SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2011.

SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA SEMINARSKI RAD

Predmet: Tehnologija kopnenog prijevoza Mentor: dr.sc. Hrvoje Barievi Izradio: David egi, LMPP3

Rijeka, 2011

Sadraj:
SVEUILITE U RIJECI..........................................................................................................1 POMORSKI FAKULTET U RIJECI.........................................................................................1 EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA...................................................1 SEMINARSKI RAD...................................................................................................................1 Rijeka, 2011................................................................................................................................1 SVEUILITE U RIJECI..........................................................................................................2 POMORSKI FAKULTET U RIJECI.........................................................................................2 EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA...................................................2 SEMINARSKI RAD...................................................................................................................2 Predmet: Tehnologija kopnenog prijevoza.................................................................................2 Mentor: dr.sc. Hrvoje Barievi..................................................................................................2 Izradio: David egi, LMPP3.....................................................................................................2 Rijeka, 2011................................................................................................................................2 Sadraj:........................................................................................................................................3 1. UVOD.....................................................................................................................................4 U ovom radu raspravljat e se o iskoristivosti i uporabnosti prometa s posebnim naglaskom na prometna sredstva kojima obavljamo razne usluge. ..................................................................4 Prvi dio govori o samim poecima prometa; o nastanku prvih cesta te o razvoju automobila od prvih samohodnih vozila do dananjih kompleksnih motora s unutarnjim izgaranjem. Spominju se i zaeci prometa u RH, izgradnja prve cestovne infrastrukture na ovom podruju i njen danji razvoj........................................................................................................................4 Drugi se dio iskljuivo bavi znaajkama prometnih sredstava koje odreuju stupanj iskoristivost vozila u odreenoj prometnoj usluzi te govori i o njihovim fizikim performansama koji odreuju danji razvoj infrastrukture. .........................................................4 2. POVIJEST RAZVOJA PROMETA.......................................................................................5 2.1 Povijest razvoja cesta........................................................................................................5 2.2 Povijest razvoja cesta na podruju RH.............................................................................6 2.3 Povijest razvoja cestovnih vozila......................................................................................6 3. EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA...............................................7 3.1 Tehnike znaajke.............................................................................................................7 3.1.1 Benzinski motori .......................................................................................................8 3.1.2 Diesel motori..............................................................................................................8 3.2 Prijevozne znaajke...........................................................................................................9 3.2.1 Podjela i osnovne namjene motornih (cestovnih) vozila:........................................10 3.2.2 Klasifikacija cestovnih motornih vozila..................................................................10 3.2.3 Specijalna namjenska vozila: ..................................................................................11 3.2.4 Zakonske odrednice vezane za motorna vozila........................................................12 3.3 Ekonomske znaajke.......................................................................................................13 3.4 Ergonomske znaajke.....................................................................................................14 4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................15 5. LITERATURA......................................................................................................................16

1. UVOD

U ovom radu raspravljat e se o iskoristivosti i uporabnosti prometa s posebnim naglaskom na prometna sredstva kojima obavljamo razne usluge. Prvi dio govori o samim poecima prometa; o nastanku prvih cesta te o razvoju automobila od prvih samohodnih vozila do dananjih kompleksnih motora s unutarnjim izgaranjem. Spominju se i zaeci prometa u RH, izgradnja prve cestovne infrastrukture na ovom podruju i njen danji razvoj. Drugi se dio iskljuivo bavi znaajkama prometnih sredstava koje odreuju stupanj iskoristivost vozila u odreenoj prometnoj usluzi te govori i o njihovim fizikim performansama koji odreuju danji razvoj infrastrukture.

2. POVIJEST RAZVOJA PROMETA

2.1 Povijest razvoja cesta Prve ceste javljaju se jo za staroga vijeka cca. 3000 p.N.e. u Babilonu, a nagli razvoj doivljavaju u doba Rimljana. U srednjem vijeku se dobar dio starovijekih cesta zaputa.Tek u novom vijeku cesta dobiva na znaenju, i to najprije kao put za kretanje zaprega, a u novije vrijeme motornih vozila. Najstarije ceste su graene s kamenom podlogom, a tek pojavom automobila krajem 19. i poetkom 20. stoljea, poinje izgradnja cesta od betona, asfalta i slinih materijala. Ove ceste nazivaju se ceste sa suvremenim kolnikim zastorom ili asfaltne ceste. Prva autocesta je izgraena kraj Berlina 1921. godine u duini od 10 km. Danas u svijetu ima oko 25.000.000 km cesta. Polovina od tih cesta su ceste sa suvremenim kolnikim zastorom, treina su sa tucanikom, a ostalo su uglavnom zemljani putevi. SAD i Europa raspolau s glavninom svjetskih cesta sa suvremenim kolnikim zastorima. U Europi ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km (1994.g.).

2.2 Povijest razvoja cesta na podruju RH Prve poznate ceste na teritoriju Hrvatske datiraju iz rimskog perioda da bi dolaskom Slavena, stare rimske ceste gotovo potpuno propale. U Hrvatskoj je 1726.god. izgraena prva pretea modernim cestama koja je spajala Karlovac i Bakar a zvala se Karolinska cesta. Ve 1779. godine izgraena je cesta od Karlovca za Senj - Jozefinska cesta, a 1811. god. sagraena je Lujzijanska cesta, najljepa cesta Europe u to vrijeme. U vremenu kratke francuske vladavine primorskom i gorskom Hrvatskom od 1803.-1813. god. sagraena je Napoleonova i Marmontova cesta Zadar-Knin-Sinj-Vrgorac-Metkovi-Dubrovnik.

2.3 Povijest razvoja cestovnih vozila

Povijest automobila u najirem smislu rijei poinje s nastojanjem ljudi da stvore prijevozno sredstvo koje e se pokretati kopnom bez pomoi ljudske i ivotinjske energije. Ve je R. Bacon davne 1250. godine predviao pojavu vozila s vlastitim pogonom a Leonardo da Vinci je 1500. godine izradio i prve nacrte za samohodna kola a 1769. francuz Cougnot konstruirao je prvo vozilo s parnim pogonom. Ipak pravi poeci razvoja autoindustrije poinju otkriem motora s unutarnjim sagorijevanjem. Dvotaktni motor konstruirao je ve 1860. g. Lenoir, a N.A. Otto je 1867. godine konstruirao etverotaktni motor, preteu dananjih suvremenih automobilskih motora. Tek su daljnja tehnika usavravanja ovoga motora i posebno sustava prijenosa snage motora na kotae vozila kod Daimlera i Benza 1885/86.g. dovela zapravo do stvaranja prvog automobila, pretee suvremenih cestovnih motornih vozila. Uz G. Daimlera i K. Benza javlja se na prelazu iz 19. u 20.stoljee niz konstruktora zaslunih za uspjean pohod automobila u svijet: Maybach, Panckhardt, Royce, De Dion, Root, Durvea, Olds, Havnes, Winton, Ford i Diesel. Osobito je za brzo irenje automobila zasluan Ford koji je oko 1900. god. zapoeo prvu industrijsku serijsku automobilsku proizvodnju.

U poetku su automobili vrlo teko prihvaani. Imali su niz prepreka od steenih navika sve do administrativnih zabrana. Uz sve poetne tekoe automobili su sebi relativno brzo, slino kao i prethodno eljeznica, krili put prihvaanja, prvenstveno zbog niza prednosti. Na kraju Prvog svjetskog rata u svijetu je ve bilo 10,5 milijuna automobila. Izmeu dva rata automobili se jo bre proizvode, tako da ih 1939. godine ima u svijetu ve 43 milijuna. Poslije drugog svjetskog rata poinje jo bra proizvodnja cestovnih motornih vozila, pa ih je 1967. godine zabiljeeno u svijetu oko 204 milijuna, 1969. godine 216 milijuna, 1971. 257.500.000, 1982. godine 442.934.000 i 1991. godine 591.565.600. Automobil je danas najbrojnije jedinino prometno sredstvo u svijetu.

3. EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE CESTOVNIH VOZILA

Dijelimo u etiri glavne skupine: a) Tehnike b) Prijevozne c) Ekonomske d) Ergonomske

3.1 Tehnike znaajke Pod tehnikim znaajkama ponajvie podrazumijevamo vrstu i snagu motora. Postoji vie vrsta podjela motora; prema broju okretaja (sporo, srednje i brzokretni), prema taktnosti (dvotaktni i etverotaktni), po konstrukciji (redni motor, V-motori, Bokser motori i Wankel motori) ali nama najzanimljivija podjela je prema vrsti goriva i procesu koji se odvija unutar motora. Razlikujemo benzinske i diesel motore.

3.1.1 Benzinski motori Zovemo ih jo i Otto motori prema svom izumitelju Nicolausu Augustu Ottu. Kod ovog procesa je znaajno da se goriva smjesa tada stvarala izvan cilindra (rasplinja), pri temperaturama koje su sline temperaturi okoline. Pri tome se za proces upotrebljavaju plinovita ili lako hlapljiva goriva, danas najee benzin. Danas je mogue i stvaranje smjese u cilindru. Goriva smjesa se ubacuje u cilindar pri atmosferskom tlaku (ili blizu atmosferskog tlaka), komprimira se u njemu i zatim pali. Kako je u cilindru smjesa goriva i zraka, omjer kompresije ne smije biti preveliki da se ne bi dogodilo samozapaljenje smjese. Samozapaljenje kod Otto procesa se mora izbjei, a paljenje se vri pomou iskre koju baca svjeica u tono odreenom trenutku.

3.1.2 Diesel motori Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao pogonsko gorivo. Izumio ga je 1892. godine njemaki ininjer Rudolf Diesel. Dizelski motor je karakteristian po tome to nema svjeice, u cilindru se komprimira ist zrak, koji postie toliku temperaturu da se nakon ubrizgavanja goriva u cilindar motora gorivo samozapaljuje. Tlakovi i temperature u cilindru su vei nego kod benzinskih motora, kao i stupanj iskoritenja.

Proces rada etverotaktnog motora s unutarnjim izgaranjem:

Slika 1.: 1 takt - usis goriva

Slika 2.: 2 takt kompresija goriva

Slika 3.: 3 takt zapaljenje goriva 3.2 Prijevozne znaajke

Slika 4.: 4 takt isis smjese

Odnose se na maksimalnu koliinu tereta koju prijevozno sredstvo moe prevesti od toke A do toke B. Tu veliinu nazivamo nominalna nosivost iz koje dalje izvodimo kompaktnost vozila i iskoritenje gabaritne povrine: a) kompaktnost vozila koju koliinu tereta je vozilo u stanju prevesti s obzirom na svoju ukupnu duljinu i irinu.

Nk =

Qb t LB m 2

Nk kompaktnost vozila

Qn nominalna nosivost L duljina i B irina vozila b) iskoritenje gabaritne povrine veliina koja izraava omjer duljine i irine teretnog prostora naspram ukupne duljine i irine vozila.
Np = lb LB

Np iskoritenost gabaritne povrine l duina i b irina ter. prostora L duljina i B irina vozila

3.2.1 Podjela i osnovne namjene motornih (cestovnih) vozila: Podijeljene su u dvije skupine: -motorna -prikljuna vozila Motorna su vozila koja imaju ugraen motor ija snaga im slui za kretanje. Predviena su za kretanje po kopnu. Vozila predviena za kretanje po cestama cestovna vozila dok su vozila predviena za kretanje po terenu terenska vozila. Prema namjeni motorna vozila mogu se podijeliti na : putnika, kombinirana, specijalna, teretna, radna, vuna, vojna. 3.2.2 Klasifikacija cestovnih motornih vozila Kategorija L: Cestovna motorna vozila s manje od 4 kotaa Kategorija M: Cestovna motorna vozila koja slue za prijevoz putnika i koja imaju 4 kotaa ili 3 kotaa i najveu doputenu masu veu od 1 t. Kategorija M1 M2 M3 Broj sjedala Ukupna masa 1<9 >9 <5t >9 <5t

Kategorija N: Cestovna vozila koja slue za prijevoz tereta i koja imaju najmanje 4 ili 3 kotaa i najveu doputenu masu veu od 1 t. Kategorija N1 N2 N3 Ukupna masa </= 3.5t >3.5t</=12t >12t

Kategorija O: Prikljuna vozila tj. prikolice i poluprikolice koje se prikljuuju na cestovna motorna vozila. Kategorija O1 O2 O3 O4 Ukupna masa </= 0.75t >0.75t</=3.5t >3.5t</=10t >10t

3.2.3 Specijalna namjenska vozila:

Kategorije M i N za prijevoz putnika ili tereta, opreme Karavan vozila (sjedala i stolovi, spavanje, stanovanje, skladita) Oklopljena vozila (zatita putnika ili tereta s pancirnim ploama od pjeakog streljiva, nevojna oklopna vozila)

Kategorija T: Poljoprivredni i umarski traktori Kotana i gusjenina vozila, specijalno konstruirana za vuu i noenje tereta, radni strojevi i prikolice namijenjeni za poljoprivredu i umarstvo.

Kategorija G: Terenska vozila (izvan putna vozila)

Kategorije M i N (koja ispunjavaju zahtjeve terenskih uvjeta kretanja) Kategorija M1 i N1 (koja ispunjavaju zahtjeve terenskih uvjeta kretanja)

3.2.4 Zakonske odrednice vezane za motorna vozila

najmanja specifina snaga motora kombi, motocikl 14,7 kW po toni autobusi 8,83 kW po toni teretna vozila 7,36 kW po toni motorna vozila 12 m teglja s prikolicom 16,5 m zglobni autobus 18 m

najmanja gabaritna vozila (duljina)

najvia irina vozila 2,55 m max visina 4 m max mase za motorni pogon - dvoosovinska prikolica 18 t troosovinska max 24 t motorno vozilo sa troosovinskom prikolicom 40 t

 ukupna masa prikolice ne smije nikad biti vea od ukupne mase vunog vozila za vie od 50% osovinsko optereenje stanje mirovanja na vodoravnoj podlozi jednostrma osovina max 100 kN troosovinske prikolice i poluprikolice razmak izmeu osovina do 1.3 doputeno optereenje 210 kN razmak vei od 1,3 1,4 m doputeno optereenje 240 kN

3.3 Ekonomske znaajke

Kod ekonomskih znaajki iskljuivo se govori o to veoj isplativosti prijevoza uz to manja ulaganja u prijevozno sredstvo. U cestovnom prijevozu najvaniji ekonomski pokazatelji razine eksploatacije prijevoza su:

a) Rentabilnost (profitabilnost) prijevoznog sredstva ovaj pokazatelj govori o omjeru uloenog i zaraenog tj. nakon koliko godina emo vratiti kapital uloen u odreeno prijevozno sredstvo novcem koji nam iskljuivo to vozilo donosi

R= neto profit / temeljni kapital(prijevozno sredstvo)

b) Brzina prijevoza tereta vaan ekonomski pokazatelj za izraun duljine puta i operativnih trokova (gorivo, maziva). Razlikujemo:

Tehnika brzina (Va) = prijeeni put (km) / ukupno vrijeme vonje (h) i Eksploatacijska (komercijalna) brzina (Ve) = prijeeni put (km) / vrijeme vonje ukljuujui redovna stajanja
Komercijalna brzina je brzina iskoritavanja, tj. odnos prevaljenog puta i ukupnog vremena provedenog u prijevoznom procesu. U sebi sadri vrijeme vonje, vrijeme zadravanja zbog uvjeta prometa te zadravanje na meupostajama.

3.4 Ergonomske znaajke

Ergonomija je znanost koja prouava odnos ovjeka i stroja kako bi se maksimizirala uporabnost nekog proizvoda i pojednostavilo rukovanje istim. U suvremenim uvjetima proizvodnje nastoji uskladititi proizvodnju, rad i stroj sa ovjekovim pshikim i fizikim mogunostima i obrnuto. Ova znaajka je najvanija u cestovnom prijevozu putnika (autobusi, minibusi, automobili i motocikli) jer odreuje kakvou i ugodnost prijevoza to naravno utjee na potranju. S komforom su povezane kategorije koje se oznaavaju razredima ili klasama. One su sukladne s opremom , uslugom, razini servisiranja, itd. na nekoj ljestvici kvalitete ( od 2 do 5 ). Za postizanje komfora su neophodne inovacije koje ujedno odreuju i cijenu prijevoza; neki autobusi za dua putovanja imaju klimu, sanitarni vor, hladnjak za pie, televiziju itd. .

4. ZAKLJUAK

Unato tome to nije najjeftinija vrsta prijevoza, zahtjeva velike izdatke za izgradnju infrastrukture kao prometnog medija te emitira veliku koliinu ispunih plinova. Cestovni promet nudi neophodne usluge pomou kojih na svijet svakodnevno funkcionira. Najrasprostranjenija je prometna grana te povezuje veliku veinu civiliziranog svijeta. S naprecima u tehnologiji cestovna vozila sve bre svladavaju vremensko prostorne udaljenosti te dobijaju na vrstoi i sigurnosti, ali tu dolazi do zaguenosti prometnica i visokog stupnja zagaenja poto sve vie i vie domainstava posjeduje svoje vozilo. U budunosti EU pokuava pokuava razvojem eljeznica smanjiti cestovni promet na dugim relacijama (meugradski i internacionalni) i prijevoz veih koliina tereta (kontejneri, nafta) zbog puno manjih trokova prijevoza eljeznice.

5. LITERATURA

prof. dr .sc. Gordana tefani: Tehnologija gradskog prijevoza http://www.scribd.com/doc/48361238/UVOD http://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjem www.automotivecenter.ba/.../23... http://www.prometna-zona.com/cestovni.html