iju, i drugi# alergijs!i# si$pto$a" ,ad se raj%i&a sa %e nja!o$ i per ino$ pirja na ulju , zalije vodo$ i na ti#oj vatri u!u#a na polovi&u, pro&ijedi , pa u toj vodi s!u#a ri+a, uspje no lije%i viso!i !rvni tla!" :-ako- od rajice protiv sunca ' ovo vrije$e !ada va$ je bilo !a!va za tita protiv sun%evi# zra!a potrebna dobro je znati da osi$ razni# za titni# !re$a !oje se nude i na%in pre#rane po$a+e od tetni# zra!a" '$a! od raj%i&e siguran je izbor" ,u#ana raj%i&a odli%an je izvor veli!e !oli%ine antio!sidanta li!opena !oji djelotvorno tite !o+u od ope!lina, jedna!o /e po$o/i so! ili ju#a od raj%i&e, do! je u$a! od raj%i&e najbolje !o$binirati s $aslinovi$ ulje$, !oje po$a+e u apsorp&iji antio!sidanta" Nje$a%!i znanstveni&i ovo ot!ri/e pot!rijepili su i do!azi$a" Iedanaest volontera je nai$e 3* tjedana sva!i dan jelo dvije do tri +li&e u$a!a od raj%i&e po$ije ane s $aslinovi$ ulje$" Nji#ova osjetljivost na sun%evo zra%enje s$anjilo se za 65 posto u odnosu na po%etnu otpornost" _il#el$ (ta#l pro-esor bio!e$ije

sa (veu%ili ta Heinri&# Heine u Eusseldor-u !oji je vodio ovo istra+ivanje naglasio je da ia!o ova!va za tita odgovara -a!toru 5 ili 6, ona traje &ijeli dan na!on uzi$anja, pre!riva &ijelo tijelo te titi od !u$ulativnog e-e!ta neopreznog izlaganja sun&u" 7objavljeno u 3B:**C 39" lipnja 5**9 . ns8 Napo-ene: Bilj!a raj%i&e je otrovna, njena otrovnost proizlazi od al!aloida solanina, ali raj%i&a sadr+i i jedan -itono&id A biljni antibioti!" <o je to$anin !oji djeluje !ao ba!teriostati!, -ungi&id i inse!ti&id zbog %ega bilj!a i$a veli!i -ar$a!odina$s!i i biolo !i zna%aj" Najvi e to$anina i$a u li /u raj%i&e, zbog %ega se od njega pripre$a u -ito-ar$a&iji je-tin i sva!o$e pristupa%an paraziti&id" ! "! E#$ : 5 !g svje+eg li /a raj%i&e sitno isje&!ati i preliti s a3* litara 9 X rastvora al!o#ola i po!lopljeno ostaviti da stoji 6 dana" ' $e4uvre$enu %e /e pro$ije ati i na!on toga pro&ijediti" 1rije upotrebe e!stra!t po$ije ati s vodo$ u o$jeru 3:3" <i$ se radi za tite prs!ati povr/e a naro%ito !ru$pir !ada ga napada zlati&a" Isto se $o+e !oristiti i za prs!anje !upusnja%a na ovaj na%in : 5 a!e svje+i# listova raj%i&e se izgnje%e i potope u 5 litre vode, ostavi da stoji 6 sata, pro&ijedi i upotrijebi za prs!anje" ,ad se sadni&e raj%i&e stave na prozore, u sobu ne dolaze $u#e" !E+#EZ (' $&*"C$ : ve/u !oli%inu posve zreli# raj%i&a: na 3 !ilu dobivene !a e doda se 3 +li%i&e soli, $alo !onzervansa i ulje" :prani$ raj%i&a$a odrezati petelj!e, razrezati i# napola i staviti !u#ati" Nepre!idno $ije ati" ,ad nastane gusta jednoli%na !a a, protisnuti !roz sito, posoliti i !u#ati dalje A po +elji gu /e ili rje4e" Io !ipu/e uliti u zagrijane bo&e, sva!u zavezati i staviti $e4u jastu!e da stoje na toplo$e do! se do !raja ne o#lade" A!o raj%i&e stavite u bo&e s iro!i$ grlo$, na vr# ulijte ulje" 7 za talijans!i u$a! i so! od raj%i&a !ao i za vi e vrsti !e%apa re&epture na upit8" Literatura: #ttp:..\\\"gospodars!i-list"#r.&lana!"aspJ[&IEF535`re-IEF3=*35**= C Gurs!;, A" Dogel, Hili/, Ia$es A" Eu!e R" W ?"I" zatvori prozor

printaj

#ajina duica i 1i-ijan

#ajina duica - lat"<#;$us serp;llu$ L"C

1i-ijan - lat" <#;us vulgaris !( ('"C$ : La$ia&eae 7 Labiatae 8 - usna%e ?$ #$+(!E&S+"N$Z") : (erp;lli #erba - 7 sastoji se od osu eni# &vatu/i# nadze$ni# izdana!a" 8 <#;$i #erba F ti$ijanC sastoji se od osu eni# listova i &vjetova te vr#ova stablji!e vrsta ti$ijan ili $je avino$ obiju vrsta" Eroga sadr+i naj$anje 3,= X eteri%nog ulja i naj$anje *,= X #lape/eg -enola, naro%ito ti$ola" Aet#eroleu$" N$ ('N$ "#EN$ : ta$jani!a, ba!ina du i&a, popova&R du i&a S1 $N$ "#EN$ : Engles!i : _ild A <#;$eC Lran&us!i : <#;$ serpoletC Nje$a%!i : auendel C <alijans!i : 1epolino"" !()"&ES1 " N$S1$N$+ te :BIAHNIENIA NA2IDA : <#;$us A od gr%!og t#;$os ili t#;$on A ta$jan, zbog sli%nosti $irisa" <a!o4er t#;$os po gr%!o$ zna%i #rabrost, snaga te u!azuje na sti$uliraju/e djelovanje bilj!e" Egip/ani su je !oristili !od balza$iranja i za izradu par-e$a" Gr&i su ti$ijano$ za%injali ne!e vrste sireva i dodavali ga pi/i$a i di$ljeno$ $esu" ?aj%ina du i&a rasprostire se po Europi i Aziji" $Z#N(0$)$N&E A (AENIA, (IE<DA R" : 2bog drvenaste stablji!e ne $o+e se +eti !osili&o$ ve/ se $u%no re+e !ara$a za +ivi&u ili srpo$" ' novije vrije$e +anje se strojevi$a" ' vrtu se $o+e saditi trajni ti$ijan rasa4ivanje$ i dijeljenje$ stari# bilj!i, !ao i jednogodi nji ti$ijan !oji se sadi na slobodno$ prostoru na razdaljini od 5* J 5* &$" Iednogodi nja je vrsta aro$ati%nija sva!e godine starosti gubi pone to na aro$ati%nosti" Bilj!a je pri!ladna za !a$enjare, za rubove putova te za uzgoj u &vjetno$ lon&u" (!"S : S1$BL&"+$ je duga i pri osnovi odrvenila, puzav u vidu izdu+eni# stolona !oji razvijaju adventivne !orjenove , na vr#u zavr ava sterilno$ rozeto$ listova" 0vjetne grane viso!e su B do 3* &$ i razvijaju se du+ polo+enog stabla u nizovi$a, ravno$jerno su po!rivene dla!a$a sa svi# strana" Drtna $aj%ina du i&a je iz iste porodi&e !ao i bosilja!, lavandula i !adulja" Eosegne do B* &$ visine" L"S1()" su $ali i %vrsti, jajasto elipti%ni i na vr#u zao!ru+eni a pri dnu su !linasti" Listovi su iro!i i goli sa izra+eno$ srednjo$ +ilo$ " C)"&E1()" su slo+eni na vr#u grana i %ine o!ruglaste ili izdu+ene &vasti" a i&a je dla!ava , s dvije usne, !runi&a je ru+i%asta, bjeli%asta ili &rvena, sa trodijelno$ donjo$ usno$" 1ra ni%!a vre/i&a str i iz +drijela i gore je ras!re%ena" Drtna $aj%ina du i&a A ti$ijan &vate ru+i%asto do ta$noljubi%asto" 0vate od svibnja do listopada"

+E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$) : ti$ijan A vrtna $aj%ina du i&a $iri i ugodno, i$a o tar o!us zbog %ega ga valja u !u#inji 7u !ulinarstvu8 oprezno upotrebljavati" (adr+i do 5,= X eteri%nog ulja !oje se sastoji od t#;$ola, &arva&rola 7 !arva!rol8, &;$ola, pinena, linaloola, borneolaR tanina i -lavonoida" <i$ijan !oji je vi e ispitan sadr+i i +eljezo, !al&ij, s$olu" Najvi e eteri%nog ulja i$a bilj!a o!o 3B sati" ! "! E#$ Z$ +( "21EN&E : u !u#inji se upotrebljava ti$ijan, do! se u lije%enju upotrebljavaju obje vrste" <i$ijan se upotrebljava za pe%en!e, pr+ene ribe, u$a!e i ju#e" :$iljeni je za%in za $arinade i izradu biljnog o&ta" 'lje se !oristi protiv !a lja i dezin-i&ira, te se !oristi !od izrade vodi&e za usta i zubni# pasta" ?no tvo biljni# li!era sadr+i ti$ijan" 3lavno djelovanje je anti$i!robno, spaz$oliti%no" Naro%ito se !oristi !od !atara di ni# putova" 1rije se !oristila za lije%enje glavobolje, bolesti jetre, za pobolj anje te!a i poti&anje vjetrova" ,oristi se !od bolesti $je#ura i bubrega" Danjs!a pri$jena !od utrljavanja za lije%enje reu$ats!i# tegoba , i !ao dezin-e!&ijs!o sredstvo" Za lijeenje se sabiru -ladice s &vjetovi$a prije i za vrije$e &vatnje" 'potrebljava se sa$o gornja tre/ina vrije+a" Ne trgati bilj!u" +(N1 $"N'"+$C"&E : Nisu poznate" <a!o4er ni intera!&ije nisu poznate" ,od pri$jene %istog ti$ola $ogu se pojaviti bolovi u jetri i nagla $ala!salost" <i$ol !od entero!olitisa, sr%ane insu-i&ijen&ije i trudno/e" ECE!1" : Za pripre-u aja : 3,= do 5 gra$a 7 3 A 3,= %ajna +li&a8 na jednu ali&u !oju se prelije vrelo$ vodo$ i pusti da odstoji" 1ije se dnevno 6 puta po ali&u %aja" (adr+e je i gotovi lje!oviti priprav&i" +od izostanka -enstruacije dolazi u %ajnoj $je avini s drugi$ bilj!a$a " Za lijeenje je-enca, uz rudbe!liju od ti$ijana ili $aj%ine du i&e se pravi !on&entrirani 7 ja!i 8 %aj i vato$ oblo+eni$ tapi/e$ nanosi izravno na je%$ena& ili se natopi oblog za o!o" !rotiv crijevni5 parazita 7 a!o su na4eni u stoli&i 8 popiti pre$a starosti 5-@ gra$a ti$ola po$ije anog s vo/ni$ so!o$ a od$a# zati$ 5 veli!e +li&e ri&inusovog ulja" ?o+e se i 5* gra$a bilj!e popariti s 5,= dl !ipu/e vode uz dodata! 3 veli!e +li&e $eda i piti !roz

B-) tjedana po 3 $alu ali&u dnevno" Sredstvo protiv kalja, bron#itisa, nesani&e, plu/nog !atara, +elu%anog %ira pripre$a se na na%in da se 3 veli!a +li&a droge 7ti$ijan ili $aj%ina du i&a8 popari s 6-B dl !ipu/e vode ostavljeno po!lopljeno 3= $inuta pa se pro&ijedi i doda se veli!a +li&a $eda i so! pola li$una, pije se gutljaji$a u to!u dana" #ajina duica ku5ana u vinu s jedna!o$ !oli%ino$ !orijena oslada 7 1olipodiu$ vulgare8 i !o$ora%a 7Lru&tus -oeni&uli8, lije%i od !a lja s !rvarenje$ a ujedno i ubla+uje ast$u" 1ije se ujutro, nata te" !rsni aj : 6 veli!e +li&e $je avine po 5 gra$a &vijeta &rnog sljeza 7 ?alvae silvestris8, divljeg $a!a 71apaver r#oeas8, diviz$e 7Derbas&u$ t#apsus8" Nadalje B gra$a ani a 7Lru&tus anisi8, 3= gra$a !orijena bijelog sljeza 7RadiJ alt#aea8, 5* gra$a lista $aj%ine du i&e, 5= gra$a slat!og !orijena 7RadiJ gl;&;rr#izae8 i 6* gra$a li /a bijelog sljeza A sve usitnjeno prelije sa 3 litre !ipu/e vode" :stavi se po!lopljeno 5 sata i na!on toga pro&ijedi, dodaje s e5 veli!e +li&e $eda" 1ije se sva!a 5 sata po 3 veli!a +li&a" Lije%i od bron#itisa, upale i gnojenja u plu/i$a" 1inktura : !ao sredstvo za is!a ljavanje" 2a pripre$anje je potrebno 5** gra$a li /a ti$ijana ili $aj%ine du i&e, 3** gra$a gli&erola , 65* gra$a !on&entriranog al!o#ola, =@* Gra$a pro%i /ene 7destilirane8 vode" 'sitnjeno li /e preliti s$jeso$ gli&erola i !on&entriranog al!o#ola " Na!on @ dana stajanja i %e /eg $ije anja tin!tura se pro&ijedi" (rednja terapijs!a doza je dva gra$a tin!ture" Najbolje je 5* do 6* !api na!apati na !o&!u e/era i uzi$ati tri puta dnevno" B gran%i&e svje+e $aj%ine du i&e stavi se u 5,= dl do$a/e ra!ije lozova%e" Na!on 3B dana na$a!anja $o+e se ovaj priprava! !oristiti !od bolova i gr%eva u +elu&u" 1re$a potrebi popiti po 3 +li%i&u ra!ije" 1o$a+e i a!o se lagano $asiraju bolna $jesta !od gi#ta, reu$e, uganu/a i nagnje%enja" Sirup: u !o$bina&iji s natrij-bro$ido$ uspje no se !oristi za is!a ljavanje i u$irenje" 1otrebno je 3= gra$a tin!ture ti$ijana, pet puta $anje natrij-bro$ida i destilirane vode, *,3 gra$ pra !a za !onzerviranje i 9S gra$a obi%nog sirupa" Narij-bro$id se dobro rastvori u vodi, rastvor se po$ije a sa sirupo$ i tin!turo$ ti$ijana, u !ojoj je pret#odno rastvoren !onzervans" (rednja pojedina%na terapijs!a doza je 3= gra$a" Najbolje je da se B ] dnevno pije +li%i&a ovog sirupa"

Napo-ene : ?edonosna je bilj!a" ,ao !r$na bilj!a ne$a ne!e posebne vrijednosti zbog viso!og prisustva eteri%ni# ulja" LiteraturaR"" dr" Risto Gostru !i, dr" Iovan <u&a!ov, Iovo ?ijatovi/, dr" A" Dogel, 2lat!o Gurs!;, Daso 1elagi/ W I"?" zatvori prozor printaj

#ajina duica i 1i-ijan

#ajina duica - lat"<#;$us serp;llu$ L"C 1i-ijan - lat" <#;us vulgaris !( ('"C$ : La$ia&eae 7 Labiatae 8 - usna%e ?$ #$+(!E&S+"N$Z") : (erp;lli #erba - 7 sastoji se od osu eni# &vatu/i# nadze$ni# izdana!a" 8 <#;$i #erba F ti$ijanC sastoji se od osu eni# listova i &vjetova te vr#ova stablji!e vrsta ti$ijan ili $je avino$ obiju vrsta" Eroga sadr+i naj$anje 3,= X eteri%nog ulja i naj$anje *,= X #lape/eg -enola, naro%ito ti$ola" Aet#eroleu$" N$ ('N$ "#EN$ : ta$jani!a, ba!ina du i&a, popova&R du i&a S1 $N$ "#EN$ : Engles!i : _ild A <#;$eC Lran&us!i : <#;$ serpoletC Nje$a%!i : auendel C <alijans!i : 1epolino"" !()"&ES1 " N$S1$N$+ te :BIAHNIENIA NA2IDA : <#;$us A od gr%!og t#;$os ili t#;$on A ta$jan, zbog sli%nosti $irisa" <a!o4er t#;$os po gr%!o$ zna%i #rabrost, snaga te u!azuje na sti$uliraju/e djelovanje bilj!e" Egip/ani su je !oristili !od balza$iranja i za izradu par-e$a" Gr&i su ti$ijano$ za%injali ne!e vrste sireva i dodavali ga pi/i$a i di$ljeno$ $esu" ?aj%ina du i&a rasprostire se po Europi i Aziji" $Z#N(0$)$N&E A (AENIA, (IE<DA R" : 2bog drvenaste stablji!e ne $o+e se +eti !osili&o$ ve/ se $u%no re+e !ara$a za +ivi&u ili srpo$" ' novije vrije$e +anje se strojevi$a" ' vrtu se $o+e saditi trajni ti$ijan rasa4ivanje$ i dijeljenje$ stari# bilj!i, !ao i jednogodi nji ti$ijan !oji se sadi na slobodno$ prostoru na razdaljini od 5* J 5* &$" Iednogodi nja je vrsta aro$ati%nija sva!e godine starosti gubi pone to na aro$ati%nosti" Bilj!a je pri!ladna za !a$enjare, za rubove putova te za uzgoj u &vjetno$ lon&u" (!"S : S1$BL&"+$ je duga i pri osnovi odrvenila, puzav u vidu izdu+eni# stolona !oji razvijaju

adventivne !orjenove , na vr#u zavr ava sterilno$ rozeto$ listova" 0vjetne grane viso!e su B do 3* &$ i razvijaju se du+ polo+enog stabla u nizovi$a, ravno$jerno su po!rivene dla!a$a sa svi# strana" Drtna $aj%ina du i&a je iz iste porodi&e !ao i bosilja!, lavandula i !adulja" Eosegne do B* &$ visine" L"S1()" su $ali i %vrsti, jajasto elipti%ni i na vr#u zao!ru+eni a pri dnu su !linasti" Listovi su iro!i i goli sa izra+eno$ srednjo$ +ilo$ " C)"&E1()" su slo+eni na vr#u grana i %ine o!ruglaste ili izdu+ene &vasti" a i&a je dla!ava , s dvije usne, !runi&a je ru+i%asta, bjeli%asta ili &rvena, sa trodijelno$ donjo$ usno$" 1ra ni%!a vre/i&a str i iz +drijela i gore je ras!re%ena" Drtna $aj%ina du i&a A ti$ijan &vate ru+i%asto do ta$noljubi%asto" 0vate od svibnja do listopada" +E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$) : ti$ijan A vrtna $aj%ina du i&a $iri i ugodno, i$a o tar o!us zbog %ega ga valja u !u#inji 7u !ulinarstvu8 oprezno upotrebljavati" (adr+i do 5,= X eteri%nog ulja !oje se sastoji od t#;$ola, &arva&rola 7 !arva!rol8, &;$ola, pinena, linaloola, borneolaR tanina i -lavonoida" <i$ijan !oji je vi e ispitan sadr+i i +eljezo, !al&ij, s$olu" Najvi e eteri%nog ulja i$a bilj!a o!o 3B sati" ! "! E#$ Z$ +( "21EN&E : u !u#inji se upotrebljava ti$ijan, do! se u lije%enju upotrebljavaju obje vrste" <i$ijan se upotrebljava za pe%en!e, pr+ene ribe, u$a!e i ju#e" :$iljeni je za%in za $arinade i izradu biljnog o&ta" 'lje se !oristi protiv !a lja i dezin-i&ira, te se !oristi !od izrade vodi&e za usta i zubni# pasta" ?no tvo biljni# li!era sadr+i ti$ijan" 3lavno djelovanje je anti$i!robno, spaz$oliti%no" Naro%ito se !oristi !od !atara di ni# putova" 1rije se !oristila za lije%enje glavobolje, bolesti jetre, za pobolj anje te!a i poti&anje vjetrova" ,oristi se !od bolesti $je#ura i bubrega" Danjs!a pri$jena !od utrljavanja za lije%enje reu$ats!i# tegoba , i !ao dezin-e!&ijs!o sredstvo" Za lijeenje se sabiru -ladice s &vjetovi$a prije i za vrije$e &vatnje" 'potrebljava se sa$o gornja tre/ina vrije+a" Ne trgati bilj!u" +(N1 $"N'"+$C"&E : Nisu poznate" <a!o4er ni intera!&ije nisu poznate" ,od pri$jene %istog ti$ola $ogu se pojaviti bolovi u jetri i nagla $ala!salost" <i$ol !od entero!olitisa, sr%ane insu-i&ijen&ije i trudno/e" ECE!1" : Za pripre-u aja : 3,= do 5 gra$a 7 3 A 3,= %ajna +li&a8 na

jednu ali&u !oju se prelije vrelo$ vodo$ i pusti da odstoji" 1ije se dnevno 6 puta po ali&u %aja" (adr+e je i gotovi lje!oviti priprav&i" +od izostanka -enstruacije dolazi u %ajnoj $je avini s drugi$ bilj!a$a " Za lijeenje je-enca, uz rudbe!liju od ti$ijana ili $aj%ine du i&e se pravi !on&entrirani 7 ja!i 8 %aj i vato$ oblo+eni$ tapi/e$ nanosi izravno na je%$ena& ili se natopi oblog za o!o" !rotiv crijevni5 parazita 7 a!o su na4eni u stoli&i 8 popiti pre$a starosti 5-@ gra$a ti$ola po$ije anog s vo/ni$ so!o$ a od$a# zati$ 5 veli!e +li&e ri&inusovog ulja" ?o+e se i 5* gra$a bilj!e popariti s 5,= dl !ipu/e vode uz dodata! 3 veli!e +li&e $eda i piti !roz B-) tjedana po 3 $alu ali&u dnevno" Sredstvo protiv kalja, bron#itisa, nesani&e, plu/nog !atara, +elu%anog %ira pripre$a se na na%in da se 3 veli!a +li&a droge 7ti$ijan ili $aj%ina du i&a8 popari s 6-B dl !ipu/e vode ostavljeno po!lopljeno 3= $inuta pa se pro&ijedi i doda se veli!a +li&a $eda i so! pola li$una, pije se gutljaji$a u to!u dana" #ajina duica ku5ana u vinu s jedna!o$ !oli%ino$ !orijena oslada 7 1olipodiu$ vulgare8 i !o$ora%a 7Lru&tus -oeni&uli8, lije%i od !a lja s !rvarenje$ a ujedno i ubla+uje ast$u" 1ije se ujutro, nata te" !rsni aj : 6 veli!e +li&e $je avine po 5 gra$a &vijeta &rnog sljeza 7 ?alvae silvestris8, divljeg $a!a 71apaver r#oeas8, diviz$e 7Derbas&u$ t#apsus8" Nadalje B gra$a ani a 7Lru&tus anisi8, 3= gra$a !orijena bijelog sljeza 7RadiJ alt#aea8, 5* gra$a lista $aj%ine du i&e, 5= gra$a slat!og !orijena 7RadiJ gl;&;rr#izae8 i 6* gra$a li /a bijelog sljeza A sve usitnjeno prelije sa 3 litre !ipu/e vode" :stavi se po!lopljeno 5 sata i na!on toga pro&ijedi, dodaje s e5 veli!e +li&e $eda" 1ije se sva!a 5 sata po 3 veli!a +li&a" Lije%i od bron#itisa, upale i gnojenja u plu/i$a" 1inktura : !ao sredstvo za is!a ljavanje" 2a pripre$anje je potrebno 5** gra$a li /a ti$ijana ili $aj%ine du i&e, 3** gra$a gli&erola , 65* gra$a !on&entriranog al!o#ola, =@* Gra$a pro%i /ene 7destilirane8 vode" 'sitnjeno li /e preliti s$jeso$ gli&erola i !on&entriranog al!o#ola " Na!on @ dana stajanja i %e /eg $ije anja tin!tura se pro&ijedi" (rednja terapijs!a doza je dva gra$a tin!ture" Najbolje je 5* do 6* !api na!apati na !o&!u e/era i uzi$ati tri puta dnevno" B gran%i&e svje+e $aj%ine du i&e stavi se u 5,= dl do$a/e ra!ije lozova%e" Na!on 3B dana na$a!anja $o+e se ovaj priprava! !oristiti !od bolova i gr%eva u +elu&u" 1re$a potrebi popiti po 3 +li%i&u ra!ije" 1o$a+e i a!o se lagano $asiraju bolna $jesta !od gi#ta, reu$e,

uganu/a i nagnje%enja" Sirup: u !o$bina&iji s natrij-bro$ido$ uspje no se !oristi za is!a ljavanje i u$irenje" 1otrebno je 3= gra$a tin!ture ti$ijana, pet puta $anje natrij-bro$ida i destilirane vode, *,3 gra$ pra !a za !onzerviranje i 9S gra$a obi%nog sirupa" Narij-bro$id se dobro rastvori u vodi, rastvor se po$ije a sa sirupo$ i tin!turo$ ti$ijana, u !ojoj je pret#odno rastvoren !onzervans" (rednja pojedina%na terapijs!a doza je 3= gra$a" Najbolje je da se B ] dnevno pije +li%i&a ovog sirupa" Napo-ene : ?edonosna je bilj!a" ,ao !r$na bilj!a ne$a ne!e posebne vrijednosti zbog viso!og prisustva eteri%ni# ulja" LiteraturaR"" dr" Risto Gostru !i, dr" Iovan <u&a!ov, Iovo ?ijatovi/, dr" A" Dogel, 2lat!o Gurs!;, Daso 1elagi/ W I"?" zatvori prozor printaj

Stolisnik - lat9 $c5illea -illeAoliu- L9

!orodica: A(<ERA0EAE-glavo%i!e ?ar-akopejski naziv : ?ille-olii #erba, -olia et -lores Narodni naziv: #ajdu%!a trava, #ajdu%i&a, spori , !ostrijet, ro$oni!a, ranjeni!, vra+ja !opriva, petrovs!o &vije/e" !ovijest : legenda pria B grka -itologijaC da je tije!o$ trojans!og rata A#ileja !oji je bio si$bol #rabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja 1arida, ,rvare/i odlazi do A-rodite !oja $u opere petu stolisni!o$, i od tada stolisni! pre$a to$ $itu i gr%!o$ juna!u dobiva i$e A#ilej 7A&#illea8" No unato% lje!ovitosti A#ilej u$ire, a stolisni! ostaje vjeran pratitelj ranjeni&i$a" Bilj!a se !oristi ve/ 5***"godina" : srednje- vijeku postojalo je vjerovanje da je stolisni! vje ti%ja trava V Djeruje s eda uzgajanje ove vrlo lje!ovite trave donosi ljubav, dobru sre/u i jasno vi4enje, 0vjetove stolisni!a raspore4uju ispod jastu!a, u svr#u dobivanja Kistins!i# snovaM o budu/nosti" Njegovo li /e stavljeno na o%i i$a %arobno djelovanje , pri!azuje budu/e veli!e ljubavi" 1oput $nogi# K%arobni#M bilja!a u staro$ vije!u su ga zvali K+eljezna travaM jer odli%no zaustavlja !rvarenja i lije%i rane" ,oristili su ga stari Eruidi u svoji$ obredi$a, iz njega su

izra4ivali a$ulete i posipavali !u/ne pragove !ao za titu od zli# sila" (ve+anj stolisni!a obje en na vrata ili zavezan na dje%ju !olijev!u na ivanjs!u no/ trebao je osigurati idu/u godinu bezbolnu" 1ostoje jo vjerovanja o $o/i$a stolisni!a, no, ne/u ti$e za$arati %itateljstvo" Ljekoviti dijelovi : cvijet i cijela biljka9

'jelovanje: (tolisni! spada u gor!e droge pa se !oristi za lije%enje bolesti +elu&a i &rijeva , te !od proble$a s jetro$ i +u%i" :si$ ovog on djeluje protuupalno i spaz$olits!i 7 ubla+ava gr%eve 8" aj od stolisni!a pobu4uje rad bubrega, pospje uje &ir!ula&iju, s$anjuje te !o/e uslijed reu$e i gi#ta, !oristan je +ena$a !od $enstrualni# tegoba i bijelog &vijeta, po$a+e !od unutarnji# !rvarenja i !rvarenja iz nosa" (tolisni! djeluje sli%no !ao !a$ili&a:!olereti%!i, ba!teri&idno, spaz$oliti%!i, !ao adstrigens" !o-a6e kod dispepsije !od nedovoljno izra+enog apetita, gr%eviti# s$etnji +elu&a i &rijeva,$enstrua&ijs!i# tegoba i !rvarenja" ,at!ada se !oristi !ao diureti! !od viso!og tla!a" (!"S: Stolisnik je izni-no invazivna biljka zbog puzavog !orijenja i obilnog sa$ozasijavanja" Raste posvuda" 1ogledas$o li bolje &vjetove, uo%ava$o veli!u sli%nost sa &vjetovi$a !a$ili&e" ,ao i !a$ili&a sadr+i $nogo $odrog eteri%nog ulja, gor!e tvari, e-irne $asti, vita$ina , i 0, al!aloide, $ravlju, o&tenu, valerijans!u, oleins!u linoleons!u !iselinu, stearin, inulin, -os-ate, -os-or, !alijeve soli i su$por" :Z3(& : raz$no+ava se dijeljenje$ !orijenja" ' vrtu ga je dobro u!opati u ze$lju zajedno sa posudo$ ili staviti ope!e 7ogradu8 !a!o bi $u se ograni%ilo irenje !orijenja" BE E SE : u vrije$e &vatnje, od lipnja do rujna, a listovi %itavo vrije$e do jeseni" +orist se cijela biljka % svje6a ili osuena"

:!( $B$ : L"&E*EN&: : Antisepti! Eubins!o %i /enje !rvi ,oristi se u !oz$eti&i Ejeluje i lije%i !ao !upelj ili oblog !od ispu&ani# ru!u,

ranjive prsne bradavi&e, 1sorijaze ,od nervni# pore$e/aja ras#la4ivanje$ %aje$ od stolisni!a 1ovoljno djeluje !od lije%enja dijabetesa, naro%ito u po%etno$ stadiju" ,od +ens!i# bolesti i 1?(-a" Ejeluje protuupalno <oni-i&ira probavni sustav Da a jela $o+ete obogatiti i zdravi$ za%ini$a poput ru+$arina, $etvi&e, per ina, stolisni!a !oji ,oristi se za %i /enje organiz$a i regulira znojenje,ali i $nogi# drugi#" A a!o +elite osje/aj slat!o/e dodajte $alo 4u$bira, &i$eta, ora %i/a ili vanilije"

: veterini se daje konji-a i ovca-a !od nadi$anja i gr%eva a $ladi$ odoj&i$a !od bolesti &rijeva" 'jedno je najzdravije !r$ivo" (itno is!osan list daje se peradi do! je $ala, i to po$ije ano s !u!uruzni$ bra no$ za brzi rast" Za ljudsku pre5ranu, za jelo, bere se ve/ u rano prolje/e od velja%e do lipnja i pone!ad ponovo u jesen" Iestivi su posve $ladi i nje+ni listovi"?ladi listovi i$aju aro$ati%an $iris po eteri%no$ ulju pa se dodaju salata$a, varivi$a i svje+e$ siru" +od psorijaze se uz obloge i !upelji $oraju provesti i !ure %i /enja !rvi" Isto se upotrebljava i !od angine pe!toris" *$& ili uvarak BoparakC : pripre$a se od 5* g &vjetova u liri !ipu/e vode i pije B %a e na dan" Ili osnovno - 3 +li&a su#e droge na 5,= dl" vode" Erogu 7osu eni %aj8 preliti !ipu/o$ vodo$, po!lopiti i ostaviti po!lopljeno da stoji o!o pola sata, do! se s$la%i" ,od +elu%ani# tegoba treba piti $alu %a i&u dva puta na dan, sat prije jela" 3revi u 6elucu i crijevi-a s-iruju se !ad se uzi$a 6 puta na dan po 5 dl toplog napit!a" +od neredoviti5 -enstruacija popiti 6-B puta na dan po ali&u opar!a i to dva dana prije po%et!a $enstrua&ije" (vaj oparak po-a6e kod navale krvi u glavu, !od vrtoglavi&e, depresije u !li$a!teriju" 1ije se pre$a potrebi" +:!EL& " ! $N&$ : pripre$aju se od 6*-B* &vjetova u liri vode" N"SN" 1$#!(N" : pripravljaju se s na$o%eno$ gazo$ %aja ili svje+i$ so!o$ bilj!e,

gazu ugura$o u nos, ti$e se i zaustavlja !rvarenje" 7L$'N" (BL(Z": pripre$aju se od svje+eg so!a bilj!e !oji se izravno polo+e na bolno $jesto" 1(!L" (BL(Z" : pripravljaju se od toplog %aja" (tolisni! se $o+e !oristiti i na na%in da se bilj!a zgnje%i i zagrije te polo+i na bolesno $jesto" :L&E (' S1(L"SN"+$ : 3** gra$a su#i# listova stolisni!a, 3 litra sun&o!retova ulja Cu sta!len!u sa iro!i$ grlo$ staviti usitnjenu su#u drogu i preliti svje+i$ sun&o!retovi$ ulje$" Grlo se pre!rije perga$ent papiro$ ili najlons!o$ -olijo$, i dobro se zave+e" ' ve/i lona& !oje$ se na dno stavi sloj %isti# platneni# !rpa, na nji# se stavi sta!len!a o$otana %isto$ t!anino$" ' bo&u uliti #ladnu vodu ta!o da oblije &ijelu sta!len!u, te postepeno zagrijavati na slaboj vatri sve do! voda ne za!u#a , pustiti da lagano !ipi 6 sata, zati$ $a!nuti s vatre i ostaviti da se voda u sta!len!i pola!o potpuno o#ladi" 'lje se zati$ pro&ijedi u %istu platnenu t!aninu, uliti ga u $anje %iste bo%i&e, !oje $oraju biti od neprozirnog sta!la i dobro za%epiti" uva se za$otano u ta$ni papir na su#o$ i #ladno$ $jestu" +orist od ovog ulja je -nogostruka: pogodno je za sun%anje, izbjegava se &rvenilo i upala !o+e !od sun%anja, a ujedno se dobiva lijepa boja !o+e" +od upale 5e-oroida po$a+e oblog od ovog ulja" 1ostupa! je da se !o$adi/ %istog platna na$o%i ulje$, presavije ne!oli!o puta i stavi na upaljeni dio tijela i ostavi pre!o no/i" )"N( S$ S1(L"SN"+(# : 1otrebno je B*-=* gra$a svje+e droge i 3 litra !valitetnog bijelog vina :prane nadze$ne dijelove stolisni!a usitniti i preliti vino$, zagrijava se do vrenja, te se na laganoj vatri !u#a jo 3= $inuta, 1usti se sve postepeno potpuno o#laditi pa tada vino pro&ijediti i uliti u %istu sta!lenu bo&u" uva se na su#o$ i ta$no$ $jestu" )ino se koristi kao sredstvo za i,enje i dezinAekciju ko6e, !od razni# rana, ozljeda, nagnje%enja, %ireva i ispu&ale !o+e" Redovito uzi$anje svje+eg so!a i to 5-6 +li%i&e na dan uspje no ot!lanja de-or$a&ije sr%anog $i i/a 7$;odegeneratio &ordis8, odnosno steno!ardiju 7angina pe&toris8" Stolisnik je vrlo cijenjena i rado upotrebljavana biljka !a!o za vanjs!u ta!o i za unutarnju pri$jenu" Gor!og je o!usa, a iz$e4u ostalog povoljno utje%e na $etaboliza$ organiz$a"

,:N<RAINEI,A0IIE : Deli!e !oli%ine $ogu uzro!ovati glavobolju, a dugotrajna uporaba alergijs!i osip i osjetljivost !o+e na sun&e" Stolisnik - nije za trudnice i dojilje

W ?I zatvori prozor printaj

NE)EN . lat9 Calendula oAAicinalis

!( ('"C$ C 0o$positae - glavo%i!e ?$ #$+(!E&S+" N$Z") : 0alendulae -los, #erba N$ ('N$ "#EN$ : !alendula, prsten%a&, bile&, ognja&, vrtni ognja%, zi$orod, +utelj S1 $N$ "#EN$ : Nje$a%!i : Gartenringelblu$eC Engles!i : ?ar; gold-lo\erC Lran&us!i: La -leur de sou&i C <alijans!i : 0alendula !()"&ES1 " N$S1$N$+ te (B&$2N&EN&$ N$Z")$ : :--i&inalis zna%i lje!ovitC &alendus A nebes!o, ne to lijepo" (tari narodi &ijenili su ga !ao bilj!u !oja po$la4uje , ili su ga upotrebljavali za u!ra avanje oltara u svoji$ #ra$ovi$a, do! su drugi njegovi$ +uto-zlatni$ lati&a$a u!ra avali i aro$atizirali #ranu" ' a$eri%!o$ gra4ans!o$ ratu lije%ni&i su na boji ti$a !oristili li /e nevena stavljaju/i ga na otvorene rane" Za lijeenje bradavica trebalo je protrljati bradavi&e &vjetno$ glavi&o$ do! se ne navla+e, zati$ obrisati !onjs!o$ dla!o$ i ostaviti da se su e" :vo se ponavljalo 6-B puta" I$e bilj!e YnevenZ dolazi od izvedeni&a ili od glagola ne venuti" (!"S : Neven je bilj!a 5*-=* &$" visine, od sredine razgranata" Eonji listovi loptasti, postupno se su+avaju u !rilastu petelj!u, gornji listovi su suli%asti" 0vjetne glavi&e pro$jera 5-= &$, naran%aste do +ute boje +u$anj!a" 1lodovi su uvijeni pre$a unutra razli%iti# obli!a" $Z#N(0$)$N&E . S$'N&$% S&E1)$ >9 Neven voli glinasto pjes!ovito tlo" 1odnosi ve/inu tala, osi$ ona !oja su pretjerano vla+na" (ije se od travnja do lipnja, pone!ad i u rujnu" Ni&anje je na!on deset tjedana, a po to se sa$ zasijava, pone!ad sje$e pobjegne iz vrtova i raste uz plotove i putove" :t!idanje$ o&vali# &vjetova spre%ava se pretjerano sa$ozasijavanje i produ+uje a!tivni

rast" 0vate od srpnja do rujna, pone!ad do studenog" protuba!terijs!o i protuvirusno djelovanje, ,oristi se za gredi&e i u!ra avanje rubova" Raz$no+avanje sje$eno$ vr i se sadnjo$ u prolje/e ili ujesen 7pri$orje8" (tani te $ora biti sasvi$ izlo+eno sun&u i tra+i redovito zalijevanje" 2a pripre$u droge &vjetovi se beru !ad se otvore, a li /e do! je $lado" +E#"&S+" . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$) : Eteri%no ulje, triterpens!i gli!ozidi i triterpens!i agli!oni, !arotinoidi, -lavonoidi, gor!e tvari" SL:0" Z$ : - ja%anje i$unolo !og sustava, - !od ateros!leroze !rvni# +ila $ozga, - upala desni i zubnog $esa, - %u!ljevi 7de-or$a&ija no+nog pal&a8 - rane !oje te !o za&jeljuju, - &vjetovi se upotrebljavaju za s$irivanje upala, - gastritis, - stanja !oja su povezana pojavo$ %ira na +elu&u, - pospje uju znojenje, - !roni%ni# bolova u +elu&u, - reguliraju neurednu $enstrua&iju, 7a$enoreja8 - djeluju na +u% i +u%ne vodove" - ' obli!u !re$a ili $asti !oristi se protiv %ireva nogu, pro ireni# vena i $odri&a" 'lje se ta!o4er !oristi u $nogi$ preparati$a" ,orijen se ne !oristi u lije%enju" +(N1 $"N'"+$C"&E : nisu poznate ili i# ne$a" Iedino ljudi alergi%ni na pelud trebaju biti oprezni, jer ljudi !oji reagiraju na a$broziju $ogu reagirati i na neven" ECE!1" : 2a lo!alnu pri$jenu 3-5 gra$a na jednu ali&u vrele vode, preliti i pustiti da odstoji" 'veli!o i$a gotovi# priprava!a" :koliko i-ate ir na 6elucu ne preporu%uju se tin!ture bilo !ojeg bilja, a ta!o4er ni uzi$anje al!o#ola ubilo !oje$ vidu" Lins!i istra+iva%i ot!rili su da zloupotreba al!o#ola pove/ava za =** X rizi! od in-e!&ije ba!terijo$ H" p;lori" Ia!o se vi e !oristi za u!lanjanje $odri&a, te za lije%enje posje!otina i upala, $o+e se po!u ati sa !upovni$ nevenovi$ $ele$o$, ili tin!turo$, izravno naneseno na %u!alj, tri do %etiri puta dnevno, tije!o$ jednog tjedna"

Za lijeenje ko6ni5 bolesti neven u+iva u narodu veli! ugled" :n je !valitetno sredstvo protiv ba!terija, virusa i gljivi&a " Neven poti%e bijela !rvna zrn&a na uni tavanje tetni# $i!roba i ubrzava za&jeljivanje rana" (pekline od nerazu-nog izlaganja suncu ubla+uju &vjetovi nevena, ti$e to zatvaraju rane, ubla+uju upalu i poti%u rast novi# stani&a !o+e" Za pripravu sredstva za lijeenje posjekotina : +li%i&u su#i# lati&a &vjetova na ali&u uzavrele vode, pustiti da po%ine deset $inuta" <e!u/ino$ natopiti %istu t!aninu i stavljati !ao oblog na ranu" !ri ubodu insekta, utrljati svje+i so! bilj!e nevena" +od upale desni i zubnog -esa svoji$ antiba!terijs!i$ djelovanje$ i ja%anje$ i$uniteta neven $o+e biti !oristan !od lije%enja gingivitisa" No, opet A u!oli!o postoji alergija na pelud, upotrebljavati ga oprezno i u slu%aju rea!&ije odba&iti ga" Za lijeenje osipa oko pasa . B5erpes zoster8 po$a+e e!stra!t svje+i# bilja!a $ati%nja!a i nevena" 1azit na jelovni! A izbjegavati bjelan%evine, a jesti $nogo povr/a i vo/a" 1o ,neippu se neven s uspje#o$ upotrebljava za lije%enje %ira na +elu&u i u duodenu$u, te upale +elu&a, i to u obli!u %aja od &vjetova ili u obli!u tin!ture" 1o Le&ler&u uzi$a se i pravi %aj od &vjetova nevena !ao preljev : = gra$a &vjetova prelije se s pola %a e A 5 dl !ipu/e vode" ' oba slu%aja uzi$a se po gutljaj vi e puta tije!o$ dana" 0vjetovi nevena po$ije ani s ruso$a%o$ ta!o4er ja!o !oriste za isto ve/ opisano, u o$jeru 5* gra$a nevena i 6* gra$a stablji!e i napravi $je avina od !oje se uzi$a jedna veli!a +li&a i prelije se %a o$ !ipu/e vode" (blozi od nevena prave se na slijede,i nain : tin!tura nevena 7<in&turae &alendulae8 = &&$, #ladna pro!u#ana voda - Abuae &o&tae 5=* &&$" (ve se to pro$u/!a i stavlja !ao oblog na %ir !oji je nastao od pro ireni# vena na noga$a" Al!o#olna otopina za s$irenje upale !o+e i zubnog $esa pravi se ta!o da se 5* gra$a su#i# &vjetova nevena stave u 3 dl" al!o#ola ja%ine do 9* X, i ostavi 3* dana da stoji" 2ati$ se pro&ijedi i ostavi u dobro za%epljenoj bo&i" ?asna !o+a li&a trlja se vodeni$ e!stra!to$ nevena" )odeni ekstrakt se pravi ta!o da se 3 veli!a +li&a su#i# &vjetova nevena stavi u %a u #ladne vode i ostavi po!lopljeno pre!o no/i" 2ati$ se pro&ijedi i upotrebljava za %i /enje !o+e li&a" 2a upale, nadra+aje, %ireve 7-urun!ule8 i naboje !o+e upotrebljava se $ast od nevena" :na se pravi ta!o da se uz$e 3*-5* gra$a al!o#olnog e!stra!ta nevena i iz$ije a u %istoj posudi sa @*-S* gra$a %istog lje!ars!og vazelina"

#aska od nevena koristi kod -asne ko6e i pro ireni# pora na !o+i" 1ravi se ta!o da se na tan!o$ sloju vate izre+u $jesta za o%i, nos i usta" <a se $as!a natopi u otopini nevena, !oja se pravi na na%in da se jedna veli!a +li&a al!o#olnog e!stra!ta nevena razrijedi u pola %a e vode i dobro iz$ije a " ?as!a se poto$ stavlja na o%i /eno li&e i ostavlja 5* $inuta" 1rotiv /elavljenja, spre%avanja ispadanja !ose i za njen bolji rast pravi se ovaj %aj : uz$e se 5* gra$a sitno isje&!anog !orijena podbjela 7<ussilago -ar-ara8, 3* gra$a su#i# &vjetova nevena i sve se to prelije jedno$ litro$ !ipu/e vode, ostavi da vrije 3*-3= $inuta, zati$ se doda sa$o $alo preljeva od nevena i pro&ijedi" <i$ se topli$ %aje$ tjedno dvaput istrlja glava" Za ubla6avanje tegoba ateroskleroze !oristi se %ajna $je avina od i$ele, lista i &vijeta nevena, !orijen i4irota, stablji!a i !orijen piri!e, vrbove !ore, stablji!a odoljena, ve/e !oli%ine listove $ati%nja!a i $aj%inu du i&u" +od upale jajnika !oristi se %ajna $je avina od jedna!i# dijelova $aj%ine du i&e, ruso$a%e, listova !upine, listova nevena, i listova li$una" ?je avina se usitni, i dobro iz$ije a" ' litri pro!lju%ale vode staviti 3* gra$a $je avine i !u#ati po!lopljeno pola $inute" ,ad se %aj o#ladi, pro&ijedi ga se i doda ) ju ni# +li&a $eda, 1ije se 6 puta dnevno po 3 de&ilitar %aja prije i poslije jela" 1reostalu !oli%inu - B dl" piti iz$e4u obro!a, u$jesto vode, s $alo svje+eg li$unovog so!a" zatvori prozor printaj

+$N1$ "(N - lat9 7/pericu- perAoratu- L9

!orodica : 3uttiAerae ?$ #$+(!E&S+" N$Z") : 7erba 5/perici Narodni nazivi: gospina ili bogorodi%ina trava , ivanje zelje, pljus!avi&a, stra no zelje, enjan+ev!a, +uteni&a, gora%, ovni!a, !rvava&, gor%a&, +uta $etli&a, +uti !antarion, +u/eni&a, zase!liva treva, zase!ni&a, zve!a&, zvon%a&, izdatjivi&a, !antarijon, $arina ru%i&a, +ens!e !antarija , s$a!ne+, s$i&alj!a, tantur, trava od izdati, trava od posje!a, trava od pose!eR!rv sv" Ivana, S1 $N$ "#EN$ : Engles!i: - (t" Io#n^s _ortC Nje$a%!i : Io#annis!raut e&#tesC Lran&us!i : Le $ille- pertuisC <alijans!i : Isperi&o pilatro" !()"&ES1 " N$S1$N$+ te (B&$2N&EN&$ N$Z")$ : 1rvobitna postojbina joj je Europa 7?ala Azija i Gr%!a8 i (ibirC danas ra irena u svi$ suptrops!i$ i u$jereni$ !li$ats!i$ zona$a" Neko, se koristila za istjerivanje zli5 du5ova i lije%enja posljedi&a z$ijs!og ugriza"

1re$a tradi&ionalno$ vjerovanju zbog &rven!astog uljnog so!a 7!ao !rv8, !oji se pojavljuje !ad se bilj!a prelo$i, ta!o su se ti$e lije%ile !o+ne bolesti zato to !o+a isto ta!o !rvari" Ia!o je to danas neozbiljno, postoje i znanstvene potvrde u lije%enju $odri&a, ope!lina i drugi# ranaR $Z#N(0$)$N&E :Z3(& . S$'N&$% S&E1)$ >9 az-no6ava se sje-eno- i ponegdje rezni&a$a" Bilj%i&e izni!le iz sje$ena rasa4uju se u prolje/e" 1ot!raj ljeta raz$no+ava se poludrvenasto$ rezni&o$ u !lijali tu ili pa! %isti$ sje$eno$" <ra+i redovito zalijevanje odnosno vla+nost tla" (!"S :9 Raste posvuda " Bilj!a i$a svojstven $iris, opor, gora! i aro$ati%an o!us" ,oristi se za u!ras i za lije!: za u!ra avanje obrona!a !osina, za gredi&e, rubove itd" S1$BL&"+$ : Diso!a trajni&a visine 6* do 3** &$, uspravne stablji!e s dva uzdu+na brida" L"S1()" : ,ara!teristi%ni# je listova prot!ani# $nogobrojni$ prozirni$ to%!i&a$a 7 +lijezde napunjene eteri%ni$ ulje$ 8 ta!o da izgledaju -ino izbu eni pa otuda i i$e bilj&i A per-oratu$" Listovi nasuprotno raspore4eni, jajasto A tupi, glat!i, bez petelj!i, s puno prozirni# to%a!a, na obodu &rno isto%!ani" C)"&E1 :Ia!o razvijeni zlatno+uti &vjetovi s = lati&a, odozdo ta!o4er i$aju &rna to%!e, tvore &vatove" I$aju $nogo pra ni!a srasli# u 6 snopi/a" 1rljanje- cvjetovi isputaju krvavo-crveni sok" Lati&e su 6-B puta du+e od %a !e i asi$etri%ne" Bilj!a &vate %itavo ljeto, od lipnja do rujna, najvi e u srpnju, lje!oviti dijelovi nalaze se na gornjoj polovini bilj!e u &vatu" +( "&EN : ne slu+i za lije%enje" 2bog toga se bilj!u ne s$ije i ne treba %upati iz ze$lje" !L(' : Ne slu+i za lije%enje" +E#"&S+( . ?$ #$+(!E&S+" S$S1$): Oeljezo, razni tanini, 7najvi e !ate#ins!og8, eteri%na ulja, s$ola, anto&ijan, #;peri&in A &rvena boja, !arotin, #olin, vita$in 0 7 u svje+oj bilj&i o!o 6*X8, -lavons!e #eterozide, i ne!e al!aloide u tragovi$a" ! "! E#$ Z$ +( "21EN&E : 2a pripre$u se &vjetovi su e na sjenoviti$ $jesti$a 7 u #ladu8 i !asnije !oriste u lje!oviti$

priprav&i$a: eters!o$ ulju, %aju, vinu i tin!turi" Za poboljavanje raspolo6enja% poti&anje probavni# organa, ubla+avanja reu$e 7!ri+obolje8, !od osoba !oje $o!re u !revet te !od uganu/a, i %a enja, !od #e$ato$aR" +(N1 $"N'"+$C"&E % 1(+S"*N(S1: Bilj!a i$a -otosenzibilno djelovanje, pa je potrebno od$a# na po%et!u pri$jene upozoriti pa&ijenta da se NE I2LAOE ('N0', da $u se ne bi upalila !o+a, a jedna od nuspojava osoba !oje su -otosenzibilne je pri izlaganju sun&u u obli!u nate%enosti usni&a A !ao u !onja" Hiperi&in, !oji je djelotvoran !od depresije, uzro!uje i tu -otosenzibilnost" #ogu,e ne6eljene nuspojave: A!o se uzi$a istodobno s uobi%ajeni$ lije!ovi$a protiv depresije, ta !o$bina&ija $o+e bili presna+na i nepotrebno izazvati i druge ozbiljne ne+eljene nuspojave" Ne!i bolesni&i !oji su uzi$ali gospinu travu is!usili su probavne pote !o/e, ne$ir ili blage alergijs!e rea!&ije" +od lijeenja depresije% prvo se posavjetovati sa lijeniko-% jer $o+da nije u pitanju depresija nego ne!a druga +iv%ana tegoba, za !oju postoje bolji i djelotvorniji lije!ovi V ECE!1" : ! "! E#$ :L&$ (' +$N1$ "(N$ : B veli!e +li&e nerazvijeni# pupova bilj!e usipati u sta!len!u i ostaviti jedan dan, da $alo povenu" Na nji# zati$ naliti 3 lit" $aslinovog ulja, sta!len!u dobro zatvoriti Aza%epiti A pustiti da stoji na sun&u ) A @ tjedana" <i$ se ulje$ $a+u !raste, osipi, a ta!o4er i #e$oroidi, a !orisno je sva!i dan popiti 3 !avs!u +li%i&u ulja, sa !o$adi/e$ !ru#a A zbog o!usa" Ia sa$ uz &vjetove gospine trave dodavao u ulje i &vjetove nevena, stolisni!a, $aj%ine du i&e i !a$ili&e" Naravno, B +li&e na 3 litre ulja je o!virna i !ao ne!a standardizirana !oli%ina, no poja%ati se $o+e dodavanje$ vi e &vjetova" '$jesto $aslinovog ulja $o+e se !oristiti bilo !oje biljno !valitetno ulje" ,od &ije4enja !oristio sa$ stezalj!u za &ije4enje %vara!a " 1ostoji i ovaj na%in, ali on je ne to $anje e-i!asan,: =** gra$a &vijeta i sitno isje&!anog li /a !antariona potopi u sta!len!i s 3 l najboljeg stolnog ulja 7$aslinovo 8 i 3 litre bijelog vina, pa se !u#a na vodenoj pari do! vino ne is#lapi" DIN: :E ,AN<ARI:NA : :d &vjetova !antariona $o+e se pripre$iti i lje!ovito vino" 1otrebno je B* gra$a &vjetova !oji se preliju litro$ !valitetnog vina, i pusti odstajati na toplo$ $jestu $jese& dana" 1oslije toga &vjetove dobro o&jediti, vino $alo zasladiti 7 ustvari prvo je najbolje sve pro&ijediti pa posebno jo istisnuti !roz gazu ostata! vina iz &vjetova u osnovno vino" 2a bolju probavu piju se 5 %a i&e dnevno prije jela" 1ostoji re&ept za ulje od !antariona po$ije ano sa bijeli$ vino$"

+od !arkinsonove bolesti postoji neto udno: pu a%i su izlo+eni neobi%no nis!o$ rizi!u dobivanja i obolijevanja od te bolesti" (tvar je u ni!otinu !oji poja%ava izlu%ivanje dopa$ina u $ozgu" 1o to !antarion sadr+i u sebi ?A: 7$onoa$ins!a o!sidaza8 in#ibitore, a !ori tenje$ tin!ture !antariona 75*-6* !api 6 puta dnevno 8, uz izbjegavanje al!o#ola i di$ljene i u!iseljene #rane i odre4eni# lije!ova protiv pre#lade i peludne #unjavi&e, nar!oti!e te tripto-an i tirozin" "nae% osnovni recept za pripre-u aja od kantariona je: u uzavrelu vodu7 5 dl8 stavi se 3 +li&a sitno izrezane droge, s!ine s vatre, po!lopljeno ostavi 3*-3= $inuta i pije se 6 puta dnevno !od gastritisa, %ira na +elu&u, proljeva, 7 $e4u nji$a i !rvavi, !od bolesti jetre, +uti&e, upale $o!ra/nog $je#ura, nervni# bolesti, glavobolje, bubre+ni# tegoba, $enstrualni# tegoba, slabo!rvnosti u !o$bina&iji sa drugi$ trava$a i lije!ovi$a, !a lja i dr" +od kroninog bron5itisa i ast-e po$a+e %aj od $je avine od ) gra$a !antarionovog &vijeta, li /a podbjela 7 <ussilago -ar-ara8, o$ana 7 Inula Heleniu$8 i !u#a = $inuta u 3 litre vina s 3 veli!o$ +li&o$ $eda" 1ije se po 3 ali&a triput dnevno" ,antarion po$ije an u jedna!i$ dijelovi$a sa stolisni!o$ 7A&#ilea $ille-oliu$8, ja%a $je#ur i spre%ava no/no $o!renje u !revet" ' tu svr#u treba piti 3 A 5 ali&e toga %aja u to!u dana, noge utopljivati, a nave%er jesti su#u #ranu, bez te!u/ine" +od depresije i svi5 ti5 negativni5 raspolo6enja po-a6e uinkovito %aj od: trave iva, lipe, valerijane, !antariona, stolisni!, $aj%ina du i&a" ecept za izlazak iz depresije:3 !g &i!le,3 !g argarepe, 3!g jabu!a,6 +li&e $eda" (ve treba iz$i!sati i jesti 6 puta dnevno po 3 veli!u +li&u" Iesti B* dana i biti '1:RAN" 1ostoje jo re&epata, individualni#, !oji$a je osnovni sastav li$un 7vita$in 08, lu!, jabu!a 7pe!tini8, $ed " NE +( "S1"1" S$ $N1"'E! ES")"#$ "L" ' :3"# 1$BLE1$#$ E NE +( "S1"1" : 1 :'N(4" E Ne!a istra+ivanja po!azuju da !antarionovi priprav&i djeluju sna+nije od ne!i# -ar$a&euts!i# lije!ova : YElavilZ - a$itriptilin, Y<o-ranilZ - i$ipri$in" 1osle nedjelju dana biti /e va$ bar $alo la! e" Za lijeenje depresije dobar je i sok kantariona, a treba ga piti naj$anje po 5 +li&e 6 puta dnevno od 6 do ) $jese&i" Naravno da sinteti%!i lije!ovi djeluju br+e, ali i stvaraju ovisnost ili ne!e druge pojave" *aj od li,a i cvjetova koristi se za lijeenje jetre, a!o je nate%ena, spre%ava na!upljanje sluzi u plu/i$a, lije%i $je#ur, pogotovo a!o se ne $o+e zadr+avati $o!ra/a po$a+e %aj !oji se pripre$a od 6 veli!e +li&e !antariona, prelivenog s 3 litro$ !ipu/e vode, pa se ponovno stavi na vatru i, %i$ ponovno provrije u!loni s vatre i pro&ijedi" 1ije se tri puta

dnevno po 3 ali&a prije jela" Sastav aja za :C proble- : Hajdu%!a trava 7 3*X ,a$ili&a 3*X ,antarion 5*X (ladi/ 7Gl;&irr#iza glabra L"8 5*X ?elisa #erba ili $ati%nja! 3*X Bo!vi&a 7 1lantago $ajor8 5*X <ros!ot 71ol;gonu$ avi&ulare L"8 3*X +od inAekcija% ukljuuju,i i $"'S A po$a+e !antarion, upravo zbog djelovanja #iperi&ina i pseudo#iperi&ina, !oji i$aju protuvirusna svojstva" 1reporu%a se za tu svr#u !oristiti tin!tura od &ijele bilj!e i to 3* A 6* !api dodani# u vo/ni so!, ne!oli!o puta dnevno" +od upale vena : pogodni su oblozi od $je avine tin!ture !antariona, stolisni!a 7#ajdu%!e trave8 i nevena, ili sva!e tin!ture ponaosob, za vanjs!u pri$jenu, a za unutarnju, !ao potpora slu+i %ajna $je avina !antariona, #ajdu%!e trave 7stolisni!8 i br4an!e 7Arni&a $ontana8" 2a lije%enje vena od veli!e va+nosti je E&#ina&ea V :va re&eptura i$a djelovanje i !od #e$oroida" +od genitalnog i labijalnog 5erpesa% a naroito kod 7erpes si-ple8 po$a+e !re$a ili ulje od !antariona, zbog djelovanja #iperi&ina , a preporu!a je da se s!u#a ja! %aj od !antariona i na!on to se o#ladi, vato$ nanesti te!u/inu na za#va/eno $jesto" +od opeklina " stupnja koristi se ulje kantariona, jer ubrzava za&jeljivanje rana bez in-e!&ija" 1ako@er% kod uboda kukaca uporaba ove bilj!e $o+e dovesti do trenuta%nog ubla+avanja svrbe+a !oji izazivaju ubodi !u!a&a" Napo-ene: :L&E# SE NE L"&E*E S)&E0E $NE +(&E + )$ E E

Literatura>99 2lat!o Gurs!; A Lje!ovito biljeC dr" A" Dogel A Narodni lije%ni!C Ia$es A" Eu!e: 2elena lje!arnaC Bernd ?ilen!ov&s A Lje!ovito bilje C Rade ?aru i/ A Lje!oviti$ bilje$ do zdravljaR Lije%ni! u !u/i - razni autori" W ?"I"

zatvori prozor printaj

(bini jaglac - !ri-ula vulgaris

&aglaca B !ri-ula C i-a preko <FF vrsta na svijetu" Ali sa$o tri vrste naj%e /e susre/e$o u na i$ vrtovi$a i do$ovi$a a to su: :bi%ni jagla& - 1ri$ula vulgaris, Hibridni jagla& - 1ri$ula a&aulis (obni jagla& - 1ri$ula $ala&oides, Iagla& +erava& - 1ri$ula ob&oni&a (voga puta ,e-o va- predstaviti (bini jaglac - 1ri$ula vulgaris" :bi%ni jagla& je nis!a je zeljasta bilj!a !oja se pojavljuje u s!upina$a ili pojedina%no" I jedan je od najpoznatiji# vjesni!a prolje/a, jer na$ do4e u vrlo rano prolje/e" " treba napo-eniti da ova biljka je na tragu nestan!a u na i$ u$a$a zbog pre!o$jernog va4enja sa svog prirodnog stani ta i dono enja u novi vrt" Listovi su naborani, s natrag zavinuti$ rubovi$a, tije!o$ &vatnje dugi su 6 A ) &$, a !asnije na!on &vatnje dose+u ve/e di$enzije" Na donjoj strani listova, na rubovi$a lista, &vjetni$ petelj!a$a i rubovi$a %a !e nalaze se do 5 $$ duge dla%i&e" 'vospolni i polusi-etrini cvjetovi su na tan!i$ dr !a$a, izlaze iz sredine lisne rozete" (ulati%ni svijetlo+uti &vjetni vjen%i/ je s = lati&a" a !a je valj!asta i bridasta, sa zeleni$ i u gornje$ dijelu +u/!asti$ bridovi$a" Euga je 35 A 3= $$, sastavljena od = $e4usobno srasli# lapova" (bini jaglac najbolje uspijeva u svijetli$ listopadni$ u$a$a i i!ara$a, na rubovi$a u$a, u$s!i$ %istina$a" 1rote+e se od nizina pa sve do subalps!og vegeta&ijs!og pojasa" &aglac voli svje6a, rastresita, #ranjiva te neutralna do u$jereno !isela #u$usna, pjes!ovita ili !a$enita tla" Biljka jaglac je poznata i u pu%!oj $edi&ini, jer !orijen sadr+i lje!ovite tvari" Ejelotvoran je %aj za lije%enje di ni# puteva, a list je bogat vita$ino$ 0" :+(L"+( )"'"1E &$3L$C : S)(# ! " ('N(# S1$N"21: NE#(&1E 3$ B $1" NE3( :0")$&1E : N&E#: " (S1$)"1E 3$ " Z$ SL&E'E*E 3ENE $C"&E"

<a!o4er ovdje pro%itajte i sve op/enito o jagla&u to s$o napisali"

zatvori prozor

printaj

$rduinova gro-otulja - !lainak - $urinia sa8atilis

(va vrtna biljka je gr-olika%zi-zelena trajnica otporna na #ladno/u a naraste do visine od B*-a! &$,a isto toli!o ide i u irinu" 1otje%e iz Europe i ?ale Azije" +od nas je se -o6e na,i rasprostranjenu u prirodi ,a u ne!i$ ze$lja$a spada $e4u za!ono$ za ti/ene vrste" Listovi su ta$no zelene boje posuti sitni$ dla%i&a$a,us!i i duguljasti" Na vr5ovi-a uspravni5 stabljika nalaze se sitno grozdasto &vje/e izrazito +ute boje" Na!on razdoblja &vjetanja na bilj&i bi trebalo porezati stablji!e" ,a!o je vrlo de!orativna pogodna pri ure4enju vrta i o!u/ni&a za sadnju u !a$enjare" !olo6aj: Bilj!u posadite na sun%ano$ $jestu u vrtu - !a$enjaru" Zalijevanje: ,a!o ova bilj!a voli svje+e tlo trebalo bi ju redovito ,ali u$jereno zalijevati" 1lo: <rebalo bi ju saditi u dobro propusno,porozno tlo"

1e-peratura: Eobro uspijeva u podru%ji$a s e!stre$no su#o$ !li$o$" )rije-e cvjetanja: 0vijeta u %etvrto$ i peto$ $jese&u, a &vijet joj je predivne +ute boje"

zatvori prozor

printaj

1rave Bop,enitoC
<rave pripadaju razredu $ono!otiledona ili jednosupni&a i jedna su od najbrojniji# biljni# zajedni&a na planetu" !oznato je preko )** rodova trava s o!o 3* *** vrsta,u srednjoj Evropi poznato je o!o =* rodova s o!o5** vrsta"'spr!os toli!o$ broju travni# vrsti za potrebe sports!i# travnja!a !ao i za par!ove pri!ladno je svega o!o 3= vrsta sa o!o 3** sorata uzgojeni# posebno za tu na$jenu" +riteriji za odabir trava: ,od izbora trave razli!uje$o gospodars!i !riterij , tj !ao trava !oja slu+i !ao sto%na is#rana i #orti!ulturni !riterij !oji prednost daju slijede/i$ zna%aj!a$a trava:otpornost na ga+enje,otpornost na su u,na bolesti,podno enje %este !o nje,!on!urentnost pre$a drugi$ trava$a, -ino/a li /a, podno enje sjene, sposobnost sa$oobnavljanja, ujedna%en izgled ljeti i zi$i, na%in raz$no+avanja7vrije+e,buseni8" Sa-o -ali broj vrsta zadovoljava ove !riterije"?e4uti$ stvaranje$ novi# sorata znatno je pove/an broj pri!ladni# trava za #orti!ulturnu na$jenu"1ri izgradnji novog travnja!a $ora$o i te !a!o voditi ra%una o navedeni$ !riteriji$a !a!o bi se u to $ogu/oj $jeri

zadovoljili estets!i i drugi uvjeti za ljepotu va i# travnati# povr ina" 2a jo in-or$a&ija ili postavite svoje pitanje o u!rasni$ trava$a i travnja&i$a prona4ite na -oru$u""" Link ovdje...

Autor: Depar zatvori prozor

printaj

Suncokret . lat9 7eliant5us annuus

!redivan vrtni cvijet !oji daje poseban ugo4aj u vrtu" Ili na bal!onu i terasi, u!oli!o sadite ni+e vrste u &vjetnja!e" Biljka naraste <F . GF c- a pone!e i znatno vi e, ovisno od vrste" :ne #ibridne !oje !upuj$o u trgovina$a i tr+ni&a$a su uglavno$ one nis!e, !oje su pogodne za vrt i nije i$ potrebno dodatno podupiranje" I$aju ja!u &vjetnu stablji!u i sr&oli!o zeleno li /e" Drste ni+eg rasta su obi%no i razgranatije i s vi e &vijeta od vi i# vrsta"" Suncokret je iz porodice $steraceae, a stigao je u na e !rajeve iz (jeverne A$eri!e i Europe" (va!e godine sve vi e i vi e ljubitelja &vije/a ga sadi u svoj vrt" Cvijet -u je 6ute% naranaste ili &rven!asto s$e4e boje s ta$no$ A &rno$ bojo$ u sredini" ?o+e biti jednostavan ili dupli - puni &vijet" 0vate od po%et!a srpnja pa sve do listopada" 0vijet se !oristi i !ao rezana bilj!a" Drlo %esto se !oristi

prili!o$ aran+iranja &vije/a" $ sije se ukoliko i-ate sje-e u travnju9 I to ta!o da posadite sva!o sje$e u svoju posudu, i dr+ite na te$peraturi ve/oj od 3=T0, a $anjoj od 5*" (adite ju u vrt sredino$ svibnja i lipnja, na raz$a! od 6*-ta! &enti$etara" <o je ujedno i vrije$e !ada je najbolje za potra+iti bilj!u za !upnju u!oli!o ju sa$i ne sijete" #jesto koje voli i na koje- treba da bude posa@en je vrlo sun%ano ili sun%ano" I naravno potrebno je %esto zalijevanje vodo$ jer voli puno vode" 1ri#ranjivanje tije!o$ ljetni# dana vr iti jedno$ tjedno9

!roitajte to su napisali, i pro!o$entirali o ovoj bilj&i na i %lanovi na -oru$u" I naravno u!lju%ite se i Di u raspravuVV Link ovdje!!

zatvori prozor

printaj

uta - lat9 uta graveolens L9

LA<IN(,I NA2ID: R'<DI0A A Ruta graveolens L" 1:R:EI0A: Ruta&eae 7Rutvi&e8 LAR?A,:1EI(,I NA2ID: Loliu$ Rutae NAR:ENA I?ENA: ruta, rutva%a, sede-, sede-%i/" (<RANA I?ENA: _einrauteC Gartenraute, rueR !()"&ES1 " N$S1$N$+ "#EN$: Drsta !oja divlja raste u na i$ !rajevi$a" Bilj!a je porije!lo$ iz ju+ni# ze$alja Europe, no za uporabu u !ulinarstvu i za pripre$u lije!ova obi%no se uzgaja" Rutvi&a je igrala ne!ad veli!u ulogu !od stari# Egip/anaC Gr&i i Ri$ljani su je &ijenili !ao svetu bilj!u i !ao za%in" (po$inje ju i Hipo!rat" ' staro$ vije!u rutvi&a i ostale srodne vrste bile su sastavni dio Y Antidotu$ $it#ridati&u$ Z $Z#N(0$)$N&E A (AENIA, (IE<DA, '2G:IR" Raz$no+ava se sje$eno$ u travnju" (tani te joj je na sun&u ili u polusjeni" Doli ra#lu i la!u ze$lju" 1otrebno ju je redovito zalijevati , ali s $jero$, ne obilno, dvaput tjedno" 2e$lja na gredi&i po$ije a se sa pone to ljun!a i $alo vapna" Na!on to pro4e 5-6 tjedna , ni!nu bilj%i&e !oje se rasade na $e4usobnoj udaljenosti 6* ] B* &$" 1o to uzgoj iz sje$ena polazi te! rijet!i$a za ru!o$, najbolje je bilj!u nabaviti !od vrtlara !oji se bavi njeni$ uzgoje$" ' prirodi je u nas rasprostranjena i njezina srodna sorta Ruta divari&ata L", ali znatno slabijeg $irisa" Listovi se beru prije &vjetanja" 2a vru/i# ljetni# dana poja%ava se izlu%ivanje eteri%ni# ulja iz +lijezda na listi/i$a" " (!"S - "Z3LE' " S)(&S1)$ : Di egodi nja bilj!a, polugr$asta uspravne stablji!e do 3 $etar visine" Listovi su naiz$jeni%ni, bez zalista!a, u obli!u bezbrojni# tupo urezani# lapova zeleno-plavi%aste ili +u/!aste boje" Ou/!asti &vjetovi %ine &vatnu gronju s !on!avni$ lati&a$a, valoviti$ i nazubljeni$" Cvate od svibnja do srpnja% a bere se od svibnja do !olovoza" Listovi i$aju svojevrstan $iris i ljuto A o tar , po$alo gor!ast o!us" :!(1 EB$ : ' lje!ovite svr#e !oristi se li /e i ras&vjetana bilj!a, BE2 !orijena" Li /e se !oristi i !ao za%in" Li /e se su i u #ladu" ,ao lije! !oristi se u obli!u pra !a, %aja, te!u/eg e!stra!ta i !ao tin!tura" ,ao za%in li /e se stavlja u ra!iju !oja se aro$atizira i ta!o pripre$ljena i$a digestivno djelovanje" : kulinarstvu zbog ja!e aro$e listi/i se upotrebljavaju u vrlo $ali$ !oli%ina$a"

SL:0" Z$ L"&E*EN&E : !ao sedativ i !ao sredstvo za izazivanje poba%aja 7 ne bi preporu%io V8 te za bolju probavu, protiv navale !rvi u glavu i nervoznog lupanja sr&a te tegoba u donje$ dijelu trupa" Ia%a oslabljene !rvne +ile i sni+ava !rvni tla!" Zbog svoje 6estine izaziva &rvenilo i $je#ure na !o+i 7osjetljive A alergi%ne osobe ne bi je s$jele brati ili i# brati u ru!avi&a$a8" +(N1 $"N'"+$C"&E : izaziva poba%aj V Izaziva &rvenilo i $je#ure na !o+i" ?N:GE OENE 1LA<ILE (' OID:<:? ,AE (' R'<DI0:? H<IELE I2A2DA<I 1:BAAI V ECE!1" : Ne!e bilj!e po$a+u !od a$enoreje i toli!o su rasprostranjene i la!o dostupne" ?ogu se !o$binirati po ali&u bilo od !oji# ovdje nabrojeni# A preliti uzavrelo$ vodo$ i pustiti da odstoje 3=-esta! $inutaC to su turi&a 7Agri$onia eupatoria8, angeli!a 7Angeli&a ar&#angeli&a8, %ista& 7Betoni&a o--i&inalis8, %ubar 7(atureja #ortensis8, !i$ 70a$inu$ &arvi8,$aj%ina dobri%i&a 7 Nepeta &ataria8, !orijandar 70oriandru$ sativu$8, !ines!a angeli&a, poznata !ao dang-buai 7Angeli&a sinensis8, !o$ora% 7Loeni&u$ vulgare8, sipan 7H;ssopus o--i&inalis8, borovi&a 7Iuniperus &o$$unis8, $ati%nja! 7 ?elissa o--i&inalis8, !a$ili&a, 4u$bir, neven, rutvi&a , ob" vrati/ 7<ana&etu$ vulgare8, stolisni! i td" N$L&E) : osu ene listi/e preliti vrelo$ vodo$ u raz$jeru : na +li%i&u listi/a rutvi&e ali&u vode, sredstvo !oje slu+i za s$irivanje" :prezniji /e listi/e rutvi&e po$ije ati s li /e$ $ati%nja!a, gloga ili jo bolje valerijane " '%ina! /e biti bolji i s$iruju/i" E+S1 $+1: iz svje+e ubranog, uglavno$ $ladog li /a rutvi&e is&ijedi se so! A $e#ani%!i$ na%ino$" <o je sirovina za ja%anje +ila i s$anjivanje !rvnog tla!a u arterija$a" 1reporu%a$ ne uzi$ati 3** X so!, nego ga razrijediti 7za po%eta! 5=X so!a i 9=X vode8" :bloge i ostala doziranja ne!a odredi lije%ni! A valja se s nji$ posavjetovati" ('DIHE RI(,AN<NA BILA BI 1RI?IEN ANA (D:I' R',' V utvica je ljekovita ili opasna . otrovna biljka% zato oprez E (S1$LE N$!(#ENE : : Litoterapija podrazu$ijeva lije%enje bilje$, a postoji gotovo !oli!o i %ovje%anstvo" ' dana nje vrije$e raste interes za sve to je prirodno, od zdrave #rane pa do lije%enja bilje$" <r+i te -ar$a&euts!i# proizvoda prepuno je razli%iti# biljni# preparata, pa ia!o oni i$aju svoju vrijednost, ne $ogu za$ijeniti lije!ove propisane od lije%ni!a" Litoterapeuti&i su na$ijenjeni ubla+avanju si$pto$a ne!i# bolesti, !ao i ola! anju la! i# tegoba, npr" probavnog, $o!ra/nog, !ardiovas!ularnog sustava" Biljni preparati $ogu i$ati djelovanje nedo!azanog $e#aniz$a, a $ogu biti tetni !ao i svi drugi lije!ovi" Dalja izbjegavati one !oje se re!la$ira !ao lije!ove za sve bolesti" 1ro%itajte to su napisali, i pro!o$entirali o ovoj bilj&i na i %lanovi na -oru$u" I naravno u!lju%ite se i Di u raspravuVV

Link ovdjeEE

W (va prava pridr+ana I"?" zatvori prozor

printaj

$loe vera - lat9 $loe vera L9

1orodi&a : ljiljani 7Liliu$8 (!"S " !()"&ES1 B"L&+E: Aloe Dera, u svijetu znana !ao Aloe Dera Barbadensis ?iller, je bilj!a od davnina poznata !ao eli!sir $ladosti" 2bog svoje #ranjive vrijednosti i izuzetni# lje!oviti# svojstava nazivaju je N!ralji&o$ lje!oviti# bilja!aN" !ripada porodici ljiljana, a ne porodi&i !a!tusa !a!o se obi%no $isli" Zeljasta je biljka, o!o )* &$ viso!e i B-9 &$ debele o!rugle stabilj!e" Listovi su $esnati, blijedozeleni, !opljastog obli!a, na rubu pilasti s dugi$ bodlja$a" 0rveni &jevasti &vijet i$a ) lati&a i %ini duge, vise/e &vjetne grozdove" Najbolje uspijeva u (redoze$lju, gdje &vate tije!o$ lipnja" : svijetu je poznato pre!o 5=* vrsta od !oji# sa$o B i$aju lje!ovita svojstva 7Barbadensis, Arbores&ens, 0#inensis i LeroJ8" $loe vera je polupustinjska !a!tusoli!a bilj!a iz porodi&e ljiljana, od pa$tivije!a na glasu zbog svoje djelotvornosti u njezi tijela, a zbog svoji# se svojstava uveli!e !oristi i !ao sastoja! $nogi# lije!ova" 2bog #ranjive vrijednosti i izuzetni# lje!oviti# svojstava /a! je nazivaju !ralji&o$ lje!oviti# bilja!a" Naziv aloe vera zabilje+en je prvi put jo u doba starog Egipta" Bilo je to jedno od naj!ori teniji# lje!oviti# sredstava prvi# lije%ni!a - 1linija od Eldera i Eis!uridesa te Galena, o&a suvre$ene $edi&ine" Legende !a+u da je za nju znala i egipats!a !ralji&a ,leopatra !oja je gel aloe vere !oristila za njegu !o+e, a Ale!sandar Deli!i navodno je ispijao gole$e !oli%ine alojina so!a za snagu, prije veli!i# po#oda" :tvr@eno je da gel aloe vere sadr+i o!o 5B* #ranjivi# i lje!oviti# sastoja!a, pri$jeri&e vita$ine A, B3, B5, B6, B), BS, B35, 0, E i -olnu !iselinu, $inerale !al&ij, !alij, $agnezij, $angan, polisa#aride !oji ja%aju i$unitet, a$ino!iseline potrebne za sintezu bjelan%evina,

/a! esnaest enzi$a""" :Z3(& " $Z#N(0$)$N&E: '&EL()$N&E: Eanas se aloa zloupotrebljava" 2a to je sve ne preporu%uju i za to je sve ne upotrebljavaju" 1rodaju so! aloe, tablete, +ele, !re$e, inje!&ije, pra#, toaletne vodi&e, a$pone itd" 1uno !o$er&ijale i $alo zdravstvene !oristi" $ko se gel aloe vere pije kao napitak, djeluje pozitivno na i$unolo !i sustav, s$anjuje upale, uni tava viruse, ba!terije, gljivi&e, deto!si-i&ira organiza$, poti%e $etaboliza$, regulira probavu, pobolj ava rad jetre, regulira i sni+ava razinu e/era u !rvi, sni+ava !olesterol, ubla+ava si$pto$e ast$e i alergije, ubla+ava a!utne i !roni%ne upale $o!ra/ni# putova i prostate, po$a+e !od upala di ni# organa" $loa se oduvijek koristila kod lijeenja opeklina I" stupnja i $anji# ope!lina II" stupnja" : obliku kre-a, sprejeva i !aplji&a idealno je sredstvo za njegu !o+e, alergije, za&jeljivanje rana i ope!lina, zaustavljanje !rvarenja iz rana, !od bolova u zglobovi$a i $i i/i$a, za njegu zubi i usne upljine, njegu i bolesti o%iju, za a!ne, seboreju, pr#ut""" (bziro- na svoje blagotvorno djelovanje na !o+u, aloa vera na la je vrlo iro!u pri$jenu u $odernoj !oz$eti&i" ,a!o djeluje[ Izvanredno vla+i !o+u jer prodire do najdubljeg der$alnog sloja, po$la4uje !o+u jer pove/ava stvaranje -ibroblasta osa$ puta br+e nego to je to nor$alno te na taj na%in ubrzava za&jeljivanje rana" Izvanredna je za su#u, osjetljivu i o te/enu !o+u, ubla+ava i ot!lanja stara%!e pjege po ru!a$a" :ralno$ pri$jeno$ u obli!u napit!a i lo!alno$ u obli!u !re$a djelotvorna je !od psorijaze ECE!1": Za lijek se upotrebljava sok !oji se dobiva iz listova, razrijedi u al!o#olu na @* gra$a so!a dodaje se 5* gra$a al!o#ola" (va biljka koristi se protiv bakterija i virusa" ,a!o bi se ubrzalo izlje%enje i sprije%ile in-e!&ije, $o+e se nanijeti na rane ili ope!line jer pospje uje zarastanje i djeluje protuupalno" Izuzetno je u%in!ovita i !od proble$a sa probavo$ i +elu&e$ 7%ir na +elu&u i dvanaester&u8" :soba$a sa povi eni$ e/ero$ u !rvi uzi$anje$ aloe vera

stanje se popravlja /a! i do B=X" 1rirodna je po$o/ !od artritisa, reu$atoidnog artritisa i reu$atoidne grozni&e" (veu!upno gledano izuzetno povoljno djeluje na &ijeli organiza$" 1oti%e osloba4anje prirodni# tvari !oje po!re/u djelovanje i$unolo !og sustava" A$eri%!i -ar$a&eut B" 0oates 3S)B" prvi je uspio napraviti e!stra!t aloe vere i prirodno stabilizirati gel, a da prito$ sa%uva sve #ranjive sastoj!e" <a!o da danas $o+ete osjetiti blagodati ove vrijedne bilj!e preto%ene u !apsule" ?o+e se !oristiti lo!alno i oralno" ,ao najbolji prirodni ovla+iva% vanjs!o$ upotrebo$ gel od aloe vera o$e! ava !o+u i usporava stvaranje bora" :si$ toga poti%e tvorbu !olagena titi epider$u" Ne-a kontraindikacija za vanjsku upotrebu, no ne preporu%uje se piti ju u slu%aju #e$eroida jer bi $ogla nadra+iti anus" Aloe vera poti%e stezanje glat!e $us!ulature, zato je treba izbjegavati u trudno/i i u slu%aju upale +elu%ano-&rijevnog tra!ta" !o receptu ruskog ljekara Savinskog !oji je aloju upotrebljavao na pa$etan i !oristan na%in spravlja se lije! !oji se !oristi /a! i za borbu protiv ra!a: 6** gra$a svje+eg lista aloe sa$ljeti u $a ini za $eso 7 to starija bilj!a to je bolje po$ije ati 9 dl %istog &rnog vina i sa =** gra$a ta!ozvane !ave ^^&igure^^ to%nije^^ &i!orije sa B** gra$a $eda sa sa/e$ i B** $l S*X apote!ars!og al!o#ola" (ve staviti u ta$nu bo&u sa iro!i$ grlo$ i dobro zatvoriti" uvati na ta$no$ i #ladno$ $jestu, ali ne u -ri+ideru" Na!on 9 dana $o+e se po%eti upotrebljavati" 1rvi# = dana, tri puta po jednu %ajnu +li&u na dva sata prije jela, a naredni# = dana, tri puta po jednu ju nu +li&u na sat prije jela"

Lije! spravljen po navedenoj re&epturi po$a+e !od tuber!uloze, ast$e, %ira na +elu&u, reu$atiz$a, bolesti +ens!i# organa pa i ra!a" : pravilu% od aloe se koristi sok% ekstrakt listova" Aloe vera se u obli!u napit!a po!azala !orisno$ !od pretjeranog lu%enja +elu%ane !iseline !ao i !od upalni# bolesti &rijeva" :sobe !oje boluju od e/erne bolesti ta!o4er $ogu i$ati !oristi od ovog preparata jer aloa po$a+e u regula&iji povi enog e/era u !rvi" Ipa!,

najra irenija upotreba aloe je podizanje i$uniteta i ja%anje obra$beni# $e#aniza$a u tijelu Losion za lice od aloe =* $l ru+ine vodi&e =* $l gli&erina =* $l so!a aloje 3-5 +li&e li$unovog so!a ' sta!lenu bo%i&u staviti ru+inu vodi&u, gli&erin, so! aloe i li$unov so!, te dobro protresti" Lagano$ $asa+o$ losion nanijeti na ovla+enu !o+u li&a, a poto$ isprati toplo$ vodo$" Ro! upotrebe: 6-= dana" (si- za njegu lica% proziran +elatinozni so! iz listova aloe $o+e se upotrijebiti !ao Nzelena prva po$o/N !od $anji# rana, ope!lina, osipa, der$atitisa te uboda !u!a&a" #ogu,e je da -okra,a% osoba !oje uzi$aju alou postane &rveno obojena, to je posve bezopasna popratna pojava pri$jene" ,od pretjerane pri$jene $o+e do/i do $anj!a ele!trolita, posebno !alija, to $o+e i$ati te+e posljedi&e za organiza$" ($ije se uzi$ati sa$o u $ali$ doza$a i to povre$eno, a za vrije$e trudno/e je zabranjena pri$jena jer uzro!uje !rvarenja" 'jelovanje gela% soka ili kapsula: (ti$ulira probavu, neutralizira povi enu +eluda%nu !iselinu, uravnote+uje djelovanje gastrointestinalni# si$bioti%ni# ba!terija, s$anjuje gljivi&e, nor$alizira pH stoli&e, po$a+e !od nadra+uju/eg &rijevnog sindro$a, !olitisa, proljeva i zatvorenosti" 1rodire !roz zidove tra!ta za varenje, ispire tetne ba!terije i %isti &rijevne resi&e od naslaga" Na taj na%in s$anjuje upale i pove/ava apsorp&iju #ranjivi# $aterija"

$loa po-a6e kod bolesti organa:

&E1 $ " 0:* - 1obolj ava rad jetre, ot!lanja otrove i regenerira" 1reporu%uje se !ao dodatna terapija !od bolesti +u%i, &iroze jetre, a!utnog i !roni%nog #epatitisa i $asne jetre" 2E4E N$ B(LES1 - Regulira i sni+ava nivo e/era u !rvi, s$anjuje os&ila&ije e/era 7posebno va+no !od bolesni!a na inzulinu8" S CE " + )NE 0"LE - Ia%a sr%ani $i i/" (ni+ava nivo !olesterola u !rvi i !rvni pritisa!

te s$anjuje u%estalost napada angine pe!toris" B(LES1" "#:N(L(2+(3 S"S1E#$ 7<'?:RI, RA,, AIE(8 - Aloe vera sadr+i -a!tore !oji uni tavaju tu$ore 7al-a -a!tor, blo!ira doto! !rvi u rastu/i tu$or, R8" 1odsti/e i$unolo !i siste$" ,ao dopuns!a terapija, s$anjuje tetne nuspojave !e$o i radio terapije" $LE 3"&S+E B(LES1"% $S1#$ - 'bla+ava si$pto$e ast$e i alergija" #(+ $4N" !:1E)" " ! (S1$1$ - 'bla+ava a!utne i !roni%ne upale, djeluje i na ba!terije !oje su otporne na antibioti!e 7npr" Es&#eri&#ia 0olli8" ES!" $1( N" ( 3$N" - 1o$a+e !od a!utni# i !roni%ni# upala respiratorni# organa 7upala sinusa, +drijela, glasni# +i&a, plu/a itd"8" B(L()" : Z3L(B()"#$, RE'?A, :(<E:AR<RI<I(, :(<E:1:R:2A - ($anjuje upalu, &rvenilo, bolove i oti&anje zglobova i $i i&a" Ejeluje !od uganu/a, nategnu/a i upala tetiva, $odri&aR 1o$a+e !od neuralgija, i ijasa i glavobolje" ' !o$bina&iji sa organs!i$ spojevi$a !al&ija djeluje !od osteoporoze" B(LES1" (*"&: - ' obli!u !aplji&a za o%i uspje no se upotrebljava !od upale o%ne sluzni&e 7!onjun!tivitis8, $rene, tra#o$a, glau!o$a, !eratitisa 7upale ro+nja%e8, #erpes si$pleJaR N&E3$ +(0E " +(0NE B(LES1" - Izvanredno vla+i !o+u jer prodire do najdubljeg der$alnog sloja, po$la4uje !o+u jer pove/ava stvaranje -ibroblasta @J br+e nego je to nor$alno te na taj na%in ubrzava za&jeljivanje rana" Izvanredna je za su#u, osjetljivu i o te/enu !o+uC ubla+ava i ot!lanja stara%!e pjege po ru!a$a" :ralno$ pri$jeno$ u obli!u napit!a i lo!alno$ u obli!u !re$a djelotvorna je !od psorijaze" """2a 3=-ta! dana su se vidjeli rezultati, da bi se na!on 3,= $jese& s!oro sve povu!lo" ,oristili s$o so! 7jui&e8, ne!e tablete 7ogro$ne8, i dvije !re$e sa propoliso$" (o! je $alo blja!, ali se %ovje! s vre$eno$ navi!ne" )ino od aloe )ina od aloe 7Aloe barbadensis8, !adulje 7(alvia o--i&inalis8, vodopije 70i&#oriu$ int;bus8, divlje ru+e 7Rosa &anina8 i $eda N%isti !rvN, u!lanja tetne i otrovne tvari iz organiz$a te poja%ava otpornost organiz$a - zapisala je Hildegard von Bingen"

5** g listova aloe, 3** g listova !adulje, 3** g !orijena vodopije, 3** g ip!a divlje ru+e, 5** g $eda sa sa/o$, *,5 lit" &rvenog vina (a$ljeti svje+u alou, !adulju i vodopiju, te ipa! divlje ru+e i svje+i $ed sa sa/o$" ($jesu staviti u sta!len!u, preliti vino$, dobro pro$ije ati i zatvoriti" Na!on to odstoji 9-3* dana na ta$no$ i #ladno$ $jestu, vino pro&ijediti te uzi$ati 6-B puta na dan po 3 veli!u +li&u" A!o !oristi$o su#o bilje, tada treba uzeti upola $anju !oli%inu bilja" PROITAJTE I LANAK O UZGOJU ALOE: KLIKNI OVDJE zatvori prozor

printaj

+len . lat9 $cer ca-pestre

&o jedna bjelogorina biljka !oja se !oristi za +ivi&e i to za viso!e +ivi&e" Ier !len $o+e da naraste i do pet A est $etara" A za +ivi&u ipa! to je previ e i !oristi se od 35* do 6**&$ u visinu" <a!o da i# slobodno orezujte na !ojoj visini +elite ali ipa! ne!a ne bude ispod 35*&$ jer je ,len viso!a bilj!a"

" ne -orate se bojati kada je orezivanje u pitanju, jer ga vrlo dobro podnosi ali pripazite sa stariji$ grana$a jer one nisu ta!o dobro raspolo+ene za rezidbu" <o se iona!o izbjegne redoviti$ godi nji$ odr+avanje$" Li,e u +lena je listopadno i ta$no zelene boje, re&!asto na tri ili pet dijelova a tije!o$ jeseni je sjajno +ute boje"" A !ora je vrlo si$pati%na jer je ispu&ala i si$pati%na je i dolazi do izra+aja zi$i !ada li /e u jesen po$alo otpadne"

:z lijepi i dekorativni list on se odli!uje i si$pati%ni$ plodo$ !oji je u obli!u !ril&a i te ne ta!o ugledni$ &vijeto$" 0vijet $u je u obli!u !iti&e +u/!asto - zelen!aste boje i !ao to s$o ve/ re!li nije ta!o lijep" 2to se sadnje tie vrlo dobro podnosi od sun&a pa sve do #ladovine ta!o da se ne $orate previ e optere/ivati dali je $jesto !oje ste Di odabrali pogodno za njegov rast"

zatvori prozor

printaj

3rab . lat9 Carpinus betulus

Bjelogorina biljka srednje visokoga rasta !oja i$a o!ruglastu !ro nju u!oli!o ju ne orezuje$o i ne tretira$o !ao +ivi&u" I !ao ta!va $o+e narasti od = do 9 $etara" :koliko ju koristi-o za 6ivicu i orezuje$o ju na visini od 3 do 6 $etra onda stvori pre!rasnu +ivi&u, lijepe zelene boje sa jajasti$ li /e$ !oje tije!o$ jeseni popri$i sjajno +utu boji i ta!o ostane se dr+ati na bilj&i &ijelu zi$u" Grab &vate i i$a $ale $a&e +ute boje te i$a i plod svijetlo zelene sve+nji/e"

3rab je izuzetno otporan to se ti%e rezidbe njegovi# grana a to %inite najbolje u prolje/e ili pa! u jesen" A za#valjuju/i svojo$ otporno /u to $o+ete u%initi i tije!o$ ljeta i bilj&i ne/e ni ta biti" <e je izuzetno podatan za obli!ovanje" A u svojoj unutra njosti li /a i granja /e pru+iti sigurnost i do$ te ta!o4er i #ranu $nogobrojni$ pti%i&a$a"

!osadite te ga ukoliko 6elite za titu va eg vrta od vjetra, te u!oli!o i$ate i +elite stvoriti %ari seos!og vrta a $o+e se vrlo dobro u!lopiti i u sve ostale ve/e vrtove"

zatvori prozor

printaj

u6a - lat9 osa

u6e% jedan od najpoznatiji# &vjetova danas !oji je neizbje+an u vrtovi$a" 1rvi puta ru+e se spo$inju u drevnoj ?ezopota$iji !ada je !ralj (argon I" 75)@B"-5)6*" 1r",r"8 donio sa svoji# osvajanja ipa! i ru+e" ' ,ini u !ojoj je ru+a bila ja!o ra irena postojalo je %a! )** !njiga o uzgoju ru+a u &ars!oj !nji+ni&i 7==3"1r",r"8" : Europu ru6a sti6e sa Ri$ljani$a" ?oderne ru+e su nastale !ri+anje$ stari# vrsta 7Rosa Galli&a, Rosa Alba itd"8 s !ines!i$ ,!oje &vatu tije!o$ &ijele godine" A do danas su pute$ !ri+anja uzgajiva%a nastale nove vrste ru+a i poznato i# je pre!o 6**** sorti" u6e dijeli-o na: *ajevke - ru+e !oje jo naziva$o i $jese%ar!e" <o su ru+e !oje s$o navi!li da !upuje$o u &vje/arni&a$a" ,oje i$aju duge stap!e sa pojedina%ni$ &vjetovi$a, te su pogodne za rezani &vijet" %ajev!e su nastale !ri+anje$ Nstari# ru+aN s !ines!i$" ($atra se da je prva #ibridna %ajev!a bila NLa Lran&eN,!oju je slu%ajno ot!rio 3@)9"g 1ierre Giullot" ?ogu se prona/i u svi $ogu/i$ boja$a osi$ u plavoj i &rnoj, te $ogu biti dvobojne, a $ogu se uzgajati !ao gr$ ili stabla i&e" ?loribunde - Hto zna%i Kobilje &vjetovaM pristaje i$e ovoj ru+i jer daju ne!oli!o &vjetova po stap&i i &vatu nepre!idno" Bilj!a je vrlo otporna na #ladno/u i la! e se njeguje od %ajev!e" (ade se !ao +ivi&e ali sa$o bujnije sorte, te u gredi&e a $o+e i !ao stabla i&e ili u gr$" !enjaice - ,ao to i sa$o i$e !a+e to su ru+e !oje se penju" I i$aju glavnu pri$jenu u pre!rivanju dijelova !u/a, stupova, pergola, pre!riva%i ograda te sjeni&a" Bilj!a s vrlo intenzivni$ rasto$ !oje dosti+u visinu i pre!o dva- tri $etra" 2bog duga%!i# izboja!a la!o se -or$iraju u bilo !oji +eljeni obli! sa$o to se $oraju pri%vrstiti za potporanj" #ini u6e - !oje odli!uje nji#ova veli%ina ili bolje re%eno $alen!ost" I$aju $aleno li /e i grane i si/u ne &vjetove od !oji# ne!e sorte ne narastu vi e od 3=&$" Ru+a !oja je popularna u pro losti ali je s!oro izu$rla do !raja 3S stolje/a, ali na sre/u od 3S3@ g" ' vi&ars!oj postaje pravi #it KRosa rouletiiM te ne izu$ire nego od nje nastaju nove ru+e !oje se !oriste i danas" !okrivaice tla- Razli!uje$o ne!oli!o varijeteta : nis!i puze/i : visine 6*-B= &$ i irine $anje od 3=* &$ ,viso!i puze/i : narastu vi e od B= &$ i irene vi e od 3=* &$ ,nis!i povijeni : naraste vi e od S= &$ , a u irinu $anje od 3=* &$ , viso!i povijeni : naraste do 3** &$ i irine vi e od 3=* &$" 1rvi spo$en ove ru+e je KRosa \i&#uraniaM a pravi pro&vat ove s!upine ru+a dogodio se @*-i# godina pro log stolje/a !ada nastaju $noge nove sorte" +od sadnje ru6a &ijepljeno $jesto $ora biti 5-6 &$ ispod nivoa ze$lje"

2e$lju treba ople$eniti !o$posto$ ili stajs!i$ gnojivo$" Hirina rupe: 6*-6= &$, dubina: 6*-6= &$" Na!on to ru+u posadite, potrebno ju je obilno zaliti s ne!oli!o litara vode"

az-ak kod sadnje ru6a: 1ea5ibridi i Aloribunde - u!oli!o i# sadite !ao &vjetnu gredi&u, raz$a! iz$e4u ru+a treba biti $ini$alno 6= &$ odnosno na du+ni $etar sade se 6 ru+e" A!o sadite u vi e redova ru+a tada i# sadite u &i!-&a!" !enjaice - Ea biste dobili popunjenu ogradu, posadite penja%i&e na $ini$alno$ raz$a!u od 3** - 3=* &$" #ini ru6e - (ade se na $ini$alno$ raz$a!u od 5= - 6* &$, odnosno B !o$ada na jedan du+ni $etar" !okrivaice - (ade se na $ini$alni raz$a! od @* &$" Nakon to ste posadili ru6e po ve/ navedeni$ upustvi$a nije i# potrebno pri#ranjivati $ineralni$ gnojivi$a" A ru+e !oje ve/ i$ate i posadite su od ranije treba pre#ranjivati u o+uj!u te na!on prve &vatnje tije!o$ lipnja" ,orisno je !oristiti ne!o od organs!og gnojiva ili pa! $ineralno jedno$ $jese%no od travnja do !olovoza" (tavite posebno gnojivo za ru+e 7N1,3=-3=-3=8 u !oli%inu !oja va$ stane u a!u te lagano poslije polite vodo$" ,orisna dopuna ovoj gnojidbi je i -olijarna pri#rana 7pute$ lista8 s Lertino$ 0 ili *,5 X otopino$ 'ree" Eu i! 7N8 De/a lisna $asa i stablji!a ,ja%e tjeranje izboj!a Los-or718 daje %vrsto/u, ja%a !orijen, ubrzava &vatnju ,alij 7,8 :tpornost na su u i bolesti" ,al&ij 70a8, ?agnezij 7?g8, Oeljezo 7Le8, Bor 7B8, ?angan 7?n8 :dr+avaju zelenu boju listova i stvaranje pupova 7?g8,spre%avaju de-or$a&ije 7B8 te poja%avaju &vatnju"

Nedostatak duika: ?ladi listovi su $aleni, ne!ad se razvijaju se &rvene pjege" Blijedo zelene boje Nedostatak AosAora: ?ladi listovi su $aleni, nali%je s ljubi%asti$ nijansa$a" Nedostatak kalija: ($e4i rubovi listova ,$lado li /e &rven!aste boje" esti slu%aj na pjes!ovito$ tlu" Nedostatak 6eljeza: Listovi su s!oro posve +uti, najte+e su pogo4eni $ladi listovi Nedostatak -agnezija: Listovi su pre$a sredini blijedi, javlja se odu$iranje o!o srednje +ile" Nedostatak -angana: Iavlja se +uta boja iz$e4u +ila" '!oli!o i$a bilj!a i jedan si$pto$ od ovi#, od$a# pri$ijenite gnojivo sa ele$ento$ !oje -ali bilj&i zatvori prozor