Professional Documents
Culture Documents
SADRAJ
Uvod ................................................................................................................................. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske ............................................................ Struktura meunarodne razmjene Republike Hrvatske ..................................................... Dananja pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EU .................................................. Ponovno jaanje meunarodne razmjene .......................................................................... Zakljuak ........................................................................................................................... Literatura ...........................................................................................................................
2 3 7 9 11 12 13
Uvod
Globalna ekonomska kretanja ukazuju na znaaj vanjske trgovine u gospodarskom razvitku i sve naglaeniju tendenciju integriranja nacionalnih ekonomija. Ispravno ukljuivanje u meunarodnu podjelu na osnovi konkurentnih prednosti omoguuje efikasnu alokaciju resursa, a procesom prilagoivanja i postizanja poeljnih strukturnih promjena i jaanje konkurentnosti subjekata, poveanje proizvodnje i bri gospodarski rast i razvitak. Meunarodna razmjena roba i usluga na globalnome planu jest ukupnost trgovine robama i uslugama meu rezidentima razliitih zemalja svijeta i gotovo kontinuirano biljei porast, uvjetujui sve veu meuovisnost nacionalnih ekonomija i potrebu za koordinacijom i stvaranjem meunarodnog institucionalnog okvira. Upravo o meunarodnoj razmjeni Republike Hrvatske sa EU posvetiti emo ovaj seminarski rad. Da bismo bolje shvatili kolika je robna razmjena Hrvatske sa EU, navesti emo i nekoliko podataka o razmjeni nae drave i sa cjelokupnim europskim tritem, kao i globalnim svjetskim tritem u cjelini. Zbog toga emo u nastavku se upoznati sa osnovnim elementima meunarodne razmjene i nekim statistikim podacima koji e nam pomoi da doemo do odgovarajueg zakljuka.
Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001) Kada devizni priljev od izvoza ne pokriva ni polovicu vrijednosti robnog uvoza, to je u nacionalnoj i opoj ekonomskoj povijesti ozbiljan znak upozorenja i potrebe reguliranja opasnih tokova vanjske trgovine.
B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX
Republika Hrvatska, kao zemlja s malim nacionalnim tritem, ima izraenu potrebu za jaim integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa ciljem ostvarivanja pobrojanih ekonomskih uinaka, ali je za njegovo ostvarivanje potrebna visoka kvaliteta i prihvatljiva cijena finalnih proizvoda i usluga. Ekonomski rast i razvitak ukljuuje mnogo vei broj varijabli, nego to je to vanjskotrgovinska razmjena. Udio izvoza roba i usluga u BDP Republike Hrvatske kretao se na razini Danske, Finske i Norveke, ali daleko ispod Nizozemske, Slovake i Slovenije, koje oko 60% domaih proizvoda i usluga plasiraju na svjetsko trite. Iako je izraunani pokazatelj za Hrvatsku na razini razvijenih europskih zemalja, potrebno je istaknuti naglaen trend njegova opadanja, a jo je mnogo manje povoljan kada se analiza usredotouje na udio iskljuivo robnog sektora u BDP. Udio izvoza roba u BDP manje je povoljan uz postojanje opadajueg trenda sa 24,6% (1995.) na 21,2% (1999.)2, to ukazuje na relativno visoku ovisnost hrvatskoga gospodarstva o kretanjima uslunog sektora, ponajprije turizma. Na osnovi udjela robnog izvoza u BDP moe se zakljuiti da je Hrvatska slabo otvorena zemlja, ponajprije zato to je rije o malom nacionalnom gospodarstvu sa 4,7 milijuna stanovnika. Za mala je gospodarstva osobito znaajan njihov stupanj otvorenosti. Naime, to je nacionalna ekonomija otvorenija, to je vie inozemne konkurencije na njezinom domaem tritu, pa je priljev inovacija vei, a ujedno su i domai gospodarski subjekti primorani uvoditi nove tehnologije i suvremena dostignua, pa to podie razinu konkurentnosti cjelokupne nacionalne privrede. Veom izvoznom propulzivnou poveava se malo nacionalno trite i ostvaruju se uinci ekonomije obujma. Izvozne mogunosti i uvozna ovisnost nacionalne ekonomije odraz su dostignute razine konkurentnosti njezinih gospodarskih subjekata i njihove proizvodnosti. Poduzea koja ostvaruju natprosjenu proizvodnost izvozno su usmjerena i predstavljaju izvozne mogunosti zemlje, a ispodprosjeno proizvodna poduzea nisu izvozno usmjerena, pa svoje proizvode plasiraju na domae trite, koje se ponekad mora tititi do trenutka podizanja konkurentnosti takvih subjekata. Do sedamdesetih godina ovog stoljea cijena se smatrala najznaajnijim i jedinim bitnim elementom konkurentnosti, pa su i izvozne mogunosti, kao i uvozna ovisnost, bile odreene relativnim trokovima i raspoloivou pojedinog resursa (klasini obrazac komparativnih prednosti). Danas su, meutim, koliina i struktura izvoza i uvoza posljedica primjene tehnolokih dostignua, organizacijskih superiornosti i menaderskih vjetina i po toj osnovi niih trokova s naglaskom na visoku kvalitetu i diferenciranost proizvoda. Niske nadnice, kao osnovna determinanta niih trokova u radno intenzivnoj proizvodnji, ili deprecijacija nacionalne valute radi bolje cjenovne konkurentnosti ne mogu biti imbenik dugoronih izvoznih mogunosti jedne nacionalne ekonomije, ako se proizvodnja ne usklauje sa svjetskom potranjom i sa suvremenim tehnolokim rjeenjima.
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
Istraivanja izvoznih i uvoznih robnih tijekova Republike Hrvatske ukazuju nezadovoljavajua kretanja u vanjskotrgovinskom sektoru, to zorno prikazuje i slika 1. Slika 1. Robni izvoz, uvoz i trgovinski saldo Republike Hrvatske od godine 1995-2000.
na
Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
Kako se vidi iz slike 1., robni se izvoz Republike Hrvatske kretao na razini oko 4,3 milijarde USD u razdoblju od godine 1995. do 2000. uz veoma male oscilacije, a robni je uvoz rastao do godine 1997., pa je zatim opadao. Saldo trgovinske razmjene u cjelokupnom promatranom razdoblju bio je negativan i kretao se izmeu 2,9 milijardi (1995.) i 4,9 milijardi (1997.), a u posljednjoj analiziranoj godini iznosio je 3,5 milijarde USD. Mnogo vei uvoz od izvoza robe ukazuje na negativan doprinos robnog vanjskotrgovinskog sektora rastu bruto domaeg proizvoda Hrvatske, koji je u tome razdoblju ostvarivao pozitivne stope rasta, s iznimkom godine 1999. (-0,3%)3, to upuuje na zakljuak kako izvozna potranja nije bila generator ekonomskoga rasta, ve je to bila domaa potranja koja se financirala sredstvima iz inozemstva. Takva je situacija dugorono neodriva, pa je proces jaanja konkurentnosti subjekata i snanije izvozne orijentiranosti uvjet prosperiteta zemlje.
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
Pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza uoeni su u godini 2003., kada je robni izvoz povean sa 4,9 mlrd USD na 6,2 mlrd USD.4 Iako je ostvaren relativno visok rast robnog izvoza u posljednjoj promatranoj godini, on je ipak bio manji od poveanja uvoza (uvoz je porastao sa 10,7 na 14,2 mlrd USD), pa je defi cit trgovinske bilance povean za 2,2 mlrd USD u odnosu na godinu dana prije. Saldo trgovinske razmjene u godinama 2002. i 2003. biljeio je defi cit u iznosu veem od vrijednosti izvoza (isto je ostvareno i u godini 1997.), odnosno pokrivenost uvoza izvozom pala je na 43,4%. Openito promatrano, u posljednjih je 11 godina naglaeni trend breg rasta uvoza od izvoza rezultirao visokim trgovinskim defi citima, ali i visokim defi - citom na tekuem raunu platne bilance. Iako je Hrvatska turistika zemlja, priljev na raunu usluga nije dostatan za pokrivanje visokog trgovinskog defi cita, pa je i tekui raun platne bilance u godini 2002. dostigao minus u iznosu od 8,5% bruto domaeg proizvoda, a u godini 2003. on je smanjen na -7,2%5. Za malu i otvorenu ekonomiju koja ima visok udio meunarodne razmjene u bruto domaem proizvodu, a uz to je i zemlja u razvoju, defi cit robne razmjene razumljiv je i prihvatljiv ako se uvoze jeftiniji i kvalitetniji inputi i tehnologija kojima se unapreuje cjenovna i kvalitativna konkurentnost vlastitog gospodarskog potencijala. Proizvodnja i trgovina zasnovana na istaknutim principima postupno e pridonijeti da zemlja mijenja odnos uvoza i izvoza u korist izvoza, to u sluaju Hrvatske nije ostvareno i pokazat e se u nastavku rada analizom uvozne i izvozne strukture. Izvozni potencijal bio je relativno stabilan, s iznimkom posljednje analizirane godine, a uvoz je oscilirao, ali ostvarivao i visoke stope rasta u pojedinim godinama. to se tie ukupne robne razmjene s inozemstvom za vremenski period 2007/2008 godine, moe se primjetiti da Republiku Hrvatsku i dalje prati znaajan negativni trend robne razmjene sa primjetnim rastom negativne stope uvoza naspram izvoza, te vai ve naprijed reeno. Tablica 2: Ukupna meunarodna razmjena RH za 2007 i 2008 godinu
1.-12.2007. 1.-12.2008. Indeks IZVOZ UVOZ 12.363.930 25.838.828 14.111.662 30.728.437 114,1 118,9 123,3
L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intra-industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)
5
http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm
Brojevi sa gornje slike se odnose na sljedee elemente: 89-brodovi, amci i plovee konstrukcije; 27 mineralna goriva i maziva; 85- elektrini strojevi, oprema i dijelovi; 62-odjea i pribor osim pletenih i kakanih; 84- nuklearni reaktori, kotlovi strojevi i mehaniki ureaji; 61 odjea i pribor osim pletenih i kakanih; 44-drvo i proizvodi od drva; 39 plastine mase i proizvodi od plastinih masa; 94 pokustvo, madraci, jastuci i svjetiljke; 64 obua i dijelovi za obuu
Proizvodi koji su u proteklom desetogodinjem razdoblju inili oko 1/3 hrvatskoga izvoza jesu brodovi, mineralna goriva i maziva i elektrini strojevi. U hrvatskom su izvozu istodobno zastupljeni tekstilni i obuarski proizvodi i drvo i plastine mase. Deset najznaajnijih izvoznih proizvoda u proteklom desetogodinjem razdoblju inili su vie od 60% hrvatskoga izvoza, a koefi cijent robne koncentracije izvoza kretao se izmeu 21% i 24%.5 Generalno se moe zakljuiti da se struktura nije znaajnije promijenila6, udjeli su se kretali oko svoga prosjeka, a rast je evidentan kod elektrinih strojeva, opreme i kotlova i kod odjee. Smanjenje udjela zabiljeili su odjea i pribor pleteni i kakani, zatim plastine mase, a za najpoznatiji je hrvatski izvozni proizvod - brod karakteristina visoka uvozna komponenta i iznimno velika nestabilnost. Vie od 1/3 uvoza predstavljaju kotlovi, mehaniki strojevi i ureaji, a zatim mineralna goriva i maziva, kao i cestovna vozila. Ako se usporedi struktura robnog uvoza i izvoza, uoit e se da Hrvatska vie uvozi tehnoloki naprednije proizvode, nego to ih izvozi. Slina situacija vai i za najznaajnije izvozne proizvode u robnoj razmjeni RH za 2008. godinu. Tablica 3:Najznaajniji izvozni proizvodi za RH u 2008. godini
Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Naziv Brodovi Naftna ulja Elektrini transformatori, pretvarai Naftni plinovi i plinoviti ugljikovodici Lijekovi Drvo obraeno po duini Sjedala Polimeri etilena Gnojiva Dijelovi za motorna vozila UKUPNO PRIKAZAN IZVOZ UKUPAN IZVOZ
USD 1.478.416.437 1.212.703.552 423.365.427 417.000.697 284.884.463 253.136.906 229.607.423 198.599.340 185.347.222 178.441.751 4.861.503.218 14.111.661.923
Udjel 10,5 8,5 3,0 2,9 2,0 1,8 1,6 1,4 1,3 1,2
34,5
100,0
I dalje su brodovi najznaajniji hrvatski izvozni proizvod sa 10,5 % od ukupne meunarodne trgovinske razmjene. Pored brodova, znaajnu ulogu ima i izvoz razliitih naftnih ulja.
Ako pogledamo koji su to najznaajniji uvozni proizvodi za 2008. godinu, onda prema sljedeoj tablici moemo vidjeti da je uglavnom rije o uvozu nafte i osobnih automobila. 10
30.728.436.878 100,0
L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intra-industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)
11
Bitne strateke odrednice hrvatske politike i gospodarskog razvoja su ulanjenje u NATO i EU, postizanje uvjeta za trinu otvorenost i izvoznu orijentaciju, te realizacija vlastitih komparativnih prednosti. Na alost, te svoje ciljeve i elje RH jo nije realizirala, niti u potpunosti pretoila u svoju svakodnevnu praksu. Europska unija je gospodarski i politiki od posebnog interesa za RH jer je to veliko, bogato i razvijeno trite s kojim RH najvie trguje i o kojemu najvie ovisi, te stoga to je to prirodno okruenje i odredite hrvatskog gospodarstva. Zato je od svih dananjih integracija u svijetu za RH najinteresantnija upravo EU. Da bi ostvarila cilj ulaska u EU, RH treba zadovoljiti odreene kriterije i standarde koje joj kao uvjete postavlja EU. Dvije su bitne grupe gospodarskih kriterija koje RH na putu prema EU mora zadovoljiti, a odnose se na: kupovnu mo po stanovniku (BDP po stanovniku i stopa rasta BDP) i gospodarsku snagu zemlje (izvoz u zemlje EU, uvoz iz zemalja EU, kretanje industrijske proizvodnje, stopa nezaposlenosti i stopa inflacije). Neki osnovni makroekonomski pokazatelji usporedivosti meu zemljama kandidatima za ulazak u EU ukazuju da RH ve danas ostvaruje uvjete za ulazak u EU; primjera radi, prema ostvarenom BDP RH bi bila meu 10 zemalja iz prve grupe kandidata za prijam u EU, prema stopi inflacije RH bi mogla zauzimati sam vrh rangliste zemalja kandidata za ulazak u EU, a stopa rasta BDP je u vrhu meu tranzicijskim zemljama. Takoer i ouvanost prirodnog okolia u RH jo je uvijek respektabilna u odnosu na zemlje EU. Iako Hrvatska posjeduje relativno obrazovanu populaciju, po indeksu ljudskog razvitka koji kvantificira obrazovanje, prihod po stanovniku, oekivani ivotni vijek i sl., RH je trenutno rangirana na nisko 477. mjesto u svijetu i nalazi se iza gotovo svih zemalja u regiji, osim Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore. Meu uvjetima i kriterijima za ulazak u EU prema kojima RH takoer zaostaje za zemljama kandidatima za ulazak u EU su, na primjer, najmanji omjer izvoz/uvoz u odnosu na EU, najvea stopa nezaposlenosti, jo prilino neusklaena zakonodavna regulativa sa zakonodavstvom EU, visoki trokovi javne potronje i sl. To sve nas, uz neke nae specifine probleme i ne ba visok politiki rejting, jo uvijek sputava i ne uvrtava meu zemlje prve grupe kandidata za ulazak u EU.
D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i dananja pozicija Republike Hrvatske, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 503512.
12
B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX
13
Zakljuak
Vanjska trgovina ili meunarodna robna razmjena predstavlja promet roba izmeu zemlje i inozemstva. Taj ui pojam u meunarodnoj ekonomiji, jednako kao i cjelina ekonomskih transakcija s inozemstvom ili meunarodna razmjena roba, usluga i kapitala, pokazuje s koliko je vie ili manje roba, usluga ili kapitala raspolagala nacionalna privreda u odeenom razdoblju, nego to je sama proizvela. Meunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz prvenstveno unutranjih zbivanja u privredi, proizvodnje i potronje, ponude i potranje vikova i manjkova trinih dobara u gospodarstvu otvorenom prema svjetskom tritu. Objektivne materijalne i trokovne trine okolnosti reguliraju se ekonomskom intervencijom i tako odreuju trini uvjeti za kretanje roba usluga i kapitala izmeu domaeg i svjetskog trita. Od pripreme za ulazak u EU i od lanstva u EU RH oekuje brojne pozitivne efekte, npr. snaan poticaj provoenju unutarnjih politikih i gospodarskih promjena te rastu i razvoju vlastitog drutva, jaanje konkurentske sposobnosti vlastitog gospodarstva i vlastite politike pozicije u suvremenom svijetu, bolju vanjskotrgovinsku bilancu, bri rast BDP i ivotnog standarda svih graana RH itd. Za razvoj RH osobito je znaajna mogunost da RH s razvijenim zemljama iz EU moe liberalnije razmjenjivati robu, tehnologiju, kapital, radnu snagu i know-how, ime bi dodatno osnaila vlastito gospodarstvo i vlastitu bazinu i primijenjenu znanost. Isto je tako za RH znaajno da se ukljui u meunarodnu ekonomsku razmjenu bez elemenata i mjera ograniavajue protekcionistike ekonomske politike, a kakvu vode zemlje lanice gospodarsko-politikih asocijacija prema treim zemljama.
14
Literatura:
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001) D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i dananja pozicija Republike Hrvatske, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 503512. B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intraindustrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004) http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm
15