Bolesti ljive

arka ljive - Plum pox virus

Simptomi na listu
Prstenaste, blijedozelene pjege u ijim se sredinama nalazi po jedna kru na povr ina normalne zelene boje. Veli ina pjega iznosi 2 - 15 mm. Najlak e se vide u lipnju i srpnju.

Simptomi na plodu
 U fazi dozrijevanja na plodovima se pojavljuju karakteristi ne polukru ne i prstenaste pjege zatvorenoplave boje. Na povr ini ploda nalaze se udubljenja i ispup enja, kao da je poko ica naborana. Ispod nabora meso je sme e boje.  Bolesni plodovi su neukusni, ilavi, neprijatne arome, ko tica im se te ko odvaja od mesa, dozrijevaju 2 - 3 tjedna prije zdravih plodova. Uslijed nenormalnog dozrijevanja, mnogi plodovi ranije otpadaju.

Lisne u i prenositelji virusa

Mjere za tite
proizvodnja bez virusnog sadnog materijala sadnja tolerantnih kultivara kao to su: Rut Ge teter, Kalifornijska rana, Blue free, Stanley, i a anske selekcije a anska lepotica, a anska rodna i Valjevka  uni tavanje lisnih u i prenositelja virusa

Roga ljive - Taphrina pruni

Simptomi
 Zara eni plodovi rastu br e od zdravih, pa brzo zadebljaju, produ e se i iskrive. Mogu biti 2 - 3 puta ve i od zdravih.  Boja tih plodova tzv. roga a je sivkastozelena.  Plod naj e e nema ko ticu ili je ona zakr ljala.  Meso ploda je krto, spu vasto i lako se lomi.  Zara eni plod pocrni i osu i se, pa ili ostane visitina stablu ili otpadne

Biologija
Na povr ini roga a, prije nego zasu e, javlja se lagana bjelkasta pra inasta prevlaka koju ine askusi s askosporama. Gljivica prezimi na zara enim plodovima i na granama na koje dospijeva dio askospora. U prolje e ove spore vr e infekciju u vrijeme cvatnje, zametanja plodova ili odmah po zametanju.

Mjere za tite
u manjim nasadima preporu uje se skidanje roga a ", ali prije nego se na njima pojavi bijeli ma ak.  tamo gdje se bolest esto javlja treba, pred kretanje vegetacije, obaviti plavo prskanje nekim od fungicida na osnovi bakra ( BORDO KA JUHA, BAKRENO VAPNO, CHAMPION, CHAMP FORMULA 2 FL, KOCIDE DF, CUPROLINE DF, CUPRABLAU Z, NEORAM WG ) ili prskanje crvenim uljem 2. tretiranje treba provesti tik pred cvatnju fungicidom na osnovi ditianona (DELAN 750, DELAN 700, DELAN 500), mankozeba (MANKOZEB), kaptana ( STOPER)

Naran asta pjegavost (Plamenja a) ljive - Polystigma rubrum

Simptomi
 Na li u se stvara manji ili ve i broj sitnijih ili krupnijih pjega.  Pjege su u po etku u kaste, ne to kasnije naran aste i na kraju zatvoreno-crvene boje .  List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispup ena.  Kod ja ih zaraza na li u je mno tvo naran astih pjega pa ono izgleda kao plamenom spaljeno po emu se bolest esto naziva i plamenja a.  Ako je broj pjega na listu velik ( ak i do 10), list prerano otpada, te vo ka ostaje u kolovozu bez lista to utje e na dozrijevanje i kvalitetu ploda, te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za idu u godinu.

Biologija
 gljivica prezimi kao saprofit na otpalom li u  do prolje a stvara peritecije s askusima i askosporama koje vr e primarne zaraze  sekundarnih infekcija nema (u okviru pjega stvaraju se piknidi u obliku sitnih to kica tamnocrvene boje, ali piknospore ne mogu obaviti infekciju)

Mjere za tite
otpalo li e treba sakupiti i uni titi ili zaorati i tako smanjiti koli inu infektivnog potencijala u prolje e za tita ljive od plamenja e posti e se s 2 do 3 tretiranja fungicidima 1.tretiranje treba provesti odmah nakon cvatnje po etkom razvoja prvih listova, a slijede a dva u razmacima od 10 - 12 dana

Fungicidi
folpet FOLPAN 80 WDG, FOLPAN WP kaptan CAPTAN 4-F, CAPTAN WP 50, CAPTAN 80 WG, MERPAN 50 WP, STOPER, mankozeb CAIMAN WP, CRITOX MZ 80, DITHANE DG NEO TEC, DITHANE M 45, DITHANE M-45 FLO, DITHANE M 70, MANKOZEB, MANKONOR, PINOZEB M-45, STAR 80 WP

Hr a ljive - Tranzschelia pruni - spinosae ( sin. Puccinia pruni - spinosae )

Simptomi
 Po etkom ljeta na licu listova nalazimo sitne, poligonalne pjege, promjera 1 - 2 mm, svijetlo ute boje.  Na nali ju, ispod pjega, razvijaju se okrugli ili ovalni hr asti jastu i i uredosorusi s uredosporama.

Simptomi
 Krajem ljeta umjesto uredosorusa nalazimo crne teliosoruse s teliosporama.  Ja i napad hr e mo e dovesti do potpunog otpadanja li a krajem ljeta.

Simptomi

Teliostadij

Prijelazna hraniteljica Anemone sp - umarica

Anemone ranunculoides

Anemone nemorosa

Ecidijski stadij na listu umarice

Mjere za tite
im se uo e prvi uredosorusi (lipanj, po etak srpnja) treba obaviti tretiranje fungicidom ponoviti ga za 14 21 dan. Fungicidi:  kaptan (CAPTAN 4-F, CAPTAN WP 50, CAPTAN 80 WG, MERPAN 50 WP, STOPER  folpet (FOLPAN 80 WDG, FOLPAN)  mankozeb CAIMAN WP, CRITOX MZ 80, DITHANE DG NEO TEC, DITHANE M 45, DITHANE M-45 FLO, DITHANE M 70, MANKOZEB, MANKONOR, PINOZEB M-45, STAR 80 WP,  bitertanol (BAYCOR)  tebukonazol (FOLICUR EW 250, FOLIAR 250, MYSTIC EC)

upljikavost lista - Stigmina carpophila (sin. Clasterosporium carpophilum, Coryneum beijerinckii)

Simptomi
napada ko ti ave vrste vo aka : breskvu, marelicu, tre nju, vi nju, ljivu i badem patogen mo e inficirati listove, mladice, pupove i cvjetove najizra eniji i najprepoznatljiviji simptomi bolesti su na listu i plodu

Simptomi
Na listu
 male okrugle sivo ljubi aste do crveno sme e pjege obrubljene tamnijim rubom  tkivo unutar pjega nekrotizira i ispada, pa list ostaje upljikav  defolijacija ( tre nja )

Simptomi
Na mladicama tamnocrvene pjege tkivo unutar pjega nekrotizira pa nastaju izdu ene rak ranice na kojima se esto uo ava gumozni iscjedak opkole li rak ranice mladicu ona se su i

Simptomi
Na plodovima okruglaste purpurne do tamnocrvene pjege  esto je prisutan gumozni iscjedak kod ve eg broja pjega plod se deformira

gljivica prezimljuje - u rak ranicama kao micelij - u obliku konidija koje su dosta otporne na hladno u prezimjele konidije kao i konidije koje stvara prezimjeli micelij prene ene ki nim kapima dospijevaju na mlado li e, prodiru kroz pu i ili izravno kroz kutikilu i vr e primarnu zarazu sekundarne zaraze vr e novoformirane konidije razvoju bolesti pogoduje vla no vrijeme, a pri visokim temperaturama bolest se prestaje iriti

Biologija

Mjere za tite
 zimskom rezidbom odstraniti izboje s rak ranama  plavo prskanje pred kretanje vegetacije  za vrijeme vegetacije treba provesti 3 - 4 tretiranja nakon cvatnje u razmacima od 10 - 15 dana, nekim od organskih fungicida:  kaptan (CAPTAN 4-F, CAPTAN WP 50, CAPTAN 80 WG, MERPAN 50 WP, STOPER)  ditianon ( DELAN 500 SC, DELAN 700 WDG, DELAN 750 SC)  bitertanol ( BAYCOR)  folpet (FOLPAN 80 WDG, FOLPAN)

Monilija na ko ti avim vo kama anamorf - Monilinia laxa teleomorf - Sclerotinia laxa

Su enje cvjetova i mladica

 Zara eni cvjetovi posme e, su e se i otpadaju.  Na uginulim cvjetovima u vla nim uvjetima razvija se prevlaka koju ine micelij i reproduktivni organi gljivice.  Iz cvjetova patogen prodire u gran ice uzrokuju i njihovo su enje. To se osobito doga a kod nekih osjetljivih kultivara vi nje, marelice i ljive. esto se ovakva o te enja pripisuju djelovanju mraza ( kod mraza posme e svi cvjetovi jedne vo ke ).  Na zara enim dijelovima gran ica mogu se vidjeti ulegnute , ovalne tamne pjege. Ako je vla no vrijeme na tim mjestima izbija smola.

Trule plodova
 Plod dobiva sme u pjegu koja se naglo iri, meso sme i pa je ubrzo zahva en cijeli plod. Ubrzo itav plod trune, sme ura se i su i dobivaju i vrstu konzistenciju. Ovako mumificirani plodovi ostaju visiti na stablu ili otpadaju.  Na povr ini ploda razvijaju se sivi ( M. laxa ) ili u kasti (M. fructigena ) jastu i i, ponekad u koncentri nim krugovima, ali e e nepravilno raspore eni.

Biologija
 Rano u prolje e gljivica fruktificira stvaraju i konidije koje vr e primarne infekcije u fazi cvatnje vo aka. Do zaraze dolazi preko nju ke tu ka ili preko cvjetne stapke kada gljivica napadne susjedni cvijet.  Monilinia na ko ti avim vo kama prezimi u vidu micelija u mumijama ili u rak-ranama na oboljelim gran icama.  Formiranju, irenju i klijanju konidija pogoduje ki no i prohladno vrijeme.  Na odumrlim cvjetovima razvijaju se jastu asta plodi ta gljive. Obilje konidija u slu aju povoljnih uvjeta dalje iri zarazu na cvjetovima, a kasnije na dozrijevaju im plodovima.

ivotni ciklus gljive

Mjere za tite od su enja cvjetova i mladica

Preventivne mjere za tite imaju ve u va nost nego kemijske. Treba poku ati ukloniti sve zara ene gran ice i mumificirane plodove. Rezidbu mladica bilo bi po eljno obaviti jo u vrijeme vegetacije kada se zara ena mjesta najbolje uo avaju. 1. tretiranje fungicidom treba obaviti neposredno pred otvaranje cvjetova, a 2. u punoj cvatnji.

Fungicidi
 bakarni hidroksid BLAUVIT, CHAMP FORMULA 2 FL, CHAMPION, CHAMPION TEKU I, CUPROLINE, CUPROXAT, KOCIDE DF
 kaptan CAPTAN 4-F, CAPTAN WP 50, CAPTAN 80 WG, MERPAN 50 WP, STOPER,

 iprodion KIDAN SC 255,  procimidon SUMILEX, SUMILEX 50 F  bitertanol BAYCOR  heksakonazol ANVIL 5 SC, ALVIN, ROTONDO  tebukonazol FOLICUR EW 250, FOLIAR 250, MYSTIC EC

fenarimol RUBIGAN EC piraklostrobin + boskalid SIGNUM ciprodinil CHORUS 75 WG karbendazim BAVISTIN FL, ZINO fenheksamid TELDOR SC 500 triforin SAPROL N

Mjere za tite od trule i ploda

U vrijeme dozrijevanja plodova primijeniti se mogu fungicidi:  fenheksamid TELDOR (ne za preradu ljiva u pekmez)  pyraklostrobin + boskalid SIGNUM, BELLIS WG  tolilfluanid EUPAREN MULTI WP 50, EUPAREN MULTI WG 50  ciprodinil + fludioksonil SWITCH 62,5 WG  pirimetanil PYRUS 400 SC, CEZAR