Veleuilite u Slavonskom Brodu Menadment Dr.

Mile Budaka 1 35000 Slavonski Brod _______________________________________

Pristupni rad iz kolegija Ekonomika poduzea ___________________________________

Vrste poduzea

Student: Matija Deskar Matini broj indeksa: 920M Vlastoruni potpis: Matija Deskar Mentor: Prof. dr. sc. Marijan Kari Asistent: Sanja Kneevi, dipl.oec Lena Sigurnjak, dipl.oec

U Slavonskom Brodu, studeni 2010.

1. Uvod.................................................................................................................................3 2. Vrste poduzea prema djelatnosti...................................................................................4 3. Vrsta poduzea prema veliini........................................................................................5 3. 1. Mala poduzea.........................................................................................................5 3. 2. Srednja poduzea.....................................................................................................5 3. 3. Velika poduzea......................................................................................................5 4. Vrste poduzea prema kljunom resursu........................................................................6 4. 1. Kapitalno intenzivna poduzea...............................................................................6 4. 2. Radno intenzivna poduzea.....................................................................................6 5. Podjela poduzea prema vlasnitvu................................................................................7 5. 1. Privatna poduzea....................................................................................................7 5. 2. Javna poduzea........................................................................................................7 5. 3. Zadruna poduzea..................................................................................................7 5. 4. Mjeovita poduzea.................................................................................................7

1. Uvod
to je to poduzee? Poduzeem se smatra svaka samostala, gospodarska, drutvena i tehnika cjelina koja se nalazi u vlasnitvu odreenih subjekata. Primarni cilj svakog poduzea je ostvarivanje, tj. Maksimalizacija profita. Svako poduzee motivirano predhodno navedenim ciljem, koristei se odgovarajuim obnovljivim ili neobnovljivim resursima, proizvodi materijalna ili nematerijalna dobra ili usluge za potrebe trita na kojem e konkurirati sa ostalim poduzeima, s ciljem kako bi maksisimalizirali svoju potencijalnu dobit, i sukladno tome, snose i odgovarajui poslovni rizik. Cilj poslovanja je nai odgovor na pitanje kako uz to manje trokove i uz to manji rizik poslovanja, ostvariti to veu dobit. Uz pojam poduzea mogu se usko vezati i pojmovi poduzetnika i pojam poduzetnitva. Poduzetnik je osoba koja posluje na vlastiti rizik. Raspolae sredstvima potrebnim za odreenu gospodarsku djelatnost i samostalno donosi odluke koje se odnose na tu djelatnost, organizira i kombinira proizvodne initelje, koordinira njihovo djelovanje, nadzire, rukovodi i upravlja cjelokupnim radom i poslovanjem. Zarada poduzetnika je poduzetnika dobit, koja ostaje nakon to se iz ukupnog prihoda odbiju trokovi. Poduzetnitvo je ukupnost poduzetnikovih upravljakih, nadzornih, rukovodeih, organizacijskih i nadzornih funkcija. U ekonomskoj teoriji poduzetnitvo se smatra kao poseban proizvodni faktor, i njegov je zadatak da na najpovoljniji nain kombinira i koordinira proizvodne faktore i tako maksimizira isti profit. Svako se pojedino poduzee po mnogim specifinim obiljejima razlikuje od ostalih poduzea. Postoje mnogi kriteriji za podjelu poduzea su kriteriji podjele prema: djelatnosti kojima se poduzee bavi, veliini poduzea, primarnom resursu koji poduzee koristi, vrsti vlasnita u kojem se poduzee nalazi, i prema pravnom obliku pojedinog poduzea.

2. Vrste poduzea prema djelatnosti

Prema gospodarskoj djelatnosti kojima se odreeno poduzee bavi odreivat e se ostala temeljna obiljeja svakog poduzea, kao to su njegove ekonomsko-tehnike struktre i djelovanja. Prema vrsti djelatnsti ka kojoj je poduzee orijentirano, moemo razlikovati trgovaka, turistika, ugostiteljska, graevinska, industrijska, poljoprivredna, ribarska, umarska, prometna, rudarska i komunalna poduzea. Trgovako poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim resursima i snosei poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva. Turistiko poduzee je, kao i ugostiteljsko poduzee, samostalna drutvena i gospodarska cjelina, i ono mora kostantno inovirati razvojnu politiku i upravljati promjenama na tritu kako bi ostvarila konkurentski poloaj u odnosu na druga poduzea. Od predgodno nabrojanih vrsta poduzea, poljoprivdena poduzea su poprilino zastupljena u republici Hrvatskoj. Poljoprivredna poduzea bave se obradom plodnog tla, tj. oranica i drugih obradivih povrina, kako bi proizveli poljoprivredne proizvode, otkupljuju poljoprivredne proizvode od svojih komitenata, i plasirali ih na trite. Primjer jednog takvog veeg hrvatskog poduzea je TDR Rovinj, koje se bavi proizvodnjom duhanskih proizvoda. TDR (Tvornica duhana Rovinj) je najvei proizvoa cigareta u regiji Jugoistone Europe i jedini domai proizvoa u Hrvatskoj. Uz matino trite Hrvatske, TDR posluje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, ekoj, Italiji, panjolskoj i Njemakoj, a gradnju tvornice cigareta planira i u Iranu. S godinjim prihodima od 2,17 milijardi kuna u 2009. godini, oko 1000 zaposlenih i 2000 kooperanata, TDR je najznaajniji dio Adris grupe, jedne od najveih hrvatskih korporacija.

3. Vrsta poduzea prema veliini

3. 1. Mala poduzea
Malim(mikro) poduzeima se smatraju ona poduzea koja imaju do 50 zaposlenika. Ukupna vrijednost imovine kojom mala poduzea raspolau je manja od 4 milijuna kuna. Visina prihoda malih poduzea je manja od 8 milijuna kuna.

3. 2. Srednja poduzea
Srednjim poduzeima se smatraju ona poduzea koja imaju od 50 do 250 zaposlenika. Ukupna vrijednost imovine kojom srednja poduzea raspolau je od 4 do 16 milijuna kuna. Visina prihoda srednjih poduzea je manja od 32 milijuna kuna.

3. 3. Velika poduzea
Velikim poduzeima se smatraju ona poduzea koja imaju vie od 250 zaposlenika. Ukupna vrijednost imovine kojom velika poduzea raspolau je via od 16 milijuna kuna. Visina prihoda malih poduzea je via od 32 milijuna kuna.

4. Vrste poduzea prema kljunom resursu

4. 1. Kapitalno intenzivna poduzea
Poduzea koja u velikoj mjeri koriste stalna sredstva umjesto radne snage, koja su modernizirana i automatizirana, nazivaju je kapitalno intenzivnim poduzeima. To su moderna i razvijena poduzea u kojima se veina poslova obavlja strojno i automatizirano, uz sve manji ljudski rad. U suvremenim i velikim poduzeima strojevi i roboti sve vie zamijenjuju ljudsku radnu snagu. Ovakva vrsta proizvodnje najuinkovitija je kod masovne prozvodnje, odnosno kod proizvodnje proizvoda nie cijene i slabije kvalitete. Unato visokoj automatiziranosti ove vrste proizvodnje, na koncu je ipak potreban odreeni broj zaposlenih ljudi koji e nadzirati cikus proizvodnje. Navedeni zaposlenici su obino visoko obrazovani. Jedan od boljih primjera ovakve vrste poduzea jesu nuklearne elektrane. Neka poduzea u velikoj mjeri koriste obrtna sredstva, i najvei dio cijene kotanja proizvoda tih poduzea ine vrijednost potroenog materijala i energije. Stoga je najvei dio pozornosti tih poduzea usmjeren ka racionalnom koritenju materijala i energije u proizvodnji.

4. 2. Radno intenzivna poduzea

U ovoj vrsti poduzea najvei dio proizvodnje odnosi se na radnu snagu, zaposlenike, a ne na automatiziranu proizvodnju kao kod kapitalno intenzivnih poduzea. Takva poduzea veinom runo proizvode dobra s manjom koliinom materijala. Ovakav tip proizvodnje najbolje je koristiti za proizvodnju manjih koliina proizvoda, jer u pravilu bi takvi prizvodi na tritu rada trebali biti kvalitetniji i imati veu trinu vrijednost u odnosu na masovno proizvedene i manje kvalitetne proizvode. Kod ovakvog naina proizvodnje treba se posebno paljivo upravljati ljudskim potencijalima, to u prijevodi znai da najveu pozornost treba obratiti na kvalitetan odabir radne snage, tj. radnici bi trebali imati kvalitetno obrazovanje, znanja i vjetine, moraju biti spremni na timski rad, i motivirani za ostvarivanje postavljenih ciljeva poduzea.

5. Podjela poduzea prema vlasnitvu

5. 1. Privatna poduzea
Privatna poduzea su ona poduzea koja su u privatnom vlasnitvu pojedinih ili individualnih vlasnika ili veeg broja vlasnika. U takvim poduzeima vlasnik najee zapoljava manji broj ljudi, to su esto i lanovi njegove obitelji. Glavne djelatnosti takvih poduzea jesu uslune djelatnosti, sitna industrija, neke grane ugostiteljstva ili trgovina na malo. U ovaj oblik vlasnitva ubrajaju se i sva trgovaka drutva koja se razlikuju po svom pravnom obliku.

5. 2. Javna poduzea
Javna poduzea se jo dijele na drutvena i dravna. Drutvena mogu biti u vlasnitvu crkve, mirovinskih fondova, sindikada i ostalih raznih udruga. Dravna poduzea su pak u vlasnitvu drave i pod njezinom kontrolom. Dravna poduzea se veinom bave proizvodnjom i uslugama koje su od posebnog drutvenog interesa, kao to je npr.: gradska istoa, javni prijevoz, eljezniki promet, elektroprivreda, itd. Javna poduzea su poduzea u monopolskom poloaju koja nude bitna dobra i usluge, a podlona su javnoj upravi koja treba osigurati da posluju u javnom interesu. Javnim poduzeima se obino smatraju ona koja pruaju usluge posredstvom ica, kabela, cijevi i tranica.

5. 3. Zadruna poduzea
Zadruna poduzea osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti koje su u interesu zadrugara. Tim poduzeima upravljaju radnici i zadrugari koji su meusobno osnovali radni odnos. Cilj im nije ostarivanje dobiti, ve je njihov cilj unaprijediti poslovanje i djelatnos svojih lanova.

5. 4. Mjeovita poduzea
Mjeovita poduzea su ona poduzea koje se nalaze u mjeovitom vlasnitvu, tj. koja su npr. i u vlasnitvu drave i u vlasnitvu privatnih osoba, ili u nekoj od drugih moguih kombinacija vlasnitva. Ovakav tip vlasnitva najzastupljeniji je u zemljama koje su u tranziciji,

u razvoju. Ovakav nain vlasnitva omoguuje vlasnicima dobar pregled djelatnosti starnog kapitala, tj. prilagodbu djelovanja tog kapitala prema interesima zemlje u kojoj djeluje. Usto omoguuje i zapoljavanje domae radne snage i koritenje stranog, meunarodnog iskustva.

6. Vrste poduzea prema pravnom obliku 6. 1. Javno trgovako drutvo

Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije fizike ili pravne osobe ili vie njih zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva osobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.Naziv "javno" oznauje drutvo u kojemu su prema vani poznati svi lanovi, za razliku od tajnog drutva u kojemu ime tajnog lana nije poznato preva van nego samo lanovima tajnog drutva. Dodatak "trgovako" oznauje razliku od ortatva, koje je drutvo graanskog prava. Javno trgovako drutvo tipian je pravni oblik za mala i srednja drutva koja su idealna kombinacija uloga kapitala, rada i sigurnosti za ispunjenje obveza prema treima zbog neograniene odgovornosti lanova. To se drutvo moe ocijeniti kao drutvo osobne inicijative i svijesti o vlastitoj odgovornosti i vrlo je poeljan oblik narodnoga gospodarstva. Na primjer, u Njemakoj to pokazuje brojnost drutava osoba, tj. javnih trgovakih drutava i komanditnih drutava ima vie od 200.000. Pravni odnosi meu lanovima, komplementara, ureuju se drutvenim ugovorom, temeljnim aktom pri osnivanju javnog trgovakog drutva. Kako zakon o trgovakim drutvima ne propisuje izriito formalnosti za sklapanje drutvenog ugovora, teorijski bi mogao biti i usmen. Nae pravo u odredbama o prijavi za upis u sudski registar propisuje da se prijavi prilae drutveni ugovor, ime je neizravno utvren njegov pisani oblik. Na drutvenom ugovoru temelje se odnosi meu lanovima, pa javno trgovako drutvo nema statut.

6. 2. Komanditno drutvo
Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom koji se naziva komplementar,a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo i naziva se komanditor. Komanditno drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja omoguuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menaderi. Komanditori, vlasnici kapitala, osiguravaju kapital, a komplementari, menaderi, simbolian ulog u kapital i voenje poslova, odnosno zastupanje drutva. drutvenim 9

ugovorom moraju se odrediti lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komanditora.

6. 3. Drutvo s ogranienom odgovornou

Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osniva ne moe kod osnivanja drutva preuzeti vie temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.lanovi ne odgovaraju za obveze drutva.Ako temeljni ulog u drutvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to drutvo moe nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su lanovi drutva duni u drutvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu.Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai. Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. lanovi drutva odgovaraju u visini svojih udjela. Prema Zakonu o trgovakim drutvima minimalan temeljni kapital za osnivanje drutva s ogranienom odgovornou je 20.000 kuna, a najmanji iznos temeljnog uloga je 200 kuna.

6. 4. Dioniko drutvo
Dioniko drutvo je legalni oblik poduzea ija je vlasnika glavnica podijeljena na jednake apoene- dionice. Pretpostavlja ogranienu odgovornost vlasnika dionica. Dioniko drutvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skuptinu. U Republici Hrvatskoj minimalni temeljni kapital iznosi 200 000 kuna Jedno od najznaajnijih svojstava ovog naina organiziranja gospodarskog subjekta je da je temeljni kapital drutva podijeljen na vrijednosno jednake dijelove, tako da su sve dionice iste vrijednosti, a da dioniari garantiraju za poslovanje drutva samo do iznosa vrijednosti vlastitih dionica. To znai da suvlasnik dionikog drutva u sluaju steaja gubi samo novac koji je uloio u drutvo, dok bi se obrtniku zaplijenila i osoba imovina kako bi se namirile obveze obrta u steaju.

7. Zakljuak

10

Poduzee kao opi pojam obuhvaa sve vrste poslovnih organizacija. Poslovne ogranizacije obavljaju jednu ili vie razliitih gospodarskih djelatnosti, kao to je pruanje usluga na tritu, razmjena materijalnih dobara, proizvodnja materijalnih dobara, proizvodnja nematerijalnih dobara. Svaka poslovna organizacija ili poduzee djeluje u granicama i okvirima ekonomskog sustava nacionalnog, dravnog gospodarstva u kojem se nalazi, radi stjecanja dobiti. Prema pravnim propisima i normama nae drave, poduzeem se u Republici Hrvatskoj smatra svaka gospodarstva ili bilo koja druga djelatnost poduzetnika. Sva imovina nekog poduzea pripada pripada odreenoj fizikoj ili pravnoj osobi, dakle, prema tome se moe utvrditi da je svako poduzee organizirana pravna i gospodarska cjelina pomou koje, nositelj poduzea, tj. fizika ili pravana osoba, djeluje na odreenom tritu.

8. Literatura

11

Kari, M., Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2007. Gorupi, D., Poduzee, Informator, Zagreb, 1990. Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, l. 68 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260024.html 08.01.2012. http://www.tdr.hr/o_tdr/index.htm 08.01.2012.

12