Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Predmet: Makroekonomija EU Mentor: Vinko Zaninovi Student: Marino Barievi Studijski smjer: GEU JMBAG: 0081113235
Rijeka, 2011. 1
KAZALO
Stranica
1. UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA..2 1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE.2 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA.2 1.4. METODE ISTRAIVANJA..3 1.5. STRUKTURA RADA..3
2. AUSTRIJA
2.1. POVIJESNE ZNAAJKE 2.2. POLITIKE ZNAAJKE 2.3. 2.4. 2.5. 2.5.1. .9 7
5
.5 5 ZNAAJKE ZNAAJKE ZNAAJKE POKAZATELJI
.7 ..7
3. ..11
3.1. 12
NEZAPOSLENOST
NEZAPOSLENOST U AUSTRIJI
4. ZAKLJUAK.15 LITERATURA16
2
POPIS SLIKA.16
1. UVOD
Uvod sadri pet meusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekt istraivanja, 2) hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada. U nastavku se obrazlau navedeni dijelovi Uvoda.
1.2. HIPOTEZA
Prouavanjem makroekonomskog poloaja Austrije u Europskoj uniji te posebice nezaposlenosti u istoj, mogue je ponuditi rijeenja koja se mogu primjeniti u ostalim dravama u Europi, ali i ostatku svijeta. Unato recesiji koja je pogodila svjetsko gospodarstvo Austrija uspijeva zadrati nisku stopu nezaposlenosti koja se pozitivno odraava na njeno gospodarstvo.
odnosno, metodama i nainima kojima austrijska vlada dri taj makroekonomski imbenik pod kontrolom.
2.
AUSTRIJA
Austrija (slubeni njemaki naziv: sterreich, bavarski: stareich ili Estareich, alemanski: schtriich, slovenski: Avstrija, maarski: Ausztria) je drava u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih drava. Austrija granii s Lihtentajnom i vicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Maarskom i Slovakom na istoku, te Njemakom i ekom na sjeveru1. Glavni i najvei grad je Be. U nastavku rada objanjene su osnovne znaajke Austrije.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija
osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. Do 2007. godine starosna granica bila je 18 godina. Pasivno pravo glasa, imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzeti iz prava za glasanje.
ef drave je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih est godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku moe samo jednom produiti, sa narednih est godina. Predsjednik ima funkciju proglaavanja i mogunost rasputanja vlade, savezne skuptine, kao i pokrajinskih skuptina, glavni je zapovjednik oruanih snaga Austrije, kao i slubeni predstavnik Austrije na meunarodnom nivou. Sadanji predsjednik Austrije je Heinz Fischer, lan Socijalistike partije Austrije (SP) izabran je prvi put na izborima 25. travnja 2004., a drugi put, kao nezavisni kandidat naizbori za predsjednika Austrije, 25. travnja 2010. godine.
Austrijska skuptina sastoji se od dva doma: Dravno vijee (njem: Nationalrat) sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skuptini trajao je etiri godine. Skuptina donosi najvanije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obino apsolutna veina (najee dvotreinska). Savezno vijee (njem:Bundesrat) lanovi se biraju iz pokrajinskih skuptina. Savezno vijee ima pravo veta na odluke, koje se u dravnom vijeu, moe pobiti U Austriji je vlada, pored predsjednika drave najvii organ uprave. lanovi vlade su predsjednik vlade (njem:Bundeskanzler), podpredsjednik vlade (njem:Vizekanzler) i savezni ministri. Predsjednika vlade postavlja predsjednik drave, uobiajeno ga predlae nakon izbora, najjaa stranka u parlamentu. Austriju zastupa u Europskom parlamentu 17 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birai glasaju za birake liste politikih stranaka, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi politike stranke.
Od ukupno 8.217.280 stanovnika, Austrijanaca ima najvie, i to 91.1%, dravljana bive Jugoslavije 4%, Turaka 1.6%, Nijemaca 0.9%, te ostalih 2.4%. to se tie vjerske strukture, rimokatolika ima najvie (73,6%), potom slijede protestanti (4,7%), muslimani (4,2%), ateisti (12%) te neopredijeljeni (5,5%). Analizirajui dobnu i spolnu strukturu stanovnitva dolazi se do sljedeih podataka: 0-14 godina: 14% (mukarci 590,855/ene 563,300) 15-64 godina: 67.7% (mukarci 2,793,725/ene 2,769,840) 65 godina i vie: 18.2% (mukarci 627,456/ene 872,104)
Austrija je 12. najbogatija zemlja u svijetu po BDP per capita. Do 1980-ih, veina austrijskih industrijskih pogona bilo je nacionalizirano, ali je privatizacija u posljednih nekoliko godina smanjila udio drave u vlasnitvu pogona na razinu ostalih europskih gospodarstava. Uz visoko 7
razvijenu industriju, turizam je najvaniji dio nacionalnog gospodarstva. Zahvaljujui visokoj politikoj i drutvenoj stabilnosti, snanom gospodarstvu, razvijenoj infrastrukturi (eljezniki, cestovni, zrani i rijeni promet), iznadprosjenoj kupovnoj moi, privlanom poreznom sustavu za multinacionalne kompanije, zemljopisnom poloaju i povijesnim razlozima, Austrija je postala jedan od vodeih inozemnih trgovinskih partnera i ulagaa u zemljama srednje, istone i jugoistone Europe. Povodom desete obljetnice prikljuenja Republike Austrije Europskoj uniji, Austrijska gospodarska komora je rezimirala gospodarske uinke prikljuenja. Statistiki podaci pokazuju vrlo pozitivnu bilancu: BDP je u odnosu na godinu pred pristupanje EU povean s 19.700 eura p. c. u 1994. godini na 28.400 eura p. c. u 2006. godini. Izvoz je u istom razdoblju umnogostruen zahvaljujui slobodnom pristupu na nova trita: s 37,2 milijardi eura u 1994. godini, u 2006. godini je dosegnuo razinu od 103,7 milijarde eura. Prikljuenje Austrije EU se pozitivno oitovalo i u porastu izravnih inozemnih ulaganja u austrijsko gospodarstvo; njihov je kumulativni iznos do 1995. godine iznosio 11,8 milijardi eura, da bi se 2005. godine popeo na 58,9 milijardi eura. Proirenje EU 2004. godine dodatno je istaknulo pozitivne uinke lanstva Republike Austrije u Europskoj uniji. Ipak, podaci o broju nezaposlenih u odnosu na stanje od prije deset godina nisu bili povoljni: stopa nezaposlenosti je poveana s 3,8 na 5,2%, no u 2006. je stopa smanjena na 4,7%. Od preko 300.000 austrijskih tvrtki ak 98,6% su mala i srednja poduzea, po emu se Austrija ne razlikuje od europskog prosjeka. Preko 260.000 tvrtki zapoljava manje od deset radnika. Svega 1,4% poduzea zapoljava vie od 1.000 radnika. U nastanku bruto drutvenog proizvoda tercijarni sektor sudjeluje sa 65%, sekundarni s 33%, dok primarni sektor (poljoprivreda i umarstvo) u nastajanju bruto drutvenog proizvoda sudjeluju s 2%. Bez obzira na gotovo dvotreinsko sudjelovanje sektora usluga u BDP-u, Austrija je i danas industrijska zemlja. Industrija omoguuje posao velikom broju uslunih tvrtki i okosnica je austrijskog gospodarstva, posebice uzme li se u obzir njena izrazito izvozna orijentacija. Najvanije industrijske grane su strojogradnja, industrija elika, kemijska industrija, te elektronika industrija. U tercijarnom sektoru najvanije grane su trgovina s udjelom u bruto drutvenom proizvodu od 12,8% te turizam i gospodarenje slobodnim vremenom s 9,8%, a slijede promet, bankarstvo i osiguranje, informacijske usluge i telekomunikacijske usluge. 8
Austrijski razvojni prioriteti su obrazovanje i razvoj sofisticiranih proizvodnji, to je potencirano injenicom da Austrija ne raspolae znatnijim prirodnim resursima. Industrijski razvojni prioriteti su ulaganja u unapreenje tehnologije obrade metala, procesa automatizacije, automobilske industrije, prehrambene industrije, industrije pakiranja, biotehnologije, mikroelektronike, informatike tehnologije, medicinske tehnike, tehnologije proiavanja otpadnih voda i zatite okolia i tehnologije pridobivanja nefosilne energije.
2.5.1. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI Inflacija Slika 1. Kretanje stope inflacije u Austriji u razdoblju od 1999-2010. godine
Pratei kretanje stope inflacije u Austriji u danom razdoblju vidljivo je da je ona oscilirajua. Najvia je bila 2008, godine i to u iznosu od 3,3%, a nakon toga slijedi pad na 0,9% u 2009. godini kao rezultat globalne recesije i poveane tednje. U 2010, godini stopa inflacije je iznosila 1,7%.
Pratei usporedno kretanje stope inflacije u Austriji i prosjene stope inflacije Europske unije jasno je vidljivo da je stopa inflacije u Austriji nia, ali isto tako, trend rasta odnosno pada stope inflacije u Austriji prati trend prosjene stope inflacije Europske unije.
BDP Slika 3. Kretanje ukupnog BDP-a Austrije u razdoblju od 1999-2010. godine u milijardama dolara
Promatrajui prikazani grafikon, vidljivo je da se ukupni BDP Austrije iz godine u godinu poveavao, dok je jedini pad u odnosu na prethodno razdoblje primjeen u 2009. godini to se moe protumaiti kao posljedica globalne krize. U 2010 godini, ukupni BDP Austrije iznosio je 332 bilijuna dolara, dok je u istoj godini BDP po glavi stanovnika iznosio 40.400 dolara. Usporeujui BDP po glavi stanovnika Austrije sa ostalim europskim zemljama, Austrija zauzima visoko esto mjesto. Ispred nje se nalaze zemlje poput Lithtentajna, Luksemburga,
10
vicarske, dok je Austrija iza sebe ostavila velikane poput Njemake, Francuske, Italije i Nizozemske2.
Javni dug
Prema ugovoru iz Maastrichta, javni dug drave ne smije prelaziti 60% BDP-a. Javi dug Austrije u 2010. godini iznosio je 70%, 2009. godine 67,7%, a u 2008. godini 63,7% BDP-a. Iako svi iznosi premauju pravila iz ugovora, u usporedbi sa ostatkom Europe, Austrija se nalazi na 11. mjestu. Ispred nje se nalaze drave poput Italije, Grke, Njemake, Francuske, Portugal, Irska, dok manji javni dug od Austrije imaju primjerice Nizozemska i Malta3.
3.
NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih lanova drutva ne moe zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau. U nezaposlene se ubrajaju i svi lanovi drutva koji su djelomino zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri iskoritena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno uzdravanje. Nezaposlenost moe biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se etiri najvanija tipa otvorene nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga prekidaju zbog nestaice materijala i drugih slinih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potranje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat nemogunosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godinja doba ili ih onemoguuju vremenske nepogode; 3. tehnoloka nezaposlenost; nastaje zbog tehnikih usavravanja ili preusmjeravanja proizvodnje, to ini zaposlene nepotrebnima u postojeem broju; 4. ciklika
2 3
http://www.indexmundi.com/map/?t=20&v=67&r=eu&l=en http://www.indexmundi.com/map/?t=20&v=143&r=eu&l=en
11
nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slini povremeni poremeaji tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu ponudu.
12
Slika 5. Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.-2010. godine izraeno u postocima
Iako je stopa nezaposlenosti u Austriji jedna od najmanjih u svijetu, porast broja nezaposlenih u 2005. godini na 5,2% naiao je je na reakciju austrijske vlade koja je odluila zaustaviti taj negativan trend. Potaknuta podacima o rekordno visokom broju nezaposlenih u Austriji, vlada je 8. kolovoza 2005. pokrenula novi program poticaja zapoljavanja i gospodarskog rasta, kojeg su kao Memorandum o regionalnoj ofenzivi zapoljavanja i gospodarskog rasta potpisali savezni kancelar i pokrajinski poglavari. Memorandum je bio osnovica koja je omoguila dodatno poveanje gospodarskog rasta od 0,8 postotnih bodova i osigurala otvaranje 20.000 radnih mjesta. Ti su se pozitivni pomaci postigli ponajprije novim ulaganjima malih i srednjih poduzea u radno-intenzivne djelatnosti. Da bi se poduzea potaknulo na nova ulaganja, osigurani su 13
povoljni krediti i jamstva. Iznos poticajnih financijskih sredstava programa, raunajui zajedno izravna plaanja i olakice, iznosio je 1,18 milijardi eura. Otprilike dvije treine tog iznosa se odnosio na olakice, a ostatak na sredstva koja su za provedbu programa stavili na raspolaganje Austria Wirtschaftsservice AWS i European Recovery Program ERP fondovi. Provedene mjere su potaknule i inozemna ulaganja pa se volumen ukupnih novih ulaganja poveao na 3 milijarde eura. Nakon to je austrijsko gospodarstvo pozitivno reagiralo na poduzete mjere i nezaposlenost se smanjila, utjecaj globalne recesije se osjetio i u Austriji, to je rezultiralo porastom nezaposlenosti sa 3,8% u 2008. godini na 4,8% u 2009. godini. Vlada je reagirala na nain da je subvencionirala radne sate poduzeima kako isti ne bi morali otputati radnike4. Paralelno sa oporavkom gospodarstva, stopa nezaposlenosti je pala na 4,5% u 2010. godini. Prosinac 2010. je Austriji donio smanjenje nezaposlenosti te rekordnu brojku zaposlenih, priopilo je austrijsko ministarstvo za socijalna pitanja. Krajem prosinca je bilo 302.279 nezaposlenih, to je za 10.492 ili 3,4 posto manje nego prije godinu dana. Istovremeno je bilo 28.890 otvorenih radnih mjesta, to je za 22 posto vie nego prije godinu dana 2009. godine. Zaposlenost je poveana za oko 60.000 na 3.262.000 zaposlenih, to je rast od 1,9 posto5. Austrija je u prvih est mjeseci 2011. godine, to se stope zaposlenosti tie, postigla neoekivani rezultat, odnosno zauzela prvo mjesto meu dravama Europske unije. Sa 3,5 milijuna zaposlenih, i smanjenja broja nezaposlenih na 262.000, ili 11.000 manje nezaposlenih graana u odnosu na isti period prole godine, Austrija je uspjela stopu nezaposlenosti svesti na samo 3,7% ( kolovoz 2011) . U okviru 27 lanica EU prosjena stopa nezaposlenosti je 9,4 %. Pad broja nezaposlenih se odrazio gotovo u svim privrednim granama. Najvee smanjenje stope nezaposlenosti, od 20% zabiljeeno je u proizvodnji, zatim u graevinarstvu (smanjenje za 8,8%), trgovini (smanjenje za 4,3%) i turizmu (smanjenje za 3,9%). Na drugoj strani, u zdravstvu i socijalnoj djelatnosti nastavljen je trend rasta stope nezaposlenosti, koja je u odnosu na prolu godinu poveana za 5,1%. Gledano prema pokrajinama, do znaajnog smanjenja stope nezaposlenosti je dolo u onima sa razvijenom industrijom (to se tumai kao rezultat proizvodnje komponenata za njemaku industriju), kao to su Forarlberg, u kojoj je stopa
4 5
14
nezaposlenosti smanjena za 20,2% , Gornja Austrija, gdje je stopa nezaposlenosti smanjena za 14,6%, i tajerska, u kojoj je stopa nezaposlenosti smanjena za 14%6.
Slika 6. Usporedba stope nezaposlenosti Austrije sa Njemakom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom u razdoblju od 1999.-2010. godine
Usporeujui kretanje stope nezaposlenosti Austrije sa voeim zemljama Europe, vidljivo je da Austrija ima nisku i stabilnu stopu nezaposlenosti koja ne oscilira za razliku od primjerice stope nezaposlenosti Ujedinjenog Kraljevstva i Njemake. Zanimljiva je i injenica da je stopa nezaposlenosti u Njemakoj, Francuskoj, i Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjem razdoblju rasla, dok je u Austriji bila suprotna situacija, odnosno, primjeen je pad nezaposlenosti, to jo jednom potvruje gospodarsku snagu i stabilnost Austrije.
4.
ZAKLJUAK
Prema makroekonomskim podacima Austrija spada u sam vrh visokorazvijenih zemalja. Zahvaljujui visokoj politikoj i drutvenoj stabilnosti, snanom gospodarstvu, razvijenoj infrastrukturi, iznadprosjenoj kupovnoj moi, privlanom poreznom sustavu za multinacionalne kompanije, zemljopisnom poloaju i povijesnim razlozima, Austrija je postala jedan od vodeih inozemnih trgovinskih partnera i ulagaa u zemljama srednje, istone i jugoistone Europe. Austrija spada meu rijetke drave u svijetu koje imaju stabilnu i nisku stopu nezaposlenosti.
6
http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/austrija%3Anezaposlenost-u-daljem-padu
15
Takav status moe zahvaliti uspjenim provoenjem aktivnih i pasivnih mjera za sprjeavanje nezaposlenosti. Unato recesiji koja je pogodila svjetsko gospodarstvo Austrija uspijeva zadrati nisku stopu nezaposlenosti koja se pozitivno odraava na njeno gospodarstvo. Kao dokaz moe posluiti podatak da je u 9. mjesecu 2011. godine stopa nezaposlenosti iznosila 3,9%, kao najmanji iznos u Europskoj uniji.
LITERATURA I IZVORI
1. Layard, R., Nickell, S. and Jackman, R., 1991. Unemployment: Macroeconomic
Performance and the Labour Market. Oxford: Oxford University Press.
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Austria 3. http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/austrija/1/ 4. http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Regija/tabid/103/View/Details /ItemID/65803/ttl/Austrija-smanjila-nezaposlenost/Default.aspx 5. http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/austrija%3Anezaposlenost-u-daljem-padu 6. http://www.seebiz.eu/u-austriji-manja-nezaposlenost/ar-5136/ 7. http://politika.hr/biznis/5252-u-spanjolskoj-21-a-u-austriji-4nezaposlenih 8. http://www.indexmundi.com/austria/ 9. https://www.cia.gov/library/publications/the-worldfactbook/geos/au.html 10. e/ 16 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/hom
POPIS SLIKA
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5.
Kretanje stope inflacije u Austriji u razdoblju od 1999-2010. godine Usporedba stope inflacije u Austriji sa prosjekom Europske unije Kretanje ukupnog BDP-a Austrije u razdoblju od 1999-2010. godine u milijardama dolara Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.2010. godine Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.2010. godine izraeno u postocima Usporedba stope nezaposlenosti Austrije sa Njemakom,
Naslov slike
Stranica 8 8 9
11 12
6.
13
17