SVEUILITE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematiki fakultet Geografski odsjek

METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE

predavanja

student: IRENA LUI prof: ZORAN CURI

Zagreb, 07.07.2001.

Metodika nastave geografije predavanja

SADRAJ
Cjelina
Geografija kao nastavni predmet

Strana
3 4 4 5 5 6 7 8 9 12 13 14 15 18 22 24 25 27 28 28 29 30 31 34 36 37 39

Metodologija geografije Geografske discipline

Ciljevi nastave geografije Psiholoke pretpostavke nastave geografije Planovi i programi nastave geografije

Nastavni planovi i programi u naim kolama Nastavna sredstva i pomagala u nastavi geografije Tekstualna nastavna sredstva i pomagala Auditivna nastavna sredstva i pomagala Vizualna nastavna sredstva i pomagala Audiovizualna nastavna sredstva i pomagala
Oblici rada Nastavne metode

Suvremeni koncept kolske geografije Multimedija u nastavi geografije

Kritiko miljenje u nastavi geografije Naela u nastavi geografije Organizacija nastave

Organizacija nastavnog sata Godinji raspored nastavnog gradiva

Rad s darovitim uenicima Provjeravanje i ocjenjivanje uenika Nastup, retorika i neverbalno ponaanje predavaa Planiranje nastave i priprema za nastavu Pedagoka dokumentacija Zakoni i pravilnici o kolstvu

Metodika nastave geografije predavanja

GEOGRAFIJA KAO NASTAVNI PREDMET

opeobrazovni predmet predmet od posebnog nacionalnog interesa geografija = kompleksna znanost koja prouava meuovisnost prirodne osnove i utjecaja ovjeka razliito poimanje sadraja i ciljeva geografije: jedinstvo geografije kao znanosti velik broj geografa (npr. prof. Rogli) istiu jedinstvo geografije iji je spoznajni objekt jedinstveni ekosustav ovjek-zemlja u njegovim razliitim dimenzijama zastarjeli pristup dvojni pristup (geografija se definira na osnovu specifinih problema, a ne na osnovu spoznajnog objekta): A. geografija kao prirodno-znanstvena disciplina B. geografija kao socijalno-znanstvena disciplina dvostruko dvojni pristup: 1. opa geografija: A. fizika geografija B. socijalna geografija 2. regionalna geografija: a. fizika geografija b. socijalna geografija razliit pristup objanjavaju predmeta prouavanja: nomotetski pristup: nastojanje da se predmet prouavanja objasni pomou opih naela, pravila i zakonitosti zahtjeva brojna promatranja koja trebaju posluiti kao osnova za uopavanje ( deduktivno uenje) ideografski pristup: pristup usmjeren na prouavanje jedinstvenog sluaja i njegovih specifinih obiljeja ( induktivno uenje) npr. case study regionalno-geografski pristup: A. poloaj, granice, veliina, reljef, tlo, klima, vode, rudno bogatstvo, biljni i ivotinjski svijet B. stanovnitvo, gospodarstvo, oblici naselja, povijesno-geografski razvoj veza s drugim strukama u objanjavanju odnosa ovjek prostor

Metodika nastave geografije predavanja

Metodologija geografije:

ope metode prirodnih i drutvenih znanosti: praenje opisivanje tumaenje odnosa oblikovanje rezultata ispitivanja specifine geografske metode: terenska istraivanja kartiranje kartografsko predoavanje anketiranje kvantitativne metode matematiko-statistiki postupci faze znanstveno-istraivakog rada u geografiji: 1. prikupljanje podataka kartiranje, anketiranje, snimanje, koritenje literature 2. biljeenje podataka 3. obrada podataka kartografska sinteza i kvantitativna obrada podataka 4. rezultati istraivanja grafiki, kartografski i tablini prikazi, tekstualna interpretacija

Geografske discipline

opa geografija fizika geografija: proimanje atmosfere ( klimatologija) meteorologija hidrosfere ( hidrogeografija) hidrologija litosfere ( geomorfologija, pedologija) geologija biosfere ( biogeografija) botanika socijalna geografija: kulturna geografija demogeografija geografija naselja (geografija gradova urbana geografija) ekonomska geografija: prometna geografija turistika geografija industrijska geografija agrarna (ruralna) geografija politika geografija regionalna geografija znanstvena utemeljenost nastave geografije geografija kao stoerni predmet budunost nastave geografije

Metodika nastave geografije predavanja

CILJEVI NASTAVE GEOGRAFIJE

tri osnovna cilja: materijalni ciljevi stjecanje znanja i razvoj sposobnosti funkcionalni ciljevi sposobnost primjene geografskih medija (karte, dijagrama, zrane snimke, ankete) odgojni ciljevi stvaranje osobnih stajalita o vrijednostima cilj nastave geografije obino je privlaan uenicima

PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE

razvojna psihologija: kada? bavi se tijekom i uvjetima razvoja djeteta, tj. mladei pokuava odrediti optimalno vrijeme za uenje odreenih nastavnih sadraja psihologija uenja: kako? raspravlja o strukturama stjecanja pojmova i znanja socijalna psihologija: objanjava vanjske socijalne utjecaje na proces uenja utjecaj obitelji, prijatelja, razrednog odjela, uitelja psihologija testiranja: nastoji objektivnije obuhvatiti vanjske socijalne utjecaje na procese uenja

motivacija: duhovno-emocionalni sustav odnosa koji potiu i usmjeravaju osobu koja ui pokretaki razlozi znatielja, konkurencija, interes, priznanje, druenje psiholoko angairanje uenika za rad intrinzinai ekstrinzina spoznajni procesi u nastavi geografije: uenje je proces spoznaje moe biti: induktivno polazi od jasnih pojedinanih injenica i konkretnih zapaanja s ciljem izvoenja opih i apstraktnih ciljeva deduktivno polazi od opih i apstraktnih spoznaja ka jasnim pojedinanim injenicama razvoj prostornog miljenja: topoloko prostorno miljenje: do 7 godine ivota egocentrino doivljavanje prostora (vee, blie, pokraj, u. iznad, vani) projektivno prostorno miljenje: od 7 do 11 godine ivota doivljaj prostora jo je uvijek emocionalan i subjektivan

Metodika nastave geografije predavanja

dijete tei izai iz uega u iri prostor u O uenici imaju vee prosjene vrijednosti predoavanja prostora nego govora euklidsko prostorno miljenje: apstraktne sposobnosti orijentacije i shvaanja

Metodika nastave geografije predavanja

PLANOVI I PROGRAMI NASTAVE GEOGRAFIJE

nastavni plan: kolski dokumnt u kojem se u obliku tablice propisuju: nastavni predmeti koji e se uiti u odreenoj koli redoslijed uenja tih predmeta po razredima tjedni broj sati za pojedini predmet: promjene u broju sati nastave geografije od 1948. do 1996. od 5. do 8. razreda O: Godina 1948. 1950. 1953. 1958. 1972. 1992. 1996.

Broj sati tjedno 18 13 11 6 7 7 7,5

geografija ini 1/5 satnice

donosi ga Ministarstvo prosvjete i porta ili Parlament karakteriziraju ga este promjene

kolska godina 01.09. 31.08. ( 52 tjedna) nastavna godina od prvog tjedna rujna (obino) do sredine lipnja ( 35 tjedana) nastavnike norme: Razred i kola 5. razred O1 6. razred O 7. razred O 8. razred O razred gimnazije razred gimnazije razred gimnazije razred gimnazije Broj sati godinje 52 70 70 70 70 70 70 702

1. 2. 3. 4.

nastavni program: kolski dokument kojim se propisuje: opseg nastavnih sadraja dubina nastavnih sadraja redoslijed nastavnih sadraja

1 2

osnovna kola obavezna kola (u Hrvatskoj je to jednako, ali treba razlikovati pojmove) samo u opim gimnazijama, u ostalima nema nastave geografije

Metodika nastave geografije predavanja

= sadraj obrazovanja, tj. konkretizacija nastavnog plana donosi ga Ministarstvo prosvjete i porta ili Parlament obimniji je i sloeniji od nastavnog plana mijenja se ee od nastavnog plana

Metodika nastave geografije predavanja

Nastavni planovi i programi u naim kolama

Nastavnik a norma ( u satima) NII RAZREDI OSNOVNE KOLE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE PRIRODE I DRUTVA 1. razred O kola 2. razred O mjesto 3. razred O upanija 4. razred O Republika Hrvatska VII RAZREDI OSNOVNE KOLE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE ZEMLJOPISA 5. razred O opa (fizika) geografija 1,5 52 6. razred O drutveno-geografski sadraji 2 70 izvaneuropski kontinenti 7. razred O geografska obiljeja Europe 2 70 geografska obiljeja Rusije 8. razred O 2 70 geografija Hrvatske regionalni koncept GIMNAZIJE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE GEOGRAFIJE 1. razred gimnazije 2. razred gimnazije 3. razred gimnazije 4. razred gimnazije opa fizika geografija opa socijalna geografija svjetski razvoj regionalne posebnosti geografske osobitosti hrvatskog dravnog prostora (tematsko-problemski koncept) 2 2 2 2* 70 70 70 70* Razred Nastavni sadraj Broj sati tjedno

metode rasporeivanja nastavnih sadraja: linijski (sukcesivni) model

model koncentrinih krugova

spiralno-linijski model

razine organizacije nastavnih sadraja: 1. nastavna cjelina ( npr. Azija) 2. nastavna tema ( npr. jugozapadna Azija) 3. nastavna jedinica ( prometno znaenje i prometna osnova Azije)

Metodika nastave geografije predavanja

10

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA U NASTAVI GEOGRAFIJE

nastavna pomagala: pribor kojim sa slue nastavnici i uenici u svakodnevnom radu pri obradi nastavnih sadraja dijele se (rangiraju) prema stupnju sloenosti: pribor za pisanje pribor za crtanje runi alat demonstracijska pomagala eksperimentalna pomagala instrumenti aparati strojevi elektroniki ureaji nastavna sredstva: didaktiki oblikovani, objektivno dani predmeti, proizvodi ljudskog rada koji slue kao izvori znanja i spoznavanja tijekom uenja izvori znanja mogu biti: 1. ivi izvori ( uitelj, uenik, suradnik) 2. nastavna sredstva i pomagala A. tekstualna nastavna sredstva i pomagala B. auditivna nastavna sredstva i pomagala C. vizualna nastavna sredstva i pomagala D. audiovizualna nastavna sredstva i pomagala 3. izvorna stvarnost ( teren!)

Metodika nastave geografije predavanja

11

Tekstualna nastavna sredstva i pomagala

a. b. c. d.

kolska ploa i plan ploe zidna karta, plakat, poster, slika, dijagram, kartogram ,profil udbenici, atlasi, novine, struni tekst radna biljenica, radni listovi

ad.a. kolska ploa i plan ploe

kolska ploa: bitni nastavni sadraji u saetom obliku skice (pregledne i bez puno detalja), jednostavni crtei, dijagrami slika ploe = slika uenike biljenice ( preglednost) rezultat nastavnog sata primjena krede u boji i flomastera isticanje vanih dijelova sadraja obavezno napisati naslov vrste kolskih ploa: ploe sa zaklopkama ploe na stalku ploe na otklon vertikalno okretne ploe ploe sa papirnatim blokom ploe za specijalne flomastere

ad.b. Zidna karta, plakat, poster, dijagram, kartogram ,profil

zidna karta: i atlas najdjelotvornija i najvanija sredstva koristi se objeena sadraji su itljivi sa udaljenosti od 3 m, a iz udaljenosti od 10 m mogu se uoavati i pratiti posjeduje zornost, ali je ograniena sadrajima (zato postoje tematske karte) pri prvoj obradi podataka koristi se za pokazne i opisne svrhe ono to se vidi na zidnoj karti uenik lake pronalazi na vlastitoj sposobnost itanja karte: = kartografska pismenost uenik poznaje znaajke oznaka na kartama, karakteristike karata, signature i njigovo znaenje vjeba se tako da na zidnoj karti uenik i nastavnik naizmjenice pokazuju poloaj mjesta, rijeke, planine i navode njihova i mena tako je mogue u kratkom vremenu ispitati mnogo uenika (kroz 1 do 2 tjedna svi uenici u razredu se znaju orijentirati na karti) sposobnost razumijevanja karte sposobnost meusobnog idejnog povezivanja sadraja karata i stvaranje zakljuaka i predodbi o prikazanom prostoru slika: zamjena za neposredan susret treba ih to ee koristiti

Metodika nastave geografije predavanja

12

ravnopravna je karti podjela: zidne slike: nisu vezane za tehnike uvjete dulje ostaju pred oima od dijapozitiva prirune slike: u knjigama, novinama omoguuju vrednovanje u pojedinanoj ili grupnoj nastavi za slike u udbenicima nije potrebna priprema nikakvih aparata svatko ima svoju sliku i moe je prouiti kod kue dijasnimke: projiciraju se pomou dijaskopa, epidijaskopa ili projektora zvune slike zahtjevaju vru koncentraciju, jer prenose informacije na dva naina zrane i satelitske snimke okomite snimke

dijagram: idealan nain prikazivanja podataka zamjenjuje brojane podatke i stvara bolju predodbu podjela dijagrama: linijski dijagrami dijagrami sa stupcima dijagrami sa figurama povrinski dijagrami dijagrami s vrpcama tokasti dijagrami korelacijski tokasti dijagrami polarni dijagrami dijagrami s trokutima dijagrami s kladiogramima piramidasti dijagrami zrakasti dijagrami dijagrami u obliku kruga blok dijagrami

kartogrami: = dijagrami s kartografskom podlogom prikazuje koliinsku informaciju u zornom obliku slui za prikazivanje razlika u gospodarstvu, politici podjela: kartogrami sa figurama kartodijagrami povrinski kartogrami profil: slui za prikazivanje razvedenosti terena, nagiba, strmina razmjerno pregledno oznaava reljefne odnose podjela: jednostavni profili (skice)

Metodika nastave geografije predavanja

13

toni profili visinski profili dubinski profili rijeni profili geoloki profili kauzalni profili sinoptiki profili blok profili kombinirani profili

ad.c. Udbenici, atlasi, novine, struni tekst

udbenik: podjela: udbenik za uenje: nudi tekstove ima zatvoreni obavijsni karakter namjenjen samostalnom uenju radni udbenik: sadri didaktiki pripremljenu zbirku materijala koji omoguuju otkrivajue uenje ima otvoreni obavijesni karakter tekstovi, slike tablice i grafikoni u njemu namjenjeni su stvaranju problemskih situacija koje omoguavaju ostvarenje ciljeva uenja garnitura udbenika: ine ga knjiga sa tekstovima za uenike, prirunici za nastavnike, atlasi, te drugi radni materijal izvorna zbirka: prelazi granice radnih udbenika uz jednu tematsku jedinicu nudi slabo strukturiran materijal problematika nije zadana, ve je uenik mora nai prikladna za vii uzrast kombinirani udbenik: najee u upotrebi kombinacija radnog udbenika i udbenika za uenje atlas: zbirka karata sreena u sadrajnu cjelinu i prilagoena svrst osnovno sredstvo u nastavi geografije novine: mogunosti su im aktualnost, rasploivost informacijama i skraenje problemske distance problemi su da je tekst rasporeen po logici stvari ili kronoloki, ali ne i prikladno za uenje (postoje jezine barijere, tekstovi su razliite gustoe) u nastavi se mogu iskoristiti za traenje neke regije, pri skupljanju informacija o nekom mjestu radi pokazivanja razvoja karikatura:

Metodika nastave geografije predavanja

14

slikovito doarava probleme npr. nejednakog razvoja, zatite okolia, demografske eksplozije i sl. ilustracija kao poruga ili nakarada koja ljudska svojstva prikazuje u pretjeranom obliku u nastavi je pogodna jer na prvi pogled nudi sve potrebne informacije i svojom zornou budi svijest o problemu

ad.d. Radna biljenica, radni listovi

radna biljenica: zbirka radnih listova koji slue za obradu, oblikovanje ili uvjebavanje zadataka nastave na reproduktivan ili produktivan nain olakava ponavljanje uenika potrebno ju je povremeno prekontrolirati

Metodika nastave geografije predavanja

15

Auditivna nastavna sredstva i pomagala

a. b. c. d.

radio gramofon s ploama magnetofon s vrpcama kasetofon s audikasetama

ad.a. Radio

kolski radio nudi gradivo o kojem treba razmiljati i predoavati ga nedostatak mu je manjak vizualizacije geografskih informacija emisije na kolskom radiju mogu biti: reportae s mjesta dogaaja strune reportae radio igre emisije s raspravom

Metodika nastave geografije predavanja

16

Vizualna nastavna sredstva i pomagala

a. b. c. d. e.

globus, telurij, planetarij, modeli aparati za pokazivanje slika sa slikama dijaprojektor, episkop, dijapozitivi i filmovi grafoskop s grafofolijama aparati za prikazivanje videotekstova

ad.a. Globus, telurij, planetarij, modeli

globus: prikaz Zemlje na povrini kugle najprikladniji nain prikazivanja Zemlje vjernost (ekvidistantnost, ekvivalentnost, konfomnost) ima veliku didaktiku vrijednost (vrijedniji je od karte) mjerilo globusa 25 cm M = 1:50 848 000 vrste globusa: fiziki reljefni slijepi (indukcijski) radni tematski svjetlei telurij: najprikladnije nastavno sredstvo za objanjavanje pojmova iz matematike geografije i astronomije sastoji se od arulje koja preuzima ulogu Sunca i okretanjem poluga simulira se rotirajue kretanje Zemlje i Mjeseca nedostatak mu je to ne prikazuje stvarne odnose (omjere i udaljenosti)

planetarij: = svemirski ili zvjezdani globus eruljica simbolizira Sunce

ad.d. Grafoskop s transparentnim folijama

slui za projekciju tekstova, crtea, fotografija, shema i modela prednosti: tehnika jednostavnost laka upotreba u nastavi zamjenjuje plou koliina informacija se moe mijenjati ukljuivanje i iskljuivanje poveava koncentraciju uenika transparentne folije koriste se uz pomo grafoskopa

Metodika nastave geografije predavanja

17

Audiovizualna nastavna sredstva i pomagala

a. b. c. d.

kinoprojektor s filmovima televizija videorekorder s videokasetama osobno raunalo (internet)

ad.a. Kinoprojektor s filmovima

nastavni film: klasino vizualno sredstvo prilikom njegove upotrebe uinkovitost uenja i zadravanje nauenog vee je nego kod upotrebe drugih sredstava omoguava sposobnost neposrednog susreta (?), doivljavanje prostora, poistovjeivanje s osobama i problemima podjela filmova prema tehnikim karakteristikama: 16mm i 8 mm film tonski i nijemi film crno-bijeli film i film u boji stvarni i trik film podjela filmova prema tematici: dokumentarni demonstracijski doivljajni motivacijski pregledni egzemplarni

ad.b. Televizija

kolska TV: omoguuje proirenje geografskog obzora 34% svih znanja iz geografije potjee sa TV privlaniji je od svakodnevne nastave nedostaci: mnotvo podraaja sugestija sveprisutnost pasivni odnos prema ueniku mogunost manipulacije nedostatan dijalog

Metodika nastave geografije predavanja

18

OBLICI RADA

oblici rada u nastavi geografije razlikuju se prema meusobnom odnosu imbenika nastave imbenici nastave su nastavnik, uenik i nastavni sadraj didaktiki trokut nastavnik

uenik

nastavni sadraj

oblici rada u nastavi: a. samostalni rad b. rad u parovima c. skupni rad d. frontalni rad e. timska nastava f. teorija igre g. projektna nastava

ad.a. Samostalni rad

omoguuje veu aktivnost uenika, razliit tempo i postavljanje razliitih zadataka pridonosi individualizaciji i diferencijaciji nastave preporuena je ea upotreba ovakvog rada (danas je on mali dio frontalne nastave)

ad.b. Rad u parovima

motivirajui oblik rada karakteristike: svi uenici odmah poinju raditi postoji stanovita konkurencija meu parovima ujedinjavanje znanja (dvoje zna vie od jednog) elja za spoznajom rezultata drugih (poticajna napetost) zajedniko rjeenje potie slabijeg uenika uitelj nadgleda rad i daje pojedinane savjete faze rada u parovima: gledanje zadatka (svatko za sebe) objanjavanje zadataka (razgovor u dvoje) zajedniko traenje puteva rada

Metodika nastave geografije predavanja

19

zajedniki rad (rezultat) zajedniki pismeni izvjetaj zajedniko usmeno izvjetavanje pred razrednim odjelom

ad.c. Skupni rad

omoguuje: razvijanje suradnje ui kontakt s predmetom uenja i sa sredstvima za rad kritiko usporeivanje rezultata rada djelotvornost uenja kroz natjecanje podjelu rada faze skupnog rada: planiranje rada motiviranje uenika podjela u skupine podjela zadataka pregled radne dokumentacije provoenje rada: svaka skupina radi svoj zadatak suradnja meu lanovima skupine (izgraivanje suodgovornosti i partnerstva) ujedinjenje rada: podnoenje izvjetaja kritika rasprava, dopuna rada i prihvaanje rezultata razvoj verbalnih i vizualnih sposobnosti (uz pomo uitelja) malo se primjenjuje u praksi

marljivosti,

ad.d. Frontalni rad

najei oblik rada u nastavi uitelj je glavni lik on pita a uenici odgovaraju, tj. uitelj odreuje komunikaciju i interakciju, a ueniku ostaje reakcija prednosti: brza i ista informacija dolazi do svih uenika vea preglednost manje problema s disciplinom razvijanje sposobnosti sluanja jednostavnija (manja) priprema nastavnika za nastavu nedostaci: zanemaruje se aktivnost (sudjelovanje) uenika u nastavi sputavanje uenike kreativnosti, samostalnosti i kooperativnosti

ad.e. Timska nastava

podrazumijeva uljuivanje nekoliko srodnih nastavnih predmeta (tj. njihovih uitelja) pri objanjavanju odreenih nastavnih sadraja (npr. korelacija geografije s povijeu, biologijom, kemijom)

Metodika nastave geografije predavanja

20

izbjegava se ponavljanje istih tema kroz nastavu nekoliko nastavnih predmeta suradnja pri izvoenju terenske nastave i ekskurzija

ad.e. Teorija igre

sloena pedagoka aktivnost omoguuje: stjecanje znanja razvoj sposobnosti doivljavanje vlastitih postupaka prednosti: integracija ciljeva uenja pristup na djeci svojstven nain prevladava se krutost odnosa postie se vea uinkovitost spontanog i dobrovoljnog rada

ad.f. Projektna nastava

temelji se na samostalnom radu uenika u neposrednoj prirodnoj stvarnosti (uz potovanje uenikovog interesa) podrazumijeva izvravanje konkretnih zadataka u laboratorijima, radionicama pretpostavlja se neposredan susret s prirodom projekta od uenika i uitelja zahtjeva vee sudjelovanje nego kod uobiajene (redovne) nastave zahtijeva dodatnu obradu materijala koji su obradili uenici ili nastavnik cilj joj je konkretan rezultat na osnovi geografskog istraivanja

Metodika nastave geografije predavanja

21

NASTAVNE METODE

metoda (gr. methodos) = nain djelovanja; postupak kojim se dolazi do nekog rezultata znanstvena metoda nain istraivanja ili praktini postupak i djelovanje kojim se dolazi do nekog znanstvenog rezultata nastavna metoda nain rada u nastavi sastavni dio nastavnog rada u svim dijelovima nastavnog procesa dvostranost sastoji se od uenika i uitelja mijenjala se kroz povijest poveanje aktivnosti uenika, pobuivanje interesa, razumijevanje nastavnih sadraja, ostvarivanje ciljeva uenja, samostalnost logikog miljenja specifine geografske nastavne metode kartografske metode i terenski rad dvije osnovne skupine nastavnih metoda: demonstracijske metode: djelotvornije su i korisnije za kvalitetnu nastavu poveavaju uenikovu aktivnost i samostalnost verbalne metode: aktivan rad uitelja, a pasivno sudjelovanje uenika (koji je sluatelj i promatra) metode koje se primjenjuju u nastavi geografije: a. metoda usmenog izlaganja b. metoda razgovora c. metoda demonstracije d. metoda rada s tekstom e. metoda grafikih radova f. programirana nastava g. uenje pomou raunala h. terenska nastava

ad.a. Metoda usmenog izlaganja

obiljeja: izrazita aktivnost nastavnika pasivnost uenika jednoznani prijenos predmeta uenja slabo djelovanje meu uenicima

ad.b. Metoda razgovora

= dijaloka metoda razgovor moe biti:

Metodika nastave geografije predavanja

22

katehetiki sokratski heuristiki slobodni u geografiji je najboje primjenjivati heuristiki razgovor (aha!) polazi se sa stajalita onoga to treba savladati ad.c. Metoda demonstracije

prikazivanje, pokazivanje, objanjavanje i dokazivanje ova je metoda povezana sa materijalno-tehnikim uvjetima nastave ( primjena nastavnih sredstava i pomagala) eksperiment u nastavi geografije: pomae uenicima da dobiju sigurna znanja i zorne predodbe o tijeku i rezultatima procesa i prirodnih zakona omoguuje oponaanje prirodnih procesa u umanjenom mjerilu pridonose veem sudjelovanju uenika dijele se prema: obliku ispitivanja primjenjenoj metodici sadrajnim kategorijama

ad.d. Metoda rada s tekstom

esto koritena metoda upotrebljavaju se tekstovi iz udbenika, novina i sl. kako bi se usvojila odreena znanja nema tonih uputa za rad jer su preduvjeti rada vrlo razliiti

ad.e. Metoda grafikih radova

ima prednost pri objanjavanju i potvrivanju zakonitosti koje postoje u masovnim pojavama ( pojave sa manje ili vie istovrsnih, ali varijabilnih elemenata; najee su dio nastavnog sadraja svih nastavnih predmeta) podjela: izravne (direktne) grafike metode npr. nastavnik crta pred uenicima ili uenici crtaju u toku sata neizravne (indirektne) grafike metode nastavnik ili uenik rade crtee kao pripremu za sat ili se koriste ve gotovi crtei (iz udbenika)

ad.f. Programirana nastava

rad se odvija u malim koracima zadaci se izmjenjuju sa rjeenjima

Metodika nastave geografije predavanja

23

ad.g. Uenje pomou raunala

jednostavni tekstualni procesori, jednostavni grafiki programi, kartografski program

ad.h. Terenska nastava

najgeografskija nastavna metoda autohtona je, tipina i nezamjenjiva (omoguava kontakt sa izvornom stvarnou) omoguuje promatranje geoprostora u uzajamnoj povezanosti i ovisnosti, tj. u nedjeljivom jedinstvu prirodne osnove i drutvenog razvoja bit metode (uoavanje i otkrivanje zakonitosti, funkcionalnih veza u prostoru, ovisnost i povezanost pojava i procesa) nastava geografije bez primjene ove metode ne prua cjelovito geografsko obrazovanje podjela terenske nastave prema trajanju: terenski nastavni sat terenski rad = kraa uenika aktivnost izvan uionice (neposredno u okolicu kole poludnevni terenski rad (izlazak) ili zaviaj) jednodnevni terenski rad (izlazak) ekskurzija = odlazak na udaljenije viednevna terenska nastava (geografska ekskurzija) podjela terenske nastave prema opsegu (tematici): tematska terenska nastava obrauje se jedna tema vietematska terenska nastava obrauje se vie tema sloena tematska nastava (kompleksna, regionalna) organizacija i provoenje terenske nastave: priprema nastavnika (voditelja): struna, didaktika i metodika priprema kabinetska priprema (literatura, prikupljanje statistikih podataka, kartografskih prikaza) terenska priprema (predekskurzija) postavljanje zadataka i ciljeva terenskog rada izrada tonog vremenskog i prometnog plana dobivanje pristanka roditelja (+ prikladna odjea i obua, ponaanje, disciplina, novac) osiguravanje prve pomoi priprema uenika (sudionika) upoznavanje sa obiljejima prostora u kojem se odvija terenska nastava upoznavanje sa zadacima i ciljevima terenske nastave motivacija pobuivanje interesa za rad priprema materijala, pomagala, instrumenata, pribora, anketa..

prostore i najee na dulje vrijeme

Metodika nastave geografije predavanja

24

ponaanje (sigurnost, potivanje tueg vlasnitva, pozitivna atmosfera, zatita biljnih i ivotinjskih vrsta, prijateljsko ophoenje s ljudima) izvoenje terenske nastave: dnevnik rada biljeke (zapisivanje promatranog) kartiranje anketiranje skiciranje postavljanje problemskih zadataka zakljuak: analiza i sinteza terenske nastave obrada materijala i zadataka predoavanje rezultata nove spoznaje

problemi vezani uz terensku nastavu ( esto uzrokuju nedovoljnu zastupljenost): brojnost uenika u razredu vrijeme potrebno za organizaciju nedostatak novanih sredstava sigurnost ponaanje uenika meusobna (ne)suradnja uenika nedovoljna opremljenost kartama i spravama kljuna pitanja: kada? organizirati terensku nastavu (ekskurziju) prednost se daje toplijem dijelu godine iako nije uvjet gdje? organizirati terensku nastavu terenska nastava u domovini i terenska nastava u inozemstvu obje imaju svoje prednosti i nedostatke

Metodika nastave geografije predavanja

25

Multimedijalna predavanja:

Suvremeni koncept kolske geografije

Geografija kao kolski predmet

geografska znanja sastavni dio ope kulture svakog ovjeka nastava geografije: razvija sposobnosti i njeguje odgojne vrijednosti objanjava suvremena zbivanja u svijetu i u Hrvatskoj to je nastavni predmet od posebnog nacionalnog interesa preduvjeti dobre nastave geografije: kvalitetan i sposoban nastavnik potie uenikovo miljenje zakljuivanje, a ne memoriranje nepotrebnih podataka suvremena nastavna oprema obrazovanje za informatiko drutvo zanimljivi nastavni sadraji propisani nastavnim programima i

Geografija ili zemljopis?

znanstvena disciplina duge tradicije ( Eratosten 3. st. BC) institucionalizacija geografije u Hrvatskoj: 1883. utemeljena Katedra za geografiju 1897. onovano Geografsko drutvo 1929. tiskan prvi broj "Hrvatskog geografskog glasnika" 1947. utemeljen Geografski odsjek PMF-a 1995. pokrenut "Geografski horizont" geografija naziv po kojem je geografska struka poznata, priznata, prepoznatljiva i opeprihvaena u cijelom svijetu

Sadanji nastavni programi i problemi realizacije

prenaglaen je regionalno-geografski pristup (osobito u O) nastava geografije: suoena sa snanom, dugotrajnom, sveobuhvatnom krizom hrvatskog kolstva materijalno siromatvo zastarjela znanstvena osnova bez jasne razvojne perspektive programska usmjerenost uglavnom na uionicu, bez dovoljne povezanosti sa drugim mjestima uenja

Novi pristup nastavi geografije

Metodika nastave geografije predavanja

26

kvantitativne promjene: programsko rastereenje uenika zadravanje postojee satnice kvalitativne promjene: obrazovanje nastavnika preprogramiranje nastavnih sadraja kvalitetni udbenici i prirunici nastavna sredstva i pomagala informatizacija nastave

Primjeri iz svijeta

razvijene zemlje napustile su regionalno-geografski pristup i uspostavile tematsko-geografski koncept kolske geografije

SR Njemaka: Pogled u svijet Zemlja je kugla svjetlo i toplina Sunca stupanjska mrea Orijentacija u prostoru Pogled u prolost Zemlje Razliito iskoritavanje prostora Velika Britanija: cjeline su naslovljene pitanjima Sjedinjene Amerike Drave: (jo 1984.) 5 cjelina: Lokacija Mjesto Odnosi unutar mjesta Kretanje Regije

geografija za ivot

Zakljuak

da bi se unaprijedila nastava geografije u Hrvatskoj potrebno je: uspostaviti kolski sustav koji e omoguiti kvalitetno obrazovanje za 21. stoljee omoguiti pristup znanjima i tehnologijama posvetiti veu pozornost obrazovanju nastavnika raditi na poboljanju materijalnih poloaja modernizirati nastavu geografije uspostaviti nastavu koja e poticati stvaranje, miljenje i zakljuivanje

Metodika nastave geografije predavanja

27

razviti nastavu s primjenom autohtonih metoda (teren, grafike metode)

Metodika nastave geografije predavanja

28

Multimedija u nastavi geografije

Obrazovanje za informatiko drutvo

internet skup povezanih kompjuterskih mrea pomou kojih se mogu slati i primati informacije pojavio se 1993. SAD pristup javnih kola internetu (1994. = 4/10; 1998. = 8/10; 2000. = sve kole imaju pristup); 76% mladih koristi internet za uenje Velika Britanija 1/3 kola ima pristup internetu internet je neiscrpna knnjinica obilje informacija na 151 jeziku (58% informacija je na engleskom) 1997. broji 50 mil. korisnika, a 2000. 200 mil broj web stranica udvostruuje se svaka 53 dana uklanja geografske, klasne, vremenske, spolne i rasne prepreke

Pojam MULTIMEDIJA

multi (lat. multus) = mnogi; medij (lat. medius) = srednji podruje u kojem se neto zbiva sredstva komunikacije povezivanje razliitih medija u cjelinu multimedija = interakcija zvuka, slike i teksta na raunalu, tj. kombinacxija pokretnih inepokretnih slika, animacije, pisanih i izgovorenih rijei u poetku se primjenjivao za praenje slika i itanje teksta CD-ROM najraireniji medij za pohranjivanje (do 650 MB informacija); izraen je od polikarbonatne plastike presvuen filmom od aluminijske legure, prekriven plastinim slojem multimedija omoguuje povezivanje informacija linkovi primjena u geografiji: "kolski geografski leksikon" objanjava 1806 pojmova iz ope geografije ilustriran sa 186 kolor fotografija i crtea popraen sa 80 video-filmova i animacija

Metodika nastave geografije predavanja

29

KRITIKO MILJENJE U NASTAVI GEOGRAFIJE

uenje je aktivan, a ne pasivan proces kritiko miljenje: 1. proces promiljanja ideja s mnogih gledita, praenjenjihovih implikacija i njihova usporedba s drugim idejama 2. ukljuuje sloene procese miljenja koji poinju informacijom,a azvravaju odlukom

ERR sustav sastoji se od: 1. evokacije 2. razumijevanja znaenja 3. refleksije

ad.1. Evokacija jedna od faza nastave uenici se stavljaju u aktivan poloaj na poetku sata brainstorming o temi ( metoda u kojoj uenici govore ili zapisuju sve to znaju ili misle da znaju o odreenoj temi poeljan je rad u parvovima ili skupinama poeljna pitanja: koja je tema? to ve znate o njoj? to oekujete, elite i trebate o njoj znati? nesuglasice se iznose na povrinu potie se diskusija, prijateljske nesuglasice i zauzimanje stavova postavljanjem pitanja usmjerava se miljenje napodruja koja nisu spomenuta uenici trebaju govoriti to vie, a nastavnik to manje nastavnik usmjerava i izvlai miljenje (navodi uenike na zakljuak) mora pozorno sluati proces uenja je povezivanje novog s poznatim zadatak je aktivirati uenike ad.2. Razumijevanje znaenja uenici istrauju i preispituju spoznaje, a rezultat je zakljuivanje ili shvaanje kontakt s novim informacijama i idejama nastavnik ima manji utjecaj INSERT (Interactive Noting for Effecitve Readong of the Text) metoda (postupak koji zapoinje pretraivanjem predznanja i postavljanjem pitanja, a potom se na margini teksta oznaavaju informacije znakovima +, -, ) uenici aktivno prate svoje znanje; potie se razumijevanje; odrava se aktivnost zanimanja i zamaha iz faze evokacije poeljna je diskusija u paru poeljna pitanja: to ste doznali?

Metodika nastave geografije predavanja

30

to niste doznali, a voljeli biste?

ad.3. Refleksija uenici ponavljaju ideje s kojima su se susreli i znaenja koja su shvatili pojedinano ili skupno svrstavaju steeno znanje u kategorije (+, -, ) uenici govore ili piu to misle da su nauili: vlastitim rijeima ivahna razmjena ideja najbolje se pamti to se razumije zavrna diskusija razrada i dopisivanje informacija na ploi ERR sustav omoguuje: voenje uenika kroz proces uenja temelji se napostavci da ono to netko zna u najveoj mjeri odreuje ono to se moe nauiti ERR u primjeni: geografska pria: fotografija se izree na dijelove i pomijea uenici uzimaju po jedan dio i trae svoju skupimu sastavljena fotografija omoguuje sastavljanje prie predstavnik skupine predstavlja priu strategija je mogua u fazama evokacije i refleksije grozdovi: potie uenika da slobodno razmiljaju o temi najee se primjenjuje u fazi evokacije pismena aktivnost individualno ili u skupinama koraci: u sredini se napie temeljni pojam pored pojma zapisuje se sve u vezi s temom (strelice povezuju pojmove) odredi se vrijeme ili se radi do kraja zadatka nastavnik takoer crta grozd razmjena grozdova i diskusija pravila: pie se do isteka vremena (ne prestati) ne ocjenjuje se kavliteta ne brine se zbog pravopisa inkvine: (= talijanska pjesma od 5 stihova) razvija se sposobnost saimanja informacija bitne rijei radi se individualno ili u skupinama trajanje 5 do 7 minuta upute za pisanje: opis teme u 1 rijei (vulkani) opis teme u 2 rijei (uareno usijani) 3 rijei koje opisuju radnju (izbijaju iz dubine) 4 rijei koje izraavaju emocije (panika, strah za ivot)

Metodika nastave geografije predavanja

31

istoznanica koja saima bit (pakao) dobro je imati obrazac s praznim crtama (prema broju rijei) kockarenje: strategija pruoavanja tema se obrauje iz razliitih perspektiva uenici se slue kockom, a na plohama su natuknice za miljenje (opii, usporedi, povei, ralani, primjeni, za i protiv) geografske natuknice (stanovnitvo, naselja, gospodarstvo, poloaj, zatita okolia

Metodika nastave geografije predavanja

32

NAELA U NASTAVI GEOGRAFIJE

naelo = polazna toka u poimanju ega; osnovno pravilo, princip u geografiji se primjenjuju naela: znanstvenosti (potkrijepljenost injenicama) kompleksnosti (povezanost prirodne osnove i drutvenog razvoja) egzemplarnosti (objanjava se na primjeru) sistematinosti (hijerarhija gradiva) postupnosti primjerenosti (uzrastu, predznanju) aktivnosti zornosti aktualizacije (ivotne blizine) korelacije (povezanost geografije sa drugim znanostima)

Metodika nastave geografije predavanja

33

ORGANIZACIJA NASTAVE
Organizacija nastavnog sata

nastavni sat osnovna vremenska organizacijska jedinica nastave obiljeja: duina trajanja (45 minuta) unutranja organizacija, tj. artikulacija (etape i podetape) etape nastavnog sata: uvodni dio (trajanje do 5 minuta) preduvjeti uenja: motivacija ponavljanje prethodnog gradiva postavljanje problema poticaj na razmiljanje pobuivanje znatielje predznanje uenika kako zapoeti nastavni sat? pitanja povezana s temom koja e se obraivati razgovor rasprava o geografskim pojmovima analiza fotografije, grafikona, tablice, klimadijagrama, reljefnog profila, turistikog prospekta, karikature itanje kratkog teksta nastavni film ili videozapis glazbeni zapis najava cilja nastavnik izvjetava uenike to e se obraivati na satu glavni dio (trajanje do 30 minuta) obrada novih nastavnih sadraja aktivan odnos uenika (predznanje, iskustvo, sposobnosti, usporedbe, zakljuci) kombinacija razliitih oblika rada i nastavnih metoda priprema i primjena nastavnih sredstava i pomagala jasan i pregledan plan ploe zavrni dio (trajanje oko 10 minuta) vjebanje i ponavljanje: utvrivanje nauenog (postie se trajnost znanja i razvoj sposobnosti) usvajanje gradiva (spreava se proces zaboravljanja) 'repetitio est mater studiorum' oblici ponavljanja gradiva: s obzirom na raspored: stalno rasporeeno s obzirom na vrijeme izvoenja: na poetku sata tijekom sata na zavretku sata krajem obrazovnog razdoblja

Metodika nastave geografije predavanja

34

krajem kolske godine s obzirom na opseg gradiva: fragmentalno tematsko kompleksno s obzirom na kvalitetu: produktivno reproduktivno

domaa zadaa: provjera uenja prilagoenost individuanim uenikim sposobnostima (razliite domae zadae) ne smiju biti 'radna terapija' zadaci i vjebe na kraju nastavnih jedinica ispunjavanje radnih biljenica

Godinji raspored nastavnog gradiva

potrebno je prouavanje akata koje propisuje Ministarstvo nastavni plan, nastavni program, kalendar kole u kalendaru se notira poetak i kraj polugodita, praznici i sl (oznae se razliitim bojama) na poseban papir napiu se tjedni rasporede se sati gradivo se rasporedi pomou udbenika i nastavnog programa mogue je svoenje na 3 kolone: mjesec redni broj i tip sata nastavna cjelina i nastavna jedinica 5. razred model 1+1 (1 sat obrade, 1 sat ponavljanja) 6., 7., 8. razred model 2+1 ili 3+1

Metodika nastave geografije predavanja

35

RAD S DAROVITIM UENICIMA

dio uenika pokazuje zanimanjke i eli znati vie mogua su dva vida nastave: slobodne aktivnosti nisu izravno vezane za uionicu izborna nastava 2 puta tjedno, minimalno 15 uenika, plan sastavlja sam nastavnik u nekim udbenicima 'za one koji ele znati vie' posljednih godina postoje dva programa: projekt "Susreti i natjecanja mladih geografa" odvija se na kolskoj razini svatko ima pravo natjecanja odvija se na dobrovoljnom principu "Geografska E-kola" pokrenulo ju je Hrvastko prirodoslovno drutvo sudjeluju prirodoslovne struke zadatak joj je uz pomo suvremenih tehnologija osigurati ueniku strunu pomo uenik sam odabire projekt, a pomou mentora moe uputiti pitanja nastavniku na fakultetu

Metodika nastave geografije predavanja

36

PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA

Provjeravanje: = nastavna djelatnost kojom se utvruje ostvarivanje zadataka nastave (koji su usko povezani sa ciljevima nastave): usvojenost i opseg steenih znanja ( materijalni ciljevi) stupanj razvijenosti radnih sposobnosti ( funkcionalni ciljevi) kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednosti ( odgojni ciljevi) nain provjeravanja: usmeno: izravna veza nastavnika i uenika preporuljivi upiti: objasni, usporedi, dokai, obrazloi, konkretiziraj manjkavosti: neekonominost imbenik sluajnosti razlike u vrijednosti postavljenih pitanja manje mogunosti usporedbe optereenje uenika (trema) moe biti: temeljito usmeno ispitivanje letee ispitivanje (obino se ne ocjenjuje) kreativna aktivnost uenika referati kartografska pismenost (jedna od temeljnih znaajki geografije) pismeno: naini pismenog ispitivanja: standardizirani testovi znanja i sposobnosti (rade ih strunjaci) informarivni testovi standardno usmjereni testovi kriterijski usmjereni testovi testovi za usmjeravanje uenika nizovi zadataka usmjerenog (objektivnog?) tipa ( esto ih pogreno zovu testovi znanja) tipovi zadataka za pismeno provjeravanje: zadaci s ponuenim odgovorima zadaci s mogunou viestrukog izbora zadaci preureivanja zadaci pridruivanja zadaci sa slobodnim odgovorima zadaci sa istovjetnim rijeima zadaci sa kratkim odgovorima zadaci sa izostavljenim rijeima zadaci korelacijskog tipa zadaci sa mogunou izbora zadaci sa dodatnim obrazloenjem poeljno je da zadaci budu popraeni kartama, profilima, slikama, djagramima, statsistikim podacima analiza zadataka: analiza distraktora (zamke u testovima)

Metodika nastave geografije predavanja

37

teina zadataka (najbolje inajgore rijeeni zadaci) promatranjem psihomotornih radnji (ponaanje uenika u razliitim situacijama) rezultati provjeravanja jednako su zanimljivi nastavniku i ueniku, jer su ocjene ogledalo rada nastavnika i uenika uloga provjeravanja: svrstavanje uenika u kategorije prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadacima nastave utvrivanje kvalitete nastave (uoavanje propusta i manjkavosti radi njihovih otklanjanja) provjeravanje mora biti: potpuno mora obuhvatiti sve zadatke nastave objektivno: iskljuiti subjektivna stajalita onemoguiti prepisivanje i dogovaranje ujednaiti tipove zadataka dati svima jednake upute omoguiti svima iste radne uvjete i zadano vrijeme pouzdano u sluaju ponovne provjere na istim osobama daje iste rezultate valjano (validno) temelji se na instrumentima koji jame one podatke koji se njima ele prikupiti ili procijeniti usklaeno miljenje veeg broja nezavisnih promatraa

Ocjenjivanje: postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uenikov uspjeh ljestvica s pet ocjena Ocjen a 5 4 3 2 Definicija zahtjeva
zadovoljava u posebnoj mjeri zadovoljava u potpunosti uglavnom zadovoljava zadovoljava uz odreene nedostatke ne zadovoljava

Reakcija uenika
brza i tona sporija, ali bez pomoi nastavnika sporija i uz pomo nastavnika djelomina i povrna bez razumijevanja (nema reakcije)

Kvaliteta znanja
izrazito opirno, tono, temeljito i znan. utemeljeno tono i opirno prosjeno nepotpuno, povrno bez znanja

Nain iznoenja znanja (argumentacija)

logian, argumentativan uglavnom logian, uvjerljiv, s razumijevanjem u pojedinim dijelovima logian openito zadaovoljavaju uz sposobnost razgovora bez logike i razumijevanja

pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika (po svakom elementu uenik se ocjenjuje najmanje dva puta polugodinje): poznavanje i razumjevanje nastavnih sadraja usmeno i pismeno izraavanje

Metodika nastave geografije predavanja

38

praktina i kreativna primjena nastavnih sadraja napredak u razvoju uenikovih psihofizikih sposobnosti i mogunosti

Vrednovanje postupak izraunavanja napretka ( stvarnog odgojno-obrazovnog uinka) u odgojno-obrazovnom radu sastoji se od: analize postignua oblika ispitivanja: usmeno ispitivanje oblici pismeno ispitivanje provjeravanja promatranje praktina i kreativna primjena nastavnog gradiva razvijenost vjetina napredak ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti

Metodika nastave geografije predavanja

39

NASTUP, RETORIKA I NEVERBALNO PONAANJE PREDAVAA

Nastup predavaa izgled: izgledom se treba pribliiti sluateljstvu mora postojati odgovarajua distanca izmeu predavaa i sluateljstva (?) nain odijevanja mora biti korektan (pristojan) "odijelo ne ini ovjeka", ali ponaanje: predava mora zraiti srdanou, otvorenou, leernou uspostavljanje kontakta predava sluateljstvo stvaranje strunog i osobnog autoriteta uvaavanje sluateljstva, pridravanje stanice, druenje sa sluateljstvom, diskusija, leerna rasprava o problemima Retorika predavaa retorika = govornika vjetina (umijee) prikazivanje teme: iznoenje brojnih podataka i injenica valja odrediti koliinu injenica stvaranje zakonitosti djelovanja uzroka i posljedica jasno i razumljivo izlaganje sigurnost u iznoenju injenica ralanjivanje prikaza: povezan i logian slijed izlaganja naela sistematinosti i postupnosti: od lakeg ka teem od jednostavnog ka sloenom od blieg ka nepoznatom od konkretnog ka apstraktnom naela analize i sinteze ( diferencijacije i integracije) povezanost: linija vodilja tijekom predavanja izbjagavati skokove s teme na temu primjedbe i pitanja sluateljstva valja uvaavati (uvijek odgovarati na pitanja) realistinost prikaza: za povezivanje sa stvarnou najvie pridonose primjeri iz prakse (naelo egzemplarnosti) uz ivotne primjere znanje se lake usvaja i trajnije pamti primjere valja stalno osuvremenjivati (naelo aktualizacije) sadraj izlaganja: reenice moraju biti sadrajne, promiljene, kratke i jasne izbjegavati 'prazne' reenice govor: nain izraavanja ovisi o stupnju obrazovanja, drutvenom statusu i porijeklu nain govora mora se odvijati bez smetnji ili optereenja

Metodika nastave geografije predavanja

40

u glasu predavaa mora se osjeati zainteresiranost temom ritam govora mora biti prilagoen temi (polaganiji govor je bolji jer se lake prati izgovoreno, ali prevelika sporost stvara monotoniju, nestrpljenje i nervozu) izbjegavati strane rijei govor ne smije biti monolog nije dobro itati zapisani tekst na papiru natuknicama se treba sluiti neupadljivo govoriti jasno i razgovjetno, knjievnim jezikom izbor rijei valja uskladiti s temom i situacijom u kojoj se nalazi, te sa sluateljstvom namjerbe stanke su poeljne izbjegavati uzreice i potapalice glas: melodian glas prirodni dar; jedan od preduvjeta dobrog predavaa nuna je intonacija u glasu ton galsa omoguuje unoenje osjeaja u rijei jaina glasa budi pozornost sluaa mora biti primjerena veliini prostora, broju sluatelja, mjestu izlaganja, te raspoloivosti tehnikim pomagalima (mikrofon)

Neverbalno ponaanje predavaa = skup svih manifestacija ponaanja predavaa kontakt pogledom: stalan tijekom predavanja i uspostavljen sa svima prilikom obraanja pojedincu se gleda u oi omoguava brzo prilagoavanje sredini i poticaj na panju mimika: obuhvaa pomak ili grenje miia na licu stvaranje odreenog izraza gestikulacija: pograzumijeva kretanje ruku, nogu i dranje tijela ovisi o okolini, nastavnim pomagalima i raspoloivom prostoru poloaj ruku iskazuje odgovarajuu leernost koja ne smije prekoraiti granice pristojnosti dranje tijela: nadopunjuje gestikulaciju stajanje mora biti oputeno, leerno i nonalantno kretanje mora biti lagano i smireno sjedenje mora biti oputeno i pristojno

Metodika nastave geografije predavanja

41

PLANIRANJE NASTAVE I PRIPREMA ZA NASTAVU

Planiranje nastave uspjeh nastave ovisi o puno imbenika treba smiljeno projektirati nastavni rad s obzirom na: sadraje koje e se obraivati prostorne uvjete izvoenja nastave opremu koja e se koristiti u nastavi vrijeme izvoenja nastave ciljeve koji e se ostvarivati Priprema za nastavu proces koji se odvija u vie faza: prije poetka godine godinje planiranje (orijentacijski plan) je podloga za kratkorono planiranje predvien broj sati dijeli se na teme koje treba obraditi priprema za nastavni sat 10-15 strana svakodnevne pripreme postoje manji obrasci, ali uglavnom su to vlastite pripreme

Metodika nastave geografije predavanja

42

PEDAGOKA DOKUMENTACIJA

moe biti: trajna peridoina

Pedagoka dokumentacija u O: MATINA KNJIGA UENIKA (Matica uenika): trajna dokumentacija vodi ju svaka kola broj knjige u nju se upisuju svi uenici broj uenika pie se samo u jednom primjerku svaka knjiga ima svoj broj; svaki uenik ima svoj broj (11243 / X) --> ako se netko vraa nakon boravka drugdje ostaje isti broj ocjene se upisuju u kolone samo u sluaju da je uenik zavrio razred ravnatelj potpisuje stranicu kada uenik naputa kolu Registar matine knjige: ide uz Matinu klnjigu sadri: abecedni red, prezime, ime, godinu upisa, broj Matine knjige DNEVNIK RADA: u sklopu je Razredne knjige IMENIK UENIKA: tiska se u listovima --> kad se zna toan broj uenika dobije se broj listova i uvezuju se u Razrednu knjigu na dva mjesta LJETOPIS KOLE: upisuje se sveukupna djelatnost kole od njenog nastanka leernijeg je karaktera spada u trajnu dokumentaciju SVJEDODBA: ne ostaje u koli --> ne pripada u trajnu dokumentaciju UENIKA KNJIICA (do 4. razreda i na polugoditu) SVJEDODBA PRIJEVODNICA (kod mijenjanja kole dostavljaju se podaci)

PREGLED RADA IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENA NENEZONIH UITELJA ZAPISNIK O RAZREDNOM, PREDMETNOM, DOPUNSKOM I RAZLIKOVNOM ISPITU ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU

Pedagoka dokumentacija u S: MATINA KNJIGA UENIKA (Matica uenika)

KNJIGA MATINE EVIDENCIJE ODRASLIH U PROGRAMIMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA RAZREDNA KNJIGA PRIJELAZNICA (izvod iz razredne knjige) PREGLED RADA IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENA NENEZONIH NASTAVNIKA ZAPISNIK O POLAGANJU MATURE I ZAVRNIH ISPITA ZAPISNIK O RAZREDNOM, PREDMETNOM, DOPUNSKOM I RAZLIKOVNOM ISPITU PRIJAVNICA I ZAPISNIK ZA POPRAVNI ISPIT PRIJAVNICA ZA POLAGANJE PREDMETNOG ISPITA PRIJAVNICA ZA NATJEAJ ZA UPIS U KOLU

Metodika nastave geografije predavanja

43

UPISNICA

Pedagoka dokumentacija u uenikim domovima:

MATINA KNJIGA UENIKA U DOMU DNEVNIK RADA ODGOJNE SKUPINE U UENIKOM DOMU PREGLED RADA UENIKIH AKTIVNOSTI U UENIKOM DOMU UPISNICA U UENIKI DOM

razredno vijee = svi profesori koji predaju jednom razredu nastavniko vijee = svi profesori u koli

Metodika nastave geografije predavanja

44

ZAKONI I PRAVILNICI O KOLSTVU

Zakon o kolstvu: prijedlog Zakona formira se u radnim skupinama Ministarstva zatim se upuuje Vladi Vlada utvruje prijedlog Zakona Zakon ulazi u saborsku proceduru i ide na tri itanja nakon usvajanja ide na potpis predsjedniku RH Zakon se objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu 8 dana nakon objave Pravilnici: moraju biti u skladu sa zakonom --> podzakonski akti poblie objanjavaju Zakon o kolstvu promjena propisa zahtjeva jednaku proceduru kao i promjena zakona objavljuje se u Vjesniku prosvjete i porta, obino nakon objave u Narodnim novinama