Potiranje Mezheba Ramadan El Buti

POTIRANJE MEZHEBA najopasnija Novotarija
Dr. Muhammed Seid Ramadan El-Buti

1
2
Rijec izdavaca
Postovani citaoci!
Predst avlj a nam posebno zadovolj st vo da Vam
moemo ponudit i dj elo "Pot iranj e mezheba-
naj opasnij a novot arij a" od dr. Seid Ramadan el -
But ij a, koj e smat ramo vrhunskim dj elom u oblast i
otkrivanja i razoblicavanja zabluda i ponora koj ima
vodi vehabij sko- selefisticka ideja i njeni
prot agonist i. Ova t ema j e bila akt uelna 70- t ih
godina u arapsko islamskom svij et u i dr. El - But i se
nj ome bavio t ada. Ona j e za nae podneblj e
znacajna sada, a mozda se malo i kasni sa
izdavanj em j ednog ovakvog djela, jer su potiraci
mezheba uzeli poprilicno maha u nasim sredinama.
Ono sto odlikuje Butijevo djelo je naucna metoda i
nepristrasnost u potrazi i iznosenju istine. Citaoci
koji budu imali strpljenja da citaju ovo djelo vidjet
ce jasno koliko se zloupotrebljavaju odredeni citati
islamskih velikana, ist rgnut i iz nj egovog st varnog
kont ekst a, i nj ima se dokazuj e upravo suprot no od
onoga sto je sami autor tih citata htio reci i sto je
argumentirao. Ova knjiga ce Vam dati odgovore na
pit anj a kao t o su: Da li su poj ava mezheba
novot arij e ili su bila j edna neminovnost ? Da li su
islamski mezhebi oponent i Sunnet u Poslanikovom
a. s. ? Da li j e j edan mezheb bolj i od drugog? Ko su
t i koj i se obavezuj u uzimanj me propisa direkt no iz
izvora islama; Kur' ana i Sunnet a? Kada i zat o se
moe mij enj at i mezheb? Na ova i mnoga druga veoma
int eresant na pit anj a u ovoj knj izi odgovara
dr. Buti.Za nase bosansko citateljstvo uglavnom do sada
su o ovoj t emi prezent ovana dj ela od aut ora koj i
su sa negat ivnim raspoloenj em nast roj eni spram
mezheba. Primj er t ome naveo bih dvij e knj iice:
Muhat esar ahkamil - fikhij j e" od Ali bin Ferid El-
Hindij a u prij evodu Ebu Usame i dj elo "Shvat anj a
3
koj a t rebamo ispravit i" od I mada EI - Misr ij a. Na poledini prve
knj ige j e proglas imamima i
st udent ima; Dost avlj amo vam zbirku fikhskih
propisa zasnovanu na Kur' anu i vj erodost oj nim
hadisima. Ovo j e put ashaba i onih poslij e nj ih,
lj udi zlat nih generacij a, koj ima j e Allah delle
se 'nuhu dao mogucnost da osvoje Istok i Zapad,
a da ne dode do razmimoilaenj a. . . Kad su doli
imami Cetiri mezheba slijedili su Sunnet svojih
pret hodnika, s t im t o su neki od nj ih bili blie
Sunnet u zbog bolj eg poznavanj a hadisa, oni su
ulagali sav t rud da upoznaj u lj ude s vj erom i
zabranjivali su da budu slijedeni od drugih. Govorili
su: ,Nema pravo govoriti niko nasim rijecima bez
poznavanj a naih dokaza. I j o su rekli: Ako j e
hadis vj erodost oj an, t o j e na mezheb, a ako
nadete da se hadis su prosta vi ja nasem misljenju,
ost avit e nae milj enj e. Zat im su lj udi poli slij epo
slij edit i svoj e uenj ake. . . Dr. El- But i se u svoj oj
knj izi upravo bavi odgovorima na ovakve pot vore
na prethodne ucenjake i otkriva od koga one
dolaze. Nasoj citalackoj publici su od slicnih autora
nudena misljenja i mi radi ilustracije rezimiramo
sljedeca: U Takvimu Rijaseta 1996 g. u tekstu od
Kardavija u prijevodu Ibrahima Husica navodi se;
na str. 124: ,Slijedenje jednog od spomenutih mezheba, t e
povodenje za imamom doticnog
mezheba u svemu t o kae, nij e ni farz - st roga
obaveza, ni sunnet - preporuceno.,,
Na st r. 126; ,Pristrasno i fanaticno slijedenje
j ednog mezheba novot arij a j e u ummet u
Muhammeda - ' alej his - selam - , a uz t o j e
suprotno praksi selefa, u prva tri stoljeca islama,
Nast avak na ist oj st ranici: Rezult at svega
spomenut og j e da kompet ent na ulema smat ra
misljenje o obaveznosti slijedenja odredenog
mezheba pogrenim. t avie, oni smat raj u da j e
povodenje za odredenim imamom, u smislu
4
slijedenja svih njegovih misljenja a odbacivanje
milj enj a drugih haram - zabranj eno u vj eri.
Jj ej hul- islam I bn Tej mij j e u t om smislu kae;
Ak o se onaj k o zast upa t ak v o mi l j enj e ne
pok aj e t r eba ga ubi t i . Tak v o net o ni j e
dozv ol j eno u Al l ahov oj v j er i i od onoga k o t o
k ae t r eba zat r ai t i da se pok aj e, pa ak o
ost ane upor an u sv ome st av u, I bn Tej mi j j e
smat r a da j e i zaao i z i sl ama ( di na) " ! ! ! ???
Ovakvo opasno igranj e mezhebima uglavnom se j e
u povij est i Bonj aka akt ueliziralo u vr ij eme kada
mu j e bilo j edinst vo naj pot rebnij e i kada j e svako
razvodnjavanje i razjedinjavanje slabilo im moc. To
j e bilo u vr ij eme agresij e na Bosnu i nj en narod.
Poslije svega toga ne treba se puno cuditi
fanaticnim stavovima mladica koji su nauceni ili
bolje receno nafilovani citatima kao sto su gore
navedeni, da se okrenu sa arom vj ere u j edinog
Allaha da odvracaju ljude od slijedenje mezheba,
j er su t o shvat ili kao dio borbe za pravu vj eru.
Njima treba dostaviti da cuju ili procitaju i drukciji
st avove o poj avi mezheba, nj ihovoj realnost i nast aj anj a i
ulozi koj u su odigrali. Upravo sa
pripremanj em ove knj ige za t ampu zamislili smo
da se izmedu ostalog i to postigne. Zahvaljujemo
autoru ovog djela dr. Butiju, izdavackoj kuci El-
Farabi od koj e smo ot kupili pravo obj avlj ivanj a
knj ige na bosanskom j eziku kao i naim vrij ednim
st udent ima, prevodiocima ovoga dj ela, koj i su
uloili od sebe t rud da ovo dj elo ugleda svj et lo
zore, nadamo se za bosnjacki narod, bolje zore. Za
odabir naslova knj ige uvaili smo sugest ij u
uvazenog prof. Mehmedalije Hadzica, vrsnog
poznavaoca arpaskog j ezika, savj et nika za
serij at ska pit anj a reisul- uleme u Rij aset u I slamske
zaj ednice u Bosni i Hercegovini, koj i j e podrao
izdavanj e ovoga proj ekt a i dao milj enj e da
prijevod rijeci "Ella mezhebij j e" st avimo sa
5
"Pot iranj e mezheba". A ova konst rukcij a moe
imati ova znacenja: amezhebizam, negiranje
mezheba, prot iv mezheba, pot iranj e ili pot iskivanj e
ili anuliranj e mezheba i si. Molimo Allaha delle
e' nuhu da Svoj om nagradom nagradi svakog koj i
je na bilo koji nacin doprinio da se ovo djelo pojavi
medu nasim narodom.
Fikret Asad Arnaut
Bi smi l l ahi r r ahmani r r ahi m
Zahvalj uj em Allahu delle e' nuhu na svakoj
Nj egovoj blagodat i i donosim selam i salavat na
Nj egovog Poslanika Muhammeda - ' alej his - selam
- , Poslanikovu casnu porodicu, ashabe i tabi'ine.
Boze moj, utjecem ti se od toga da me ne
prepust i samome sebi u onome sto poducavam ili
ucim. I utjecem ti se da cilj moga pisanja ne bude
neka od duevnih pouda ili mrska t vrdokornost sa
koj om dolazi ej t an ili st rast . I molim t e, Boe moj ,
da presudis izmedu nas i nase brace, Tvojom
presudom, kojom ce se podici koprena sa ociju i
udalj it i zle misli i namj ere od srca.
I skrueno t e molim da nam od sebe podari
blagodat iskrenost i, pa da u naim poslovima ne
bude niceg drugog, sem zelje za Tvojim
zadovolj st vom. . .
Zaista si ti Dobrocinitelj, Milostivi.
PREDGOVOR NOVOG I ZDANJA
Ovo je posebno i preuredeno izdanje ove knjige.
Vec je prvo i drugo izdanje dostampavano na ofsetu desetak
put a, a da prit ome nisam nit a
dodao na predgovor drugog izdanj a.
6
Ali, sada bih elio da iskorist im priliku nj enog
novog izdanj a da bih r ekao slijedece: ,Sto se tice
izlaganja istine, naucno logickim metodom i
nacinom cistim od uvreda i namjernog
nepravednog odnosa prema drugima, ono j e
obaveza svakog onog ko je sposoban da to ucini" .
Ovo j e sut ina aj et a u kome Allah delle e' nuhu
kae: I neka medu vama bude onih koji ce
na dobro pozivati i traziti da se cini dobro, a
od zla odvracati - oni ce sta zele postici".
Ali, izokret anj e ovakvog izlaganj a ist ine, nakon
svega, u nizu prepirki i uzast opnih replika, t e
pot pomaganj e uvrj edlj ivim izrazima i rijecima
punim ant ipat ij e, radi zadovolj avanj a svoj ih
pozuda i radi zelje za licnim trijumfom, jeste vrsta
rasprave koja nam je zabranjena. I sacuvaj Boze
da ona bude u sklopu dokazivanj a ist ine ili da j e
obuhvacena znacenjem ovog casnog ajeta.
Ono cemu me je uputio Uzviseni Allah dzelle
e' nuhu, kroz dij elove ove knj ige j e izlaganj e
prave istine, a ako Bog da, knjiga ce biti
obj avlj ivana sve dok u narodu bude post oj ala
pot reba za nj om. Sto se tice onih, kojima se nije svidjela
prezent acij a ove ist ine, oni su na nj u odgovorili
vrijedanjem, koristeci se teskim i uvrjedljivim
izrazima punim mrnj e. Molim Allaha delle e' nuhu da me
sacuva od
bavlj enj a s t im i ulaska u ovakve t eme.
Prezent acij a ist ine, u okviru granica koj e su
neophodne da se ona u cj elost i poj asni, j est e j edan od
naj bit nih fakt ora za post izanj a j edinst va,
uklanjanje razlika i ucvrscenje cinilaca zdravog
rasudivanja. I to je ono sto sam sa ovom knjigom
htio postici. A ot varanj e prepirki i diskusija, te uzvracanje na
grubi govor ist im, spada u naj opasnij e uzroke
cij epanj a i onog t o dovodi do podj ele i nesloge.
Molim Allaha dzelle se'nuhu da me sacuva od
7
ovoga i udalj i od uput anj a u t o. Molim Ga,
Uzvisenog i Svemoguceg, da u nasim srcima ne
bude zlobe prema onima koj i vj eruj u i da nas
sj edini na Nj egovom pravom put u i da se nai
zivoti zavrse sa onim cime je On zadovoljan.
Vel hamdu l i l l ahi Rabbi - l - ' a l emi n .
Muhammed Seid Ramadan El - But i
Damask, ' aban 1405. h. / april 1985. g.
PREDGOVOR DRUGOG I ZDANJA
Dugo sam se omisljao o mogucem novom
stampanju ove knjige i provodeci jedan dio
vremena pit ao sam se: Da li sam nj enim
objavljivanjem bio razbijac muslimanskog jedinstva
ili pak, onaj ko j e t o j edinst vo oslabio?
Da li su se u njoj nalazile neke moje rijeci, koje su
uvrijedile neciju licnost?
Da li sam i sa j ednim ret kom, od ovoga t o sam
napisao, odstupio od nepristrasne naucne studije,
ulazeci u prepirke ili rasprave sofistickog karaktera,
koje u srcima izazivaju mrznju, neuklanjajuci
sumnj u sa uma. , , ?
Sto se tice mogucnosti nekorektnog odnosa i
odstupanja od nepristrasne naucne diskusije i
prelaska na klevet e i ismij avanj e drugih, izvrio
sam det alj nu analizu svega t o sam napisao,
citajuci pazljivo svaki redak i kontrolisuci sve vrlo
kriticki i nepristrasno.
8
Pored svega t oga nisam naiao, hvala Allahu delle
se'nuhu, ni na jedan redak, cijim sam smislom ili
znacenjem ruzno postupio prema bilo kome.
A sto se tice mogucnosti da sam objavljivanjem
ove knj ige oslabio muslimansko j edinst vo, zbog
t oga sam pomno sluao reakcij e, koj e j e izazvala
ova knjiga medu citateljstvom razlicitih orijentacija
i milj enj a i primio sam ogroman broj pisama,
koj a su mi prist igla kao koment ar na nj u. Zat o me
nisi mogao vidj et i, hvala Allahu delle e' nuhu, da
sam negdj e unio razdor, oslabio neko udruenj e i li
dokrajcio neki sporazum. Naprot iv, ono t o j e prouzrokovala
ova knj iga j e
pot puno suprot no t ome. I zdanj e ove knj ige imalo j e dva
medusobno oprecna uticaja, ali svaki od njih je dopunjavao
drugog u cilj u sj edinj avanj a velikog broj a
razj edinj enih muslimana do j edne granice
umj erenost i, gdj e nej ma pret j erivanj a u bilo koj em
smislu. Pa je tako bilo medu citateljima onih, koji su
pitanje slijedenja jednog od Cetiri mezheba
rj eavali logikom, koj a se uglavnom t emelj ila na
mezhebskoj fanaticnosti i novotarijama.
Tako da onaj , koj i j e bio npr. afij skog mezheba
nij e obavlj ao namaz za imamom, slj edbenikom
hanefij ske pravne kole i nisu za sebe smat rali dozvolj enim
izlazak iz okvira svoga mezheba, pa
cak i po ovim pitanjima u kojima su detaljno
ist raili argument e Kur' ana i Sunnet a i uvj erili se
kako jaci argumenti ne idu u prilog mezhebu kojeg
slijede. Ali, kada su doticni procitali ono sto sam na
ovu t emu napisao, odrekli su se svoj e mezhebske
fanaticnosti, uvidjevsi vrijednost razmisljanja i
proucavanja, te su zauzeli, po ovom pit anj u, j edan
umjereniji stav.Isto tako je bilo medu citateljstvom
onih koji su svoje misljenje o Cetverid imama (Ebu
Hanife, Malik, afij a i Ahmed ibn Hanbel) gradili na
zacudujucem neznanju.
9
Tako da su neki od ovih smat rali, da ova Cet ver ice
imama - mudt ehida nisu nit a drugo do suparnici
erij at a Allahovog Poslanika-
v
alej his - selam - , t e
da se njihova uloga sastojala u odvracanju ljudi od
erij at a Allahovog Poslanika - ' alej his - selam - i
nj ihovom pridobij anj u za sopst vene mezhebe.
Te im ne preost aj e nit a drugo, po nj ihovom
uvjerenju, nego da uklone ove "medusobno sporne
i stetne pregrade" koje su se isprijecile izmedu
nj ih i Allahovog Poslanika - ' alej his - selam - . Ali, nakon t o
su procitali ono sto sam napisao u
ovoj knjizi, uocili su, sa t ugom i bolom, svoj e
opasno neznanj e i spoznali da su mezhebi ova
Cet verice imama - mudt ehida poput st epenica,
koj e su neophodne da bi se st iglo do uput e
Allahovog Poslanika - ' alej his - selam - , a
sacuvaj Boze da bi mezhebi mogli biti u
suparnickom odnosu prema Kur' anu i Sunnet u.
Tako da j e poslj edica ova dva ut icaj a bila t o da su
se ove dvij e grupe, na kraj u, susrele na linij i
umj erenost i. U mnogobroj nim pismima, koj a su prist igla na
moju adresu, te kroz mnoge sastanke sa bracom,
uocio sam veliki br oj primj era pozit ivnog
dj elovanj a ovih ut icaj a, kao t o j e uj edinj enj e
mnogih grupa lj udi, koj i su skrenuli sa ist inskog
put a i uput ili ih na prost rani put , koj i zagovara
svaki musliman.
Pa jesam li, ovim sto sam ucinio, sjedinio ili
razj edinio safove muslimana?!
Da li sam ih time razasuo po bespucu nedoumice i
konflikta ili sam ih iz tog bespuca izveo tamo gdje
dominira j asna razborit ost i zdrav razum?
Mozda ces reci da je bilo onih, kojima je tesko palo
10
ono t o sam napisao, t e su u nj emu ot krili t et u
koj a prij et i j edinst vu muslimana i ispravnost i
njihovog ubjedenja. Cak su se neki od njih ustegli
od njenog citanja i nisu zalili truda da odvrate
citateljstvo od toga.
To je tacno, jer zaista je bilo onih koji su stajali na
ovom st anovnit vu. Neki od nj ih su ovu knj igu
opisali sa onim od cijeg se spominjanja stidi cak i
pero, dok sam po nekima bio neznalica, onaj koj i
siri glasine i lazov. Ali sve ovo ne znaci da nisam
ujedinio mnoga razlicita misljenja i da nisam
ukazao na put prave ist ine od koj e se muslimani
nisu odvaj ali, od prvih generacij a islama do
dananj ih dana.
Upravo oni tretiraju Cetiri mezheba kao opasnu
novot arij u za vj eru, j er t i mezhebi nej maj u nit a sa
nj om.
Neki od njih su opisali djela ove Cetverice imama
kao "hrdu", ali sve to nije nimalo izmij enilo ist inu,
koj a j e bila j asna i poznat a u svakom vremenu i na
11
koj oj su se usaglasili svi muslimani, generacij a za
generacijom, a to je da ovi mezhebi cine srz i
dragulj islama, t e da su, upravo oni, u svako
vrij eme ukazivali muslimanima na propise nj ihove
vjere, te im olaksavali put slijedenja Kur'ana,
knj ige Gospodara nj ihova i Sunnet a nj ihovog
Poslanika - ' alej his - selam - . Sve t o sam zabilj eio
od diskusije sa jednim od "njih", jeste cista istina,
od koj e nisam nit a promij enio, osim nekol iko
recenica izgovorenih na narodnom dijalektu, koje
j e bilo neophodno ispravit i prema pravilima
knj ievnog j ezika. Pored svega t oga, ponovo sam se zapit ao:
Da li muslimani imaj u pot rebu za novim izdanj em ove
knj ige?
Zar ono sto su vec procitali ne cini novo izdanj e
bespot rebnim?".
Prvi odgovor, sa koj im sam se bio zadovolj io,
j est e da nej ma pot rebe za novim izdanj em i da su
hilj ade primj eraka prvog izdanj a bile dovolj ne.
Ali sam primij et io lj ude kako j e uporno t rae i kada
sam o t ome pit ao, odgovoreno mi je da je medu
ljudima jedan veliki broj onih, koji nisu cak ni culi
za knj igu, nit i za nj en sadraj , a drugi ako su i
pokusali da dodu do nje, bila je vec rasprodata.
Ako, po nj ima, ovaj nepravedni govor zasluuj u
Cetverice imama mudztehida, pa ima li onda net o
lake da meni, kao onom, koj i sam st ao u odbranu
t ih imama i nj ihovog ugleda, pripiu neznanj e, la i
opisu moju knjigu sa onim cega se moj jezik stidi
izgovorit i. I pak, j a se ponovo pit am: Da li sam
kroz ovo t o sam napisao ikog uvrij edio ili se
prema nekom ogrij eio?
12
Da li moj a knj iga sadri net o drugo do
nepristrasnu naucnu studiju?
Da li sam sa ovim t o sam napisao doveo
muslimane u nedoumicu i nest abilnost ili sam ih
izveo iz svega t oga? Zat im, da li sam mogao da preut no
prijedem preko vela zabluda, koj i j e prekrio razum mnogih
muslimana, a da ne pokusam podici taj veo sa
nekolicinom napisanih redaka, kao musliman,
kojeg je Allahova dzelle se'nuhu volja pocastila da
bude sluga imama i uleme i da sa emanet om nosi
pero u svoj oj desnici, a moj Gospodar svjedoci da
kroz ono t o sam napisao nisam ni na koga nit a
slagao. Tako mi Allaha dzelle se'nuhu, nisam ni slutio da ce
zelja za spoznajom istine na ovu temu doci do
ovako zacudujuce visokog nivoa, niti sam mogao
pretpostaviti da cu primiti tako veliki broj razlicitih
pisama u koj ima j e iskazano olakanj e, zbog
spozanje prave istine i onoga sto na nju upucuje,
s obzirom da j e bila prekrivena neist inom.
Nakon svega ovoga spoznao sam kakvom su
prit isku izloene muslimanske mase od st rane ovih,
koj i uporno nastoje presjeci svaku njihovu vezu sa
ova Cetiri mezheba i njihovim pouzdanim i ucenim
imamima. Velika vecina ovih masa su neobrazovani
ili poluobrazovani lj udi, koj i ne posj eduj u dovolj an
naucni kapacitet sa kojim bi mogli otkriti
neosnovanost nj ihovih idej a, iako posj eduj u
urodenu, zdravu, islamsku misao i cistocu ljudskog
uma, sa cime osjecaju da je ova propaganda teska
za srce, daleka od ist ine i ogrezla u neist ini.
Zbog toga su osjetili veliku potrebu za nekim ko ce
im poj asnit i ovaj problem, kor isteci, pri tome, dokaze i
obj ekt ivna naucna mjerila. Takoder se osj et ila pot reba za
j ednom saet om, ali sveobuhvat nom i kor isnom knj igom.
Dakle, bilo j e neminovno odgovorit i ovom zaht j evu
muslimanskihmasa sa novim izdanj em ove knj ige. Dok
prevrcem stranice ove knjige, ne osjecam pot rebu za
izmj enom nit i j ednog ret ka u nj oj , kao sto ne osjecam
13
pot rebu da j oj dodam bilo t a novo, sem ovog predgovora i
koment ara za koj im se ukazala pot reba nakon rasprave,
koj a se
odigrala izmedu mene i sejh Nasira Albanija,
neposredno nakon poj ave prvog izdanj a ove
knj ige. A da su doprle do mene bilo kakve replike ili
zahtjevi za pojasnjenjem bilo cega u ovoj knjizi, to
bih objasnio i izmijenio. Medutim, nisam primio
nikakve replike od onih, koj i sebe smat raj u
prot ivnicima ist ine, koj u sam obj elodanio, kao t o
nisam primio nikakav zahtjev od strane citatelja,
koj i uporno t rae ponovno t ampanj e ove knj ige,
za pojasnjenjem ili dodavanjem bilo cega.
Sve t o se desilo, po ovom pit anj u, svelo, se na
elj u ej h Albanij a da se sast anemo da bi on iznio
svoje videnje ove knjige. I, zaista, sreli smo se, pa
sam imao priliku da cujem njegove primjedbe i
milj enj a, koj e se svode na dvij e st vari:
Prvo: Pret j erivanj e po pit anj u naslova knj ige
Pot i r anj e mezheba, naj opasni j a nov ot ar i j a,
k oj a pr i j et i i sl amsk om er i j at u" , t e da j a, po
nj egovom, milj enj u nisam naveo net o t o bi
ukazivalo na ist init ost ovog opasnog naslova. Drugo: Da j a,
po njegovom videnju, nisam dobro
shvatio ono sto je zelio reci El - Hadendi u svoj oj
st udij i, na koj u sam j a odgovorio sa ovom knj igom.
Tako on ( El - Hadendi) , po milj enj u ej h
Albanija, ne porice prednosti, niti vrijednosti
mezheba, kao sto ne porice ispravnost njihova
slijedenja onome, koji nije dostigao stepen
idztihada. Medutim, on osuduje samo onoga, koji
se fanaticno priklanja mezhebima, ostavljajuci po
st rani ispravan dokaz, koj i j e pot puno razumio,
sto je ono na cemu smo se on i ja usaglasili i zbog
14
cega ne bi bilo potrebe da se dize ovolika prasina. Ovo j e
rezime opaski, koj e j e naveo ej h Albani u
t oku naeg susret a, koj i j e t raj ao t ri sahat a.
( Ovaj predgovor sam napisao prij e nego t o sam
saznao za odgovor, koj i su zaj edno napisali
gospoda: ej h Albani, Mahmud Mehdi El - I st anbul!
i Haj ruddin Van l i, pod naslovom" Mezhebski
fanat izam, t o j e no vot anj a", da bi nakon t o sam
doao do ove knj ige napisao koment ar u obliku
postscriptuma, kojeg cijenjeni citaoci mogu nad na
kraj u knj ige. )
Povodom prve primj edbe odgovorio sam mu:
Zaist a, sadraj knj ige u cj elost i dokazuj e
ispravnost nj enog naslova, j er naj vanij e t o sam
elio ovom knj igom poj asnit i j e t o da su
muslimani, koj i nisu dost igli st epen direkt nog
preuzimanj a propisa iz Kur' ana i Sunnet a, u
vrij eme ashaba, t abi' ina i onih koj i su dolazili
poslij e nj ih, slij edili mezheb nekog od imama koj i
su t aj st epen post igli. Pa j e mogao j edan od nj ih,
ako je htio, da slijedi nekog odredenog imama,
neodstupajuci od njegovog mezheba ili da ga
promij eni.
Pouzdano se zna da je bilo medu ashabima r.a.
onih koj i se nisu oslanj ali, osim na fet ve I bn
Abbasa r. a. , t ako da nisu pit ali dr uge sem nj ega,
a da pri tome niti jedan ucenjak nije pronasao
medu ashabima nekog ko je poricao ovakve
post upke.
Tako su Iracani dugo vremena zivjeli slijedeci,
15
iskljucivo, mezheb Abdullaha ibn Mes'uda r.a., koji
se manifest irao kroz nj egovu licnost ili kroz licnosti
njegovih ucenika, a da se pri tome nije nasao niko,
ko bi im t o osporio.
Kao t o su se st anovnici Hidaza pridravali
mezheba Abdullaha ibn Omera r. a. i nj egovih
ucenika, te se i ovdje nije niko nasao ko bi
porekao ispravnost ovog post upka.
Dugo vremena su u Mekki vaile samo fet ve ' At a'
ibn Ebi Rebbaha i Mudahida, j er j e halif in t elal
dao proglas da niko ne smij e donosit i fet ve, osim
ova dva imama, a da se, pri t ome, niko od uleme
iz generacij e t abi' ina nij e suprost avio ovakvom
post upku halife ili naroda.
Zar poslij e svega, t vrdnj a o zabrani pridravanj a
jednog odredenog imama, nije nista drugo do
novot arij a, koj a nej ma svoga uporit a u vj eri.
I da li Pot iranj e mezheba, u bit i, predst avlj a net o
drugo?
( Na ovu j asnu mes' elu, dodaj emo slijedece
poj anj enj e: mezhebst v o znaci da neko ko nije
16
upucen u islamsko pravo ili onaj koji nije dostigao
st epen idt ihada, slij edi mezheb nekog od imama
- mudt ehida, koj i j e t aj st epen dost igao, bez
obzira dali se stalno pridrzavao jednog odredenog
mezheba ili proveo zivot prelazeci iz jednog u
drugi.
Dok bezmezhebst v o znaci da onaj koji ne
poznaj e islamsko pravo, ili onaj koj i nij e dost igao
st epen idt ihada ne slij edi nit i j ednog imama -
mudt ehida.
Ovo je objasnjenje rijeci, koje je opste poznato u
jezickoj i terminoloskoj nauci, kao i masama, te
ces tako reci za nekoga od ljudi da je partijas, ako
slij edi j ednu part ij u, bez obzira da li se st alno
pridrzavao jedne odredene partije ili proveo zivot
prelazeci iz jedne u drugu, kao sto ces reci za
nekoga da nij e part ij a, ako ne pripada nit i j ednoj
partiji, na bilo koji nacin.S tim da sejh At ban i kae da
ovakvo tumacenje nij e ono t o dananj i muslimani
podrazumij evaj u
pod poj mom "mezhebst vo" ( vidi knj igu "Kako j e
klanj ao Poslanik - ' alej his - selam - "} . '
Ne razumijem zasto ovaj covjek sebi umislja da je,
upravo on, primj er ist ine za svakog muslimana, pa
ono t o on razumij e t o moraj u razumj et i svi, kao
t o bi t rebalo da svi sa nj im negiraj u i ne razumij u
ono sto on ne razumije ?! Sto znaci da ako on ne
zna znacenje ova dva pojma (mezhebstvo i
Pot iranj e mezheba) , koj a sam obj asnio t okom nae
rasprave, u t om nj egovom neznanj u i negiranj u bi
ga t rebali slij edit i svi muslimani.
ej h Albani, t ako t vrdi da sam j a ovakvim
tumacenjem u cjelosti unistio svoju sopst venu
17
knj igu, j er, po nj emu, na osnovu ovakvog
tumacenja mezhebstva, svi ljudi postaju
mezhebasi, cime studija, koju sam napisao, post aj e samo
govor o iluzij i, koj a u st varnost i,
nigdj e ne post oj i! Zaist a bi me veoma radovalo kada bi svi
oni koj i sebi lano pripisuj u "selefizam", bili, uist inu,
mezhebisti, u ovom smislu i znacenju rijeci"
mezhebst vo", koj eg ej h Albani nij e poznavao, t j .
da se ne udaljuju od slijedenja nekog imama -
mudztehida, ciji su nam idztihadi i misljenja
dost avlj eni sa punim emanet om. Svej edno da li se
oni pridravali samo j ednog mezheba, ili prelazili iz
j ednog u drugi, t ada nebi bilo nikakve pot rebe za
pisanj em nit i j edne ovakve knj ige.
Ali, na alost , t vrdnj a ej ha Albanij a se ne
podudara sa stvarnoscu!Zaista, medu ovima, kojima zelimo
ukazati na pravi put, nejrna onih koji bi prihvatili slijedenje
bilo kojeg od Cetverice imama r. a., nego se svaki
od nj ih poziva na crplj enj e erij at skih propisa
direkt no iz Kur' ana i Sunnet a.
Koliko smo samo vidj eli, got ovo nepismenih lj udi,
koj i ne pri hvataj u, ni u kom slucaju, da slijede
nekog od Cetverice imama, sve dok mu ne
saopstimo argument doticnog imama i hadis na
kojeg se on oslanjao, a zatim mu objasnimo jacinu
argument a, ispravnost , lanca prenosioca hadisa i
st epe n nj ihove pouzdanost i . Kao da j e on,
st varno, neki veliki pooznavalac hadiske nauke, pa
daj e sebi za pravo da ispravlj a mezheb ovog
imama, ili da mu pripisuj e grj eke i poniava ga!
Nisu ovi lj udi nikakav narod sa Marsa ili neke
druge planet e, nego su oni lj udi kao i mi. Na nj ih
se ale st anovnici svakog grada, kvart a i sela i ima
ih t ako mnogo, da bi ej h Albani mogao ponosno
dici glavu. Sta znace rijeci El - Hadendij a, koga ej h Albani
naziva ucenjakom, brani njegovu knjigu i opisuje
j e kao korisnu, kada kae ( El - Hadzendi) u svoj oj
knjizi: ,Postizanje idztihada na ovaj nacin veoma je
18
lahka st var i ne zaht ij eva nit a vie od El -
Muvet t a' - e, Sa h ih Buha rij e i M uli ma, Su ne n Ebi
Davud, Dami' a Et - Tirmizi i En - Nesaf. Ove
knjige su poznate i rasirene, pa je moguce do nj ih
doci u vrlo kratkom vremenskom periodu, sto bi ti
morao da znas. U slucaju da ti ne znas, a neki od
tvoje brace te je prestigao u tome i to ti objasnio,
na j eziku koj eg poznaj e, nakon t oga nej ma t i
opravdanj a"; ili kada kae: Ako se poj avi vie
oprecnih predaja (rivajeta) od Bozijeg Poslanika -
' alej his - se/ 5/ 77 - po odredenom pitanju, a ti ne
budes znao kada je koja izrecena, odnosno koja
kasnije, a koja ranije, u tom si slucaju duzan
praktikovati sve predaje, dajuci prioritet, cas
jednoj, a cas drugoj predaj i".
Da li ti u ovim rijecima nalazis imalo postovanja za
bezmezhebsvt o, onako kako smo ga mi formulisali,
pa j e ej h Albani zanegirao t u formulacij u, koj a po
njemu, cini sve ljude mezheb/stima?
Zar nije njima svima preprijecio put slijedenja
I mama i nj ihovih mezheba, sa onim t o im j e
ost avio na raspolaganj u, a t o j e: El - Muvet t a' ,
Sahih Buharij a i Muslim, Sunen Ebi Davud,
Dami' a Et - Tirmizi i En - Nesaf, i sve ove knj ige,
kao sto rece, su poznate i rasirene, pa je moguce
do njih doci u vrlo krat kom vremenskom periodu?
U skladu sa t im, ne post oj i nikakva pot reba za
slijedenjem bilo kojeg mezheba, bi/o to u obliku
cvrstog pridrzavanja ili ne, Moda, ust vari, ej h Alban i zna
da su se svi imami
usaglasili, ukljucujuci tu i Ibn Tejmiju t Ibn el -
Kaj j ima i E - Sevkanij a, da posj edovanj e ovih
zbirki hadisa ne cini njihova vlasnika mudztehidom
i da se on ne moe oslanj at i samo na nj ih u
donosenju fetava ili izvodenju propisa, nego je
neophodno, pored svega ovoga da posj eduj e
odreden stepen znanja s koj im se uzdie do
st epena idzt ihada, t o j e suprot no onome t o t vrdi
19
"veliki alim" El - Hadendi u svoj oj knj izi za koj u
ej h Albani veli daj e "vrlo korisna".
Dakle, moj a knj iga nij e unit ena, kao t o t vrdi ej h
Albani, nego na alost j o uvij ek post oj i velika
pot reba za nj om, a koliko sam samo elio da za
nj om ne bude nikakve pot rebe! )
A sto se tice druge stvari, ona se zasniva na
poj anj enj u svakog t ekst a, koj i u sebi sadri
uocljivu grjesku i udaljavanje od prave istine na
nacin, koji se podudara sa onim t o sam iznio u
svoj oj knj izi.
El - Hadzendi svojoj knjizi kaze slijedece/ Mezhebi
su milj enj a uleme, nj ihovi idt ihadi
razumij evanj e, poj edinih mes' ela, a Allah dellee' nuhu i
Nj egov Poslanik - ' alej his - selam - nisu
obavezali nikoga na nj ihovo slijedenje".
Sejh Albani smatra da se rijec "nikog" odnosi samo
na one koj i su dost igli st epen idzt ihada. I nj egov govor:
,Postizanje idztihada na ovaj nacin veoma je lahak i ne
zaht ij eva nit a vie od El - Muvet t a' - e, Sahih Buharij e i
Muslima, Sunen EbiDavud, Dami' a Et - Tirmizi i En - Nesa' i.
Ove knjige su poznate i rasirene, pa je moguce do njih doci
u vrlo kratkom periodu, sto bi ti morao da znas. U slucaju da
ti ne znas, a neki od tvoje brace te je prestigao u tome i to ti
obj asnio, na j eziku koj eg poznaj e, nakon t oga nej ma t i
opravdanj a".
Ovaj cit irani odlomak, po nj emu, odnosi se samo
na one, koj i su dost igli st epen idt ihada i direkt nog
preuzimanj a propisa iz Kur' ana i Sunnet a, pa t ako
ovaj cit at , dakle, ne sadri net o t o zbunj uj e i
nej ma pot rebe za ikakvim odgovorom ili
koment arom; kao i nj egova izj ava: Kada god se
nade tekst Kur'ana, Sunneta ili izreke ashaba r.a.,
post upanj e po nj ima j e obaveza od koj e se ne
odstupa radi onoga sto su rekli ucenjaci".
Po sejh Albaniju se to odnosi na covjeka koji j e
20
ucio nesto od islamskih znanosti i upoznao se sa
dokazima i onim na t o oni aludiraj u. I t ako, sve t o j e
spomenut o u knj izi El - Hadendij a, poput ovih odlomaka,
moze se (po misljenju sejh Albanija) protumaciti na nacin,
koj i
se podudara sa ist inom koj u smo poj asnili.
Takode, po njemu, mi bi trebali El - Hadendij eve
tekstove da razumijemo na nacin na koji bi mogli
da nazremo odredene norme i specificnosti na
razlicitim mjestima njegove knjige. A kada sam mu
rekao: Zaist a, niko od uleme ne generalizira
znacenje svoga teksta na ovakav nacin, a zatim
eli da ukae na net o suprot no onome na t o
aludira j asna poruka t ekst a, t ako da ga niko od
ljudi nece razumjeti, onako kako si ga ti razumio" .
Njegov odgovor je bio da je ovaj covjek (El -
Hadendi) porij eklom iz Buhare, t e da nj egov
mat ernj i j ezik nij e arapski, s t oga on ne moe
net o obj asnit i i izrazit i se kao t o mogu Arapi i da je on vec
preselio na Ahiret , pa smo mi duni, kao
muslimani, da se post avimo prema nj egovom
govoru onako kako mu t o dolikuj e i da imamo
lijepo misljenje o njemu, koliko je to moguce.
To j e rezime snimlj enog razgovora, koj i j e t raj ao,
ot prilike, t r i sahat a. Zat im j e, poslij e ove rasprave, poslao
prij edlog za novi susret , nat o sam mu pismeno odgovorio:
,Sto se tice vaseg prijedloga o naem novom
susret u primij et io sam, kao t o sam rekao,
prilikom prvog susret a, da se nismo nit a okorist ili.
Pa t ako vi nist e odust ali od odbrane El - Hudendi-
j evih st avova, nit i sam se j a zadovolj io onim
tumacenjem kojim ste protumacili njegovu knjigu.
Ubijeden sam da, kada bi ste zeljeli da tumacite i
ocj enj uj et e st avove lj udi poput ej h Muhj iddina ibn
Arebija samo cetvrtinom onoga tumacenja, kojim
ste protumacili djela El - Hadendij a, ne bi st e bili
u st anj u proglaavat i ga kj afirom nit i gr ij enikom.
U svakom slucaju, vas nedavni govor vrtio se samo
21
oko odbrane El - Hadendij a uz poj anj enj e da on
nij e elio nit a drugo do upravo ono t o sam j a u
svoj oj knj izi iznio; samo t o sam j a nj egov govor
pogreno razumio. Svej edno da li bio El - Hadendi onakav
kakvim ga vi vidite ili kako ga ja vidim, u svakom slucaju,
mene posebno raduj e da vi ne prihvat at e milj enj a
koja sam razumio iz njegovog djela. Takode,
veoma bi me radovalo da medu narodom
razglasit e ispravke ili poj anj enj a nj egovih
milj enj a i sve t o uvrst it e u ono t o st e ranij e
spomenuli o vaem uvaavanj u" I mama, t e
nunost da ih slij edi onaj ko nij e dost igao st epen
idztihada. A sto se tice ponovnog susreta, ja zaista u njemu
ne vidim nikakve korist i, j er na prolom susret u
nisam osj et io nit a drugo do t o da sam izgubio t ri
sahat a, koj a sam mogao iskor ist it i u obavlj anj u
nekih korisnij ih poslova. Primit e iskrene selame! Ovo j e sve
sa cim sam se suocio od replika ilirasprava vezanih za ovu
knjigu, sto me cini da se jos jace pridrzavam onoga sto sam
napisao i
konst at ovao. Ja sam sada jos cvrsce ubijeden da je
Pot iranj e
mezheba" naj opasnij a novot arij a koj a prij et i
islamskom erij at u, i ono t o j e navedeno u moj oj
knj izi dovolj no j e kao dokaz, koj i ot kriva ispravnost
ove cinjenice. Zbog toga nejmam nikakve pot rebe
da na ovu knj igu dodam nit i j edno j edino slovo,
osim nekolicinu komentara iz razloga koje sam vec
ranij e naveo. Ja j o uvij ek razumij em El - Hadendij evu
knj igu
na nacin na koji je razumije svaki Arap, koji
obj ekt ivno posmat ra svako odst upanj e od ist ine i
zapadanj e u ozbilj ne i opasne pogreke, na koj e
t reba ukazat i i upozorit i. Allah delle e' nuhu nas nij e zaduio
da "kopamo otvore" po jasnim recenicama i tekstovima,
prodiruci kroz njih, na takav nacin, do njihovog
pravog znacenja, normi i karakt erist ika, pa da
nakon t oga konst at uj emo da j e t o bila prava
22
namj era aut ora i da, na kraj u, prenesemo lj udima
ove tekstove, nadajuci da ce ih oni protumaciti i
formulisati na zeljeni nacin!!! Allah dzelle se'nuhu nas nije
obavezao ni sa pola ovakvog t umacenja, po pitanju sufijskih
medit acij a, bez obzira t o oni ponekad zapadaj u u
stanja koja ih vode do toga, pa kako ce nas onda
obavezati na ovakvo tumacenje rijeci covjeka, za
koga kau da j e alim i koj i izlae obj anj enj e
naucne cinjenice, koja se zasniva na j asnim
dokazima sa koj ima se eli iskazat i preciznost i
odstraniti iluzije?!Cak i ako uzmemo u obzir da doticni
st varno nij e bio u st anj i da obrazloi svoj e namj ere, onda
mu
moj a knj iga nit a ne kodi. Moda zasluuj em
njegovu zahvalu i dovu, pa cak i mrt vog, zat o t o
sam sprijecio muslimanske mase da na pogrjesan
nacin razumiju ono na sto aludiraju njegovi
tekstovi.Medu propagatorima "bezmezhebstva" i njihovim
pomagacima bilo je i onih, koji su sirili neistinite
vijesti o raspravi koja je tekla izmedu mene i ej ha
Albanij a. Ne bih se ht io zaust avlj at i kod ovih st vari ili davat i
koment are na nj ih, nego mi j e j edina elj a da sav
moj uloeni t rud, po ovom pit anj u, bude u cilj u
sluzenja islamskom serijatu, za sto ocekujem
nagradu samo od Uzvienog Gospodar a, Allaha
dzelle se'nuhu, a neka ovi, nakon toga, pricaju o
meni t a ele. Ali, ono na t o moram da se osvrnem, na
trenutak zastanem i citaocima otkrijem istinu o tome, jeste
dio onoga t o su lano proirili, a t o j e nj ihova
t vrdnj a da se moj pot ovani ot ac, Allah ga
sacuvao, koji je jednim dijelom ucestvovao u raspravi, sloio
sa milj enj ima ej h Albanij a i
osporio moj e razilaenj e sa nj im.
Ovu laznu vijest ne treba precutati, jer u
prot ivnom, ona bi se mogla preobrazit i u zamku za
pridobij anj e masa za pokvarene idej e ovih lj udi,
ist icanj em kako fakih i bogoboj azni alim iz
Damaska, ej h Mula Ramadan el - But i, podrava
23
nj ihovu idej u i slae se sa nj enim naj ist aknut ij im
propagat orima. Radi t oga, moj ot ac, Allah delle
se'nuhu ga sacuvao, mi je naredio da citat elj ima
pojasnim velicinu ove potvore, koja nejma nikakve
osnove i pot puno j e suprot na st varnost i, a kaset a
na koj u sam snimio raspravu u pot punost i, naj bolj i
j e dokaz za t o. Postovani citaoc ce naci, poslije ovog
predgovora, pismenu izj avu moga oca po ovom pit anj u sa
nj egovim pot pisom. Na kraj u, elj a mi j e da se izvinem svima
kojima ce mozda ova knjiga, koja se kosi sa njihovim
pogledima, zadat i brige, kao t o bih elio, da sam
u mogucnosti, da ih zadovoljim, ne udaljavajuci se
od puta objektivnog, naucnog ist raivanj a, koj e se
zasniva na t raenj u Allahovog delle e' nuhu
zadovolj st va. Ali, na alost , j a ne mogu ost avit i ovaj cilj .
Moda
je jedan od najvaznijih uzroka te moje nemoci, to
sto vecina ove brace nejmaju strpljenja, sto mi je
od ranij e poznat o, da u cjelosti procitaju ono sto
sam napisao, niti se opterecuju vise od prevrtanja
st ranica i izdvaj anj a nekih nj enih odlomaka, da bi
zat im pust ili svoj e j ezike da govore ono t o im se proht ij e,
prepustajuci se zlobi, koja se nalazi u
nj ima. Pa koj i j e onda nacin da se oni zadovolje, kada je
prvi i najvazniji put za to tako cvrsto zatvoren?
Diskusija i rasprava je bilo i medu imamima i
ulemom, iz prvih generacij a muslimana, t e j a svaki
od nj ih iznosio svoj a milj enj a i st avove, po koj ima
su se razlikovali od dr ugih. Tako da su svi oni
medusobno citali svoja misljenja, sa postovanjem i
velikom paznjom, pri cemu su nastojali da se sloze
makar i po najjednostavnijim mogucim pitanjima u
mes' elama po koj ima su se razili ili bi svako od
nj ih, u suprot nom, ost ao kod svoga videnja i
mezheba, u slucaju da je ispravnost njegovih
dokaza vjerovatna i moguca.
Ali, oni se nisu rastajali, osim uz medusobno
postovanje i uvazavanje, trazeci opravdanja za
24
st avove svoj ih neist omilj enka.
Dakle, u proslim vremenima naucna diskusija j e
bila jedan od najvaznijih faktora naucne renesanse
i ujedinjavanja rijeci i razlicitih misljenja. Takode i
danas, ona j e naj vanij a garancij a za ost varenj e
svega t oga. Ja sam se u svoj oj knj izi nast oj ao korist it i upravo
ovom met odom i pr i t ome nisam imao nikakav
drugi cilj. Pa zasto se onda nasa braca ophode sa
nama, sa ovolikom dozom mrnj e i net rpelj ivost i?
I zasto osuduju knjigu i ono sto sam u njoj iznio,
sa nj ihovim okret anj em od nj e i nezadovolj st vom
sa nj om?Pa kada smo, j edne prilike, rekli o idej ama nekog
od nj ih da nisu ispravne, j edan od nj ih j e rekao:
Covjek je izvrsio idztihad i potrudio se, da bi zatim napisao
ono t o j e smat rao ispravnim, pa i vi piit e
i polemiit e sa nj im oko nj egovih st avova" .
A danas kada smo pokuali u praksi sprovest i
nj ihove savj et e, t e obj elodanit i ovo t o zast upamo,
i to samo u nepristrasnom naucnom okviru, oni su
mrzovolj ni i nezadovolj ni onim t o smo iznij eli.
Cak su neki od njih pokusali odvratiti citaoce od
knj ige, t e nas pot varat i da smo prouzrokovali
raskol, savjetujuci nas da se klonimo ove i
prihvat imo neke druge obaveze! ! !
Nej ma nikakve t et e, ni po drut vo i ni po vj eru, u
onome sto objavljuju izdavacke kuce, od cisto
objektivnih naucnih rasprava, u okviru razlicitih
nauka i umj et nost i. Naprot iv, u svemu t ome ima
dunjalucke i vjerske koristi.
Ali je najveca steta, da postoji neko ko je ne
zadovoljan takvim nacinom diskusije, pa je
docekuje sa onim sto joj ne dolikuje; tj. raznim
prepirkama, mrnj om i naj raznovrsnij im oblicima
fanaticne dusevne ogranicenosti.Ja skrueno molim Allaha
dzelle se'nuhu da zlodjelo prema covjeku, zadovoljavanje
vlastite zedi za osvetom ili rasplamsavanje fanaticnosti u
koju pusu vjetrovi dzahilijeta, ne ucini ciljem bilo
25
kojeg moga naucnog djela, koje sam objavio
t okom svoga ivot a i da sacuva moje pero od
runog post upka prema bilo koj em brat u
muslimanu.
Muhammed Se?d Ramadan el - But i.
Damask, dumade - l - uhra 1390. h. / august
I ZJAVA MOG CI JENJENOG OCA
Ja, ot ac Muhammeda Se' i da Ramadana,
t v r di m da onaj k oj i j e r ek ao za mene da
podr av am mi l j enj a Al bani j a, ne poznaj e
nista od naucnih studija i rasprava. Kako
moze moj govor znaciti podrsku njemu, a ja
sam mu r ek ao, i zazv an nj egov i m neznanj em
u pogledu pojma" apsolutno znacenje"
( medl ul el - mutlak): ,Ako se odredenom
poj mu pr i doda nazi v , onda se pod t i m
smat r a cjelovito i opcenito znacenje (el -
f er du - 1 - k ami l ) .
Npr . i sl amsk i pr av ni ci su r ek l i da ak o mu
usl ov i r azv od br ak a sv oj oj eni nj eni m
klanjanjem namaza, taj razvod nece biti
er i j at sk i pr av osnaan, ak o nj egov a ena
bude k l anj al a er i j at sk i nei spr av an namaz,
zat o t o se t aj nj en nei spr av an namaz ne
moe ok ar ak t er i sat i k ao namaz u pr av om
smislu rijeci, tj. on nejma cj el ov i t o i
opcenito znacenje (el - f er du - l - k ami l ) . On
je potvrdio i prihvatio ove moje rijeci. Zatim
sam mu r ek ao: Knj i ga " Pot i r anj e mezheba"
je napisana za ulemu, a ne za obicne ljude!";
znacenje ovih mojih rijeci je: ,Kao sto mozes
naci prostora za pitanje o namjerama autora
26
( t j . dr . El - But i j a op. pr ev .) u onome st oj e
izrekao, tako mozes naci odgovor naveden u
naucnoj terminologiji, nepitajuci pri tome
aut or a o nj egov oj namj er i ( t j . : Ak o sebe naziva
alimom i mudt ehidom, onda ne bi
t rebao da pit a aut ora o nekim banalnim
st varima ( op. prev. ) ".
Boze, kakvog cuda! Kako da podrzavam
onoga koj i t vrdi da mezhebi Cetverice
imama - mudt ehida, nisu od vj ere?!
Nakon t o sam mu obj asnio da j e Poslanik -
' alej his - selam - pot vrdio ispravnost
idt ihada i ispravnost mudt ehidovog
namaza, pa makar bio nj egov idt ihad, po
pit anj u t og namaza, pogrj ean ( a ono t o j e
Poslanik - ' alej his - selam - pot vrdio i
odobrio j e od vj ere) on mi j e rekao: Ali ovaj
namaz j e neispravan" - neosjecajuci da ove
rijeci povlace za sobom to da je Poslanik -
' alej his - selam - pot vrdio net o t o j e
neispravno.
Boze sacuvaj, to nije moguce!! !
Ovaj primj er j e dovolj an dokaz da on slij edi
svoj e proht j eve i da nij e svj est an propast i u
koj u j u j e upao. Snimlj ena kaset a ove
rasprave naj bolj i j e dokaz za t o.
Mula Ramadan
PREDGOVOR PRVOM I ZDANJU
27
Prizeljkivao sam, da nadem opravdan razlog, koji
bi me pot edio pisanj a na ovu t emu. I koliko sam
samo zelio da se ne nade niko ko bi me ometao u
onome t o j e, u st vari, dunost svakog muslimana,
tj. da se posveti proucavanju stanja muslimana i
razmat ranj u opasnih bolest i, koj e su se nat alozile u
nj ihovom bicu do te mjere da su im prouzrokovale
stanje propasti, raskola i ponizenja, prijeteci im
nest ankom i iskorij enj avanj em ako hit no, u
najskorijem vremenu i na najbrzi moguci nacin ne
nadu spasonosni lijek.
Da, koliko sam samo elio da banalne st vari i
opcepoznat a pit anj a, ne odvrat e mene i moj e pero
od ovako opasnog problema. Ali sta da cinis sa
onim ko ti je dosao noseci sa sobom mnogo
ovakvih opcepoznatih pitanja, nakon sto je ucinio
od t oga probleme koj i zaht ij evaj u diskusij u,
istrazivanje i izucavanje i namet nuo t akvo st anj e
st vari, j er on vidi u t im pit anj ima naj opasnij u
prepreku koj a st oj i na put u rj eavanj a ovakvog
opasnog st anj a u koj em su se nali muslimani?!
Sta bi ti ucinio u slucaju da budes zaokupljen
prenosenjem covjeka, koji je pogoden jakim
krvarenjem, u najblizi centar hitne pomoci, da bi
mu na taj nacin spasio zivot, a onda se odnekud
poj avi neko ko pred t obom zat vara ovaj put ,
ot ima t i bolesnika i odnosi ga u pravcu naj blie
banje, da bi mu prvo ocistio njegovo tijelo, a zatim
ga izloio kozmetickom tretmanu
7
!
Da li bi t i pr eost alo it a drugo, u spaavanj u ivot a
ovog nesret nika, sem da ga upozori da se ne
prepusti u ruke ovog ludaka i da ga zatim udaljis
od nj ega, t e da se sa nj im, brzinom munj e,
zaput i do naj blieg dokt ora
7
Medu najvecim nevoljama, kojima su pogodeni
muslimani danas su: problem misaonog at eizma,
28
odst upanj a od islamske et ike i razilaenj e kod
same osnove. I ne bi t rebalo da knj ige i mislioci,
koj e brine st anj e muslimana, t ret iraj u it a drugo
do ova t ri problema, koj a smo naveli. Ali kako ih
rjesavati, kada su se izmedu tebe i ovih problema
isprijecili zastori i prepreke u obliku drugih
banalnih pit anj a, oko koj ih muslimani ne bi t rebali
gubit i vr ij eme i t ako sij at i nove probleme?
Kako da se posvet i rj eavanj u ovih problema, a t i
kad god se okrene onima, kod koj ih t i j e ukazana
prilika da ih ucvrstis na stazi istinskog imana i
islamskog ahlaka, vidis da su vec izmedu njih i
problema post avlj ene nove prepreke sa drugim,
novim razlozima?!
Tako oni t umaraj u u krugu koj i nej ma ni pocetka
ni kraj a, a t o j e. Slijedenje jednog od
Cetverice imama znaci kufr. Slijedenje
jednog odredenog mezheba je zabluda.
Pr i st aj anj e uz i mama j ednog od pr i znat i h
mezheba j e uzi manj e gospodar a mi mo
Al l aha del l e se ' nuhu! ! !
Pa kada musliman pogleda u povj est islama, u
svjetlu ovih rijeci, u njemu nece primijetiti nista
drugo do da ova povij est obiluj e "ot padnicima od
vj ere" i "onima koj i su zalut ali i koj i su daleko od
ist ine", a on j e, ust vari, prigrlio islam, upravo, pod
nj ihovim ut icaj em i onoga t o j e saznao iz nj ihovih
biografij a.
I kada isproba svoju srecu u "oslobadanju"
muslimana od slijedenja ova Cetverice imama I
razumij evanj u islamskog prava iz nj egovih osnova,
tj. Kur'ana i Sunneta, vidjece sebe i sebi slicne u
kako t onu u zabludu, u nepoznato, plivajuci bez
ikakvih pomagala.
29
Pa kako da se prepust i dihadu iza koj eg slij ede
odredeni rezultati, kada ova "pukotina" guta sve
t o si post igao!
Ovo t o sam rekao nij e nikakva fant azij a, nego j e
pouzdana slika nae svakodnevnice, koj u dobro
primjecuj mo i poznaj emo.
Doao mi j e j edan st udent knj ievnost i u Damasku
i obavij est io me da se on nedavno vrat io islamu i
njegovim obredima, te da je ucio iz fikha safijskog
mezheba, po koj em obavlj a svoj e ibadet e, ali j e
naiao na Brouru u koj oj pie da nij e dozvolj eno
muslimanu da slijedi neki od Cetiri mezheba i da
onaj koji to cini automaski postaje nevjernik, koji
j e zalut ao sa put a islama, t e da j e na nj emu da
direkt no preuzima dokaze iz Kur' ana i Sunnet a.
Doticni mi je kasnije objasnio kako jos nije navikao
svoj jezik na izvorno i ispravno ucenje Kur'ana,
pored t oga t o poj ma nej ma o nj egovim
znacenjima i propisima; da bi me na kraju upitao:
t a da radim?". St a da mu odgovorim?
Zar bih t rebao da mu kaem da sam, t renut no,
zaokupiran rj eavanj em velikih problema u islamu i
da ne t reba da se uput am, pored nj ih, u
rj eavanj e nekih marginalnih pit anj a, koj a nej maj u
nikakve vanost i, t e da j a ne mogu da dozvolim
sebi da govorim o nj ima i t ako izazovem nove
razdore, koj i nam, zaist a, nisu pot rebni
7
!
Mogu li j a, zaist a, da se prepust im rj eavanj u
velikih problema i da ukazem ljudima kako ce ih rijesiti i iz
njih pronaci izlaz, a da niti jednu rijec ne
posvetim rjesavanju problema koji muce ljude,
poput ovog st udent a?
Da li je ovaj student usamljeni slucaj, pa da mu t o,
30
nasamo, daleko od lj udi, obj asnim i ukazem na
pravu ist inu, da ne bih izazivao nova
razmimoilaenj a i probleme?
Medutim, postoje stotine ljudi, poput ovog
st udent a, koj e j e ova "Broura" dovela u
nedoumicu, sumnj u u nj ihovu povij est i nove
nepoznanice o st varnost i islama.
Takode je neophodno da smatramo ovo pitanje
dijelom onih velikih problema, cije je rjesavanje
neodlono, t o j e ht j ela da nam namet ne j edna
grupa ljudi, u cemu su i uspjeli. Oni su zeljeli da
sprijece prebacivanje povrijedenog, koji j e
pogoden jakim krvarenjem, pritom odbijajuci sve
solucij e, osim one da ga prenesu na mj est o gdj e
ce ga malo zalijeciti i uljepsati njegov izgled.
Glupo bi bilo sa nae st rane da zamirimo i
presutimo, jer bi to znacilo: ,Zaista izazivanje
konfront acij a sa ovim lj udima ne ide u prilog
bolesniku. Sutimo i pustimo ih da rade sta hoce"!!!
Ne! Necemo sutjeti, niti ih pustiti da rade sta hoce
sa ovim ludim i smij enim argument om. U
naj manj u ruku duni smo upoznat i bolesnika da se
ne preda nj ihovim laima i pr evarama. Zaist a j e
j ako alosno da smo primorani da se uput amo u
raspravu, za koj u, u bit i, nej ma pot rebe.
Muslimani su oduvjek zivjeli, znajuci sasvim jasno
da se lj udi dij ele na mudt ehide i mukallide i da j e
mukallid obavezan da slij edi j ednog od
mudt ehida, a kada post ane slj edbenik j ednog od nj ih, on
ima pravo, ako hoce, da ga slijedi tokom
cij elog svog ivot a, kao t o ima pravo da odst upi
31
od njega slijedeci nekog drugog od Cetverice
imama - mudt ehida.
To j e t ako bilo sve do naih vremena, kada se
poj avila j edna grupa, koj a j e iznenadila narod s
nekim cudnim i novim zakonom, koji optuzuje za
nevj erst vo svakog onog, koj i slij edi j ednog
odredenog imama i pri tome izjavljuju da je
slijedenje Kur'ana i Sunneta, slijedenje onoga sto
j e bezgrij eno, a slij edenje Cetverice imama je
ustvari slijedenje neceg stoje izlozeno grijesenju.
Tako j e obaveza svih lj udi da slij ede bezgrij eno i
da se oslobode slijedenje onoga sto je izlozeno
grij esenj u!
A svakom, iole razumnom covjeku na ovom
svij et u, j e poznat o da kada bi svi ljudi znali nacin
slijedenja onog sto je bezgrijesno i kada bi znali
sredstvo pomocu kojeg se stize do spoznaje
njegovog pravog znacenja, ne bi se podijelili na
dvij e grupe: mukallid i mudt ehid, i ne bi Allah
delle e' nuhu rekao prvoj grupi: . . .pi t aj t e
ucene, o onome sto ne znate!" (Er\ - Nehl 43) .
Sa ovim j e Allah delle e' nuhu nj ima direkt no
naredio slijedenje onih, koje je nazvao u ovom
aj et u "Ehluz - zikr" (tj. uceni), bez obzira sto su oni
izloeni grij esenj u, a nij e im naredio da se obrat e
direkt no t ekst ovima Kur' ana i Sunnet a, iako su oni
zasticeni od svake grjeske!
Zaist a j e vrlo alosno t o t o smo primorani da
iznosimo ovako jasne cinjenice, koje nije tesko
razumjeti svakom pametnom covjeku. Ali ovo
alosno pit anj e danas nam se, samo po sebi,
namece. Tako je jedan od njih, zeleci da ostane anoniman,
obj avio Brouru koj u j e naslovio "Da li
je musliman duzan slijediti jedan od Cetiri
mezheba"?
32
Pisanj e ove knj ige j e pripisao Muhammed Sult an El
- Me' asumi El - Hadendi El - Mekkijju, predavacu
u Mesdidi - l - Harem - u.
Knjiga uglavnom sadrzi ono sto smo vec ranije
spomenuli, a t o j e: smat ranj e onih koj i slij ede
jedan od Cetiri mezheba nevjernicima, opisujuci ih
sa gluposcu, neznanjem i zabludom, te da su oni ti
koj i su vj eru svoj u razbili i u st ranke se podij elili, i
da j e Allah delle e' nuhu za nj ih rekao: Oni ,
pored Allaha, bogovima svecenike svoje i
monahe sv oj e uzi maj i T. . . , i da su: od oni h
cija djela nece nikako priznata biti, ciji ce
trud na ovom svijetu uzaludan biti, a koji ce
mi sl i t i daj e dobr o ono t o r ade " / / /
Tako je izdavac, koji je zelio biti anoniman, poceo
ir it i svoj u "Brouru" medu muslimanima razlicitih
slojeva, obicnim ljudima, studentima, radnicima i
drugima.
Mnogi od ovih ljudi su dolazili kod mene, pitajuci
me o onome sta treba da cine, iznoseci mi
delikatnost situacije. Takode mi je dosao jedan od
njih, sav presretan, konstatujuci: ,Vidis da ono
cime se vi zamarate, poducavajuci ga i sto
nazivat e fikhom i islamskim erij at om, nij e nit a
drugo do puko shvatanje cetvorice imama -
mudt ehida i rezult at nj ihovih pravnih razmilj anj a,
koj a su povezali sa Kur' anom i Sunnet om"!
Zat im j e argument irao svoj st av onim t o pie u
spomenut oj "Brouri", govoreci mi: ,Vec smo rekli
da islam nij e nit a drugo do skup ibadet a, ut emelj enih na
pet , opt e poznat ih st ubova i da ih
je obicni beduin mogao zapamtiti za samo nekoliko
minuta, a zatim ih i prakticno primijeniti. To je
islam! A vi st e nam doli vrit i propagandu kako
Kur' an i Hadis u sebi sadre propise civilnog,
33
krivicnog i drzavnog zakona i da j e islam vj era i
drava. Pa evo, t o na t o se vi pozivat e, negira,
licno, predavac u Haremi - erifu, , .
Kako da se post avim prema ovom alosnom
dogadaju koji se dogodio. Zar da sutim i ostanem
po st rani da mi ne bi zahat urila skupina lj udi, koj i
ce mozda pomisliti da bavljenje ovim pitanjem,
znaci ostavljanje onoga sto je vaznije?
I ma l i i t a v ani j e od r j eav anj a nedoumi ce
ovih ljudi cije sam stanje, odnosno njegov
mal i di o, opi sao?!
I ma l i i t a v ani j e od poj anj enj a l j udi ma da
hi l j ade vel i kih ucenjaka iz reda safijskog,
mal i k i j sk og, hanbel i j sk og i hanef i j sk og
mezheba ni su k j af i r i , zal ut al i nev j er ni ci ,
glupaci, niti nehajni pojedinci, nego su oni
i mami musl i mana, k oj i ma pr i pada sv ak a
zasluga za ocuvanje islamskog serijata i
nj egov o dost avl j anj e l j udi ma.
Post oj i li net o vanij e od t oga da obj asnimo ovom
covjeku, koji vidi "Brouru" kao neku svoj u
vrijednu, izgubljenu stvar i koji je poceo ponavljati
hrabro i zanosno te velike orijentalisticke lazi, koje
je izmislio zlobni njemacki orijentalist a aht
(Schacht), tvrdeci kako fikh nije nista drugo do
zakon koji je proizasao iz nadprosjecno inteligentnih umova,
koj ima j e odgovaralo da ga
pripiu Kur' anu i Sunnet u?
Naime, aht eli da dokae svoj u t vrdnj u ist im
dokazom, koji je dosao na pocetku "Br oure", a t o
j e: sut ina islama j e j ednost avna i saet a, koj u j e
mogao razumjeti obicni beduin za nekoliko minuta,
da bi zatim otisao govoreci: ,Tako mi Allaha na
ovo necu nista dodati"! (aludira na dogadaj, koji se
34
odigrao izmedu jednog beduina i Poslanika -
' alej his - selam - , op. prev. ) .
Pa ot kuda da se poj ave, nakon t oga, t oliki
propisi?!
Zbog t oga j e neophodno da se ovo podrobno
obj asni i ot krij e pravo lice ist ine.
U svakom slucaju, ja necu ispuniti svoju knjigu
opisima koj ima j e nat rpana "Broura", kao t o su:
kufr, zabluda, ludost, neznanje, slijepo slijedenje i
t ome si. .
Naprotiv, ja cu nastojati da objasnim sva pitanja
na objektivan i naucni nacin, izbjegavajuci
pret j erivanj e u bilo koj em smislu, koj e j e oduvij ek
bilo osnovni razlog iskuenj a u koj e su zapadali
mnogobrojni ucenjaci u svakom dobu i koje je
doslo kao rezultat razlicitih reakcija ili osjecaja nize
vrij ednost i ili fanat izma.
Molim Uzvienog Allaha delle e' nuhu da sve nas
uputi na Pravi Put i ocisti nase duse od zla
net rpelj ivost i, fanat izma i splet karenj a. Zaist a On
sve zna i o svemu j e obavij et en.
Muhammed Sefd Ramadan el - But ii Damask,
23. zul - ka' de 1389. h. / 30. , j anuar 1970. g.
REZI ME SADRAJA " BROURE"
Lijepo bi bilo na samom pocetku da predocim
citaocu rezime onoga sto sadrzi "Broura", ma ko
bio njen autor i izdavac, a zatim nacinim od njega
t emu st udij a u narednim poglavlj ima,
namjeravajuci time da uputim nasihat u islamskom
duhu i na osnovama nepristrasne naucne metode,
neocekujuci iz svega toga neki licni interes, niti mi
j e cilj omalovazavanje nekog ucenjaka ili da ga
smatram glupim ili cak kjafirom.
35
Ne trazim od citaoca zauzvrat nista drugo, sem da
se pridrzava onoga cime sam sebe obavezao, a to
j e da izbist r i svoj pogled i misao, t e da mu znanj e
bude jedini vodic u onome sto cita i orijentir koji ce
slijediti u svemu na sto ga on uputi, nevezuci sebe
ili svoj u misao t eret ima fanat izma ili slij epog
slijedenja. Nakon toga, citaoc ce uvidjeti da je
pravljenje problema i buke, po pitanju slijedenja
ova Cetiri mezheba suvisno i da j e t o diskusij a na
pogrenu t emu ili kao t o se kae: oluj a u
findanu".
Aut or "Broure" je poceo svoj studij objasnjenjem
sut ine imana i islama, pa j e naveo Dibrilov -
' alej his - selam - hadis, kada j e pit ao Allahovog
Poslanika - ' alej his - selam - o islamu.
Takoder i hadis: ,Islam se gradi na pet stubova"...,
i hadis, kako je dosao neki covjek Poslaniiku - ' alej his -
selam - i rekao mu: Allahov Poslanice,
ukazi mi na posao sa kojim cu, ako ga budem
radio, uci u Dzennet", na sto u je Poslanik -
' alej his - selam - rekao: ,Da svjedocis da nejma
drugog boga, osim Allaha...,, itd., i hadis covjeka
koj i j e nat j erao svoj u devu da se zaust avi ispred
Poslanikove damij e, a zat im uao kod nj ega i
upit ao ga o naj vanij im st ubovima imana.
Autor je zatim zakljucio, na osnovu t oga, da islam
nije nista vise do skup nekoliko rijeci i jednostavnih
propisa, koj e razumij e bilo koj i musliman, t e da su
oni do te mjere lahki da nije potrebno slijedenje
imama - mudt ehida.
Time je stigao do zakljucka da mezhebi nisu nista
drugo do milj enj a uleme i nj ihova shvat anj a nekih
erij at skih pit anj a, t e da Allah delle e' nuhu i
Nj egov Poslanik - ' alej his - selam - nisu nikoga
obavezali na slijedene ovih istih misljenja i
shvatanja! Pa prema tome, slijedenje jednog od
36
ova Cetiri mezheba nij e ni farz, nit i mendub i t ako
musliman ne mora da se pridrava j ednog od nj ih.
A onaj ko se bude pridravao j ednog od nj ih, po
svim erij at skim pit anj ima j est e: fanat ik, grij enik,
t o ih slij epo slij edi, t e j e on od onih koj i su se
razili i u vj eri podij elili!
Njegov dokaz se svodi na to da osnova slijedenja
islama j est e u pridravanj u Kur' ana i Sunnet a, koj i
su zasticeni od grjeski, a sto se tice Imama
mezheba t o j e j edan vid prelaska sa propisa
Kur' ana i Sunnet a na net o drug, t j . prelazak sa
nepogresivog na slijedenje onoga koji moze da
pogrij ei. ( Broura 6, 7 st r. )
Nakon toga je zakljucio da su mezhebi novotarija
koj a se poj avila nakon prve t ri generacij e islama i
da su oni, bez sumnj e, zabluda, a zat im se
zapit ao: t a ako post oj i negdj e dokaz da ce insan
bit i pit an u kaburu kada umre, o mezhebu ili
pravcu ?"!
Aut or "Broure" misli da ova Cetiri mezheba imaju
ulogu rivalst va naspram mezheba Muhammeda -
v
alej his - selam - , te zakljucuje rijecima: ,Jedini
ispravan mezheb kojem se mora obracati i koj i se
mora slij edit i, j est e mezheb Muhammeda - ' alej his
- selam - zat im mezheb nj egovih pravovj ernih
halifa r . a. . Pa odakle su doli ovi mezhebi i zbog
cega su se prosirili i ucvrstili u muslimanskom
okrilj u?! ( I bid, 12 st r. )
Takoder prenosi rijeci od Ed - Dehlevij a, koj e
podupiru nj egov st av i navodi da j e on rekao: Ko
uzme sva misljenja jednog od Cetiri mezheba i ne
osloni se na ono t o j e u Kur' anu i Sunnet u, t ime
je proturijecio konsenzusu islamske uleme i ne
slij edi put vj ernika".
37
Zat im j e naveo dokaze i predaj e koj e poj anj avaj u
da musliman, ako slij edi j ednog imama, ne t reba
da ga slijedi tokom citavog zivota i da nije
dozvoljeno onome koje izucio propis nekog
erij at skog pit anj a, put em dokaza iz Kur' ana i
Sunnet a, t e razumio dokaze po koj ima se ulema
razisla i ono na sto upucuju, da se pored toga
svega fanaticno pridrzava mezheba svoga imama i
u ist o vrij eme ist upa prot iv onoga t o j e razumio iz
Kur' ana i Sunnet a.
Poslije toga pocinje da pravi razliku izmedu taklida
i
v
ittiba'a, smatrajuci taklid pogrdnim i pokudenim,
a ' it t iba' a lij epim i pohvalnim. ' I t t iba' a j e, po
nj emu, t o da slj edbenik pit a o Allahovom i
Poslanikovom propisu, a ne da pit a nekoga za
milj enj e, nit i st av nj egovog mezheba ( I bid, 14 -
15 st r. ) .
Nakon toga je zakljuci da ako se poj avi vie
oprecnih predaja (rivajeta) od Bozijeg Poslanika -
' alej his - selam - , po odredenom pitanju, a ti ne
budes znao kada je koja izrecena odnosno, koja
kasnije, a koja ranije, u tom si slucaju duzan
praktikovati sve predaje, dajuci prioritet cas
j ednoj, cas drugoj predaji. Zatim pojasnjava da su
se ovi razliciti mezhebi pojavili samo zato sto nisu
slijedili ovo nacelo. (Ibid, 17 str.)
Autor se kasnije vraca, ponavljajuci ono sto je vec
izrekao da mudztehid moze da dode do
pogrenog, ali i ispravnog zakljucka, zbog toga ga
nij e dozvolj eno slij edit i, dok j e Poslanik - ' alej his -
selam - sacuvan od grijesenja, pa zato nije
dozvolj eno odst upat i od onoga t o j e rekao. To
svoj e milj enj e pot kreplj uj e onim t o se prenosi od
razlicitih dokaza, koji zabranjuju fanaticno
slijedenje jednog od mezheba, oprecno jasnom
38
dokazu iz Kur' ana i Sunnet a, koj eg j e mukallid
izucio, razumio i temeljito obradio.
Autor poslije toga ponavlja da je slijedenje
mezheba odredenog imama bid'at i smatra da su
se svi ashabi pozivali na Kur' an i Sunnet Boij eg Poslanika -
' alej his - selam - i ono t o im se pokae
tacnim od misljenja, kod nepostojanja dokaza; da
bi se zatim pojavila, poslije trece generacije
muslimana, novotarija slijedenja mezheba, taklid.
Poslij e t oga on poredi one koj i slij ede mezheb
j ednog od imama sa poplaenim divlj im magarcima
( aludira na 50. aj et sure El - Muddessir, op. prev. )
i opisuj e ih kao neznalice, i inadij e i one koj i su se
sa ej t anom spet lj ali! ! ! ( I bid, 24 - 25 st r. )
Zat im kori one koj i smat raj u da j e slijedenje
propisa njihovih imama prece od slijedenja
Kur'ana, argumentirajuci to sa mnogim predajama
od samih Imama o zabrani fanaticnog slijedenja
jednog od njih, koje je oprecno jasnom dokazu iz
Kur' ana i Sunnet a, ako ga j e t emelj it o obradio i
razumio, t e povezuj e ove izj ave i nj egove t emelj ne
t vrdnj e o zabrani t aklida i pridravanj a j ednog
odredenog mezheba. (Ibid, 28 - 34 st r. )
Na kraj u aut or poziva svakog muslimana da se
direkt no prihvat i Kur' ana i Sunnet a u
razumijevanju islamskih propisa, zakljucujuci da j e
to lahko i da nema u tome nikakvih poteskoca, jer
mu za t o ne t reba nit a vie od Muvet t a' - e,
Sahiha Buharij e i Muslima, Sunena Ebu Davuda,
Dami' a Et - Tirmizij a i En - Nesa' ij a. ( I bid, 40 st r. )
Zatim se ponovo vraca da bi izmijesao mnoge
dokaze, koji zabranjuju ucenjaku, sposobnom da
razumije dokaz, fanaticno slijedenje misljenja
39
svoga imama, iako se ono prot ivi t om dokazu, t e
poj anj ava ( aut or "Broure") osnovu svoj ih t vrdnj i, koj e
imaju za cilj apsolutnu zabranu slijedenja
odredenog mezheba. (Ibid, 40. st r. i nadalj e)
Autor potom skrece paznju citaoca ka citanju djela
"El - Mukaddima" od Ibn Halduna, tvrdeci da on
zast upa milj enj e da su mezhebi, nj ihov nast anak i
irenj e, rezult at t iranske polit ike i osvaj anj a vlast i
od st rane nearapa, koj i su imali svoje licne ciljeve
u t ome. ( I bid, 45. st r. )
Ovo j e rezime onoga t o st oj i u "Brouri". Ona ima
za cilj, kroz sve njezine teme, poglavlja i razlicite
prenesene izj ave ili t ekst ove, pot vrdu zabrane bilo
kojem muslimanu da slijedi jedan od cetiri poznat a
mezheba i da je slijedenje jednog od njih zabluda i
nevj erst vo, t e da j e t o uzimanj e lj udi za boga, a ne
Allaha dzelle se'nuhu!!! Takoder, po njemu, bi
t rebao musliman da uzima propise direkt no iz
Kur' ana i Sunnet a, pa ako ne bude u st anj u da t o
cini onda mu ne preost aj e nit a drugo do
prelazenje cas u jedan, cas u drugi mezheb.
( ej h Albani smat ra da se u "Brouri" nalazi
recenica, koja otklanja uzrok nesklada u svim
odlomcima i tekstovima koje smo naveli i vraca ih
u njihovo pravo znacenje, te zatvara svaki put ka
nj ihovoj krit ici, a t o j e El - Hadendij eva izj ava na
29. st r. : Znaj da j e uzimanj e milj enj a uleme i
nj ihovih analognih rj eenj a ( kij as) na razini
t ej emmuma, kome se prilazi t ek kod nepost oj anj a
vode, pa t ako gdj e god post oj i t ekst iz Kur' ana i
Sunnet a i izreke ashaba ( neka j e Allah delle
se ' n uh u zadovolj an s nj ima) , onda j e uzimanj e po
njima obavezno i ne smije se od njih odstup i ti, uzimajuci
milj enj e uleme". To nam j e rekao ej h
40
Albani tokom rasprave koja je tekla izmedu nas.
A mi smo u ovom odlomku, koj eg j e sa ponosom
naveo sejh Albani, nasli jos veci belaj i uzasniji
problem, koj i j e, kao t o se kae, dolij evanj e ulj a
na vat ru.
Znaci, kad god naidemo na tekst u Kur'anu i
Sunnet u, po pit anj u neke mes' ele, onda muslimani
moraj u da ga se dre i haram im j e da se vrat e
idt ihadu imama?. '
Koje to jos rekao ovakve cudne rijeci?!
Gdj e on t u vidi ot klanj anj e uzroka nesklada?!
Zar nismo napisali ovu Brouru da bi replicirali na
ove zacudujuce nepravilnosti?
St avi danas zbirke Buh ari j e i M usli m a pred vecinu
muslimana i reci im da pokuaj u razumj et i propise
nj ihove vj ere iz t ekst ova koj i se nalaze u nj ima, pa
zatim pogledaj koliko ce samo biti neznanja,
t umaranj a i poigravanj a sa vj erom! Zar j e t o ono
sto hoce ucenjak El - Hadendi, kao i ej h Albani
svojim cudnim stavom sa kojim brani El - Hadendi
j ev besmislen i neispravan govor! ?
41
ej h I bnu - 1 - Kaj j im, a sa nj im sva ulema i imami,
kau: Posj edovanj e velikog broj a hadiskih zbirki
nij e dovolj no za ispravnost fet ve, koj a se daj e na
osnovu nj ih, nego j e neophodno uz nj ih dost izanj e
st epena sposobnost i crplj enj a erij at skih propisa i
sposobnost izucavanja i ocjene, pa ako se to ne
ispuni onda mu j e obavezno da slij edi ono t o kae
Uzvieni Allah: ,...pitajte ucene o onome sto
ne znat e! " ( En - Nahl, 43) .
ej h El - Hadnedi, a sa nj im i ej h Albani, kau:
Gdj e god post oj i t ekst u Kur' anu, Sunnet u i izreke
ashaba, onda j e uzimanj e po nj ima obavezno i ne smij e se
od njih odstupiti, uzimajuci misljenje
uleme".
Pa kome onda da vjerujemo, onome na cemu se
sloila sva ulema, a od nj ih I bn Tej mij e, I bnu - 1 -
Kajjim i mnogi drugi ili onome sa cime se izdvojio
El - Hadendi, a sa nj ime i ej h Albani, u nj egovoj
"korisnoj " knj izi?!
Ako palj ivo razmot ri ove El - Hadzendijeve rijeci,
pronaci ces u njima zacudujuci dzehl. On misli da
42
su imami zasnovali svoj e idt ihade, koj e su
muslimani prihvat ili da slij ede, na osnovu svoj ih
razmisljenja i licnih stavova, koji nejmaju oslonca u
Kur' anu i Sunnet u.
Et o, t o j e ono st oj e navelo muslimane da ih slij ede
u nj ihovim idt ihadima i t o j e t aj t ej emmum bez
koj eg se moe. S t im da idt ihadi imama ne mogu i
ne smij u da se smat raj u ispravnim, ako se ne
grade na osnovama dokaza iz Kur' ana i Sunnet a.
I mam, koj i daj e svoj e milj enj e po vj erskim
pitanjima, ne oslanjajuci se pri t ome na Kur' an ili
Sunnet, i na taj nacin dodaje vjeri nesto od sebe,
u tom slucaju nikom od muslimana nije dozvoljeno
da ga slij edi, t e on u erij at u nij e na razini ni vode
ni t ej emmuma.
I mam Safij a, u svoj em dj elu "Er - Risale", kae:
Aliah de/ le se ' nuhu nij e dozvolio nikom poslij e
Allahovog Poslanika Muhammeda - ' alej his - selam
- da kae net o o vj eri osim na osnovu pret hodnih
saznanj a, a t o su: Kur' an, Sunnet , konsenzus
( idma' ) uleme, predaj e i oni oblici kij asa koj e sam
naveo.
Kij asom ( analogij om) se moe bavit i, samo onaj
koj i j e post igao pot punu sposobnost da ga vri, a
t a sposobnost se ogleda u poznavanj u kur' anskih
propisa, nj egovog farza, et ike, nai ha, mensuha,
uopt enost i i posebnost i poruka i nj egovih
smj ernica.
43
Ti primjecujes da je kijas naj dublj i vid crplj enj a
erij at skih propisa u idt ihadu, a on moe j edino
bit i ispravan ako ima osnove u Kur' anu ili Sunnet u
ili izrekama ashaba, a izreke ashaba su, ust vari,
j edna vrst a Sunnet a, osim ako se ne ust anovi da
je to njihovo licno misljenje.
Zatim, takoder, smatra da je nepoznavanje
erij at skog propisa rezult at nepoznavanj a
odgovarajuceg dokaza iz Kur'ana ili Sunneta, pa
kada se nade taj dokaz, onda se svi razlozi
nepoznavanj a erij at skog propisa gube i ost aj u
ljudi izjednaceni u pogledu mogucnosti
razumij evanj a erij at skog propisa, t e t ako nest aj e
potreba slijedenja imama po tom pitanju.
Da li ovo moe da kae neko ko poznaj e smisao
Kur'ana i Sunneta i nacine izvodenja serijatskih
propisa iz njih. Sporazum izmedu dvije strane oko
pogodbenih uslova u kupoprodaj nom ugovoru, j e
pit anj e koj e j e zasnovano na dokazima iz Kur' ana i
Sunnet a. Bez obzira na t o, onaj ko nij e sposoban
da vri idt ihad i izvodi erij at ske propise, nit i
poznaje njihova nacela, ne moze, na osnovu ovih
dokaza, izvest i propis pogodbenih uslova u
ugovorima i ocj enit i ispravnost samog ugovora.
I st o t ako propis o zemlj it ima koj e su zaplij enili
muslimani u rat u, j e pit anj e koj e se zasniva na
j asnim dokazima Kur' ana i Sunnet a i bez obzira na
t o j a pozivam propagat ore bezmezhebst va, koj i su
najupuceniji u serijatsku nauku ako mogu da
pokusaju izvuci serijatski propis iz ovih dokaza, a
da ih pri t ome ne zadesi vrt oglavica.
Tako u svim poglavljima fikha postoje slicne
mes'ele i propisi. Pa sta onda znace rijeci El -
Hadendij a: Gdj e god post oj i t ekst u Kur' anu i
Sunnet u i izreke ashaba r. a. , onda j e uzimanj e po
nj ima obavezno i ne smij e se od nj ih odst upit i,
uzimajuci misljenje uleme"!. Pa koji onda smisao
44
ima "t ej emmum" i da li post oj i uopt e, pot reba za
njim, nakon ovih rijeci?!
Nakon sto smo pojasnili dio ovih rijec, sejh Albani
j e izj avio da E l - Hadzendijeve rijeci imaju
zamisljeno i neiskazano znacenje, a ono je: sve
ovo vazi u slucaju ako ucenjak dostigne, po pitanju
odredenog dokaza, stepen znanja, koji mu
omogucava da izvodi erij at ske propise iz nj ega".
Kada smo mu rekli da je rijec "gdje god" (hajsu)
od rijeci koje aludiraju na uopstenost, on je
insist irao da se ova uopt enost ne odnosi na ovaj
slucaj.
Na argument , po pit anj u neprihvat anj a bilo koj eg
oblika specificiranj a ove uopt enost i, j e u t ome da
niko od ucenjaka arapskog jezika i njegovih
osnova, kada j e nabraj ao st vari koj e specificiraj u
uopt enost , nij e spomenuo da su od ovih
specificnosti i one norme, koje sejh Albani unosi u
govore drugih". )
Aut or Broure" uzima kao dokaz za svoj e t vrdnj e
prenesene rijeci Imama o zabrani fanaticnog
slijedenja jednog mezheba, koje je oprecno
dokazu iz Kur' ana i Sunnet a, onome, ko j e t aj
dokaz t emelj it o obradio i razumio. On j e pomij eao pit anj a
po koj ima j e post ignut konsenzus izmedu
muslimana sa onim pit anj ima, koj e nij e izrekao nit i
j edan musliman i t ako, on uzima dokaze onoga na
cemu je postignut konsenzus, kao argument za
t vrdnj e, koj e nij e izgovorio nit i j edan musliman.
Trebao je, kad vec izucava odredenu naucnu
t emu, koj a se zasniva na dokazima i raspravi, da
prvo pojasni predmet izucavanja i razilazenja, a
zat im usredsredi svoj dokaz i t vrdnj u u pravcu
podrucja konfrontacije, te da se nakon svega toga
45
drzi svojih tvrdnji onako kako on to zeli. Medutim,
on to nije ucinio.
Zat o j e neophodno, prij e ulaska u raspravu sa
autorom, da pokusamo naznaciti ono sto mu je
promaklo i da definiemo predmet
razmimoilazenja, te da istaknemo tacke po kojima
smo se sloili mi, on i svi muslimani i t ako ih
udaljimo od polja rasprave i izucavanja, ne gubeci
vrijeme na njih i ne dozvoljavajuci im da nam
omet aj u raspravu.
PI TANJA PO KOJI MA NEJMA RAZI LAENJA
Post oj e pit anj a po koj ima nej ma razilaenj a i koj a
se moraju odstraniti iz podrucja izucavanja, koje
sadri opasne t vrdnj e, a radi koj ih j e aut or
napisao ovu "Brouru".
PRVO: Sto se tice mukallida jednog od mezheba,
ne post oj i net o t o ga obavezuj e, sa erij at ske
strane, da nastavi svoje slijedenje tog mezheba,
kao t o ne post oj i net o t o mu zabranj uj e
prelazak na drugi mezheb. I slamska ulema se sloila da j e
dozvoljeno mukallidu slijedenje bilo
koga od mudt ehida, ako bi spoznao osnovu
nj ihovih mezheba i st avova, t ako da on moe svaki
dan da slijedi nekog od cetiri poznata imama, iako
je, u zadnje vrijeme, bilo onih koji osuduju
prelazak mukallida iz j ednog u drugi mezheb, ali t o
je omrazeni fanatizam na cijoj se neispravnosti
sloila ulema.
Poznato je svakom ucenjaku da po ovom pitanju
nej ma razilaenj a, t o se razlikuj e od t vrdnj e da
mukallid ne smije slijediti jedan odredeni mezheb i
sve t o znaci da neobaveznost pridrzavanja jednog
odredenog mezheba ne podrazumijeva,
46
ist ovremeno, zabranu pridravanj a ist og ( t j . da ga
mora mij enj at i) .
DRUGO: Ako mukallid uloi t ruda u shvat anj u
nekog erij at skog pit anj a i upozna se sa nj egovim
dokazima iz Kur' ana, Sunnet a i t emelj a idt ihada,
onda se on mora osamost alit i i napust it i mezheb
svoga imama po t om erij at skom pit anj u i u nj emu
mu nij e dozvolj en t aklid, sve dok j e on u
mogucnosti da vrsi idztihad u toj mes'eli,
oslanjajuci se na naucni potencijal koji posj eduj e.
To je ono, na cemu se slozila islamska ulema i
sami imami mezheba. Onda j e neosporno da mu
se nedozvolj ava da daj e prednost milj enj u svoga
imama nad onim do cega je on stigao svojim
idt ihadom u t oj mes' eli, koj oj se pot puno posvet io
izucavajuci i razumijevajuci njene dokaze i osnove,
( * * * Ovakav ucenjak se smatra mudztehidom u
okviru svog mezheba, j er se poj am " mudt ehi d"
dij eli, kao t o j e t o poznat o i spomenut o u svim
knj igama usuli - fikha, na:
- apsol ut nog mudt ehi da, a t o j e onaj koj i j e
proucio osnove idztihada i stekao sposobnost
vrenj a idt ihada u sv i m fikhskim pit anj ima i
podrucjima;
- i mudt ehi da u ok v i r u mezheba, a t o j e onaj
koj i uloi t rud po nek i m erij at skim pit anj ima i
sposoban j e da ih pot puno shvat i iz nj egovih
izvornih dokaza.
Sejh Albani se cudi kada smo mu pojasnili ovu
poznatu cinjenicu i misli da se ovaj drugi smatra
muttebi'om. Takoder se usprotivio mojoj podjeli
lj udi na dvij e grupe: mudt ehid i mukallid,
argumentirajuci to time da covjek moze usavrsiti
izucavanje nekih mes' ela do t e mj ere da poznaj e
47
njihove dokaze i zade u njihove dubine, te on
smatra da taj covjek time nije dostigao nivo cetiri
poznat a imama u idt ihadu, a nit i j e na nivou
masa, koje su obicni mukallidi.
Prema sejh Albaniju to znaci, bez sumnje, da on i
njemu slicni cine trecu grupu, tj. muttebi'H!
Mi kaemo ono t o kae sva ulema erij at skog
prava i usuli - fikha: On se smat ra mudt ehidom u
mes' eli u koj oj j e dost igao st epe n idt ihada, ali i
mukallidom po svim ost alim, pit anj ima, , ; t j . ovo j e
pravo znacenje njihovih rijeci, kada kazu da su
idt ihad i t aklid sloj evit . * * * )
Iako se, takode, pojavio u zadnje vrijeme neko ko
j e sklon ovom obliku fanat izma i t ime napust io ono
po cemu se slozila islamska ulema, sto je jedan vid
omrazenog fanatizma i strancarenj a na koj e t reba
upozorit i.
Isto tako je poznato svakom ucenjaku da po
ovome pit anj u nej ma razilaenj a, ali t o nikako ne
znaci poziv mukallidu, koji ne poznaje dokaze
vezane za propis, da odbaci t aklid i direkt no se
osloni na kur' anske i hadiske t ekst ove.
TRECA: Sva Cetverice imama su u pravu, sto znaci
da idzt ihad svakog od nj ih j est e nj emu opravdanj e
kod Uzvienog Allaha delle e' nuhu, ako ne
pronikne u st varnost propisa koj eg j e Allah delle
e' nuhu elio robovima u t im idt ihadskim
mes' elama i nij e na nj emu nit a drugo sem da ide
put em koj i mu j e nj egov idzt ihad pokazao.
Zbog svega ovoga slijedenje mukallida, onoga
koga hoce od imama, je slijedenje istine i
pridrzavanje upute, a on ako vec izabere jednog
od nj ih ne t reba da misli da ost ali nisu u pravu, pa
se zbog t oga sloila ulema po pit anj u ispravnost i
48
klanj anj a hanefij e za afij om ili malikij om i
obrat no.
( * * * 5vakako, prva generacij a uleme se sloila oko
ispravnost i namaza afij e iza henef/ j e i obrat no.
Ocito je da je ovdje pojam "namaz" u njegovom
apsolutnom znacenju. Ta njegova apsolutnost se
ogleda u cjelovitom i opcenitom znacenju (el
- f er du - 1 - k ami l ) , sto znaci da se pod pojmom
namaz ovdj e podrazumj eva namaz u koj em
muktedija ne zna da je njegov imam pocinio nesto,
t o po mezhebu mukt edij e kvari namaz.
Medutim, ova apsolutnost ne obuhvata razilazenje
uleme po pit anj u namaza afij e, npr. , koj i zna da
j e nj egov imam, hanefij a dot akao svoj u enu
( prema afij skom mezhebu dodir ene, sa koj om se moe
sklopit i brak, kvari abdest , dok prema
hanefij skom ne kvari - op. prev. ) .
Ovaj slucaj ni na koji nacin ne spada u cj el ov i t o i
opcenito znacenje (el - f er du - l - k ami n,
tako da ga, prema tome, apsolutnost znacenja ne
obuhvat a.
Pa prema t ome ne post oj i nikakav prigovor na
apsolut nu ispravnost namaza af ij e za hanefij om.
Njemu slican primjer je kada bih rekao da se
ulema sloila oko ispravnost i namaza u bat i.
Medutim, neispravnost namaza u otetoj basti ne
znaci da pojam "basta" gubi na svome apsolutnom
znacenju.
Ovo j e j asan govor, koj eg razumij e svako ko j e
49
ucio poglavlje o "apsolutnom" i "ogranicenom" (el
- mut lak ve el - mukaj j ed) u bilo koj oj knj izi usuli -
fikha. Uzaludno dugo smo pokuavali da ovo
dokaemo ej h Albanij u, koj i j e st alno ponavlj ao
tokom rasprave, koja je tekla izmedu nas,
sljedece rijeci: ,Apsolutno (el - mut lak) ima svoj u
pravu primjenu i znacenje, sve dok se ne pojavi
nesto sto ce ga ograniciti i definisati (el -
mukaj j ed) ".
Kao da time zeli reci: ,Uopsteno ima svoju pravu
primjenu i znacenje, sve dok se ne pojavi nesto sto
ce ga ograniciti i definisati" - neshvatajuci veliku
razliku izmedu znacenja ova dva pojma (el -
mut lak i el - mukaj j ed) . Radi t oga sam, po
nj egovom milj enj u, pogrij eio kada sam rekao:
Po ovoj mes' e/ i j e post ignut konsenzus I mama. . . , ,
- j er se dogodilo veliko razilazenje medu njima oko
ispravnost i mukt edij inog namaza koj i zna da j e
nj egov imam uradio net o t o kvari namaz po
nj egovom ( mukt edij inom) mezhebu.
On smat ra moj e podravanj e ovog razilaenj a
opasnim formu/ isanj em izraza idma' ( konsenzus) ,
cak smatra da t o formu/ isanj e anulira korist moj ih
rijeci i time me svrstava u sa f sa onima koji
zast upaj u milj enj e: Vie mihraba i demat a u
j ednoj damij i", iako sam se pret varao da t o
negiram i da slij edim umj ereni put ! ! !
Sejh Albani je takoder rekao u svojoj knjizi "Kako
j e klanj ao Bozij i Poslanik - ' alej his - selam - ": Brat
El - But i, u svoj oj knj izi "Pot iranj e mezheba",
t vrdi da post oj i konsenzus uleme oko ispravnost i
namaza ha nefij e za afij om, npr. . Pa kada sam mu
poj asnio neispravnost t e t vrdnj e o post oj anj u
koncenzusa, on mi j e, moe li zamislit i,
50
odgovorio da on, kada t o kae, podrazumj eva pod
us/ ovom ispravnost i imamovog namaza po
mukt edij / nom mezhebu, t e j e t ime sruio sve ono
cime se pretvarao, daje umjeren po ovom pitanju"
( st r. 231)
Dakle, on ne smat ra da post oj i umj ereno milj enj e,
po ovom pit anj u, sve dok ne kaemo da j e
mukt edij in namaz ispravan iza imama drugog
mezheba u svim slucajevima, svejedno ucini li
imama net o t o kvari namaz po mukt edij inom
mezhebu ili ne i svej edno znao t o mukt edij a ili ne.
Mi post avlj amo pit anj e ej h Albanij u: St a bi on
uradio kada bi prist upio iza imama koj i u depu
nosi bocu alkohola, a alkohol j e, po ej h
Albanijevom misljenju, necist"?
Da li ce se on, klanjajuci iza tog imama koji nosi
alkohol, pridravat i umj erenost i zbog koj e se
rast uio kada sam j e, nakon "pokuaj a pret varanj a
ostavio", ili ce odbaciti ovu izmisljenu umjerenost na stranu,
povlaceci se u cosak dzamije, da bi
formirao novi dem a t ?
Mi znamo da on ponekad odbij a da prat i denaze
mnogih muslimana, koj i su, po naem milj enj u,
dobri i cestiti ljudi, samo zato sto misli da su oni
pocinili stvari koje on smatra kufrom i sirkom. Ovo
je slucaj u kojem nije u pitanju pristupanje za
imamom ili bilo koji drugi vid slijedenja, pa kako
onda da st upi u namaz za imamom, koji je ucinoo
net o t o, po ej h Albanij evom idt ihadu, kvari
namaz?!
Ja se nisam poigravao sa rijecima, kada sam
prenio da j e post ignut koncenzus uleme, po
pit anj u ispravnost i namaza muslimana, j ednih za
drugima, pa makar bili razliciti njihovi mezhebi,
jer nije moja osobenost da se, prilikom naucnog
51
ist raivanj a, pret varam i govori m ono t o ne
mislim, iako mij e on t o pripisao.
Moje rijeci u ovoj mes'eli su tacne, a to zna svako
ko poznaje nacela arapskog jezika i usuli - fikha.
Prava umj erenost j est e ono t o su rekli nai
erij at ski pravnici o ispravnost i namaza mukt edij e
za imamom, koji slijedi jedan od Cetiri poznata
mezheba, dokle god mukt edij a ne zna sigurno, da
kod imama post oj i net o t o kvari namaz.
Pa, ako on t o sazna pouzdano, onda j e ispravno
reci da je namaz muktedije pokvaren, oslanjajuci
se na to da odlucujuca stvar za ispravnost ili
neispravnost namaza mukt edij e, j est e mukt edij ino
uvj erenj e, a ne imama za koj im klanj a.
To bi ist o bilo kao kad bi ej h Albani npr. klanj ao
za nekim, za koga zna sigurno, da nije ucio
bismillu na pocetku Fatihe (a sejh Albani, na osnovu svog
idt ihada, smat ra da j e bismilla aj et
od Fatihe i, ako se izostavi, namaz ce biti
pokvaren), mi ne bi smatrali, u tom slucaju,
nj egovo neprist upanj e za t im imamom
udalj avanj em od umj erenost i.
A ono sto zbilja osudujemo i ne smatramo
umj erenim j est e pot puno izbj egavanj e nekih lj udi
da klanj aj u za imamom koj i nij e nj ihovog
mezheba, pa cak i kad ne uoce, kod tog imama,
net o t o kvari namaz, po nj ihovom mezhebu.
U vrij eme naih priznat ih serij at skih pravnika, u
koj em j e upot punj en konsenzus, koj i smo
spomen u l i, nij e zabilj eeno da j e neko podravao
omraeni fanat izam, iako im t o ej h Albani
pripisuj e u svoj oj knj izi. On j e pri t ome t rebao da
nam spomene imena t ih serij a t ski h pravnika i
mj est a u nj ihovim knj igama i biografij ama gdj e se
spominj u t i st avovi, koj e im j e on pripisao. ) * * *
52
Medutim, u zadnje vrijeme pojavilo se medu nekim
Ijudim ono sto proturijeci ovoj cinjenici po kojoj je
postignut konsenzus, sto je, takoder, podrka
pokudenom fanatizmu koji nema osnove u vjeri,
t e se muslimani moraj u svim sredst vima na t o
upozorit i. Post oj anj e vie mihraba u damij i i
nazivanje svakog od njih imenom jednog od Cetiri
mezheba, j est e naj loij a slika u koj oj se odraava
strancarenj e koj e nej ma nikakve osnove nit i
opravdanja u vjeri. Takode, postoje neke neznalice
koje se povlace u cosak dzamije dok se namaz
obavlja u dzematu pred njihovim ocima, a nista ih
ne sprijecava da mu se prikljuce osim to sto imam
nij e nj ihovog mezheba.
Oni pri tome cekaju imama, koji je njihovog
mezheba i nece da pristanu ni za kim drugim, jer
misle da im namaz, u tom slucaju, nece biti
ispravan.
Nae milj enj e j e da ovo t o se proirilo kod
mnogih neznalica ili kod poluobrazovanih lj udi,
j est e net o t o nej ma nikakvog osnova u vj eri i
cemu su se usprotivili islamski ucenjaci u svih
vremenima.
Ono sto cvrsto drzi ove ljude na ovom obicaju jesu
nj egova dva osnovna element a:
- fanat izam ovih lj udi, koj i nej ma nikakve osnove,
53
- korist, cije su plodove navikli ubirat i lj udi koj i su
naslijedivali ovakve i slicne zadace, sa koljena na
kolj eno.
Ovo su tri stvari za koje smo, na pocetku
poglavlj a, rekli da j e post ignut konsenzus u nj ima
i mi ne proturijecimo onome koji na njih ukazuje i
podrzava ih, jer ih je vec islamska ulema ( neka j e
Allah delle e' nuhu zadovolj an sa nj ima) pot vrdila
i zabilj eila u svoj im dj elima.
Sve ono t o j e prenio aut or "Broure" od imama
I bn el - Kaj j ima r. a. , El - ' I zz ibn Abdis - Selama,
aha Ed - Dehlevij a i dr. , vrt i se oko ove t ri st vari i
niko od priznatih ucenjaka nije im se suprostavio,
nit i bi t rebao da t o uradi.
Da j e aut or "Broure" usredsredio svoj u st udij u na
ove st vari i t ime slij edio ost ale imame po t om
pitanju, suprostavljajuci se svim vrstama
omraenog fanat izma, koj i nej ma osnove, primili bi smo
nj egovu "Brouru" bez rijeci i ne bi imali
povoda da mu t o it a osporavamo.
Ali on j e uzeo sve ove t ekst ove i dokaze pa ih j e
povezao sa t vrdnj ama, koj e nej maj u ama ba
nikakve veze sa nj ima, t e uzeo dokaze o zabrani
suprost avlj anj a st varima po koj ima se sloio
muslimanski ummet , kao argument za zabranu
slijedenja nekog od ljudi bilo kojeg od Cetiri
priznat a mezheba. Pa pogledaj kolika j e razlika
izmedu ovoga i onoga sto smo maloprije naveli!
Ovi su dokazi suprot ni nj egovim t vrdnj ama, j er on
argumentira ispravnost svojih teza rijecima El -
lzza ibn Abdis - Selama, koj i j e prist alica afij skog
mezheba i rijecima Ed - Dehlevij a i Kemala ibn el -
Humama, koj i su prist alice hanefij skog mezheba,
te rijecima Ibn el - Kaj j ima, a on j e slj edbenik
54
hanbelijskog mezheba; tj. on podupire rijecima
ovih ucenjaka svoju tvrdnju o zabrani slijedenja
odredenog mezheba, a ti isti ljudi su radili ono sto
on t vrdi daj e haram.
NOVE I DEJE KOJE ZASTUPA " BROURA" ,
NJENI DOKAZI I NA ODGOVOR NA NJI H
Nakon t o smo odvoj ili od t emat skog dij ela knj ige
sve ono t o nej ma veze sa raspravom i izdvoj ili
t ekst ove koj e j e pribilj eio aut or da bi pot vrdio
st vari po koj ima se svi slau i u koj ima nej ma
razilazenja, naci cemo, iza svega toga, opasne i
nove tvrdnje, koje cine osnovu onoga t o j e aut or
"Broure", u st vari, namj eravao iskazat i, a one
glase da j e zabranj eno bilo koj em muslimanu da se
pridrzava jednog od Cetiri priznata mezheba i da je
t o od nj ega slij epi fanat izam i j asna zabluda, i oni
koj i t o urade j esu ravni onima koj i su vj eru svoj u
razbili i u st ranke se podij elili. ( Br oura, st r. 7) .
Haj de da sada ot krij emo pravo lice ovih t vrdnj i i da
se zapit amo o nj enim argument ima i osnovama,
nakon t o smo ot klonili zast or iza koj eg su se one
krile, a t o j e zast or koj i je sacinjen od tri teze,
koje cine osnovu prethodnog poglavlja i na kojima
su se slozili svi imami i ulema i utvrdili ih, koristeci
se pri t ome ispravnim dokazima. To su st vari koj e
nej maj u nikakve veze sa ovim t vrdnj ama, t e zbog
t oga ne smij u nj ihovi propagat ori da se slue sa
bilo cime od dokaza na kojima se zasnivaju te teze
ili da sa njima ojacavaju te svoje tvrdnje ili ih
pripisuj u ist im.
Pa koj i su t o dokazi sa koj ima se posluio aut or
Broure" da bi dokazao ove svoj e t vrdnj e?
Donosimo rezime nj egovih dokaza u sljedecem:
55
PRVI DOKAZ:
Tvrdnj a da islam nij e nit a vie sem nekoliko
neznat nih propisa, koj e razumij e svaki musliman,
argumentirajuci to hadisima koje je naveo u
"Brouri" na 5 - 6 st r. i da mezhebi nisu nit a
drugo do milj enj a uleme iznesena na osnovu
nj ihovog razumij evanj a nekih erij at skih pit anj a,
t e da Allah d. . ni Poslanik - ' alej his - selam -
nisu nikoga obavezali na slijedenje tih misljenja.
A mi na t o odgovaramo da ne bi, uopt e, bilo
potrebe (ako je istinita cinjenica da su islamski
propisi ograniceni na nekoliko stvari koje je
Poslanik - ' alej his - selam - poducio beduina, koji je zatim
ot iao zadovolj an) da knj ige hadisa budu
ispunjene hiljadama hadisa, koji se bave razlicitim
propisima vezanim za ivot j ednog muslimana.
I st o t ako ne bi bilo pot rebe da Poslanik - ' alej his -
selam - , t okom nekoliko dana, st oj i duge sahat e,
oslanjajuci se, zbog umora, cas na jednu, cas na
drugu nogu, poducavajuci delegaciju Sekifa
( arapsko pleme, op. prev. ) islamskim propisima i
obavezama prema Allahu delle e' nuhu, koj im su
zadueni.
Ukazivanj e lj udima, od st rane Poslanika - ' alej his -
selam - , na islam i njegova osnovna nacela, jeste
jedna stvar, dok je njegovo poducavanje ljudi
nacinu sprovodenja tih nacela, nesto sasvim
drugo. Medutim, ono prvo ne zaht ij eva nit a vie
od nekoliko minut a, ali zat o ovo drugo iziskuj e
poducavanje i ulaganje truda i energije. Zato je
Boij i Poslanik - ' alej his - selam - iza t akvih
delegacij a, od koj ih nij e t raio da pot puno shvat e
nacela islama za samo nekoliko minuta, slao nj emu
najblize ashabe da bi boravili medu njima i
poducavali ih razlicitim islamskim propisima i
obavezama.
56
Tako j e Halid I bn el - Velida r. a. poslao u Nedran,
Alij u r. a. u Jeman, a sa nj im Ebu Musa el - E' arij a
i Muaza ibn Debela r. a. , a Osmana ibn Ebi el - Asa
r.a. u Sekif. Sve njih je slao da poduce ljude,
poput beduina, ciju je brzinu shvatanja islama
aut or Broure" uzeo kao argument , pored t oga
t o j e i sam Poslanik - ' alej his - selam - poducavao
i obj anj avao lj udima propise vj ere.
* * *
(
ej h Albani se izvi n i o, u El - Hadendij evo ime,
radi nj egove t eze koj a j e suprot na onome t o smo
objasnili, braneci ga da je on nearap iz Buhare i da se ne
moe izrazit i kako t reba, t e moli A/ laha del/ e
se ' n uh u da ga nagradi, kada j e uspio da napie
ono t o j e napisao i t rai da osnova naeg
shvatanja rijeci muslimana bude lijepo misljenje o
nj ima.
Mi se cudimo kako moze biti ikakve veze izmedu
jezicke nepravilnosti u recenici i cjelokupnog
teksta, cije je znacenje jasno; s tim da smo
pokuali da pronademo unutar El - Hadendij eve
Brosure tragove te jezicke nerpavilnosti i njegovog
nearapskog porij ekla, ali nismo pronali nit i j ednu
jedinu recenicu, koju bi karakter/sala jezicka
nepravilnost ili nearapsko pori i j eki o.
Da li prist aj e ej h Albani da pr ijede preko cudnih
izraza nekih sufij a - nearapa, koj i se nalaze u
njihovom govoru, smatrajuci to kao trag jezicke
napravilnost i i nj ihovog nearapskog porij ekla?!
Dali ce na njih primijeniti nacelo "lijepog misljenja
o muslimanima" na koj e nas j e maloprij e
pozivao?! ) * * *
Da, u prvim periodima islama su bili malobroj ni
problemi, koj i su zaht ij evali od islama rj eenj a i
poj anj enj a nj ihovih propisa, zbog nerairenost i
islama i j ednost avnost i t adanj ih muslimana. Ali su
se ovi problemi namnoili nakon irenj a islamske
57
drzave i pojavom mnogih obicaja i interesa, kojih
nij e bilo pr ij e.
Svi ovi problemi su
propisima, svej edno da l
t ekst iz Kur' ana, hadis
muslimanskog ummet a
rijeseni odgovarajucim
izvor ovih rj eenj a bio
iz Sunnet a, konsenzus
( idma
v
) ili analogij a
(kijas), a sve su ovo izvori koji potjecu iz dubine
islama i nj egovog poret ka, a poredak Uzvienog
Allaha j est e ono na t o nas uput e ovi izvori, na osnovu
odredenih uslova njihovog razumijevanja,
redoslijeda primjene i nacina izvodenja propisa iz
nj ih.
Pa, na koji nacin je moguce odvojiti islam od onih
propisa, koje su izveli Cetverica imama i njima
slicni iz ovih osnovnih izvora islama?!
Kako onda aut or "Broure" moze reci: ,,...,a ovi
mezhebi, nisu nit a drugo do milj enj a uleme i
nj ihovi idt ihadi i razumij evanj e poj edinih mes' ela,
t e Allah delle e' nuhu, nit i Nj egov Poslanik nisu
nikoga obavezali na njihovo slijedenje"!!!
Dali j e ovo it a drugo do sut ina lai koj u ispolj ava,
pun oholosti i inata, njemacki orijentalista Saht
( Schacht ) , koj i j e poznat po svoj oj mrnj i prema
islamu.
aht kae: I slamsko erij at sko pravo, koj e su
srocili imami Cetiri mezheba nije nista drugo do
pravno djelo proizaslo iz natprosjecno inteligentnih
58
umova, koj ima j e odgovaralo da ga pripiu Kur' anu
i Sunnet u" .
Ta nj egova knj iga, na ovu t emu, j e knj iga broj
jedan po kojoj evropski univerziteti poducavaju
svoj e st udent e.
Ako su milj enj a aut ora "Broure" i njemackog
orijentaliste Sahta ispravna, onda bi to znacilo da
ne postoji nista sto nam nareduje, sa serijatske
st rane, da se pridrzavamo vecine propisa
porodicnog prava (Kanun el - ahvalu - - ahsij j e) ,
zat o t o oni nisu nit a drugo sem idt ihadi i
mezhebska milj enj a, koj ima Allah delle e' nuhu
nit i Nj egov Poslanik - ' alej his - selam - nisu nikoga -
naj opasnij a novot arij a Dr. Seid Ramadan el- Buii
zaduili da ih slij edi, kao t o kae aut or "Broure" .
Takode, ,ne postoji" nista sto nas obavezuje, sa
serijatske strane, da slijedimo islamsko gradansko
pravo (Kanun medeni islami), kojeg ce sutra
sast avit i komisij a sast avlj ena od uleme, zat o t o se
nj egovi propisi sast oj e od milj enj a i idt ihada,
koj ima nas Allah delle e' nuhu ni Poslanik -
' alej his - selam - nisu zaduili! ! !
Pa kako onda mozemo reci da je islam
ist ovremeno vj era i drava i zat o onda ne
shvat imo nae grj eke i obznanimo, kako t o aht i
prielj kuj e, da j e islam samo puko vj erovanj e.
Boij i Poslanik -
v
alej his - selam - j e slao u gradove
i plemena ashabe, koji su se isticali po jacini
pamcenja, razumijevanja i izvodenja propisa, te ih
zaduzivao da pouce narod islamskim propisima.
Muslimanski ummet se sloio da su t i ist i ashabi
vrili idt ihad, ako ne bi pronali j asan dokaz iz
Kur' ana i Sunnet a i sam Poslanik - ' alej his - selam -
im j e t o odobravao.
59
Prenosi Ebu Davud i TirmizT od u' be, neka j e Allah
delle se' nuhu zadovolj an sa nj ima, da j e Poslanik
- ' alej his - selam - rekao Muazu r. a. , kada ga j e
htio poslati u Jemen: ,Sta ces uraditi, ako dodes u
sit uacij u da izvri presudu"?
,Presudicu prema onome sto je u Kur'anu" -
odgovori. Na sto mu Poslanik rece: ,Pa ako ga ne
pronades u Kur'anu"?
Po Sunnet u Nj egova Poslanika - ' alej his - selam - "
- rece. Poslanik - ' alej his - selam - ga ponovo
upita: ,Ako ga ne nades ni u Sunnetu"?
,Vrsicu idztihad i necu zaliti truda" - odgovori on.
Muaz r. a. dodaj e na ovaj hadis: Zat im me j e Boij i
Poslanik - ' alej his - selam - blago udario po prsima
i rekao: Hvala Allahu koj i j e uput io izaslanika
Bozijeg Poslanika ka onome cime je on
zadovolj an. . , ,
* * * ( Ovo j e hadis koj eg prenosi u' be od Ebu ' A vna
od El - Haris ibn ' Amra od nekih Muazovih
drugova, a oni od Muaza r. a. . Rekao j e I bn el -
Kaj j im u dj elu "I ' alamu el - Muvekki' in" ( 1/ 202) :
Ovaj hadis se prenosi od nepozanat ih prenosilaca,
ali j e poznat o da su oni Muazovi prij at elj i, t o ne
t et i ispravnost i h adi sa i upravo t o pokazuj e da j e
hadis poznat ( mehu) i da ga El - Haris ibn ' Amr
prenosi od skupine Muazovih drugova, a ne j ednog
od njih. Na ovakav nacin hadis postaje poznatiji,
nego kad ga prenosi jedan prenosilac cije je ime
60
navedeno, j er nij e poza na t o da j e neko od
Muazovih drugova opt uen za net o, poznat kao
laov ili da se o nj emu negat ivno govorilo".
Neki ucenjaci hadisa su rekli: ,Kada vidis hadis u
cijem lancu prenosilaca je Su'be, onda se cvrsto
dri t og hadisa".
Rekao j e Ebu Bekr ibn el - Hatib: da je receno da
ovaj hadis prenosi Vbade ibn Nesij j od
Abdurrahmana ibn Ganema od Muaza, a ovaj hadis
j e prenesen povezanim lancem prenosilaca, koj i su
poznat i kao pouzdani. S obzirom da ga ulema
navodi i uzima kao argument zat o ga i mi
smat ramo vj erodost oj nim. ) * * *
Ovo su pr imj eri idt ihada i shvat anj a uleme iz reda
ashaba r. a. , po koj ima su donosili svoj sud i ivj eli
medu ljudima, a sve to uz prihvatanje i
odobravanj e Poslanika - ' alej his - selam - . Pa,
kako da se o nj ima kae: To su idt ihadi i shvat anj a, koj ima
Allah delle e' nuhu nit i
Poslanik - ' alej his - selam - nisu nikoga zaduili"! ! !
Dakle, propisi islama, nisu t ako lahki za shvat anj e i
nisu t ako malobroj ni, kako t o misli aut or "Broure",
argumentirajuci sve to sa onim hadisima na koje
smo ranij e ukazali, nego su t i propisi t oliko opirni
i sadraj ni da su obuhvat ili sve t o j e u vezi sa
privatnim i drustvenim zivotom u razlicitim
sit uacij ama i okolnost ima.
Svi t i propisi imaj u osnove u Kur' anu i Sunnet u,
bilo to sa direktnim, vanjskim znacenjem ili
indirekt nim put em ist raivanj a, idt ihada i
izvodenja propisa; pa ako musliman razumije
propis, na bilo koji od ova dva nacina, to ce za
nj ega bit i propis od Uzvienog Allaha delle
e' nuhu i ne smij e odst upit i od nj ega. I st o t ako,
to ce biti Allahov dzelle se'nuhu propis za onoga
61
koj i j e doao t rait i fet vu, pa mu j e muft ij a izdao.
Da nij e t ako, Poslanikove - ' alej his - selam -
slanj e ashaba, po plemenima i gradovima, ne bi
imalo nikakav znacaj i ti ljudi bi mogli reci
ashabima Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - :
Allah delle e' nuhu, nit i Nj egov Poslanik -
' alej his - selam - nisu nam naredili da slij edimo
vaa milj enj a i idt ihade"!
DRUGI DOKAZ:
Osnova slijedenja islama je u pridrzavanju Kur'ana
i Sunnet a, koj i nisu izloeni grj ekama, dok
slijedenje Imama mezheba je ost avlj anj e
nepogrjesivog i slijedenje nekoga ko moze da
pogrij ei. ( Broura", 8 - 12)
- * * ( Pit ali smo ej h Albanij a o t ome kako on
razum/ j e govor Hadnedij a, koj i smat ra mezhebe
suparnicima, koj i st oj e nasuprot onome t o on
naziva" mezhebom" Boij eg Poslanika - ' alej his -
selam - i t o kada j e govorio u sklopu negiranj a
ispravnosti ova Cetiri mezheba, gdje kaze: ,Jedini
ispravan mezheb, kojem se mora obracati i koji se
mora slij edit i, j est e mezheb Muhammeda - ' alej his
- selam - , , . Na t o ej h Albani odgovori: To j e
tacno, jer ovi mezheb/ nisu svi potpuno ispravni,
zbog mogucnosti grjeske imama u idztihadu, dok
se t o ne moe desit i u onome t o nam j e prenio
Poslanik - ' alej his - selam - "/
Na to smo odgovorili da ono na cemu se okonca
idt ihad j ednog od imama, se smat ra vj erskim
element om, svej edno bilo t o pogreno ili ispravno,
a dokaz na to je nagrada koju ce, u svakom
slucaju, dobiti za svoj idztihad, sa jedne, kao i
obaveznost obavlj anj a ibadet a prema nj emu, sve
dok se ne sazna daj e pogrij eo, sa druge st rane.
62
ej h Albani j e insist irao na t ome da nij e od vj ere
idt ihad, koj i nij e u skladu sa pravim smislom
propisa kojeg zeli A/lah dzelle se *nuhu, zbog cega
ga upit a j edan od prisut nih ( pof. ej h Ahmed
Re' fet Ekbazli) : Da lij e idt ihad od vj ere, ili nij e? -
"Da, on j e od vj ere" - rece sejh Albani.- " Kako
moze idztihad da bude od vjere, a ono do cega
nas on dovede, nij e od vj ere?! " - primj et i prof.
Ekbazli. - "77 hoces da me u bi jedis u ono sto je
suprotno misljenju ucenjaka, koje glasi: ,Produkt,
koj i proizilazi iz mezheba, nij e od mezheba ( lazimul
- mezheb i lejse bi mezheb)"; s time da ti osnivac
mezheba j asno daj e do znanj a da j e idt ihad od
vj ere, a da produkt , koj i proizilazi iz idt ihada nij e od vj ere. , ,
( t j . on uporno t vrdi da propis koj i j e
proiziao iz idt ihada ne moe nikako bit i od vj ere,
jer nije zasticen od grjesaka op. prev.)
Ovdje moram da pojasnim cudnu iluziju, koju gaji
sehj Albani, po pitanju znacenja ove poznate
post avke "laim u l - mezhebi lej se bi mezheb".
Medutim, prije svega zelim da t i obj asnim nj eno
pravo znacenje, onako kako su ga formulisali oni,
koji su izveli ovu postavku: vecina uleme se slozila
da ako j edan od imama post ane poznat po
odredenom stavu, a iz tog stava neophodno
proizilazi nuni produkt , onda se t aj produkt ne
smat ra sast avnim dij elom t og nj egovog st ava,
samo zbog t oga t o j e nuno povezan sa st avom,
koj eg j e imam iznio, er on, moda, nij e uspio
uvidjeti nuznu povezanost izmedu ove dvije stvari
( st av i nuni produkt st ava) , pa se pridrava svoga
st ava, bez namj ere da prihvat i t aj nuni produkt ,
kojeg nije, uopste, uocio. Zbog toga opreznost
iziskuj e od nas da mu ne pripisuj emo, nit a drugo,
osim st ava koj eg j e on j asno izrekao.
Primj er t oga j e st av M u' t eila da u osnovi svega,
prirodno i samo po sebi, lei dobro i zlo koj e razum
63
moe, sam od sebe, da spozna.
Sunnitski ucenjaci (Eh/u - s - Sunne ve - l -
Dzem a'a) smatraju da ovaj stav nepobitno povlaci
za sobom zakljucak: da karakteristike dobra i zla
prirodno, same od sebe, lee u osnovi svega i da
one nisu poslj edica A/ lahovog de/ le se ' nuhu
stvaranja, po cemu bi Al/ahova dzelle se 'nuhu
stvaralacka moc bila nepotpuna. Ovakvo
vjerovanje, prema konsenzusu ovih ucenjaka, vodi
u kufr.
Medutim, mi ne optuzujemo M u'tezile zbog
produkt a, koj i nuno proizilazi iz ovog nj ihovog
st ava i ne pripisuj emo im nit a, osim ono t o su
j asno rekli, a t o j e da dobro i zlo prirodno, sami od
sebe, leze u osnovi svega, jer oni mozda nisu uocili
nuznu povezanost izmedu ovog njihovog stava i
nj egovog nunog produkt a ili su, moda, sam t aj
produkt smat rali neispravnim.
Ali, ako bi se kojim slucajem sreli sa njima, pa oni
potvrde i sloze se sa nuznom povezanoscu izmedu
ovog st ava i nj egovog nunog produkt a, t ek onda
ce taj produkt postati sastavni dio tog njihovog
st ava, a t o j e samo zbog nj ihove pot vrde i slaganj a
s t im, a ne zbog nune povezanost i.
Ali, sejh Albani umislja da je znacenje ovog pravila
da je covjeku dozvoljeno da vjeruje u odredeni
st av, a da se pri t ome ne pridrava nj egovog
nuznog produkta, pa cak i kada bi uocio nuznu
povezanost izmedu njih i to potvrdio!
Na osnovu ovoga j e, po milj enj u ej h Albanij a,
bilo sasvim norma I no da u ist o vrij eme t vrdi dvij e
oprecne stvari, a to su:
- nuznost povezivanja izmedu idztihada i onoga
t o proizilazi iz nj ega, s t im da su oni sast avni dio
vj ere;
64
da se ono t o proizilazi iz idt ihada, ako bude
pogreno, u odnosu na A/ lahovo delle se' nuhu
apsolut no znanj e, ne moe smat rat i od vj ere.
A cudnije od svega toga, jeste da on argumentira
ispravnost svoga st ava sa ranij e spomenut im
pravilom ( laim u/ - mezhebi lej se bi mezheb) .
U svakom slucaju, poslije velikog napora, sejh
Albani j e priznao da j e grj eka u idt ihadu od vj ere, sve dok
mudztehid ne uoci grjesku i ustraje
na nj oj .
Onda smo mu rekli: Pa kako El - Hadendi moe
da t vrdi da ova Cetiri mezheba nisu, uopste,
ispravna, znajuci pri tome da nijedan od cetvorice
imama nij e ust raj ao na grj eci, onog moment a
kada mu se ukazalo na nj u"?
Nakon t oga j e promij enio st av, rekavi da El -
Hadzendi, kada govori o Cetiri mezheba,
podrazumij eva, pod t im, nj ihove slj edbenike! ! !
Da bi zatim, oko cetvrt sa ha ta, raspravljao sa
mnom da misljenja cetvorice imama nisu uvijek
ispravna, zat o t o oni mogu pogrij eit i u svoj im
idt ihadima, pa ih, s t oga, ne moemo sve smat rat i
od vj ere, sve dok nij e bio primoran da prizna, da
su zaist a, idt ihadi u pot punost i od vj ere.
Kada j e uvidio da j e E l - Hadendi j ev st av
neispravan i oboren, promij enio j e svoj st av
rekavi: Ali, aut or j e t ime aludirao na slj edbenike
ta Cetiri mezheba, koji uvide imamovu grjesku i
usprkos t ome ga slij ede, a nij e aludirao na sama
mi/ j enj a I mama".
Sve t o, samo da El - Hadendi ost ane nepogrj eiv
i "veliki ucenjak", kao i da njegova Brosura ostane
"vrlo korisna".
65
A ti, citaoce, tako ti Allah a dzelle se 'n uh u, reci mi
kako ovo da nazove, osim fanat izmom u nj egovim
naj runij im oblicima i vidovima?! ) * * *
Mi pitamo, komentirajuci ove cudne rijeci, ko su ti
kome se obracate ovim dokazom, pozivaju ci ih da
ga slij ede?!
Ako su od onih koj i posj eduj u sposobnost
razumij evanj a propisa, direkt no iz Kur' ana, Sunnet a ili
analogij e po nj ima ( kij as) , bez
posredst va muft ij e ili imama, onda j e vaa t vrdnj a
ispravna, j er nej ma pot rebe da slij edi milj enj e
imama, kada moe sam, direkt no, da shvat i
Allahove dzelle se'nuhu i Poslanikove rijeci.
Medutim, ovo je van podrucija izucavanja i
rasprave, kao sto smo to vec objasnili i niko od
muslimana, u bilo koj em vremenu, ne bi vam se
suprost avio po ovom pit anj u, nit i bi se raspravlj ao
sa vama.
Ali, ako su oni kojima se vi obracate ovim rijecima
obicni ljudi i oni koj i ne posj eduj u sposobnost za
vrsenje idztihada i izvodenje propisa, te
upoznavanje sa dokazima i njihovim znacenjima,
onda su to zaista cudne rijeci, koje ne mogu ni u
kom slucaju biti ispravne.
Zasticeno od grjesaka, po pitanju razumijevanja
Kur' ana i Sunnet a, j est e samo ono na t o j e elio
ukazati Allah dzelle se'nuhu sa svojim rijecima, a
ono t o nij e izloeno grj ekama, po pit anj u
razumij evanj a Sunnet a, j est e samo ono na t o j e
elio ukazat i Boij i Poslanik - ' alej his - selam - .
Medutim, sto se tice razumijevanja ova dva izvora
islama, od st rane lj udi, ono j e daleko od t oga da
bude zasticeno od grjesaka, svejedno bili ti ljudi
mudztehidi, ulema ili neznalice (osim, u slucaju,
66
da znacenje teksta iz Kur'ana i Sunneta bude
pot puno j asno, t e da onaj , koji ga proucava bude
dobro "pot kovan" arapskim j ezikom, j er
nemogucnost da se potkrade grjeska u tumacenju,
proizilazi iz potpuno jasnog znacenja onoga na sto
aludira t ekst ) .
Ako j e shvat anj e met od za uzimanj e prepisa iz
kur' ana i Sunnet a i ako j e ovo razumij evanj e pokuaj , koj i
se ne moe okarakt erisat i sa
nepogrjesivoscu, izuzimajuci primjer, koji smo
naveli u prethodnoj recenici, pa koja je onda
razlika izmedu pokusaja obicnog covjeka i
mudt ehida u razumij evanj u, osim t o j e pokuaj
obicnog covjeka blii grj eci u odnosu na pokuaj
mudt ehida?!
Sta znaci poziv neznalici da odbaci taklid, pod
izgovorom, da j e Kur' an nepogrj eiv, a da j e imam,
koj eg on slij edi, izloen grij eenj u?!
Da li su se ljudi, jos od davnina, dijelili na obicnog
covjeka, alima, mukallida i mudt ehida, pa da j e
obican covjek ili neznalica mogao, poslije
izucavanja kur'anskih tekstova, da stigne do tog
st epena u shvat anj u u koj em nej ma grj eke, t j .
ono na t o j e elio Allah delle e' nuhu da ukae
t im propisom?
Kao da aut or "Broure" umilj a da mezhebi donose
svoj e idt ihade iz nekih drugih izvora, a ne iz
Kur' ana i Sunnet a i da su odvoj eni od "mezheba"
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - , t e da su se
poj avili kao nj egovi konkurent i i suparnici. On eli,
onima t o su "zavedeni" mezhebima, da skrene
panj u ka ist inskom mezhebu i da im dokae da
ost ali mezhebi mogu pogrij eit i, dok j e Poslanikov
- ' alej his - selam - "mezheb" nepogrij eiv.
67
Pa kako ost avlj at e nepogrij eivog i slij edit e nekog
ko j e izloen grij eenj u?!
Razmilj aj koliko elis o znacenju ovog cudnog
dokaza, ali, tako mi Allaha, neces naici na bilo koje
drugo znacenje, osim na ono na koje aludira jasan
t ekst .
TRECI DOKAZ:
Do sada nije utvrdeno, ni sa jednim dokazom, da
ce covjek biti pitan u kaburu o mezhebu koji je
slij edio ili t arikat u! ( Broura, st r. 10. )
Kao sto primjecujes, ovaj vid dokazivanja jasno
ukazuj e da aut or "Broure" smat ra da j e glavno
mj erilo poznavanj a obaveza, koj ima j e Allah delle
e' nuhu zaduio insana, j esu pit anj a dva meleka
u kaburu, sto znaci da je sve ono na t o se odnose
pit anj a ova dva meleka, obaveza koj om j e insan
zaduen, a sve t o j e van okvira t ih pit anj a ne
smat ra se obavezom nit i propisom!
Ja ne znam da li je utvrdeno, u bilo kojem od
izvora islamskog akaida, da meleci pit aj u mej j it a
npr. o dugovima i pravima drugih kod nj ega,
kupoprodaji; da li se okoncala ispravno i da li je
nj egovo poslovanj e dozvolj eno, ili pak o
zanemarivanj u odgaj anj a svoj e porodice, dj ece i o
vremenu koj eg j e proveo u igr i i besposlicama! ! !
Ako bude post oj ao neki dokaz, koji ce potvrditi da
meleci pitaju mejjita o svemu ovome i tome slicno,
pa pogledajmo da li ce ga ova dva meleka pitati:
Zat o j e slij edio imama Safij u, a nij e vrio idt ihad
i zat o se pridravao j ednog imama - mudt ehida
ne napustajuci ga"?
Ako ga meleci, st varno budu o ovome pit ali, j a
svjedocim da je autor "Brosure" u pravu i da smo
svi istrazivaci, ulema i ja pogrijesili kada smo
68
smatrali da ce pitanja od strane dva meleka
obuhvatiti samo osnovna islamska nacela, koja ce
se ogledati u odredenom broju pit anj a, kao t o j e
navedeno u sahih - predaj ama. To bi onda
podrazumij evalo da j e zadat ak meleka u kaburu,
podrobno i sveobuhvat no ispit ivanj e mej j it a!
Ali ja i dalje tvrdim, ono sto tvrdi vecina uleme i
muslimana da su obaveze muslimana na dunj aluku
daleko opsirnije od onih ogranicenih pitanja koje ih
meleci pit aj u u kaburu.
Neces naci jasnog znacenja u trecem dokazu,
osim ako ponovo ne zamisli aut ora "Broure",
kako smat ra da su ovi mezhebi i shvat anj a
erij at skih propisa, iz Kur' ana i Sunnet a, doli da
kontriraju i namecu se "mezhebu" Bozijeg
Poslanika - ' alej his - selam - , sto znaci da ovi
I mami imaj u ulogu nj egovih suparnika i rivala, po
aut orovom milj enj u, a poznat o j e da meleci pit aj u
mej j it a o nj egovom st avu prema Muhammedu -
' alej his - selam - , koj i j e bio nj egov poslanik i da
ga nece pitati bilo sta o ovim mezhebima, koji mu
konkuriu i koj i su se kasnij e rairili! ! !
Molim cijenjenog citaoca da ne misli da se ovim
rijecima izigravam sa autorom ili ga grdim, jer je to
ono sto sam shvatio i sto ce shvat it i svako onaj
koji malo bolje razmisli o znacenju njegovih rijeci.
On j e j asno iskazao ono t o smo naveli, kada kae:
Znaj da j edini ispravan mezheb na koj i se mora
obracati i koji se mora slijediti, jeste mezheb
Muhammeda - ' alej his - selam - i on je najveci
imam ( El - I mam el - E' azam) , koj i se mora
slijediti, a poslije njega cetvorica pravovjernih
halifa r.a. i nije nam naredeno da slijedimo nikoga
sem Muhammeda - ' alej his - selam - , a Allah delle
se nuhu kae: Ono t o v am Posl ani k dost av i ,
uzmi t e, a ono t o v am zabr ani ost av i t e! "
69
Boij i Poslanik - ' alej his - selam - kae: Drit e se
moga Sunnet a i sunnet a pravovj ernih halif a! ", ,
( I bid, st r. 12. ) .
75
Zar nije jasno iz ovih rijeci da autor "Brosure"
misli da se u prolost i poj avio veliki broj mezheba,
od koj ih j e svaki ist icao samog sebe i pozivao lj ude
u svoj e okrilj e, t e da j e j edini ispravan mezheb
medu njima, mezheb Bozijeg Poslanika - ' alej his -
selam - , dok su svi ost ali neispravni.
A ti, citaoce, ma koliko bilo povrsno tvoje
pozanavanj e povij est i islamskog zakonodavst va,
zar bi bilo moguce da zaboravis sve te cinjenice,
da bi bio u stanju da shvatis ove rijecii na ovakav
cudan i izokrenut nacin?!
Kakva je razlika izmedu Cetiri priznata mezheba i
mezheba Zej d ibn Sabit a, Muaza ibn Debela il i
Abdullaha ibn Abbasa u shvat aj u nekih islamskih
propisa i kakva je razlika izmedu imama ova Cetiri
mezheba i osnivaca mezheba "Er - Re' j " u I raku i
osnivaca mezheba "El - Hadis" u Hidazu, a
osnivaci ova dva mezheba su od najodabranijih
ashaba i t abi' ina kao t o su svi ovi mezhebi imali
svoj e slj edbenike?!
Zar ne kae aut or "Broure" da su t o deset ine
mezheba, a ne samo cetiri, te da su se svi pojavili
kao konkurent i "mezhebu" Boij eg Poslanika -
' alej his - selam - , ili mozda zeli reci da mezhebi koji
proturijece vjeri i koji rivalski stoje naspram
mezheba Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - su
samo ova cetiri, dok mezhebi koji su bili prije njih
su dobri i ispravni, j er se zasnivaj u na t emelj u
j ednakost i sa "mezhebom" Boij eg Poslanika -
' alej his - selam - , rame uz rame! ! !
70
Ne znam koji od ova dva misljenja ce izabrati
aut or" Broure", ali ono t o znam j est e t o da su ovo dva
govora, od kojih je najsladi gorak, a
naj bolj i, la i pot vora.
Sacuvaj Boze, da su idztihadi ashaba i tabi'ina ili
pak ost alih mudt ehida bili it a drugo do
obj anj avanj e onoga t o j e Poslanik - ' alej his -
selam - dost avio od Allahove delle e' nuhu
obj ave i sluenj e t om cilj u, iako su neki nj ihovi
idztihadi i objasnjenja proturijecili jedni drugima,
cime su ti razliciti stavovi bili mezhebi, po pit anj u
razumijevanja rijeci Bozijeg Poslanika -
v
alej his -
selam - , a ne mezhebi koj i imaj u za cilj da budu
suparnici ist im.
Pa kako oni mogu bit i konkurent i i suparnici nj ima,
kada svaki od nj ih dokazuj e svoj e t vrdnj e
Poslanikovim - ' alej his - selam - rijecima i ulaze sav
trud radi shvatanja onoga na sto one upucuju?!
CETVRTI DOKAZ:
Rijeci koje je prenio autor "Brosure" iz djela "El -
I nsaf", ciji je autor Sah Velijjullah ed - Dehlevi,
gdj e kae: Ko uzme sva milj enj a Ebu Hanife,
Malika, af ij e, Ahmeda ili nekog drugog imama i ne
osloni se na ono t o se nalazi u Kur' anu i Sunnet u,
time se suprostavio konsenzusu citavog islamskog
ummet a i ne slij edi put vj ernika" .
Na ovo kazem da nije utvrdeno da se ove Ed -
Dehlevijeve rijeci, po pitanju mukallida, koj i se ne
moe bavit i idt ihadom, ne nalaze u "El - I nsafu",
niti u njegovim ostalim djelima, vec je na vise
mj est a zast upao pot puno suprot no milj enj e.
Velij j ullah Ed - Dehlevi spominj e u svoj im dj elima
"El - I nsaf", st r. 53, i "Hudet ullahi el - baliga",
71
1/132 str., sljedece: ,Znaj da su ummet i njegovi ucenjaci
post igli konsenzus o dozvolj enost i
slijedenja ova Cetiri priznata mezheba, do dana
danasnjeg. U tom se nalazi ocigledna korist,
posebno u ovim danima u koj ima j e ponest alo
volj e, slast j e opila due i kada se svako divi
svome milj enj u. , ,
Ja pozivam aut ora "Broure" i nj egove slj edbenike
da pronadu u Ed - Dehlevij evim knj igama barem
j edan redak od onoga t o mu j e aut or" Broure"
pripisao.
Zat im kae Ed - Dehlevi na 124 - 125 st r. ,
poj anj avaj uci da je dozvoljeno slijediti odredenog
imama: Kako neko moe negirat i ust anovu fet ve,
kada je ona prisutna medu muslimanima, jos od
doba Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - ?
Nejma razlike izmedu toga da covjek trazi fetve
konst ant no od j ednog muft ij e i t oga da ih t rai sad
od j ednog sad od drugog, s t im da muft ij a
posjeduje idztihadske kriterije, koje smo vec
spomenuli. Nar avno, t o j e zat o j er mi vj eruj emo da
ne post oj i erij at ski pravnik, koj em j e Allah delle
e' nuhu obj avio fikh i obavezao nas da ga
slij edimo kao bezgij enog.
Pa ako budemo slij edili bilo koga od nj ih, onda j e
t o samo zat o t o znamo da on poznaj e Kur' an i
Sunnet Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - , t o
znaci da njegov govor moze biti izveden na
osnovu:
- j asne poruke Kur' ana i Sunnet a;
- idt ihada, koj i proizilazi iz nj ih;
- indicija, koje ukazuju da postoji njemu slican
propis sa koj im ga vee ist i uzrok i nakon t o mu
72
se srce smirilo sa tom spoznajom, analogno ce izvesti propis
na osnovu vec postojeceg. Kao da
mudt ehid kae: Mislio sam da j e Poslanik -
' alej his - selam - zelio reci: ,Svaki puta kada
naides na uzrok, na osnovu kojeg se izvodi propis,
onda ces donijeti propis na osnovu njega, a propis
koji je analogno izveden, takode, ulazi u
sveobuhvat nost t og uzroka". Pa se t ako, na
osnovu pret post avki, ova analogij a dovodi u vezu
sa Boij im Poslanikom - ' alej his - selam - i da nij e
t oga ne bi nij edan vj ernik slij edio mudt ehida".
Pogledaj, koja je samo kontradiktornost izmedu
ovih Ed - Dehlevijevih rijeci i onoga sto mu je
pripisao aut or "Broure"! ! !
Ti moe da pogleda nj egova dj ela "Hudzet uilahi
el - baliga" i "El - Ensaf" , da bi se uvj erio u
istinitost ovih rijeci, koje smo od njega prenijeli.
Nej ma sumnj e da Ed - Dehlevi ovdj e govori o
zabranj enost i t aklida za onoga, koj i j e dost igao
st epen idt ihada, po pit anj u j edne, vie ili svih
mes' ela i propisa.
Ove njegove rijeci su van podrucja konfrontacije i
istrazivanja, kao sto smo to vec objasnili i nije
moguce da razuman covjek uzme nesto od ovoga
kao dokaz za t vrdnj e o zabranj enost i t aklida ili
zabranjenosti pridrzavanja jednog odredenog
mezheba, po pitanju onoga koji ne moze dostici
nivo idt ihada. Ovo j e j edna st var, a ono t o j e
govorio Ed - Dehlevi j e net o sasvim drugo i
st varno ne znam t a j e uzrok mij eanj a ove dvij e
st vari.
PETI DOKAZ:
Rijeci koje je prenio autor ,Brosure" od El - ' I zz
ibn Abdis - Selama, I bn el - Kaj j ima i El - Kemal
73
ibn el - Humama, sa koj ima dokazuj e ono na t o
se poziva, a zbog cega je i izdao ovu svoju Brosuru
u kojoj je sadrzana teza o zabranjenosti cvrst og
slijedenja odredenog mezheba, obaveznosti
uzimanj a dokaza za sve lj ude direkt no iz Kur' ana i
Sunneta i potrebi lutanja izmedu mudztehida i
imama bez zaust avlj anj a kod j ednog od nj ih.
A sve t o j e prenio od ovih lj udi nej ma nikakve
veze sa ovom nj egovom neispravnom t ezom, koj a
se ne temelji ni na kakvim dokazima. Pa kako ce
biti njihove rijeci, dokaz na nesto od toga, a sami
oni koj i su ih izrekli su doslj edni slj edbenici
odredenih mezheba i niko od njih nije promijenio
svoj mezheb, po koj em j e poznat , za neki drugi.
Pa j e t ako El - ' I zz ibn Abdis - Selam afij a, I bn el
- Kaj j im hanbelij a i El - Kemal ibn el - Humam
hanefij a.
Zaist a sve izj ave ova t ri imama lee na one t ri
cinjenice, koje smo izdvojili iz podrucja rasprave i
koj ima se ne prot ivi niko od pravicnih ucenjaka.
Medutim, nemoguce je da bude nesto od ovih
izjava dokaz za ono cemu zudi autor "Brosure",
pustajuci sve to u opticaj i okupljajuci sa time
svoj e prist ae.
Na tebi je da, pod prvo, procitas sta kaze El - ' I zz
ibn Abdis - Selam na 135. st r. , 2. t om nj egove
knj ige "Kava' idu - l - Ahkam": Niko nej ma pravo
da slijedi onoga cije mu slijedenje nije naredeno;
npr. da mudt ehid slij edi mudt ehida ili idt ihad
ashaba. Po ovom pitanju su se razisli ucenjaci; pa
je u rijecima Uzvisenog odgovor onima koj i se ne
slau sa t im: Vl ast pr i pada samo Al l ahu, nar edi o v am
j e da ne r obuj et e ni k ome osi m
nj emu" .
74
Iz ovoga se izuzima obican svijet, pa je njihova
zadaca slijedenje nekoga zbog njihove
nesposobnost i da st ignu do spoznaj e propisa uz
pomoc idztihada, za razliku od mudt ehida, koj i j e
sposoban da pronikne u smisao propisa.
Da li j e dozvolj eno onome, koj i j e slij edio
odredenog imama da slijedi nekog drugog od
imama?
U tome postoji razilazenje izmedu uleme, a
najispravnije je slijedece objasnjenje: ,Ako j e u
mezhebu u koji on zeli da prijede ponisten propis
koj i t rai, nij e mu dozvolj eno prelaenj e u t aj
mezheb, j er aut omat ski prelaskom u t aj mezheb
ponit ava ( u odnosu na sebe) propis u svom
mezhebu. Zat o t o se ne ponit ava propis
(maticnog mezheba), osim u slucaju da bude
netacan. Pa ako budu dva propisa iz razlicitih
mezheba na priblino j ednakom st epenu
ispravnosti, onda je dozvoljeno slijedenje mezheba
na kojem je vec mukallid, ali i prelazak na priblizno
j ednak propis iz drugog mezheba. Zat o t o Jj udi
nisu prestajali od vremena ashaba do pojave Cetiri
mezheba slijediti priznate ucenjake i ni sa jedne
st rane nij e im t o osporavano.
A da j e t o bilo neispravno, t o bi im se zaist a
osporilo, pa shodno tome nije obavezno slijedenje
bolj eg, iako j e t o, u bit i, priorit et no. Jer da j e t o
bilo obavezno ne bi slij edili bolj eg i manj e dobrog
u doba ashaba r. a. i t abi' ina, a da im t o niko nij e
osporavao. Cak su bili odani slijedenju dobrog i
bolj eg, nit i j e bolj i pozivao sav narod da ga slij ede,
nit i j e onaj manj e dobar zabranj ivao lj udima da ga pit aj u o
fet vama, usprkos post oj anj u bolj eg. To su
cinjenice u koje ne sumnja niti jedan razuman
covjek".
75
Zaista ti prenesoh ove njegove rijeci, usprkos svoj
njihovoj duzini, ne izostavljajuci iz njega ni jedno
j edino slovo, da bi znao da j e ono t o kae ovaj
imam u pot punoj suprot nost i sa glasinama, koj e
svoj im j ezikom ir i aut or " Broure". Pa t ako El -
'Izz, AIlah mu se smilovao, obavezuje obican svijet
na slijedenje jednog odredenog mezheba, a autor
"Broure" ih obavezuj e na slijedenje bezgrijesnog i
ost avlj anj e onoga koj i grij ei, kao t o si vidio. El -
' I zz, AI lah mu se smilovao, kao t emelj nu st var,
kod mukallida, navodi t o da se on vee za j ednog
odredenog imama i na osnovu toga grana svoje
izlaganj e o st at usu onoga koj i zeli da prijede iz
j ednog mezheba u drugi mezheb, i spominj e
razilazenje ucenjeka oko ovog pitanja da bi se
zat im priklonio, kao t o si primij et io, t vrdnj i da j e
to dopusteno (ne obavezno!) uz odredene uslove.
Pa t ako El - ' I zz r. a. ne vidi problema u vezanj u
mukkallida za jedan odredeni mezheb, bez da izlazi
iz nj egovih okvira; dok aut or Broure" ga
najstrozije obavezuje na lutanje izmedu svih
mezheba i sto je najcudnije, on sa ovim rijecima
pot vara El - 'Izza i stavlja mu u usta rijeci, koje su
suprot ne onome t o j e on rekao. * * * ( Pogledaj
pocetak 13. stranice "Brosure"). Ne znamo zasto
j e kolegij zaplj usnuo gomilom replika ovu nau
knjigu usprkos objavljivanju ovih cinjenica i nase
odbrane El - ' I zza od podvala koj e mu se pripisuj u.
Medutim, kao odgovor na sve t o dole su uvrj ede
sa druge st rane. ) * * *
Da, nast avio j e odmah El - ' I zz ibn Abdis - Selam
r.a., ove rijeci, koje sam ti prenio, grdeci islamske
pravnike, koj i se dre slabog propisa nj ihovog
imama i sakrivaju pravo stanje stvari, nenalazeci
pot poru i odbranu za nj egovu slabost i pored
svega t oga slij ede t aj propis i ost avlj aj u Kur' an i
Sunnet i pravno ispravnu analogij u ( kij as) nj egova
76
mezheba, stameno se vezuci za svoga imama.
Svu opasnost t og problema j e dobro i opirno
obznanio El - ' I zz. Pa gdj e j e veza svega ovoga sa
t vrdnj om aut ora "Broure"?!
I gdje je opravdanje za ovo sto cini ovaj covjek,
uzimajuci tekstove poput ovih kao krpu, kojom
pokriva svoj e obnaene st avove?
Zar nij e bacio pogled na drugi t ekst , koj i se nalazi
neposredno uz ovaj odlomak, da bi razumio
znacenje tih rijeci i dosegnuo granice trazenog?
I da li ga on zaist a nij e pogledao, informisao se o
nj emu, vidio ga i razumio ili ga j e pak negirao i
preuredio, zamij enio sa onim t o dolazi iza nj ega,
da bi zatim stavljao u usta covjeka rijeci od kojih je
on nevin i sa koj ima nej ma nikakve veze?!
Tu j e zat im ono t o j e rekao I bn el - Kaj j im u
svoj oj knj izi "Hamu - 1 - Muvekki' in" u 3. t omu na
168 st r. , izdanj e "Es - Se' ade": Raspr av a o
t ak l i du" . Taklid se dij eli na:
1) ono o cemu je zabranj en govor i davanj e fet vi
na osnovu nj ega,
2) ono cega se neophodno drzati,
3) ono t o j e prihvat lj ivo, ali nij e obavezno.
Sto se tice prve vrste ona ima tri oblika:
- odbacivanj e onoga t o j e obj avio Allah delle
e' nuhu i neosvrt anj e na nj ega, zadovolj avajuci se
slijedenjem predaka, - slijedenje onoga za koga ne zna
mukallid da j e
dost oj an da se slij edi nj egov govor,
- slijedenje nakon sto su se pojavili jasni
argumenti, koji se protive onome sto vec slijedi
mukallid.
77
Zat im j e I bn el - Kaj j im oduio koment ar i
nabraj anj e t et nih poslj edica i zloupot reba
zabranjene vrste taklida, koju je ogranicio na ova
t ri oblika. Pa t ako sve t o j e prenio u svome
dugom govoru o negiranj u i omalovaavanj u
taklida i upozoravanju na isti, je receno o ova tri
oblika, koj i su grane prve vrst e t aklida. Tako j e
mozda neki povrsni citalac citao dio njegova dugog
govora o ovom problemu, ne ulazeci u njegovu srz
i duboko znacenje, pa je sebi predocio da on
pot puno negira t aklid, da bi zat im kor ist io ovaj
t ekst za dokazivanj e nesumnj ive nezakonit ost i
t aklida i cit ira ga u svome opirnome dij elu, kao
sto je to ucinio autor "Brosure". Ali svako ko
razmilj a zna da j e I bn el - Kaj j im podij elio svoj
poduzi tekst, koji smo vec imali priliku vidjeti, po
sistemu kojeg je ucinio temeljom svoga dj ela. Pa
dosta ti je, kao jasan dokaz na to, uzimajuci u
obzir i vec preneseni tekst, njegove rijeci u zizi
diskusije: ,Receno je: los li je onaj, koji slijedi
nevj ernike i svoj e pret ke, koj i nisu razmilj ali o
nicemu niti su htjeli slijediti pravi put , a dobar j e
onaj, koji slijedi ucenjake, koji su na pravom putu,
sto mu je cak i naredeno, ako uzmemo u obzir
pit anj e onih, koj i su u Kur' anu nazvani "Ehlu - z -
Zikr", a tumacenje ove rijeci je "Ehlu - l - ' lim" , t j .
ucenjaci. Ovakva vrsta slijedenja j e nj ima
dozvolj ena; pa zar Allah delle e' nuhu nij e rekao:
,Pitajte ucene o onome sto ne znate". (En -
Na h 142)
Ovo j e naredba onima, koj i su neznalice da slij ede
one koj e znaj u.
Ovo j e j asan odgovor onima, koj e j e Allah delle
e' nuhu prekorio, zbog okretanja leda onome sto
je On objavio i slijedenja svojih predaka u
78
nevjerstvu. Ovaj oblik taklida je, po zajednickom
misljenju prvih generacija islama i cetvorice
mudt ehida, pogrdan i zabranj en.
Medutim, taklid, u slucaju onoga, koji je ulozio
svoj t rud na sprovodenje Allahovih dzelle se'nuhu
propisa, ali dio t oga svoj im razumom nij e mogao
dokuciti, pa je zbog toga slijedio onoga, koji je
uceniji od njega, je pohvalan i nije pogrjesan. Za
taj taklid ce dobiti nagradu i nece zaraditi grijeh,
kao sto ce doci u poglavlj u o obaveznom i
preporucenom taklidu, ako Bog da.
Zat im j e nast avio I bn el - Kaj j im poslij e t oga
obj anj avat i pogrdnost zabranj enih formi t aklida,
pot roivi na t o oko st ot inu st ranica svoj e knj ige,
cini se da je zaboravio, poslije ovog opsirnog
izlaganj a, da se vrat i na obj anj enj e druge vrst e
taklida (ono cega se neophodno drzati), koje je
obecao. Zatim je presao na izlaganje o Kur'anu i
Sunnet u i zabranj enost i donoenj a fet vi, sa onim
sto im je oprecno i polozaju Sunneta u odnosu na
Kur' an.
Onaj koj i bude razmot rio I bn el - Kaj j imove st udij e
u nj egovoj knj izi "I ' lamu - l - Muvekki' in" i bude
strpljiv u njenom citanju sa opreznoscu i dubokim
razmisljanjem, naci ce u njoj mnogo cudnih stvari.
On ponekad, dijeli poglavlja; da bi zatim poceo da
obr aca paznju na pojedine dijelove, oduzuje
koment ar i ist raivanj e u t om domenu i ot vara put
razlicitim digresijama; da bi zatim ostavio
nezavrseno poglavlje i ne bacajuci pogled na
nj egove ost ale dij elove preao na drugo poglavlj e,
kao t o j e t o uradio upravo u ovom slucaju.
On takoder ponekad zalazi u zacudujuce
kont radikt ornost i da ni sam ne zna razlog svega
toga, kao sto je to bio slucaj kod njegovog
79
opirnog govora o lukavst vu ( el - Hile) i nj egovoj
pravnoj podlozi. * * * ( u ovom poglavlj u se nalaze
veoma zacudujuce kontradiktornosti, koje moze
zapaziti svaki ucenjak, citajuci ga i pazljivo prateci.
Od naj izrazit i] i h oblika t e kont radikt ornost i j e t o da
j e on nabroj ao vrst e nezakonit ih oblika lukavst ava,
pa j e pored ost alog spomenuo i lukavst vo
oslobadanja od zaklet ve nj ezinim poricanj em,
rekavi: Ovakav oblik lukavst va nej ma nikakvu
zakonsku prednost , n/ t i j e zakonit kod svih velikih
ucenjaka. To je poricanje zakletve, koje nije
odobrio Allah d eli e se ' nuhu nit i Nj egov Poslanik
- ' alej his - selam - , Nakon t oga j e nast avio korit i
one, koj i dozvolj avaj u ovaj vid lukavst va ( 3. t om,
271 st r. ) da bi zat im spomenuo neke od
dozvoljenih vidova lukavstva pomocu kojih se
izbjegavaju oni nedozvoljeni i medu njima je
spomenuo onaj koji je malocas zabranio i
apsolut no negirao nj egovu zakonit ost .
Pa j e pored ost alog rekao ( 4. t om, 110 st r. ) : 11.
rj eenj e: poricanj e zaklet ve, koj e dozvolj avaj u
ucenici Safije r. a. i drugi je dozvoljeno iz vise
razloga ako se za t o ukae pot reba, iako ga zabranj uj u
ucenjaci Medine i imam Ah med sa
svojim ucenicima".
Zatim je poceo nabrajati razloge opravdanosti
ovakvog vida lukavst va, koj eg j e naj st roi j e
zabranj ivao prij e t ri st ot ine st ranica svoj e knj ige) .
Bez obzira na sve, ovaj covjek je govorio na
drugom mj est u u knj izi o zakonit ost i t aklida i
nj egovoj neophodnost i za onoga ko nij e st igao do
nivoa mudt ehida, pa j e zbog t oga priredio duga
poglavlj a koj a su povezana sa uslovima za
donosenje fetve i njenim odlikama, obuhvatajuci
mnoga ist raivanj a i pit anj a sa obj anj enj em
onoga na cemu treba da se zaustavi obican covjek
80
i ucenjak koji nije dostigao stepen idztihada, te da
je njima obavezno slijedenje imama, koji ce ih
upucivati na pravo rijesenje odredenog problema i
izdavat i im propise vezane za halal i haram.
Takoder je ukazao na t o da nij e doput eno lj udima
poput ovih, da donose fet ve drugim lj udima, iako
su se kod nj ega nagomilale knj ige hadisa i ima
mogucnost trazenja hadisa u njima, koji je
povezan sa fet vom.
Navescemo ti pasuse njegova govora, koji su
povezani sa poj anj enj em ovog problema. Rekao
j e u 4 - t om t omu na st r. 175:
20. Napomena: Nij e doput eno mukallidu da
izdaj e fet vu u Allahovoj delle e' nuhu vj eri, sve
dok j e u nj oj mukallid i ne posj eduj e uvid u nj u.
Na ovome su bile saglasne prve generacij e
muslimana i u t ome su bili j asni imam Ahmed i
afij a r. a.
Rekao j e Ebu Amr ibn Es - Salah: ,Odlucni su bili
Ebu Abdillah El - Hilmi ( af ij ski imam) i kadij a Ebu
- l - Muhsin Er - Ruj ani i dr. u t ome da nij e
dozvolj eno mukallidu da daj e fet ve u onome
podrucju u kojem je i sam on mukallid. , , , , .
Zat im j e odulj io I bn el - Kajjim u potvrdivanju ovog
milj enj a i nj egovom obj anj avanj u, s namj erom
da dokae nj egovu ist init ost ; pa j e rekao u 4 - t om
t omu na 196. st r. : 21. Napomena: Ako covjek
dode do odredenog stepena znanja i procita
knj igu, od knj iga islamskog prava ili vie od t oga,
on je i pored toga nedovoljno ucen u pogledu
znanj a iz Kur' ana, Sunnet a, t radicij e prvih
generacija islama, izvodenja pravnih propisa,
njihovog uporedivanja i odabiranja onih ispravnijih.
Pa da li dopustiti slijedenje njega u fetvi?
Tu postoje cetiri misljenja, a ono ispravno
zaht ij eva podrobno obj anj enj e; ako mogne onaj
81
koji trazi odgovor da dode do ucenjaka, koji ce mu
ga pruit i, nij e mu dozvolj eno uzimanj e fet ve od
mukallida. Tako nij e dozvolj eno mukallidu da
pripisuj e sebi sposobnost izdavanj a fet vi, dok j e
prisutan ucenjak, koji je moze izdati. Ali, ako ne
nade onaj koji trazi odgovor nikoga drugoga osim
ovog mukallida onda nej ma sumnj e da j e
priorit et nij e da ga upit a, nego da zasniva svoj a
dj ela na neznanj u".
Na 215. st r. , 4 t om, rekao j e: 30. Napomena:
Ako j e neko mukallid u mezhebu svoga imama i ne
bude nezavisan u idt ihadu, da li j e nj emu
dozvolj eno da izdaj e fet ve?
Tu postoje dva misljenja kod ucenika Safije i
Ahmeda r. a. . Jedno od nj ih j e odobravanj e, j er onaj koj i
slij edi fet vu slij edi umrlog imama, a ne
ovog mudztehida, kojem pripada samo najobicnije
prenoenj e imamova milj enj a; a drugo j e
neodobravanj e, zat o t o onaj , koj i pit a slij edi
onoga koj i odgovara, a ne umrlog imama, za koj eg
se ne vri idt ihad.
Jer onaj koji pita kaze: ,Ja cu te slijediti u tvojoj
fet vi! "
Takoder je rekao u 4 - t om t omu na 215. st r. : Da
li j e dozvolj eno ivome slij edit i mrt vog i
sprovodenje u praksu njegove fetve bez obzira na
neophodnost nalaenj a dokaza ispravnost i
post upanj a po nj oj ?
Tu postoje dva misljenja kod ucenika imama
Ahmeda. Oni koj i ovo zabranj uj u su rekli: Da j e
on iv bila bi dozvolj ena primj ena nj egova
idt ihada, j er j e on znao korigovat i svoj e milj enj e
u odredenim slucajevima. ,Drugo misljenj e
82
odobrava ovakav oblik t aklida i on j e obavezan za
sve mukallide na cij eloj zemalj skoj kugli, j er j e
t aklid ono naj bolj e t o posj eduj u; a mi znamo da
rijeci ne umiru sa smrcu onoga koji ih je izgovorio,
kao sto ne umiru hadisi sa smrcu njihovih
prenosilaca".
Takoder je rekao u 4 - t om t omu na 234. st r. : 48.
Napomena: Ako se nade kod covjeka sahih
Buharij e i Muslima ili j edan od nj ih, ili bilo koj a
knj iga hadisa Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - ,
u ciju je ispravnost on siguran, da li je dozvoljeno
da na osnovu t oga izdaj e fet ve?
I spravno milj enj e, po ovom pit anj u zaht ij eva
podrobno objasnjenje; ako bude znacenje hadisa
potpuno jasno za svakoga ko ga cuje i ne bude sadrzalo
nikakvo skriveno znacenje, dozvoljeno mu
j e da post upi po nj emu i izdaj e fet vu. Tu ne t reba
t rait i dodat no obj anj enj e od erij at skog pravnika
ili imama, nego se t u kao osnova uzima govor
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - . Medutim,
ako bude ono na sto upucuje hadis skriveno i ne
bude mu jasno sta se zeli reci sa time, nije mu
dozvoljeno da postupa po njemu niti ce izdavati
fetvu na osnovu onoga sto mu se cini da je cilj
govora Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - , nego
ce traziti objasnjenje hadisa i njegovo pravo
znacenje...,,
Da bi zatim rekao: ,,I sve to je moguce ako post oj i
kod njega odredeni nivo strucnosti u pogledu
sekundarnih nauka, pravila usuli - fikha i arapskog
jezika. Medutim, ako ne postoji nikakva strucnost,
onda j e za nj ega obavezna primj ena kur' anskog
aj et a: ,Pitajte ucene o onome sto ne znate".
Zat im j e rekao u 4 - t om t omu na 237. st r. ,
odgovarajuci na pitanje: ,Da li je dozvoljeno
muft ij i da izdaj e fet vu van mezheba svoga imama?
83
Prenosi se od Ebu
v
Amr ibn Es - Salaha: Kada
neko naide na hadis, koji je suprotan njegovom
mezhebu, i ako j e on dost igao st epen apsolut nog
idt ihada ili j e mudt ehid u mezhebu svoga imama,
tom podrucju islamskog prava ili samo po toj
mes' eli, onda j e bolj e da slij edi t aj hadis.
Medutim, ako on nije postigao niti jedan od ovih
oblika idt ihada i osj et i u svome srcu grinj u
savj est i zbog neslijedenja hadisa, nakon sto je
trazio za njegovo neslijedenje odgovarajuci
argument , neka vidi da li j e po t ome hadisu
post upao neki samost alni mudt ehid ili ne; pa ako
naide na potvrdan odgovor, dozvoljeno mu je da po tom
pit anj u slij edi nj egov mezheb i da t o bude
opravdanj e za t renut no odst upanj e od mezheba
nj egova imama, a Allah delle e' nuhu naj bolj e
zna".
Rekao j e odmah poslij e t oga: 50. Napomena:
Da li j e dozvolj eno muft ij i, koj i j e vezan za mezheb
jednog odredenog imama da izdaje fetvu sluzeci se
drugim mezhebom, ako mu se ukae da j e t o
milj enj e ispravnij e?
Ako j e izabrao put t oga imama u pogledu idt ihada
i slijedenja dokaza, onda je njemu dopusteno da
izdaje fetve na osnovu onoga sto mu se cinilo
ispravnije iz drugog mezheba. Medutim, ako on
bude mudt ehid, koj i j e usko vezan za propise
svoga imama i ne zamj enj uj e ih drugima onda j e
receno: ,Nije mu dopusteno da izdaje fetve, osim
po mezhebu svoga imama. Ali ako bude elio,
doslovno ce prenijeti govor imama drugog
mezheba o t om propisu. Medutim, najtacnije je da
ce on morati, ako se njemu pokaze ispravnijim
govor drugog imama, da izade iz okvira svoga
mezheba i propisa svoga imama po t om pit anj u,
84
j er su se imami mezheba sloili na osnovnim
post avkama i kada j edan od nj ih kae ispravnij i
govor onda se milj enj a drugih ost avlj aj u po st rani
i slij edi se ono t o j e ispravnij e. A svaki ispravan
govor ima prednost nad postavkama imama Cetiri
mezheba. Pa ako se j asno pokazalo ovom
mudt ehidu, koj i j e usko vezan za mezheb svoga
imama, ispravnost t og govora i ispravnost onoga iz
cega je on proistekao, za razliku od govora
njegovog imama, onda ce on izdavati fetve po onome sto je
ispravnij e, a samo od Allaha delle
e' nuhu zavisi uspj eh! ", , .
Ovo su odlomci iz nj egovog opirnog govora o
fet vi, nj enim uslovima i odlikama.
Da li ga smat ra govorom onoga koj i
zabranj uj e t aklid i obavezuj e sve lj ude da
uzimaj u propise direkt no iz Kur' ana i
Sunnet a?!
I li ga moda smat ra govorom onoga, koj i
zabranjuje pridrzavanje jednog odredenog
mezheba?!
I li j e t o moda govor, koji upucuje mukallida
na skakut anj e od j ednog do drugog
mudztehida citavog svog zivota?!
Zar nisi vidio da svaki od ovih odlomaka j e,
u st vari, nesumnj ivo deklar isan u smislu da
85
neznalica ( dahil) nej ma kod sebe mj est a ni
za t a drugo osim t aklida i da onome ko
slijedi odredeni mezheb nije dozvoljeno da
izdaje fetve po odredenom pitanju van
okvira svoga mezheba, osim da bude
mudt ehid po t om pit anj u?!
Zar nisi vidio da slijedenje mrtvog covjeka je
kao slijedenje zivog, zato sto rijeci ne umiru
sa smrcu onoga koji ih je izrekao, kao sto je
t o formulisao I bn el - Kaj j im?!
Zar nisi vidio da puko oslanj anj e na knj ige
hadisa ne cini mukallida mudztehidom?!!!
Ako I bn el - Kaj j im misli kao t o misli aut or
"Brosure" (tj. da je slijedenje Cetverice
imama, slijedenje grijesnih ljudi, a slijedenje
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - ,
slijedenje bezgrjesnog covjeka i da nije dozv ol j eno
uzi manj e pr opi sa, osi m di r ek t no
od bezgrjesnog), pa zasto onda cini
slijedenje mezheba temeljom svoje studije i
osnov om nj enog def i ni sanj a i zat o on
zabr anj uj e muk al l i du da uzi ma i z k nj i ge
hadi sa i i zdaj e f et v u, k ao t o zabr anj uj e
onome k oj i t r ai odgov or da se osl anj a na
86
odgov or puk og muk al l i da, k oj eg upozor av a
da ne izlazi iz podrucja fetve svoga imama,
osi m ak o post ane mudt ehi d po t om pi t anj u,
i zat o na k r aj u unosi zadov ol j st vo u sr ce
muk al l i da r ek av i mu da j e nj egov o
slijedenje mrtvog mudztehida dozvoljeno, a
ne zabr anj eno?!
Zaist a sam previe oduio u cit iranj u I bn el -
Kajjimovih rijeci, po ovom pitanju, zbog toga sto
sam upoznat sa fanaticnim vezanjem ove grupe
lj udi ( koj a poziva na pot iranj e mezheba) za I bn el
- Kajjimova misljenja, kojemu se oni fanaticno
priklanj aj u nepodnolj ivim fanat izmom za koj i
opt uuj u sve muslimane, koj i slij ede mezhebe
svoj ih imama.
Mozda ce im ovo tvrdokorno slijedenje Ibn el -
Kajjimovih misljenja olaksati, ako vec nisu
porazmislili o ovim nj egovim t ekst ovima, put
povrat ka na st azu ist ine.
Medutim, tekst, koji je izabrao autor "Brosure"
od svega onoga t o j e rekao I bn el - Kaj j im, po
ovom pit anj u i izdvoj io ga iz nj egove knj ige,
ostavljajuci ostalo, da bi potkrijepio sve ono na
sto se poziva, po pitanju zabrane slijedenja
odredenog mezheba, je u stvari vrlo daleko od
njegovih tvrdnji i izmedu njih ne postoji nikakva
veza.
Odlomak koj i j e izabr ao iz gomile nj egovih
tekstova su njegove rijeci: ,Nije dozvoljeno
obicnom covjeku da se drzi jednog mezheba, pa
makar ga on i slijedio, jer obican covjek nema
mezheba. I ako kae j a sam afij a, hanefij a,
hanbelij a, malikij a ili net o drugo, ne post aj e t o
samo zat o t o j e t o izgovorio".
87
Rijeci, koje su prije i poslije ovih su objasnjenje za
ono u cijoj biti nema razilazenja, a to je
neobaveznost strogog slijedenja jednog mezheba
u svim njegovim podrucjima i po svim pitanjima.
Jer smo mi, zaist a, rekli da j e ovo pit anj e, po kome
su se svi slozili i udaljili smo ga od podrucja naseg
naucnog istrazivanja.
Ali j e ovaj odlomak koj i smo prenij eli od I bn el -
Kajjima jedini, koji se moze priciniti kao potvrda
onoga na sto se poziva "Brosura", pocevsi od
odbacivanj a taklida do upucivanja svih ljudi na
uzimanj e propisa, direkt no iz Kur' ana i Sunnet a,
iako ovaj odlomak nej ma nikakve veze sa t im.
Ono t o j e bila namj era da se kae ovim t ekst om
je ono sto su rekli mnogi ucenjaci: ,Kada se
sastane obican covjek sa muftijom zbog nekog
svog pit anj a na koj e t rai odgovor i upit a ga o
nj emu, t ada on mora da prihvat i ono t o kae
muft ij a, bez t oga da t rai odgovor, koj i j e povezan
sa jednim odredenim mezhebom. A sve to zbog
t oga j er j e muft ij a mudt ehid i ako on t o ne bude,
onda mu nij e dozvolj eno da se naziva muft ij om. A
mudt ehid odgovara na pit anj a na osnovu onoga
na t o mu ukazuj e nj egov idt ihad i nij e mu
dozvolj eno slij edit i drugog mudt ehida, koj i j e na
ist om nivou, pa da zat im izdaj e fet vu na osnovu
mezheba t og mudt ehida.
Da, dozvoljeno Je obicnom covjeku da upita o
onome t o kae Safij a, npr. , o nj egovom problemu
i muft ij i j e dozvolj eno da mu prenese t o milj enj e,
u formi prenoenj a, a ne izdavanj a propisa.
Medutim, nije mu dozvoljeno da trazi od muftije -
mudt ehida da donosi propise na osnovu mezheba
imama, koj em on pripada, j er onda on nij e nit a
drugo do neznalica, koj a se poziva na znanj e iz
mezheba odredenog imama i pripadnost njemu. A
88
ako j e t o t ako onda on nej ma pot rebe za pit anj em
o pravnom milj enj u t og muft ij e - mudt ehida".
Uzimajuci u obzir ovo znacenje, u koje se ne
sumnj a, nit i ima problema oko nj egovog
shvatanja, rekli su ucenjaci: ,Mezheb obicnog
covjeka je mezheb njegovog muftije, pa prema
tome on nejma odredenog mezheba".
Ali sta ce biti sa tim obicnim covjekom kada se
okrene oko sebe i ne nade muftiju (tj. apsolutnog
mudztehida) i ne vidi nikoga osim ucenjaka od
kojih svaki slijedi odredeni mezheb, pa cak i onaj,
koj i j e nazvan muft ij om pridodan mu j e t aj naziv u
apst rakt nom smislu. ***(Ove rijeci su poznat e i
svakom najmanjem uceniku koji je presao lekciju
"Razlika izmedu tri pojma: muftija, ucenjak i
mudt ehid". Usprkos t ome kolegij korist i ove j asne
naucne cinjenice u svrhe gadosti, prema kojoj
osjeca odbojnost svako casno bice, zbog izazivanja
sukoba i smutnje, a sve to bez ikakve naucne
rasprave ili barem onoga t o j oj nalikuj e) . * * *
Zaista se pravilo "Mezheb obicnog covjeka je
mezheb nj egovog muft ij e" ne primj enj uj e u ovoj prilici i t o j e
pot puno j asno, j er on nej ma muft ij e.
Zbog t oga j e nj emu dunost da pot rai fet vu kod
prethodnih generacija mudztehida. I vec smo ti
spomenuli da su islamski ucenjaci, a na njihovom
celu Ibn el - Kajjim, rekli: ,Zaista rijeci ne umiru sa
smrcu onoga koji ih je izrekao, pa je zbog toga
dozvolj eno ivome da slij edi mrt voga. , ,
Pa kada on ima pot rebu za fet vom pret hodnih
generacij a mudt ehida, onda j e naj bolj e da j e
uzme iz onoga sto su ostavila Cetverica imama.
Na ovome se sloila sva ulema islamskog umet a,
zbog onoga t o su pruili t i nj ihovi mezhebi,
89
pocevsi od cinjenja usluge ummet u, ist raivanj a,
bilj eenj a i mnot va uzroka pouzdanost i u
ispravnost oslanjanja na njih, sto nije slucaj sa
drugim mezhebima, koj i se nisu odrali.
Zatim ce on "upitati" koga zeli od njih Cetverice,
postavljajuci pitanja ucenjacima ili ce to uciniti
putem ucenja iz njihovih knjiga, ako bude za to
postojala mogucnost. Isto tako je njemu
dozvolj eno da se vee za j ednog od nj ih u svemu
t o se post avlj a pred nj ega od pit anj a i pravnih
problema.
Medutim, dozvoljeno mu je da koristi misljenje
drugog mudt ehida, pod uslovima koj e su naveli
islamski ucenjaci i koje je objasnio jedan od njih u
onome t o j e pret hodilo ovome govoru.
Tom prilikom, cineci to taj obicni covjek, u sustini,
nece povrijediti pravilo: ,Mezheb obicnog covjeka
j e mezheb nj egovog muft ij e", zbog t oga t o ne
nalazi u svome okruenj u muft ij e - mudt ehida,
pa j e prisilj en da slij edi, npr. , af ij u i t ime j e nj egov mezheb
post ao afij ski u skladu sa samim
pravilom.
Upravo ovo je znacenje Ibn el - Kajjimovih rijeci i
naci ces ih pojasnjene u knj igama usuli - fikha u
poglavlj u " I dzt ihad". Obrat i se na koj u god bude
zelio od njih i naci ces sve to podrobno objasnjeno.
Zatim tebi je posveceno ono sto je rekao El -
Kemal ibn el - Humam u svome dj elu "Et - Tahrir",
po ovom pit anj u: Da li smij e mukallid slij edit i u
odredenim stvarima nekoga drugog osim onoga
koga t renut no slij edi?
Najtacnije je: ,Da, zbog cinjenice da su nasi
pret hodnici t raili fet ve j edanput od j ednoga, a
drugi put od drugoga, ne slijedeci misljenje samo
90
j ednog muft ij e. Pa ako bude slij edio samo j edan
odredeni mezheb, kao, npr., hanefijski ili safijski,
onda je receno da to mora tako biti, a receno je i
da ne mora".
Zat im j e koment at or "Et - Tahrira" ( I bn Emir el -
Hadzdz) dao prednost neobaveznosti slijedenja
jednog odredenog mezheba, a to je zajednicko
stajaliste velike vecine islamskih ucenjaka,
uzimajuci u obzir da nista nije obavezno, ako nas
Allah delle e' nuhu nij e obavezao na t o, a Allah
delle e' nuhu nij e obavezao neznalicu, osim na
slijedenje ucenjaka - mudt ehida.
Cudno je to sto je autor "Brosure" pripisao El -
Kemalu ibn el - Humamu podui govor, osim
onoga koj i smo naveli, a on ga ust vari nij e ni
izgovorio. To su, naprotiv, rijeci Ibn Emir el -
Hadda u nj egovom koment aru El - Kemalovog
t ekst a. I me knj ige I bn Emir el - Hadda j e "Et - Takrir ve et
- Tahbir" i t u j e pomij eao st vari
"veliki ucenjak" i autor "Brosure", pa je pripisao te
rijeci Ibn el - Humamu, a on ih uopt e nij e
izgovorio. Kao sto mu je, takoder, pripisao knjigu,
koj a se zove "Et - Takrir ve et - Tahbir", a on nij e
nikada izdao knj igu pod ovim imenom ( pogledaj
"Et - Takrir ve et - Tahbir" od I bn Emir el -
Hadda 3. Tom, 350. st r. ) .
Ono t o j e rekao I bn Emir el - Hadd u t oj knj izi,
podudarno j e sa onim t o j e rekao I bn el - Kaj j im o
obicnom covjeku, koj i j e doao da t rai fet vu od
muft ij e, t j . da on nej ma mezheba i da j e nj egov
mezheb, mezheb njegovog muftije. A mi smo vec
spomenuli znacenje ovog govora i objasnili smo
sta se njime zeli reci.
ESTI DOKAZ:
91
To je misljenje da je postojanje Cetiri mezheba
rezultat nasilnicke politike i preuzimanja vlasti od
st rane nearapa, elj nih dominacij e nad drugima.
Pripisao j e aut or "Broure" ovo svoj e milj enj e I bn
Haldunu, t j . da ga j e on iznio u svom povij esnom
dj elu "El - Mukaddime", pa j e rekao aut or
"Broure": Ako eli da dobij e uvid u uzroke
postojanja mezheba i tarikata, moras da citas "El -
Mukaddimu" od I bn Halduna, gdj e j e on t o izvrsno
obj asnio, da ga Allah delle e' nuhu nagradi za t o,
govoreci da je formiranje i postojanje mezheba
rezult at nasilnicke politike i preuzimanja vlasti od
st rane nearapa. , , ( Broura 45. st r. )
Na ovo odgovaram sljedecim rijecima: ,Ucinili smo
ono na t o nas j e uput io aut or "Broure", pa smo
se vrat ili na "El - Mukaddimu" od I bn Halduna i
prat ili nj egov govor o razvoj u mezheba i nj egovim
uzrocima. Medutim, nismo naisli ni na sto od
onoga t o mu j e pripisao aut or "Broure", nit i smo
mogli prepoznati u njegovim rijecima nista, osim
onoga t o j e j asna ist ina na koj oj se sloila, od
prije, vecina muslimana i sto, ni u kom slucaj u, ne
odgovara aut oru "Broure".
Rekao j e I bn Haldun na 216. st r. , u okviru
izlaganja o fikhu i nacinu njegovog razvoja, kao i
o razvoj u nj egovih mezheba: Zaist a nisu svi
ashabi r. a. bili sposobni da izdaj u fet ve, nit i su se
propisi vj ere uzimali od svih, nego j e t o bilo
rezervisano za hafize Kur' ana koj i su poznavali
derogirajuce (nasih), derogirane (mensuh), manje
j asne i pot puno j asne aj et e ( muhkemat i
mut eabihat ) i ost ale uput e, koj e su primili od
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - ili od onoga,
koji ih je cuo od najodabranijih od njih, pa su zbog
svega t oga nazvani "El - Kurra
m
(ucaci).
Ta situacija se nije mijenjala tokom citavog prvog
92
perioda islama, dok se nisu povecali islamski
gradski centri i zahvaljujuci Kur'anu nestala je
nepismenost kod Arapa, kao sto je postalo moguce
izvodenje pravnih propisa, te se tako fikh
upot punio i post ao vj et ina i znanj e, pa im j e ime
( El - Kurra' ) zamij enj eno imenom "islamski pravnici
i ucenjaci".
Podij elilo se islamsko pravo kod nj ih na dva
pravca:
1) Ehl er - Re' j ve - l - Kijas, /racionalisticka skola/
koj em j e pripadalo st anovnit vo I raka,
2) Ehl el - Hadis, /tradicionalisticka skola/ kojem je
pripadalo st anovnit vo Hidaza.
U Iraku se osjecalo pomanjkanje hadisa iz razloga,
koje smo vec naveli, pa su zbog toga mnoge
propise izvodili analogno drugima i bili su veoma
vj et i u t ome. Zbog t oga su nazvani Ehl er - Re' j "
/ racionalisti/. Na celu ove skupine i njena osnova
bio j e Ebu Hanife en - Nu' man r. a. sa svoj im
ucenicima.
Dok su vode ucenjaka Hidzaza Malik ibn Enes i
afij a r. a. poslij e nj ega. Poslij e t oga j e skupina
ucenjaka negirala pravosnaznost analogije (el -
kijas), tj. Zahirije, koji su ogranicili svu spoznaju
islamskog prava na Kur' an, Hadis i I dma' a, a
odbacili ocitu analogiju i skrivenu poruku tekst a ( t j .
aj et a ili hadisa) , zat o t o skrivena poruka t ekst a
vodi spoznaji stvarnog propisa, u svakom slucaju.
Osnivaci ovog mezheba su Ibn Hazm, njegov sin i
njihovi ucenici.
Ovi mezhebi su bili u svoj e vrij eme mezhebi masa,
veoma rasireni medu citavim ummet om".
93
Zatim je poceo objasnjavati kako se dio SPita
izdvoj io sa posebnim mezhebima i shvat anj ima
islamskih propisa i rekao j e t o ist o o haridij ama.
Da bi zat im rekao da su se t e dvij e skupine udalj ile
od puta, kojim je posla vecina muslimana i
mezheba na koj ima su se sloili. Pot om j e obj asnio
da se zahirij ski mezheb formirao put em predavanj a
nj egovih imama, kodif ikacij om usuli - f ikha I post avlj anj em
pravila za izvodenje serijatsko -
pravnih propisa put em Kur' ana, Sunnet a i vlast it og
videnja i nije se prosirio zbog toga sto je vecina
muslimana odbacila one, koj i pripisuj u sebi
nj egovo ime.
Poslij e t oga j e rekao: Nij e ost alo od nj ega nit a
osim nekoliko knj iga, oko koj ih se okupilo mnogo
st udenat a od koj ih su i oni koj i pripisuj u sebi ovaj
mezheb i ude za slijedenjem njegovog fikha i
mezheba, od cega nejma nikakve koristi,
suprostavljajuci se time misljenju vecine
muslimana i nj ihovom odbacivanj u ovog mezheba.
Mozda se sa ovim svojim cinom pocinju ubrajati u
nosioce novot arij a, zbog primanj a znanj a iz knj i ga
bez posredstva ucitelja".
Zatim je poceo Ibn Haldun da pise biografiju
Cetverice imama i uzeo je ocrtavati obim njihovog
znanja i nacin njihovog proucavanja fikha i usuli -
fikha, te i to kako su ucenici Ebu Hanife kombinirali
nacin donosenja propisa, karakteristican za
ucenjake Hidzaza, sa nacinom ucenjaka Iraka, pa
su se t ako sj edinile dvij e pravne kole.
Potom je oznacio granice i mjesta sirenja svakog
od Cetiri mezheba pa je rekao: ,Zatvorili su ljudi
vrat a razilaenj a, da bi na nj ih pot om ponovo
zakucali, zbog mnostva naucnih termina i zbog
svega t o j e ot eavalo st izanj e do nivoa idt ihada,
94
kao i zbog st raha od pripisivanj a sposobnost i
idt ihada onima, koj i t oga nisu dost oj ni i ne moe
se pouzdati u njihovo misljenje i jacinu vjere".
Ovo j e dakle rezime onoga t o j e izrekao I bn
Haldun o mezhebima i nj ihovom razvoj u i sve j e t o
od onoga t o se nij e svidj elo aut oru "Broure" i t o
mu ne korist i kao dokaz za nj egove t vrdnj e.
Molim cijenjenog citaoca da se vrati na ovo
poglavlj e "El - Mukaddime" od I bn Halduna i da
ga procita citavog, a zatim da se potrudi da upre
prstom u jednu jedinu rijec, koja govori o
nasilnickoj politici, koja je uplela svoje prste u
proces razvoj a mezheba, kako j e t o formulisao
aut or "Broure". Pa neka onda nazove pot ovani
citalac ovo djelo, koje je pocinio cijenjeni autor
"Broure", imenom koj e mu se daj e i u arapskom i
u drugim j ezicima. I neka mi ne zamj eri ako j a t o
ne ucinim, jer sam se obavezao na pocetku ove
knjige, da cu obraditi temu iduci cisto naucnim
pravcem i da necu korist it i svoj e pero za bilo koj i
poj am ili kvalif ikacij u, koj i se sput aj u ispod t og
nivoa, pa cak iako je "Brosura" puna takvih slicnih
poj mova i kvalif ikacij a.
SEDMI DOKAZ:
Rijeci autora "Brosure": ,Kaze se mukallidu: ,Na
cemu su bili ljudi prije nego se poj avio "t aj i t aj "
covjek, kojeg ste slijedili i ucinili njegove rijeci
poput Allahovih dzelle se' nuhu rijeci
7
Da li su lj udi bili na pravom ili kr ivom put u, prij e
nj ihove poj ave
7
( poj ave mudt ehida op. prev. )
Oni moraj u konst at ovat i da su t i lj udi bil i na
pravom putu, pa ce se reci njima: ,Na cemu su bili
ono koj i su pripadali skupini, koj a slij edi Kur' an,
Sunnet i st ope prvih generacij a muslimana i t ime
95
102
dali prednost govoru Allaha delle se' nuhu,
Nj egovog Poslanika i praksi ashaba r. a. nad onim
t o im j e suprot no i sudili po nj ima bez t oga da
t rae milj enj e nekog od lj udi
7
!
Ako j e ovo pravi put , pa t a j e onda suprot no ist ini
osim zabluda; pa kuda se odmecu?!!!" (Brosura
38. st r. )
Mi kaemo, povodom iznoenj a na vidj elo ovog
cudnog dokaza i odgovarajuci u ime mukallida,
kome j e aut or "Broure" post avio ova pit anj a:
,Cinili su ljudi, prije nego sto je postojao odredeni
mudt ehid, ono t o j e spomenuo I bn Haldun u
odlomku kome si t i dao prednost nad govorom
aut ora "Broure". Zar nij e rekao I bn Haldun u t om
ist om odlomku: Zaist a nisu svi ashabi r. a. bili
sposobni da izdaj u fet ve, nit i su se propisi vj ere
uzimali od svih, nego j e t o bilo rezervisano za
hafize Kur'ana koji su poznavali derogirajuce
( naih) , derogirane ( mensuh) , manj e j asne i
pot puno j asne aj et e ( muhkemat i mut eabihat ) i
ost ale uput e. . . , ,
Pa sta je onda znacenje ovog jasnog govora
7
Ako j e broj onih ashaba r. a. , koj i su bili sposobni
da izdaj u fet ve i primij ene vlast it i idt ihad, bio
prepoznatljiv i ogranicen, kao sto to kaze Ibn
Haldun, dok ost ali nisu bili na t om nivou, od koga
su onda ovi ost ali primali propise vj ere?
Nej ma sumnj e da su ih primali od ovog
ogranicenog broja ljudi, koji su posjedovali
sposobnost idztihada i izvodenja pravnih propisa;
pa da li j e t aklid it a drugo do ovo
7
!
Dakle, ne razlikuj e se ova st var, nit i se promij enila
izmedu dva perioda. Tako su obicni ljudi slijedili, u
96
doba ashaba r.a., onoga koji je bio cuven po
fetvama i idztihadu. Isto to su cinili i u doba
t abi' ina, a i u doba koj e j e uslij edilo nakon t oga.
Tako afij a, Ebu Hanife, Ahmed i Malik r. a. nisu
nit a drugo do grupe mudt ehida poput onih, koj e
smo naveli i koj e j e dozvolj eno slij edit i, kao t o j e
bilo dozvoljeno slijediti one poput njih i cije je
slijedenje dozvoljeno obicnim ljudima, kao sto je
bilo dozvoljeno obicnim ljudima od ashaba r.a., da
slij ede mudt ehide svoga doba poput I bn ' Abbasa,
I bn Mes' uda, Zej d ibn Sabit a i Cet verice pravednih
halifa r. a. .
Zar se nisu slozili ucenjaci povijesti i povijesti
islamskog zakonodavst va, da su u doba t abi' ina
post oj ala dva velika mezheba:
1) Mezheb Ehl el - Hadis u Hidazu / t radicionalist i;
2) Mezheb Ehl er - Re' j u I raku / racionalist i,
i da je svo stanovnistvo Hidzaza slijedilo vecinski
mezheb kod nj ih, kao t o j e svo st anovnit vo I raka
slij edilo mezheb koj i j e pr eovladavao kod nj ih, a
svaki od ova dva mezheba j e imao svoj e imame?!
Sta se to desilo pojavom Cetiri mezheba, sto
kontrira ovom cinjenicnom stanju?
Nista znacajno se nije desilo. Sve sto je novo jeste,
da su imami postavili metod izvodenja pravnih
propisa, koje su donijeli uz pomoc dokaza iz
Kur' ana i Sunnet a, kao t o su regulisali t im
met odom svoj e milj enj e i ist insku analogij u ( kij as)
i odvoj ili ih od neispravnog milj enj a i analogij e.
Tako su se sj edinili mezheb "Er - Re' j " i mezheb "El- Hadis" i
post epeno prikrili pret j erivanj a u bilo
kom smislu.
Ovo je bio jedan od najznacajnijih cinilaca u
formiranju visoke pozicije Cetiri mezheba u
97
podrucju istrazivanja i idztihada i u potvrdivanju
njihova slijedenja i uzimanja propisa od njih, od
strane razlicit ih grupa i sloj eva lj udi. Ovo j e
poznata cinjenica, tako da mislim da nejma
potrebe da trosim vrijeme iznoseci dokaze i
t ekst ove vezane za ovu t emu.
Dakle, do koj eg razilaenj a j e dolo oko st varne
bit i idt ihada i t aklida, da bi aut or "Broure"
mogao izj aviti: ,Na cemu su bili ljudi prije nego sto
se pojavio "taj i taj" covjek kojeg slijedite...,,
7
!
Kao da nas on sa ovim hoce obavezati na svoje
milj enj e iz koj eg nej ma izlaza!
U koj u su t o zabludu i grij eh zapali slij edbenici
Cetiri mezheba, a oni nisu u t om pogledu nit a
drugo nego kao oni, koj i su prij e nj ih slij edili
mezheb "er - Re' j " i mezheb "el - Hadis" ili kao oni
prij e nj ih koj i su slij edili imame i mudt ehide od
ashaba r. a. ?!
TAKLI D JE NEI ZBJEAN
Nejma prepreke za slijedenje jednog
odredenog mezheba i dok az na t o
Ukrat ko smo t i naveli u pret hodnom dij elu knj ige
dokaze, koj e j e iznio aut or "Broure" za ono na t o
poziva. Takoder smo to razjasnili na nacin, koji
nece ni jednog objektivnog citaoca staviti u sumnju, da to
nisu, u st vari, nikakvi dokazi, kao
t o ih j e predst avio aut or "Broure".
To su u stvari rijeci, koje ne nose nikakav
argument ili bar dio argument a koj eg j e pot vrdila
nauka ili se oslonila na nj ega. A t o t o ih j e aut or
"Broure" nazvao dokazima ne mij enj a pravo
st anj e st vari.
98
Ono u cemu se nismo suprostavili njemu putem
rasprave ili opirnog odgovora, j e sve ono t o j e u
skladu sa tri tacke na kojima su se slozili svi
ucenjaci i koje nisu urodile plodom u podrucju
razlika. Zbog t oga mu nismo replicirali na t o i
nismo smat rali ono na sto se poziva nicim drugim
do gublj enj em vremena.
Ne prilici nam da utvrdimo suprotnost onoga na
t o se poziva aut or "Broure", put em
omalovaavanj a nj egovih dokaza, nego moramo
da primoramo sami sebe, pored svega t oga, na
t raenj e novih pozit ivnih argumenata, koji upucuju
na pokvarenost ovih opakih milj enj a na koj e se on
poziva i koji potvrduju njihovu potpunu suprotnost.
Ono t o pokuava pot vrdit i aut or "Broure" j e
ograniceno na dvije stvari izmedu kojih ne
mozemo naci kompromisa i ne znamo kako su se
mogle sast at i u umu aut ora "Broure".
Prva st var koj u zagovara i koj u ponavlj a na vie
mj est a u svoj oj Brouri j e apsolut na zabrana
taklida, uzimajuci kao dokaz to da je mudztehid
pogrj eiv, a Kur' an i Sunnet su bez grj eaka, a
slijedenje bezgriesnog je bolje od slijedenja onoga
koj i j e izloen grij eenj u, kao i t o da j e idt ihad
lahak i da on ne t reba nit a vie nego t o su"
Muvet t a' a", Dva Sahiha" ( Buharij a i Muslim) , Sunen" od
Ebu Davuda i
Tirmizij a. ( Broura, 25. st r. )
TJami' a" od Et -
Ne znam na koj i nacin da povezem ove dvije
st vari!
Ako j e t aklid u svome korij enu neispravan, zat o t o
je to slijedenje obicnog covjeka, sta onda znaci
99
zabrana samo jedne odredene vrste taklida, tj.
slijednje jednog odredenog mezheba?!
Ako j e od t aklida neispravna samo ova vrst a, t a
onda znaci totalno odbacivanje taklida, pozivajuci
se pri t ome na t ezu o grj enost i i bezgrj enost i?!
Ne mogu da spoznam sliku ovog propisa u
komplet nom obliku, kao t o j u j e spoznao aut or
"Brosure", ali cu postaviti ispred citaoca dokaz na
t o da j e t aklid neizbj ean kod muslimana i da j e
on pravosnaan i post oj an u islamskom pravu i
zatim da mukallid moze, ako hoce, da slijedi jedan
odredeni mezheb i da ne prelazi na drugi, necineci
pri t ome nit a zabranj eno.
PRVO: Tak l i d j e nei zbj ean i pr av osnaan po
k onsenzusu sv i h musl i mana.
Taklid je slijedenje govora odredenog covjeka,
bez poznavanja dokaza, koji potvrduje tacnost tog
govora, bez obzira na t o da li on zna ili ne zna
dokaz, koji potvrduje ispravnost samog taklida.
Tako da mukallid ponekad moda zna dokaz za
ispravnost svog slijedenja tog ucenjaka
mudztehida, ali on ne zna dokaze za ono u cemu
slij edi t og mudt ehida.
Ne post oj i razlika u t ome da naziva ovo "t aklicf
ili "' it t iba
m
jer obe rijeci imaju isto znacenje i nije
utvrdena nikakva jezicka razlika izmedu njih.
Allah dzelle se'nuhu je dao rijeci
w
it t iba' a"
znacenje "taklid" u njegovom najgorem obliku, pa
j e rekao Uzvieni: ,Kada ce glavesine za
k oj i ma su se dr ugi pov odi l i , sv oj i h
sljedbenika odreci i kada ce veze, koje su ih
v ezal e, pr ekinute biti i oni ce patnju
dozivjeti. I kada ce sljedbenici njihovi
uzv i k nut i : Da nam j e samo da se vr at i mo na
dunj al uk pa da se i mi nj i h odr ek nemo, k ao
100
t o su se oni nas odr ek l i " . ( El - Bekare 166
167)
Nejma sumnje da se ovdje sa rijecju "ittiba
m
elj elo reci, da je to slijepo slijedenje za koje
nej ma opravdanj a.
Bez obzira da li si, po ovom pit anj u, zasnovao
svoj u t erminologij u na osnovu neke nove podj ele
ili ne, znaj da je podjela, u svakom slucaju,
dvojnog karaktera, jer ovdje istrazivac moze da
bude ili ucenjak, koji poznaje dokaze i ima
sposobnost izvodenja pravnih propisa iz njih, pa je
on, dakle, mudt ehid ili onaj , koj i ne poznaj e
dokaze i nije upoznat sa nacinom donosenja
pravnih propisa iz nj ih, pa j e on, dakle, mukallid
mudt ehida. A velika kolicina naucnih termina ne
mijenja nista od cinjenicnog stanja stvari. Pa gdje
j e onda dokaz na pravosnanost t aklida i nj egovu
obaveznost u slucaju nesposobnosti da se vrsi
idt ihad?* * * ( Mora se znat i da j e na govor
povezan sa sekundarnim pravnim propisima.
Medutim, sto se tice stvari koje zalaze u podrucje a ka i da,
koj e su povezane sa osnovama vj ere, t u
nij e dozvolj en t aklid uz saglasnost komplet ne
uleme. Razlika j e u t ome da kod vj erovanj a
"pret post avka" ne igra nikakvu ulogu, nego j e t u
naj vanij a j asnost i nesumnj ivost . S t im u vezi j e
govor Uzvienog: Ne pov odi se za oni m t o ne
znas! I sluh i vid i razum, za sve to ce se,
zai st a, odgovar at i " . ( El - I sra' 36) , / Nj egove
rijeci koje negiraju postupak onih koji slijede
pret post avke u svome vj erovanj u: Pov ode se
samo za pr et post av k ama i samo
uobr aav aj u" . ( Junus / 66)
Do potpune istine se stize iskljucivo
zaposljavanjem razuma i objektivnoscu pogleda i
istrazivanja. Medutim, sto se tice sekundarnih
101
propisa, t u robuj emo Allahu delle se ' nuhu na
osnovu pretpostavki i misljenja, tj. On je ucinio
misljenje i pretpostavku mudztehida i ucenjaka
pravnim dokazom, cija je primjena neophodna i
obavezna. Dokaz za ovu t vrdnj u j e t o da j e Bozij i
Poslanik - ' alej his - selam - slao poj edince da
poducavaju druge sekundarnim propisima iz
razlicitih podrucja ibadeta i tome si., obavezujuci ih
na slijedenje onoga sto im kaze jedan od njih,
znajuci da (haber ahad) ne koristi osim u
pret post avci ili milj enj u. Kao da kae nj ima: Ako
pretpostavite (u vezi sa naucnim istrazivanj em ili
slijedenjem odredenog ucenjaka, koji se bavi
ist raivanj em) da j e t o zaist a t raeni propis, onda
j e vama obavezno nj egovo primj enj ivanj e; ovo j e
razlika izmedu akaidskih obaveza i izvrsavanja
pravnih propisa) . * * *
Taj dokaz ima vise svojih tacaka:
PRVA TACKA: Rijeci Uzvisenog: ,Pitajte ucene o
onome t o ne znat e" . Sloili su se islamski
ucenjaci da je ajet naredba, za one koji nisu
upoznat i sa propisom nit i dokazom za nj ega, da
slijede onoga koji je upoznat sa tim. Ucinili su svi
ucenjaci usuli - fikha ovaj aj et naj vanij im
osloncem za tvrdnju da je obicnom covjeku
obavezno slijediti ucenjaka - mudt ehida. Pored
ovog upucuje nas na to i slijedeci ajet: Sv i
v j er ni ci ne t r eba da i du u boj . Nek a se po
nek ol i k o nj i h i z sv ak e zaj edni ce nj i hove
pot r udi da se uput i u v j er sk e nauk e i nek a
opomi nj u nar od, k ada i m se vr at e, da bi se
Al l aha poboj al i " . ( Et - Tevbe 122)
Allah delle e' nuhu j e, dakle, zabranio da svi lj udi
idu u boj i dihad; naredivi da ost ane grupa od
nj ih i da se prepust i st icanj u znanj a i z Allahove
102
delle e' nuhu vj ere, t ako kad se vrat e nj ihova
braca da nadu onoga ko ce im izdavati fetve u
pogledu halala i harama i obj anj avat i Allahov
delle e' nuhu poredak. ( Pogledaj t efsir od El -
Kurt ubij a "El - Dami' li ahkami - l - Kur' an", 8. t om,
st r. 293. i 294. )
DRUGA TACKA:
Ono na sta nas upucuje zajednicko misljenje svih
islamskih ucenjaka jeste da nisu svi ashabi r.a. bili
j ednaki u pogledu znanj a i da nisu svi bili sposobni
da izdaj u fet ve, kao t o t o kae I bn Haldun i da se
nisu propisi vj er e uzimali od svih; nego j e manj i
dio nj ih dost igao st epen muft ij e - mudt ehida, dok
je velika vecina bila na stepenu mukallida, koji je bio
prisilj en da t rai fet vu. Boij i Poslanik - ' alej his
- selam - je slao jednog od ucenih ashaba r.a. u
mjesto ciji stanovnici ne znaj u nit a o islamu,
osim nj egova vj erovanj a i nj egovih osnova, pa bi
ga oni slij edili u svemu, t o bi im on iznio kao
svoje fetve u pogledu razlicitih djela, ibadeta,
medusobnih odnosa i opstih pitanja, koja su
vezana za halal i haram. Moda se t aj ashab
nekada nasao u situaciji da ne zna odredeni dokaz
iz Kur'ana i Sunneta, pa je zbog toga cinio idztihad
i izdavao im fet ve po onome na t a ga j e uput io
nj egov idt ihad i oni su ga u t ome slij edili.
Rekao j e El - Gazali u svoj oj knj izi "El - Must esfa"
u poglavlju "Taklid i trazenje fetve", dokazujuci da
obicnom covjeku ne preostaje nista drugo do
t aklid: Kao dokaz navodimo dvij e st vari: j edna od
njih je zajednicki stav ashaba r.a., koji su donosili
fetve obicnim ljudima i nisu im naredivali da se
uzdizu na nivo idztihada i sve ovo je opcepoznato i
utvrdeno tevatur predajom od ucenjaka i obicnih
lj udi iz reda ashaba r. a. . ( El - Must esfa, 2. t om,
385. st r. )
103
I rekao j e El - Amidi u svoj oj knj izi "El - I hkam' \
,Zajednicko misljenje uleme je da obicni lj udi, u
vrij eme ashaba r. a. i t abi' ina, nisu prest aj ali t rait i
fetve od mudztehida, sve dok se nisu poceli javljati
oni, koji zabranjuju taklid. Oni su ih takoder slijedili
u pravnim propisima, dok su ucenjaci odmah
odgovarali na njihova pitanja cesto ne
spominjujud dokaze i ne zabranjujuci to, pa je tu
postojao zajednicki stav o dopustenosti potpunog
slijedenja mudztehida od strane obicnog covjeka".
( El - I hkam, 3. t om, 171. st r. )
Oni, koj i su izdavali fet ve u doba ashaba r. a. su bili
malobroj ni poj edinci, prepoznatljivi izmedu ashaba
r.a. po poznavanju fikha, rivajeta i izvodenja
pravnih propisa.
Najpoznatiji od njih su cetverica halifa, pa zatim
Abduilah ibn Mes' ud, Ebu Musa el - E' ari, Mu' az
ibn Debel, Ubej j ibn Ka' b i Zej d ibn Sabit r. a. , dok
su slj edbenici ovih navedenih osoba u nj ihovim
mezhebima i fet vama bili mnogobroj ni.
U vrij eme t abi' ina se proir io krug idt ihada i
slij edili su muslimani u ovom periodu ist i put , koj i
su odabrali ashabi r. a. , s t im da se idt ihad
reprezent ovao u obliku dva glavna mezheba, t j .
mezheb "Er - Re'f /racionalisticki mezheb/ i
mezheb "El - Hadis", /tradicionalisticki mezheb/
zbog uticaja razlicitih idztihadskih faktora, koje
smo spomenuli kada smo prenosili govor I bn
Halduna.
Od onih, koji su cinili osnovu mezheba "Er - Re' j "
u I raku su: Alkame ibn Kaj s en - Nah' i, Mesruk ibn
el - Edde' el - Hemdani, I braim ibn Zej d en - Nah' i
i Se' id ibn Dubej r.
104
Svo st anovnit vo I raka i nj egove okoline su slij edili
ovaj mezheb, bez izuzet ka.
A od onih koji su cinili osnovu mezheba "El -
Hadis" u Hidazu su: Se' id ibn el - Musej b el -
Mahzumi,
v
Urve ibn ez - Zubej r, alim ibn Abdillah
ibn Omer, Sulejman ibn Jasir i Nafi', oslobodeni
rob Abdullaha ibn Omera. Svo st anovnit vo
Hidaza i nj egove okoline su slij edili ovaj mezheb,
bez izuzet ka.
Postojale su ponekad izmedu ucenjaka ova dva
mezheba rasprave i neslaganja, ali obicni ljudi I ucenici, koji
nisu bili na ist om st epenu znanj a i
fikha, kao i oni koj e nij e zanimao st at us t ih
rasprava, slij edili su onoga koga su elj eli i onoga,
koj i im j e bio naj blii i niko im t o nij e osporavao. A
rasprava izmedu mudztehida ne odrazava se
nikakvim losim ishodom ili odgovornoscu za onoga,
koji iz opravdanog razloga nije upucen u propise
vj ere.
TRECA TACKA: Iznijecemo jasan racionalni dokaz
prenoseci ono sto je rekao veliki ucenjak sejh
Abduilah Dra: Dokaz koj i prihvat a razum j est e da
onaj, ispred kojeg se postavi odredeni pravni
problem i nij e sposoban da vri idt ihad, u t om
slucaju postupi na jedan od sljedecih nacina:
- nece uciniti nista, a to je suprot no onome na
cemu se slozila sva ulema ('idzma')
105
- ucinice nesto, istrazivajuci dokaze ili slijedeci
j ednog od priznat ih mudt ehida.
Sto se tice istrazivanja dokaza, ono je nemoguce,
j er bi t o primoralo nj ega i sve lj ude da t rae
dokaze za sve pravne propise, sto bi znacilo
zapost avlj anj e brige o egzist encij i i pot omst vu,
zaust avlj anj e proizvodnj e, propast i dunj aluka, po
pit anj u obust avlj anj a polj oprivredne proizvodnj e,
t ako da naglo ukidanj e t aklida bi, za sve t o,
predst avlj alo veliku nevolj u. Dakle, ne preost aj e
mu nit a drugo do t aklid i on j e t ako sa nj im
ispunio svoj u obavezu". ( Pogledaj koment ar ej h
Abdullaha Draa na "El - Muvafakat " od E -
Sat ibij a, 4. t om, 22. st r. , i pogledaj t a kau o
t ome El - Amidi u" El - I hkam" i El - Gazali u "El -
Must esfa")
Kada su spoznali islamski ucenjaci povezanost
izmedu kur'anskih, hadiskih i racionalnih dokaza za
to da obican covjek, koji nije dostigao stepen
izvodenja pravnih propisa i idztihada, treba da
slijedi jednog odredenog mudztehida, koji je
upoznat sa dokazom, rekli su da j e fet va
mudztehida za obicnog covjeka kao dokaz iz
Kur' ana i Sunnet a za mudt ehida. Jer Kur' an, kao
sto je obavezao ucenjaka na prihvatanje njegovih
argumenat a, t ako j e obavezao i neznalicu na
prihvatanje fetvi ucenjaka i njegovog idt ihada.
Objasnjavajuci ovo Es - at ibi kae: Fet ve
mudztehida su u odnosu na obicne ljude kao
erij at sko - pravni dokazi po pit anj u mudt ehida.
A dokaz na t o j e da post oj anj e ili nepost oj anj e
dokaza po pitanju onih, koji slijede odredeni
mezheb j e pot puno nevano, ako oni od nj ih
nej maj u nikakve korist i. Oni nisu na t om nivou da
bi mogli ocj enj ivat i dokaze i izvodit i pravne propise
iz nj ih i t o im uopt e nij e dozvolj eno. Jer j e Allah
106
delle e' nuhu rekao: ,Pitajte ucene o onome
t o ne znat e" .
Mukallid j e onaj , koj i ne zna i nij e mu dozvolj eno
nit a drugo do pit anj e onih, koj i znaj u i pot puno su
upuceni u propise islama. Pa dakle oni i njihove
rijeci predstavljaju za mukallida islamsko pravo".
( El - Muvafakat od E - at ibij a, 4. t om, 290 -
292. st r. )
Moram da t e podsj et im na t ekst ove I bn el -
Kaj j ima, Ed - Dehlevij a, El - I zz ibn Abdis - Selama
i El - Kemal ibn el - Humama, koj e sam naveo u
replici na dokaze aut ora "Broure", a svaki od nj ih
sadrzi dokaz pravosnaznosti taklida za one, ciji je stepen
znanj a nedovoljan za izvodenje pravnih
propisa i idt ihada. Pa ako t i se ukae j asan dokaz,
koj i se t emelj i na ispravnom rivaj et u, pot punoj
saglasnosti ucenjaka i lahkom razumijevanju i koji
ne upucuje samo na pravosnaznost taklida nego i
na nj egovu obaveznost u slucaju nepostojanja
sposobnosti izvodenja pravnih propisa i idztihada,
koja je onda razlika u tome da bude slijedeni
mudt ehid j edan od ashaba r. a. , j edan od imama
mezheba "Er - Re' j a" i mezheba , , EI - Hadisa" ili
pak jedan od Cetverice imama, kada su svi oni bili
na nivou mudt ehida i kada j e onaj drugi u ovoj
relaciji mukallid i neupucen u nacin dokazivanja i
izvodenja pravnih propisa?
Sta onda znace rijeci da je nastanak Cetiri
mezheba i njihovo slijedenje novotarija?!
Zasto se smatra nastanak Cetiri mezheba
novotarijom, dok to nije slucaj sa
nast ank om dv a mezheba ( mezhebi " Er -
Re' j " i " El - Hadi s" ) ?!
I zat o sl j edbeni k Saf i j e i l i Ebu Hani f e unosi
novotarije u vjeru, dok to ne cini sljedbenik
107
En - Nah' i j a u I r ak u i l i Se' i d i bn ei - Musej ba
u Hi dazu?!
Ili zasto je slijedenje ova Cetiri mezheba
novotarija, dok to nije slucaj sa slijedenjem
mezheba Abdui l ah i bn Abbasa, Abdui l ah i bn
Mes' uda i l i maj k e pr av ov j er ni h Ai e r . a. ?!
Sta su to unijeli Imami ova Cetiri mezheba
od nov ot ar i j a u v j er u da bi smo l j ude
odvracali od njihova slijedenja?!
t a su t o oni dodal i na t r adi ci j u nj i hov i h
pr et hodni k a, mudt ehi da od ashaba r . a. i
t abi ' i na?!
Sve t o im se moe pripisat i kao "novot arij a",
j est e t o da su oni kodif ikovali Sunnet i f ikh i
postavili osnove i nacin izvodenja pravnih propisa i
ist raivanj a, t o j e dovelo do prevazilaenj a
prijasnjih razlika izmedu dva mezheba (mezheba
"Er - Re' j " i " El - Hadis") , pa su se sloile ove dvij e
grupe oko uspost avlj anj a novog met oda, koj i se
takoder sa svoje strane oslanja na dokaze iz
Kur' ana i Sunnet a i idma' a.
Sa ovim su ucvrsceni i ojacani temeljni stubovi ova
Cetiri mezheba i kodificirani njihovi glavni i
sporedni dij elovi, koj ima j e ulema posvet ila
posebnu paznju, izucavajuci ih.
To j e bila t aj na nj ihovog opst anka, irenj a nj ihovih
knj iga, st aj anj a uleme na nj ihovu st ranu u svim
vremenskim razdobljima, postizuci konsenzus oko
t oga da nij e dozvolj eno nij ednom alimu da slij edi
jednog od Cetverice imama, ako je spoznao propis
i njegov dokaz, te posjeduje sposobnost izvodenja
i ist raivanj a propisa, t o ukazuj e na ispravnost
nj egovog razumij evanj a i znanj a. Ovo j e t aj
novitet, po kojem se ova Cetiri mezheba razlikuju
u odnosu na ost ale mezhebe.
Pa, gdj e j e t aj bid' at ( novot arij a) , koj u ovi mezhebi
108
dre u svom okrilj u i zabluda u koj u su zapali
milioni nj ihovih slj edbenika?!
Sa kojom naucnom ili polunaucnom osnovom autor
"Broure" t vrdi da su ovi mezhebi novot arij a i da j e
slijedenje jednog od njih novotarija, koja se
poj avila nakon prve t ri generacij e muslimana?!
Po koj oj erij at skoj osnovi on poredi mukallide ova
Cetiri mezheba sa preplasenim divljim
magarcima?! ! ! ( Pogledaj suru El - Mudessir 38 - 51
aj et op. prev. )
Nakon t o sam j DOj asnio st varnost t aklida, nj egov
dokaz, polozaj Cetiri mezheba naspram onih, koji
su se poj avili prij e njih i cinjenicno stanje
muslimana prij e i poslij e poj ave ovih mezheba,
dovolj no mi j e da izloim, pred obj ekt ivnog i
razumnog citaoca, ova pitanja, koja izazivaju
zaprepat enj e kod aut ora "Broure".
Ja necu pokusavati odgovoriti na ova pitanja, jer,
zaista, objektivnost bilo kojeg citaoca je dovoljna
da ga ubij edi da su "Broura" i nj en aut or daleko
od j asne i svij et le ist ine.
Prijedimo, nakon ovoga, na dokaz za drugu
t vrdnj u:
DRUGO: Ni j e zabr anj eno muk al l i du da sl i j ed;
jedan odredeni mezheb:
Nakon t o smo zavrili govor u koj em smo poj asnili
da neznalici, koj i nij e dost igao st epen idt ihada u
izvodenju pravnih propisa, ne preostaje nista
drugo do taklid, sto nam je potvrdeno jasnim
. dokazima, koj e smo vam opirno izloili.
Pa, nakon svega ovoga mi pit amo: Da li j e
mukallid obavezan da svaki dan mij enj a imama
109
kojeg slijedi ili da li je obavezan da to cini npr.
svakog mj eseca ili godine?
Ako ovo bude st varni erij at ski propis, t j . , ako
bude obavezan da, s vremena na vrij eme, mij enj a
imama koj eg slij edi, pa koj i j e t o erij at ski dokaz,
koji potvrduje neophodnost ovog slijedenja?
Reci cemo u odgovoru da je obaveza neznalice,
shodno dokazu, da bude mukallid, kac sto smo vec
spomenuli. Ovo je opste nacelo, sto se jasno vidi iz
onoga na t o aludira kur' anski aj et : Pi t aj t e
ucene o onome sto ne budete znali."
Dakle, koliko god neznalica pitao ucene i slijedio ih
u nj ihovim milj enj ima i fet vama, izvrio j e, t o se
njega samog tice, ono cime ga je Allah dzelle
e' nuhu zaduio, bez obzira da li se pridravao
j ednog odredenog mezheba ili ne, i svejedno da li
je njegovo slijedenje prouzrokovano blizinom tog
mezheba, lahkocom upoznavanja sa njim ili pak,
smirajem, koji on nalazi u slijedenju tog mezheba
i nj egovim post avkama.
Ako bude smat rao da j e obavezan da slij edi j ednog
odredenog imama, kojeg nece napustati niti
mijenjati, onda je on u tom slucaju napravio
pogrj eku, ali ako bude smat rao da j e t o Allahova
delle se
1
nuhu naredba, ne slijedeci, pri tome,
mudt ehida, koj i j e pogrij eio u svom idt ihadu,
onda j e on grij enik.
I st o t ako j e pogrij eio, ako bude smat rao da t reba
svaki dan ili s vremena na vrij eme, mij enj at i
imama, medutim, ako bude uvjeren da je to propis
obj avlj en od Allaha delle se' nuhu i ne bude imao
opravdan razlog za slijedenje onoga, koji se
pret vara da j e mudt ehid, onda j e on grij enik.
Sve ove navedene solucij e spadaj u u falsif ikovanj e
110
Allahovih delle se* nuhu propisa.
On mora znati da je njegova obaveza slijedenje
j ednog od priznat ih mezheba u svemu onome t o
nij e kadar da razumij e od osnovnih dokaza i nij e
ga Allah delle se' nuhu zaduio vise od t oga, t j .
nij e ga zaduio da neprest ano mij enj a imame, nit i
da se st alno pridrava j ednog od nj ih.
Ovo j e propis po koj em su ulema i I mami post igli
konsenzus, a dokaz na t o sast oj i se od nekoliko
tacaka:
PRVA TACKA:
Obaveznost st rikt nog pridravanj a j ednog
odredenog imama ili obaveznost njegovog
konst ant nog mij enj anj a, j est e propis, koj i j e
pridodat osnovi, a ona je obaveznost slijedenja
j ednog od priznat ih mezheba; zbog t oga pridodat i
propis mora imat i svoj valj ani argument , a on ga,
ust vari, nej ma. Taj dokaz nij e nigdj e spomenut ,
osim u obliku navoda da j e onome, koj i nij e
post igao sposobnost razumij evanj a dokaza i
izvodenja propisa iz njih, obavezno slijedenje
imama, koj i j e post igao t u sposobnost ; a svaki
propis, koji se doda na znacenje na koje upucuje
t aj dokaz, j est e novot arij a, koj oj ne t reba pridavat i
panj u.
Prenosi se u vj erodost oj noj predaj i da j e Boij i
Poslanik - ' alej his - selam - rekao: Sv ak i pr opi s,
k oj i nej ma sv oj u osnov u u Al l ahov oj dzel l e
se * nuhu Knj i zi odbacuj e se, pa mak ar i h bi l o
/ st ot i nu. , , ( Prenosi ga El - Bezar i Taberan?, kaj D i
Buharija i Muslim u slicnom obliku, a on glasi: ,Sta
j e lj udima, post avlj aj u propise, koj i nej maj u
osnove u Allahovoj dzelle e' nuhu Knj izi; svaki
propis, koj i nej ma osnovu u Allahovoj dzelle
111
e' nuhu Knj izi j e laan, pa makar ih bilo i
st ot inu! ". )
Cudno je da autor "Brosure" uzima kao dokaz za
svoj e t vrdnj e o zabranj enost i pridravanj a j ednog
odredenog mezheba nase rijeci, koje govore o
nepost oj anj u dokaza na obaveznost pridravanj a j ednog
odredenog imama ili stalnog prelaska od
j ednog do drugog.
Zatim, pored toga, nareduje mukailidu
pridravanj e st alnog mij enj anj a imama, koj eg
slijedi, zaboravljajuci da sa time kontrira samom
sebi i da j e on, malo prij e, pot vrdio da ne post oj i
dokaz za obaveznost ova dva oblika pr idravanj a.
Ako j e obaveznost ova dva oblika pridravanj a
propis, koji nejma svoga dokaza, kao sto smo vec
rekli, pa koja je onda razlika izmedu toga da
mukallid namet ne sebi, kao obavezu, pridravanj e
st alnog mij enj anj a imama, koj eg slij edi ili
pridrzavanja jednog odredenog imama?
Zbog cega je prva solucija obavezna i neizbjezna,
a druga st rogo zabranj ena, kada ove solucij e
spadaj u pod poj am "pridravanj e", koj e j e
zabranj eno smat rat i obaveznim
7
!
Dakle, ne preost aj e mukailidu, koj i ima opravdanj e
za t aklid, nit a drugo nego da smat ra da mu j e t o
nj egova obaveza.
Medutim, ako bi smatrao da je njegova obaveza
slijedenje samo jednog odredenog imama, kojeg
nece napustati ili da je njegova obaveza
svakodnevno mij enj anj e imama, on j e u t om
slucaju pogrijesio i duznost je da mu se ukaze na
ono st oj e ispravno.
A ako zna da mu Allah delle e' nuhu i Nj egov
Poslanik - ' alej his - selam - nisu naredili
112
pridravanj e j edne od ove dvij e solucij e, onda j e
on na pravome put u, bez obzira da li se
pridrzavao, sa prakticnoga aspekta, samo jednog
odredenog imama, kojeg nece napustati ili ce
konst ant no mij enj at i imame. * * * ( Uvj et i ispravnost i
promjene imama, kod vecine ucenjaka islamskog
prava i usuli - fikha, j esu:
- da ga ne podstice na to licni prohtjev i namjera
da izbjegne odredene obaveze,
- da ne slij edi vie od j ednog mudt ehida u
j ednom ibadet u, j er kada bi t o uradio pridravao bi
se oblika vrenj a j ednog ibadet a spoj enog od
idt ihada dva imama, na koj em se nisu sloila nj ih
dvoj ica,
- da poznaj e mezheb novog imama, na koj i eli
prijeci, po pitanjima, u kojima ga zeli slijediti.)***
DRUGA TACKA:
Mi kaemo: post oj i deset kiraet a Kur' ana
prenesenih od Boij eg Poslanika - ' alej his - selam
- , mut evat ir predaj om, po koj ima se moze uciti
Kur' an. Svakom od ovih kiraet a posvet io se
odredeni imam, te ga je prenosio, citao po njemu i
njime poducavao ljude i svoje ucenike.
Utvrdeno je da svaki musliman moze uciti Kur'an
po bilo kojem od ovih kiraeta, kao sto je utvrdeno
da musliman, koj i nij e sposoban da vri idt ihad,
113
moze slijediti, po svom izboru, jedan od Cetiri
priznat a mezheba.
Pa znaci li to da musliman prilikom ucenja Kur'ana
mora stalno mijenjati kiraete po kojima uci, da bi
mu se moglo, u ist o vrij eme, st rogo zabranit i da se
pridrzava jednog odredenog kiraeta,nenapustajuci
ga?!
Da li j e iko od muslimana, u prolost i ili
sadasnjosti, potvrdio ove rijeci i da li autor
"Brosure", licno, uci Kur'an svaki dan po drugom
kiraet u?
Koja je razlika izmedu slijedenja imama, po
fikhskim pitanjima i slijedenja imama u kiraetu,
prilikom ucenja Kur'ana?
Zbog cega se namece obaveza prvoj grupi da
mij enj a ono t o slij edi, dok u ist o vr ij eme druga
grupa nije obavezna da to cini?
Reci ce neko da mnogi muslimani, mozda, nisu u
stanju da nauce vie od j ednog kiraet a, t j . nisu u
mogucnosti da se upoznaju sa svim kiraetima.
Mi analogno t ome kaemo da j e ovaj primj er
jednak primjeru slijedenja jednog od Cetiri priznata
mezheba, zat o t o mnogi muslimani nisu u st anj u
da se upoznaj u sa vie od j ednog mezheba, t j .
nisu u mogucnosti da nauce sve potrebne propise
iz Cetiri priznata mezheba. Pa zasto onda
opravdavamo prvi slucaj, a drugi nejako se ne radi
114
o pit anj u post oj anj a ili nepost oj anj a opravdanj a,
nego se pitanje vraca na postojanje dokaza?!
Sve dok ne posj eduj emo dokaz za obaveznost
pridrzavanja stalnog mijenjanja imama ili slijedenja
samo jednog odredenog imama, bez obzira da li se
t o odnosilo na imame kiraet a ili imame mezheba,
propis u oba slucaja (kiraeti i mezhebi) ostaje isti.
TRECA TACKA:
Proao j e period ashaba i t abi' ina, a zat im j e doao
period Cetverice imama i onih poslije njih, da
nismo culi niti jednog imama iz ovih perioda da je
upozorio mukallide imama i muft ij a da slij ede
samo jednog odredenog imama, kao sto nismo culi
da j e neko od nj ih naredio lj udima da lut aj u
izmedu imama, uzimaju, naizmjenicno, propise od svih i da
slijede svakog od njih, jedno odredeno
vrij eme.
Ono t o mi znamo pot puno j e suprot no ovome, a
t o j e da j e halifa j avno obj avlj ivao ime imama,
koj em j e dodij elio pravo izdavanja fetvi, ukazujuci
svim lj udima na nj ega da bi od nj ega t raili fet ve i
slijedili ga, po pitanju vjere. Pa cak je halifa
ponekad zabranj ivao drugima da izdaj u fet ve, da
se nebi narod naao zbunj en i u nezgodnoj
sit uacij i, uslj ed post oj anj a razlicitih fetvi.
V\ t a' ibn Ebi Rebbah i Mudahid su bili j edini, koj i
su izdavali fet ve u Mekki, t ako j e halif in t elal
mnogo puta digao glas uzvikujuci naredbu halife
da niko ne smij e izdavat i fet ve osim ova dva
imama. ( Pogledaj "uzurat ez - Zeheb" od I bn el -
' I mada, 1. t om, 148. st r. )
Dugo su vremena st anovnici Mekke slij edili mezheb
ove dvoj ice imama, a da nisu nj ih dvoj ica ili neko
drugi osporili ovaj halif in post upak, nit i su zabranili
ljudima da slijede samo jednog odredenog imama.
115
Bilo j e lj udi koj i su vie volj eli da im fet ve izdaj e
Abdullah ibn Abbas r. a. , t ako da nisu nikoga, osim
ovog casnog ashaba, pitali za fetvu i nije poznato
nikome od uleme da j e on ili neko drugi od ashaba
zabranio ovaj post upak i pripisao grij eh onome ko
ga cini.
Iracani su dugo vremena zivjeli slijedeci mezheb
Abdullaha ibn Mes'uda r.a., koji se ocitovao u
njegovoj licnosti i licnosti njegovih ucenika nakon
nj egove smrt i, i nij e se naao niko od uleme, t og
vremena, ko j e zanegirao ovaj post upak.
I st o t ako j e narod u Hidazu dugo vremena ivio
praktikujuci mezheb "El - Hadis", koji se ocitovao u licnosti
Abdullaha ibn Omera r. a. i nj egovih
ucenika, a da im to niko od ucenjaka, tog
vremena, nij e osporio.
Mezhebe Cetverice imama slijedili su milioni ljudi,
neznalica, poluucenih ljudi i velikih ucenjaka,
izabravi pri t ome onaj mezheb, koj i su ht j eli ili
onaj , koj i im j e bio naj laki ili naj blii mj est u
nj ihovog boravka.
Biografske knj ige zabilj eile su na hilj ade velikana i
istaknutih licnosti, koji nisu osporavali mukallidu
slijedenje jednog odredenog mezheba.
To mozes nad u slijedecim knjigama:
1) "Tabakat e - afi' ij j e el - Kubra" od Es - Subkij
2) "Tabakat el - Hanabile" od I bn Redeba;
3) "Tabakat el - Malikij j e" od Burhanuddin El -
Medenij a;
4) "Tabakat el - Hanefij j e" od Hafiz el - Kureij a.
116
Pogledaj t a kae imam Ez - Zehebi, Allah mu se
smilovao, o islamskim pravnicima, koj i su slij edili
jednog od Cetverice imama, hvaleci ih i
podrzavajuci ih u tome, sve dok jedan od njih ne
bude fanaticno slijedio svoga imama, nakon sto
mu se ukazao ispravan dokaz, koj eg j e on razumio
na ispravan nacin.
Tako on u svoj oj knj izi "Zaglu - 1 - ' Umi ve - t t alebi"
kae: Malikij ski pravnici su na dobru i slij ede
uput u, samo bi nj ihove kadij e i muft ij e t rebale da
se okane brzog prolij evanj a krvi i osuda za
nevj erst vo, , , a zat im kae: Hanefij ski pravnici
posj eduj u preciznost , ot roumnost i int eligencij u i
bili bi bolj i od ost alih ako ost ave suvino
razmilj anj e i pronalaenj e olakica za kamat u i
izbj egavanj e zekj at a. , ,
Da bi poslij e t oga rekao: af ij ski pravnici su od
najostroumnijih ljudi i od najvecih poznavalaca
vj ere. Osnove nj ihovog mezheba zasnivaj u se na
slijedenju sahih - hadisa. Nj ihov imam j e od
najvecih ucenjaka hadisa i posjeduje mnogobrojne
vrline. Pa ako se prikljucis ovom mezhebu i
pokorava se Allahu delle e' nuhu put em nj ega i
ot klanj a od sebe neznanj e, onda si na velikom
dobru. , ,
A o hanbelijama kaze: ,Sto se tice hanbelija, oni
posj eduj u vrlo korisne nauke i nj ihovo vj erovanj e
je potpuno i malo se osvrcu na dunjaluk,
medutim, neki lj udi im osporavaj u poj edine st vari
u nj ihovom akaidu i opt uuj u ih za t edsim
(materijalno ogranicavanje Allaha dzelle se'nuhu
svoj st vima nekih Nj egovih st vorenj a - op. prev. ) ,
kojeg se oni cvrsto drze. Medutim, oni nejmaju
nikakve veze s t im, osim u r ijetkim slucajevima,
Allah im oprost io. , ,
117
Zatim ucenjak Ez - Zehebi zabranj uj e, onima koj i
slijede odredeni mezheb, pogrdni mezhebski
fanat izam prema nj ihovim imamima i da neko
smat ra da j e od svih mezheba, nj egov naj bolj i i
dodaj e: Nemoj mislit i da j e t voj mezheb naj bolj i i
naj drai Allahu delle e' nuhu, j er za t o nej ma
nikakvog dokaza, kao t o ga nej maj u ni oni t o
slij ede druge mezhebe. Svi imami r. a. su bili izvor
velikoga dobra i nj ima, ako ispravno presude,
pripadaj u dvij e nagrade za svako pravno pit anj e,
a ako pogrij ee, j edna nagrada".
( Pogledaj "Zaglu - l - Urni ve - t t alebi", 14 - 16.
st r. )
Posmat raj obj ekt ivno brat e! Ovaj govor se prenosi
od velikog hafiza emsuddina Ez - Zehebij a,
ucenika imama Ibn Tejmije, u kojem se pohvalno
izrazava o ucenjacima Cetiri mezheba i odobrava
im slijedenje njihovih imama i pridrzavanje njihovih
idt ihada.
Dakle, mogao si vidj et i u nj egovom govoru da ih
on hvali i uj edno ih, obj ekt ivno, upozorava, na
uput anj e u fanat izam i davanj e prednost i imamu,
pa makar im se ukazao j asan i razumlj iv dokaz.
To su odlomci iz biografij a velikana afij skog,
malikij skog, hanefij skog i hanbelij skog mezheba, i
t o j e st varno st anj e t abi' ina i ashaba r. a. , kao t o
sam ti vec objasnio.
Sve je to receno na najjasniji moguci nacin i
podrazumij eva pot puni konsenzus da u
mukailidovom slijedenju jednog odredenog imama,
koj eg on nikako ne naput a, nej ma t et e, grij eha
nit i prigovora, sve dok ne bude vj erovao da ga j e
Allah dzelle se'nuhu obavezao na to slijedenje, jer
t o j e ono t o negiramo, mi i svi ost ali muslimani.
* * * ( Zar sve ovo, t o smo spomenu/ l, ne pokazuj e
118
da je bilo medu ashabima, tabi'inima, tebe"a -
t abi' inima i onima poslij e nj ih, onih koj i su slij edili
jednog odredenog imama ili mezheb i nisu ga
mijenjali, pa je tako slijedenje jednog odredenog
mezheba, bez nj egovog naput anj a, pravosnana
i legalna stvar, cija zabrana nije ni na koji nacin
utvrdena.
Naprotiv, potvrdena je potpuna suprotnost toj
zabrani, t ime da su neki od ashaba, t abi' ina i onih
poslije njih praktikovali slijedenje j ednog
odredenog imama ili mezheba.
Zar nij e, na osnovu svega ovoga t o smo naveli,
tvrdnja o zabrani slijedenja jednog odredenog
imama ili mezheba, novot arij a i falsifikat u vj eri.
Bez obzira na sve t o, ej h Albani nas j e pit ao u
raspravi, koja je vodena izmedu mene i njega, o
dokazu, koj i podupire nae t vrdnj e, u ovoj knj izi,
da j e "Pot iranj e mezheba" novot arij a i o dokazu da
j e neko od ashaba i t abi' ina slij edio j ednog
odredenog imama!
Upitali smo ga: ,Da li si procitao knjigu?"
Odgovorio j e: Da, ako Bog da! "
Ali mi ne znamo da li j e ovo "ako Bog da"
izgovorio trazeci pomoc od Allaha dzelle se 'nuhu
ili radi bereket a.
Procitao je knjigu, ,ako Bog da", a nije nasao u
primj eru, neosporenog izdavanj a fet vi od st rane
' At a' ibn Ebi Rebbaha i Mudahida u Mekki, ono t o
ukazuj e na konsenzus po pit anj u pravosnanost i
slijedenja jednog odredenog imama i na to da su
tvrdnje o zabrani ovakvog nacina slijedenja
novot arij a i net o t o Allah delle se ' nuhu nij e
dozvolio.
119
Procitao je knjigu, ,ako Bog da", ali nije nasao u
slijedenju stanovnistva Iraka mezheba "Er - Re' j "
koji se ocitovao u licnosti Abdullaha ibn Mes'uda
r.a. i njegovih ucenika, nakon njegove smrti, bilo
kakav dokaz legitimnosti ovakvog slijedenja i
zabrane negiranj a ist og.
Takoder, nije nasao u slijedenj u st anovnika
Hidaza mezheba Abdullaha ibn Omera r. a. , koj i se
ocitovao u njegovoj licnosti i licnosti njegovih
ucenika, odgovor na pitanje koje je postavio!
Procitao je knjigu, ali nije nasao u cvrstom
slijedenju mezheba Cetverice imama od strane m i l iona
ljudi, ono sto ojacava dokaze, prethodno
postignutog konsenzusa i potvrduje nepobitnim
dokazom da slijedenje jednog odredenog imama
nije zabranjena, niti pokudena stvar, kao ni
novot arij a u vj eri.
N ej m a sumnj e da su prividno nepoznavanj e ovih
j asnih dokaza i t vrdnj a, usprkos nj ima, o zabrani
slijedenja jednog odredenog mezheba novotarija,
koj a n ej m a nikakvog osnova u vj eri i da j e poziv
na "Pot iranj e mezheba", analogno t ome,
naj opasnij a novot arij a, koj a prij et i islamskom
seri j at u, a posebno st oj e u ovom vremenu mnogo
onih, koji slijede svoje prohtjeve i cejfove.)***
Sta znaci slijedenje jednog imama i
pr i dr av anj e nj egov og mezheba?
Kada govorimo o onome t o poznaj e svaki
obj ekt ivan musliman, a t o j e da onome koj i nij e
dost igao st epen idt ihada, ne preost aj e nit a
drugo, do da slij edi imama - mudt ehida, bilo t o
na nacin potpunog pridrzavanja ili ne, neophodno
je da, takoder, pojasnimo pojam nuznosti
slijedenja tog imama i pridrzavanja njegovog
120
mezheba. Da li se slij edi j edan imam zbog nj egove
licnosti ili neke njegove specificne vrline?
Sacuvaj Boze! Sacuvaj Boze,da neko od muslimana
kae ovako net o!
Muslimani su spoznali j o od vremena Boij eg
Poslanika - ' alej his - selam - , pa sve do danas, da
j e j edino Allahov delle e' nuhu zakon t aj koj i sudi medu
lj udima, nj ihov or ij ent ir i osnova
njihovog ponasanja i slijedenja.
Onog moment a kada j e mudrost Allaha delle
se' nuhu i Nj egovog zakona iskazala ht ij enj e da se
ljudi, opcenito, razlikuju po stepenu znanja i
spoznaje i na poseban nacin, po stepenu
poznavanj a propisa islamskog erij at a, bilo j e
neophodno, sa cilj em pokoravanj a Allahovom
delle se' nuhu zakonu, da neznalica slij edi alima,
a da alim slijedi onog ucenijeg od sebe, da bi se
svi sast ali na j ednom put u, a t o j e put Allaha,
Silnog i hvale Dost oj nog.
Ova cinjenica se jasno ocituje, cak, i po pitanju
naseg slijedenja Bozijeg Poslanika - ' alej his - selam
- Pa t ako mi ne slij edimo nj ega zat o t o j e on
Muhammed - ' alej his - selam - , obicna ljudska
licnost, nego ga slijedimo zbog toga sto nam je on
dost avio obj avu od Allaha delle se' nuhu
Zbog toga se ne moze reci da je slijedenje Kur'ana
prece od slijedenja Sunneta, zbog toga sto je
Allahov dzelle se'nuhu govor preci i prioritetniji,
od slijedenja covjekove rijeci, ma ko on bio, jer je
osnova slij edenja Bozijeg Poslanika 'alejhis -
selama t o t o j e on prenosilac Allahove delle
se' nuhu obj ave i mi ga samo zbog t oga slij edimo.
Slucaj veze imama - mudt ehida i Sunnet a Boij eg
Poslanika - ' alej his - selam - , po pit anj u prenoenj a
i razumij evanj a onoga t o j e on rekao, j e poput
slucaja veze izmedu Bozijeg Poslanika -
v
alej his -
121
selam - i nj egovog Gospodara, po pit anj u
dost avlj anj a i obj anj avanj a onoga t o mu j e
obj avlj eno od Kur' ana.
Po ovom pit anj u, koj e sam t i upravo obj asnio, na
najljepsi nacin se izrazio imam E - at ibi u svoj oj knj izi "El -
I ' at isam", 3. t om, 250. st r. ) : Ako se
slijede rijeci i propisi serijatskih ucenjaka, onda se
to cini sa stanovista da je on poznavalac islamskog
prava i onoga sto ono iziskuje, ne zbog necega
drugog, j er on, u st varnost i, samo vri ulogu
prenosioca od Allahovog Poslanika - ' alej his -
selam - , koj i j e prenosilac Obj ave od AI laha dzelle
se'nuhu. Rijeci tog ucenjaka se mogu primiti pod
uslovom da se j asno zna da j e on svoj e znanj e
primio od Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - , ili
prevlada milj enj e po t om pit anj u, a ni u kom
slucaju, ako se taj ucenjak smatra izvorom
propisa, j er, u st varnost i, nij e zabilj eeno da se
neko smatra izvorom propisa, osim u dva slucaja:
- slucaj islamskog serijata, koji je objavljen
Boij em Poslaniku - ' alej his - selam -
- i Sunnet a Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - ,
sa aspekt a nj egove nepogrij eivost i" .
Zat im j e rekao: Tako onaj , koj i j e zaduen
erij at skim propisom, moe se svrst at i u t ri
kat egorij e:
- da bude mudt ehid, po pitanju tih propisa, te ce
on u tom slucaju slijediti ono do cega ga dovede
nj egov idt ihad,
- da bude mukallid, koj i nikako ne poznaj e nauke,
koje su potrebne za izvodenje pravnih propisa, pa
je neophodno da ima vodica, koji ce ga voditi,
suca koji ce mu suditi i ucenjaka kojeg ce slijediti,
122
a opcepoznato je da ga on slijedi samo zbog toga
t o j e on poznavalac nauka, koj e su pot rebne za
izvodenje pravnih propisa.
Dokaz tome je slucaj, ako bi on sigurno znao ili bi
preovladalo kod njega misljenje da taj "ucenj ak" nij e od
nosilaca t og znanj a, nij e mu dozvolj eno da
ga slij edi, nit i da post upa po propisu, koj i j e on
donio.
Nije ispravno da obicnom covjeku ili nekom
drugom, cak i naumpadne da slijedi nekoga po
odredenom pitanju, znajuci da on nije sposoban da
rij esi to pitanje, kao sto nije moguce da se
bolesnik prepust i nekome za koga zna da nij e
doktor, osim u slucaju da je izgubio pamet. Ako je
ovo sto smo rekli ispravno, onda to znaci da se
muft ij a slij edi, sa st anovit a da on posj eduj e
znanj e, po koj emu se mora post upat i, a ne zbog
toga stoje on ovaj ili onaj covjek. Po ovom pitanju
nej ma razilaenj a na racionalnoj ili erij at skoj
osnovi.
- da bude od onih koj i nisu dost igli st epen
idztihada, medutim, razumije dokaz i ono na sto
on upucuje. Tako njegovo razumijevanje cini ga
sposobnim da vrsi kombinaciju razlicitih pravnih
tumacenja, koristeci se priznatim elementima
idt ihada, da bi post igao elj eni cilj i t ome si. . Za
njega postoje dvije solucije: da bude priznat nacin
njegovog uporedivanja i razmatranja dokaza ili ne.
Pa u slucaju da mu se to prizna, postaje, kao
mudztehid sa ovog stanovista i on ce slijediti ono
do cega ga njegovo znanje dovede, nakon
podrobnog razmat ranj a dokaza. Sve ovo se,
takoder, odnosi i na one, koji su na njegovom
st epenu, a ako ne bude priznat o nj egovo
uporedivanje i razmatranje dokaza, neophodno je
123
da se vrati na stepen obicnog covjeka, a obican
covjek slijedi mudztehida da bi ga ovaj uputio ka
ispravnom saznanj u. To se odnosi i na sve one koj i
su na nj egovom st epenu".
Sada nakon t o si st ekao predst avu o ovom pit anj u
i pristupio ovim rjecima objektivno, bez
subj ekt ivnost i, shvat io si da j e ono t o kae aut or
"Brosure" odvratno i zacudujuce neznanje, a to je:
Znaj da j e j edini ispravni mezheb, koj eg se mora
pridravat i j est e mezheb Boij eg Poslanika -
' alej his - selam - , a on je najveci imam (El - I mamu
- l - E' azam ) , koj i se mora slij edit i" .
Zat im j e rekao: Ako j e ovo polazna osnova, pa
odakle su onda doli svi ovi mezhebi, kako su se
proiri i namet nuli kao obaveza muslimanima?! "
Da bi na kraju poceo dijeliti pogrdne nazive svima
onima, koji se cvrsto pridrzavaju ovih mezheba!
On se pret vara da ne zna ono t o zna svako ko j e
ucio povijest islamskog zakonodavstva, po pitanju
nast anka mezheba i osnove iz koj e su oni proizali,
od cega smo nesto vec spomenuli u ovoj knjizi. To
pret varanj e mu slui da lano prikae masama da
je slijedenje ovih mezheba prouzrokovano
davanj em prednost i nj ima nad mezhebom Boij eg
Poslanika - ' alej his - selam - ! ! !
Pred ovom obmanom j e pokleknuo veliki broj lj udi,
koji ne posjeduju nikakvu predstavu o znacenju
idztihada, taklida i nacinu razvoja mezheba.
Ova varka j e post ala dio nj ihove svij est i, pa t ako
mozes cuti nekoga od njih kako govori: ,Uistinu,
moj brat e, da li smo mi slj edbenici Allahovog
Poslanika - ' alej his - selam - , ili slj edbenici afij e, i
kakvu vrij ednost imaj u t i mezhebi nad mezhebom
Allahovog Poslanika -
v
alej his - selam - ?! "
Zar nij e ova obmana, varka koj e se kloni svako
onaj ko posj eduj e imalo znanj a, obj ekt ivnost i i
predanost i Allahovoj delle se' nuhu vj eri?!
124
Zar, zaista, autor "Brosure" ne zna pravo znacenje
pojma "slijedenja mezheba", sto je objasnjeno od
strane velikog broja ucenjaka u stotinama knjiga i
sto je zabiljezeno u vecini povijesnih izvornih
dij ela, da bi mu t o neznanj e bilo opravdanj e za
zacudujuce rijeci, koje upucuje masama.
A ako bude neznalica po pit anj u ove j asne
cinjenice i uz to se jos uplice u ovu opasnu
propagandu, onda j e t o, zaist a, runa i alosna
st var.
A ako bude poznavao tu cinjenicu, kao sto je
poznaju svi ucenj aci, ali se, pri t ome, pret vara da
je ne poznaje, stvarajuci time prostor svojoj
novot arij i da bi se lake uvukla u svij est lj udi,
onda t aj post upak sadri u sebi ono t o j e mnogo
t ee i odvrat nij e.
Kada je obavezno prekinuti slijedenje
mezheba i nj egov og i mama?
Post oj e dvij e sit uacij e u koj ima mora mukallid, ma
u kakvoj situaciji on bio,da prestane sa slijedenjem
svoga imama:
1) Da bude pot puno upoznat sa nekom od mes' ela,
kao i sa svim njenim dokazima i nacinima
izvodenja pravnog propisa iz njih. Na njemu j e, po
pitanju te mes'ele, da slijedi ono do cega ga
dovede nj egov idt ihad i zabranj eno mu j e da
odbaci znanj e koj e posj eduj e, po t om pit anj u i
nastavi sa slijedenjem svoga imama.
Na isti nacin ce postupiti, ako njegova naucna
sposobnost bude prelazila okvire j edne mes' ele.
2) Ako naide na hadis cije je znacenje suprotno
milj enj u nj egovog imama i pri t ome se uvj eri u
ispravnost tog hadisa i njegovu dokaznu moc, po
125
t om pit anj u, na nj emu j e da slij edi ono na t o
upucuje hadis i odustane od slijedenje mezheba
svoga imama, po t om pit anj u. To j e zbog t oga, j er
su sva Cetverica imama savjetovali svoje ucenike i
sljedbenike da slijede ono na sto upucuje
vjerodostojan hadis, u slucaju da bude oprecan
nj ihovim idt ihadima.
Pa je dakle, slijedenje hadisa u stvarnost i sut ina
mezheba Cetverice imama i zajednicko stajaliste
na kojem su se oni slozili i u koje su cvrsto
uvj ereni.
Medutim, za ovo sto smo spomenuli postoje
odredeni uslovi, koji se moraju upoznati i
pridrzavati ih se, jer svaki hadis na koji naide
ucenjak, a za koj eg on smat ra da j e suprot an
idztihadu njegovog imama, ne mora upucivati, u
st varnost i, na ono t o j e on razumio.
Sada cemo ti predociti kako je Imam En - Nevevi
poj asnio ovo pit anj e u svom kapit alnom fikhskom
dj elu ""/ - Medmu
n
\ . . . ovo t o j e rekao afij a,
ne znaci da svako onaj ko vidi sahih - hadis moe
da kae ovo j e afij ski mezheb i da radi prema
njegovm povrsnom i prividnom znacenju, nego se
ovo odnosi na onoga, koj i j e post igao st epen
idztihada u doticnom mezhebu, uz karakteristike
idt ihada, koj e smo ranij e spomenuli ili bar priblino
nj ima; a sve t o, pod uslovom da kod nj ega prevlada
milj enj e da afij a nij e bio upoznat sa
ovim hadisom ili nij e znao st epen nj egove
vjerodostojnosti. Medutim, sve ovo slijedi tek
nakon proucavanja svih knjiga od afij e ili onih koj i
su ga slijedili i ucili od njega. Ovaj uslov je veoma
t eak i malo j e onih, koj i se mogu pohvalit i da su
ga ispunili. Ovi spomenut i uslovi su post avlj eni,
zbog t oga t o afij a r. a. nij e radio po povrnom
126
znacenju mnogih hadisa, koje je vidio i proucio, ali
j e imao dokaz za nj ihovo odbacivanj e, derogiranj e,
specificnost ili, pak, drukcije tumacenje i si.". (El -
Medmu' od Nevevij a 1. t om, 64. st r. )
Za naput anj e imama mudt ehida, na osnovu
prividno, vanjskog znacenja nekog hadisa, post oj e
mnogi idt ihadski razlozi, koj ih prema I bn Tej mij i
ima deset , a nj ima j e pridodao j o j edan, a t o j e:
da je dozvoljeno da se kod ucenjaka nade
argument za ost avlj anj e hadisa, sa koj ima mi,
mozda, nismo upoznati, jer je naucna spoznaja,
zaist a, obimna. ( Pogledaj "Refi' ul - melam ' ani - 1 -
E' immet iel - E' alam" od I bn Tej mij e, 31. st r. )
Pa, ako bi t raili razloge, zbog koj ih j e imam -
mudztehid ostavio prividno znacenje hadisa i ne
nademo nijedan od deset razloga, koje je
spomenuo I bn Tej mij e, onda nij e dozvolj eno
odst upat i od onoga na t o ukazuj e sahih - hadis, s
argument om da j e t aj mudt ehid, moda, imao
opravdanj e s koj im nismo upoznat i ili j e imao
argument, ali ga nije spomenuo, jer je mogucnost
grjeske, kod ucenjaka veca od mogucnosti grjeske
u erij at skim dokazima, nakon upoznavanj a s
njima i njihovog proucavanja i razumijevanja onoga sto se
sa njima zeli reci. (Pogledaj "Refi' ul -
melam ' ani - l - E' immet i el - E' alam" od I bn
Tej mij e, 31. st r. )
Ovo su dokazi za pravosnanost t aklida, po pit anj u
onoga, koj i nij e dost igao st epen mudt ehida, i ovo
su dokazi, koj i ukazuj u da j e dozvolj eno mukallidu
da slijedi jedan odredeni mezheb ili da ga
promij eni.
127
Sve smo t o j asno i podrobno obj asnili, t ako da, po
ovom pit anj u, nij e ost alo nit a skriveno pod
plastom nejasnoce.
Pa ako budes, brate citaoce, objektivan, bez
utjecaja fanatizma i zelje za licnim trijumfom,
shvatices da je istina ovo sto sam rekao.
Ali, ako ti fanatizam i licni prohtjevi budu vodilja,
onda j e sve t o sam t i obj asnio, samo prazan
govor , koji nejma nikakve vrijednosti i tesko da ces
u njemu naci nekog lijeka za tu svoju bolest.
Nego, j edini preost ali lij ek j est e da molimo Allaha
delle e' nuhu da nas svij u spasi od egoizma i
zadovoljavanja licnih prohtjeva i da nam podari
blagodat iskrenost i u Nj egovoj vj eri i obj ekt ivnost
u razumij evanj u Nj egovog zakona.
t a bi se desi l o, k ada bi se sv i l j udi zaput i l i
ka bespucima "poliranja mezheba"?
nekon t o smo obj asnili i cit irali nepobit ne dokaze,
pit amo se: t a bi bilo kada bi smo odbacili sve
ove dokaze i pozvali lj ude, na osnovu vlast it og
idt ihada, da se oslobode mezhebskih okova I nj ihovog
slijedenja, te da urone u siroka
prost ranst va idt ihada?"
Moj odgovor na ovo glasi: t a bi se desilo kada bi
pozvali sve ljude da odustanu od slijedenja
inzinjera, njihove pomoci i oslanjanja na njihovo
znanje, po pitanju gradevinskih projekata, ili kada
bi ih pozvali da odust anu, po pit anj u zdravst venih
problema, od slijedenja Ijekara, oslanjanja na njih i
nj ihove savj et e; ili pak, t a bi bilo kada bi, koj i m
slucajem, pozvali ljude da, u podrucju industrijske
proizvodnj e i izvora egzist encij e, odust anu od
slijedenja razlicitih specijalizovanih strucnjaka,
128
odbacivi kor ist nj ihovog znanj a i bogat og
iskust va?
t a bi se, dakle, desilo kada bi sve lj ude pozvali da
napuste slijedenje ovih strucnjaka i zamijene ga
sopstvenim idztihadom, oslanjajuci se na vlastito
ubjedenje, koje je posljedica istrazivanja i
idt ihada, pa da se nakon t oga odazovu t om
naem pozivu i sprovedu ga u dj elo?"
Ono t o bi se, bez sumnj e, desilo poslij e t oga,
jeste ubitacan nered u gradevinarstvu,
polj oprivredi i pot omst vu i t ako bi lj udi, u ime
izgradnje, rusili svoje kuce, unistavali svoje zivote,
u ime lijecenja i uvukli sebe u siromastvo i
bezizlaznu situaciju, pozivajuci se na "rad i
proizvodnj u". To j e rezult at idt ihada koj eg su
post avili na pogreno mj est o i pr imij enili ga bez
ispunjavanja odredenih preduslova, ignorisuci
Allahov delle e' nuhu zakon u univerzumu, koj i
se odraava u kohezionim fakt orima, koj i povezuj u
lj ude, po pit anj u saradnj e, pot pomaganj a,
obrazovanja i savjetovanja. Ova cinjenica je poznata svima,
pa cak i maloj djeci, a i onima,
koj i zagovaraj u "pot iranj e mezheba".
Medutim, zasto ovi ljudi ne razumiju ovu istu
zakonitost u pogledu strucnih pitanja vjere i
propisa halala i harama?!
Ne znamo! ! !
Neizbj ean rezult at , koj i bi se desio nakon
prodiranj a svih lj udi na polj e idt ihada, po pit anj u
svjetovnih nauka, je jednak rezultatu, koji ce se
desit i nakon prodiranj a svih lj udi na polj e
idt ihada, po pit anj u vj erskih nauka i propisa
halala i harama.
Danas imamo upot punj en fikh, u pogledu svih
situacija u koje zapadaju ljudi, pojedinacno ili
129
kolekt ivno, koj eg su kodif ikovali imami
mudztehidi i njihovi ucenici. Kao da nam on danas,
tako stvaran i upotpunjen, zeli reci: ,Ne post oj i
izmadu vas i primjene ovog fikha,na polju civilnog,
krivicnog i svakog drugog prava, nista drugo do da
izabrete sebi najbolji put njegovog sprovodenja u
praksu".
Ali ako bi ovo veliko fikhsko blago izloili silovit im
vj et rovima, koj i su prouzrokovani idt ihadom
svakog muslimana pojedinacno, njegova sudbina
bi bila poput sudbine suhe t rave, koj u raznose j aki
vj et rovi. Pa kada bi smo, nakon t oga, pogledali
nasli bi smo da su od nase cvrste fikhske tvrdave
ost ale samo razrovane ruevine i gomile kamenj a.
To je tragicna posljedica, koju osporavaju samo
tvrdoglavi ljudi, cudne vrste.
Medutim, pred muslimanom danasnjice se nalazi
odgovarajuca mogucnost za razumijevanje propisa
namaza, post a, zekat a i svega t o nj egov privat ni
ivot post avi pred nj ega iz oblast i vj erskih pit anj a.
On ce tu mogucnost iskoristiti izucavanjem neke
manj e knj ige, koj a sadri u sebi rezime erij at skih
propisa jednog od Cetiri mezheba i pri tome ne
mora da razumij e dokaze ili razmilj a o nj ima, sve
dok ne post ane mudt ehid, kao t o j e to bio slucaj
sa mnogima, koj i su t raili fet ve od poznat ih
ashaba i t abi' ina.
Pa ako bi obavezao svakog muslimana da vri
idztihad i izucava dokaze, udaljivsi ga prethodno
od ovih fikhskih knjiga iz kojih je mogao da nauci
propise halala i harama, slij edeci jednog od
poznatih imama, to bi znacilo kao da si mu rekao,
ot voreno i j asno: Allahov propis, u problemat ici sa
kojom se susreces, svodi se samo na ono na sto te
upucuje tvoje licno \ jb]eden]e. (Jedan od
130
naj poznat ij ih zagovornika "pot iranj a mezheba" j e
okarakt erisao ove knj ige, koj e sadre idt ihad e
Cetverice imama, kao "prazan govor"! - op. a. )
Nakon krat kog vremena naao bi sav islamski
serijat, kao "rijeci bez znacenja" ili "naslov bez
teme" ili pak kao gradevinu slicnu Dzuhinom
mezarist anu ( lik iz saljivih arapskih prica - op.
prev.); zid na kojem su ugradena vrata,
pricvrscena debelim lancima, a iza njega je
zaput eno zemlj it e gdj e se okuplj aj u vukovi i
ost ale zvij eri.
Pa ako bi mukallida, nakon t o si ga udalj io od t ih
mezhebskih knj iga i nj ihovih imama, nagovorio da
se prihvat i nekih drugih knj iga, koj e su napisali,
na osnovu svog idt ihada, neki drugi lj udi,
obavezavi ga sa t im knj igama i nj ihovim
slijedenjem, onda sa time, stvarno, nisi nista
uradio, osim t o si mu namet nuo da ost avi
slijedenj e afij e, Ebu Hanife, Malika i Ahmeda I prihvat i se
slijedenja jednog od svojih
savremenika. Ova obaveza, koj u si mu namet nuo,
nejma drugo znacenje, osim zlobe prema ovoj
Cetverici imama, njihovim sljedbenicima, a to je, u
stvari, fanaticno slijedenje nekih lj udi i ist icanj e
nj ihovih idt ihada.
Upitao sam jednog ucenika, koji je klanjao do
mene,neprestano pomijerajuci kaziprst na sjedenju
u namazu ( t eehhudu) : Zat o t ako pomij era
prst ?"
- To j e Sunnet Boij eg Poslanika - ' alej his - selam
- ! - odgovori on.
- Navedi mi hadis, koj i se prenosi po t om pit anj u i
st epen nj egove vj erodost oj nost i, t e koj i t o dokaz u
131
nj emu aludira da se t o pomij eranj e kaiprst a,
upravo odnosi na pomij eranj e u t om obliku?
- Ne znam, ali cu pitati o tome "toga i toga"!
Da j e on, ako je vec neznalica u dokazu, rekao da
u t ome slij edi mezheb imama Nalika, s t im bi
olakao i sebi i drugima i skinuo odgovornost sa
sebe.
Dakle, on se sa time udaljio od slijedenja jednog
od Cetverice imama, samo zbog toga da bi se
priklonio slijedenju nekog drugog i kada bi on
citavog svoga zivota slijedio tu osobu i uzimao
propise samo na osnovu nj egovog idt ihada, ovi
potiraci mezheba mu ne bi rekli: ,Haram ti je
slijedenje samo tog covijeka!"; kao sto to kazu za
onoga ko slijedi jednog od Cetverice imama!
Dali si vidio fanat izam u runij em i gorem obliku od
ovoga?!
- * * ( Ne brine nas t o da ovi mezhebist i imaj u svoj e
posebne idt ihade za erij at ske propise, sa koj ima
ce oponirati vecini imama, a slagati se sa svoj/m
ist omilj enicima. To nas, zaist a, ne brine, pa
mozda ce neko od njih uloziti truda, po pitanju
pojedinih fikhskih mes'ela, sto ce ga uciniti
sposobnim (u najmanju ruku po njegovom licnom
132
ubjedenju) da vrsi idztihad u njima. Pa, mozda
cemo mi, po nekom pitanju, imati misljenje
oprecno njihovom ili cemo davati prednost onome
na cemu se slozila vecina ili im mozda cak necemo
priznat i sposobnost na idt ihad. Moda bi o svemu
t ome, ako bi bi/ o pot rebe, raspravlj ali u j ednoj
mirnoj i bratskoj atmosferi, ali, ni u kojem slucaju,
ne bi nj ihova milj enj a, koj a su izabrali u ime
ist raivanj a i uzimanj a propisa iz Kur' ana i
Sunneta, ucinili predmetom osporavanja i
negiranj a, t e razlogom za konfront acij u i podizanj e
nepot rebne galame. Svakako da nij e naa st var da
li ce neko konstantno pomjerati kaziprst na
sj edenju u namazu (tesehhudu) ili da li ce klanjati
t eravih - namaz osam rekj at a, nit i t o t o on ne
nalazi, po svom licnom ubjedenju, nesto sto
dozvolj ava naklanj avanj e namj erno proput enog
namaza. Vec se nasao neko medu imamima i
ucenjacima ko je ovo izjavio i nij e nikakva
novot arij a u islamskom zakonodavst vu, da su se
neki lj udi pozivali na idt ihad i sami birali milj enj e
u poj edinim fikhskim mes' ela m a, bez obzira da li
su u st varnost i bili kompet ent ni za idt ihad ili ne.
Ali ono t o negiramo i t o nas se tice, jeste to sto
ovi lj udi korist e milj enj a, do koj ih su doli, kao
ubitacno oruzje, koje koriste protiv Imama
mezheba, prekidajuci njime cvrstu vezu izmedu
njih i velike vecine muslimana i izazivajuci fitneluk,
kao sto to danas radi vecina njih, po damij ama I drugim
mj est ima, svaki put kada im se ukae za t o
prilika,
Nakon t o su ost avili pozivanj e Allahovoj delle
se 'nuhu vjeri, o krenuvsi leda od zavedenih i onih,
koj i su skrenuli sa pravoga put a i lut aj u u zabludi,
da l i su se na suprost avlj anj e svakom vj erniku, koj i
se ne slae sa nj ihovim idt ihadima ili j e ust raj an
na slijedenju jednog od Cetverice imama ili
133
iskazuje svoju nemoc da vrsi idztihad i osjeca
potrebu za taklidom, upustajuci se s time u
beskrajnu raspravu sa njima, prekidajuci je sa
neprijateljstvom prema drugoj strani, optuzujuci ih
za zabludu i pripisujuci njihovim imamima
neznanj e, dok za nj ihove knj ige kau da su
netacne i prazan govor!
Ako bi kojim slucajem vidjeli, u ruci, nekog od njih
t espih, koj eg korist e prilikom svakodnevnog zikra,
obasut i bi ga sa at ribut ima glupost i i zablude i rekli
bi da uvodi novot arij u u vj eru, ili ako bi muj ezin
poslij e ezana glasno donio sa l a vat na Boij eg
Poslanika - ' alej his - selam - opt uili bi ga za irk i
upozorili bi ga da t o vie ne ponovi.
Takoder, ako bi ljudi zeljeli da klanjaju u dzamiji
t e ra vi j u - namaz od dvadeset rekjata, ti potiraci
mezheba bi izazvali fit nu, koj oj kraj a nej ma i
moda bi st var dost igla st epen komeanj a mase u
dzamiji i podizanje glasova, pracen i h psovkama i
vrijedanjem. Jos uvijek se sjecam, jedne
ramazanske veceri u kojoj me, nakon teravije,
posjetila grupa od petnaestak obicnih ljudi na cijim
su se licima i glasovima j o uvij ek opaali t ragovi
rasprave, nakon koj e su mi odmah doli. Traili su
od mene da zaust avim usplamsalu fit nu, koj a j e
zapoceta u njihovoj dzamiji, zbog onih koji smatraju
haramom sve t o prelazi vie od osam
rekj at a t eravij e - namaza. Rezult at svega t oga j e
bila zestoka smutnja unutar dzamije, cime je
Allahova dzelle se 'nuhu kuca pretvorena u
poprit e verbalnog su kuba, na ej t anovom put u!
Sta sprecava ove ljude da klanjaju teraviju namaz
onako kako ele i da nas ost ave da i mi klanj amo
onako kako smo ubijedeni da treba klanjati, bilo to
put em t aklida ili idt ihada?!
Zar nij e nj ihova sva br iga da umilj aj u sebi
sposobnost razumijevanja i izvodenja serijatskih
134
propisa iz Kur'ana i Sunneta, nepridrzavajuci se
taklida jednog od Cetverice imama?
Pa et o mi ih ost avlj amo da t o umilj aj u sebi; neka
osnuj u sebi, onako kako ele, neki novi specij alni
mezheb, pored ova Cetiri priznata mezheba, kojeg
ce svesti na desetak mes'ela iz podrucja ibadeta i
neka se ponose time, koliko im dusa zeli, sluzeci
se pri tome fikhom Cetverice imama i njihovim
idt ihadima u onoj mj eri koliko t o ele. Ali, koj i j e
razlog obasipanj a onih, koj i imaj u nj ima suprot no
milj enj e, sa at ribut ima neznanj a, ludost i i
zablude?!
I zasto pruzaju svoje jezike, vrijedajuci i
ismijavajuci Cetvericu imama, njihove knjige,
idt ihade i mukaI I ide
71
!
I zasto gubiti vrijeme na pracenje onoga t o oni
nazivaj u propust ima Ebu Hanife
7
!
Sta je povod da se na sijelima vrijeda i ismijava
imam afij a i nj egov fikh, zbog t oga t o j e izdao
fetvu o ispravnosti braka izmedu covjeka / "
njegove kcerke" iz van bracne veze, a on da je
procitao Safijine rijeci, po t om pit anj u u nj egovoj knj izi "El -
Umm", izgubio bi se u svom cudnom
neznanj u?!
Mozda ce reci neko, poput sejh Albanija: ,Boze
sacuvaj, mi ne umanjujemo vrijednost Cetverice
imama, nit i it a runo govorimo o nj ihovim
mezhebima"!
Svakako, on t o izj avlj uj e na poj edinim sj edelj kama,
135
medutim, stvarnost potvrduje sustu suprotnost
ovome t o on t vrdi.
Onaj koji postuje i uvazava Cetvericu imama i
nj ihov uloeni t rud u poj anj avanj u serij at skih
propisa i njihovom izvodenju iz Kur'ana i Sunneta,
ne kae, bespot rebno i bez povoda, u svom
koment aru hadisa o ponovnom dolasku I sa -
' alej his - selam - : ,Ovo jasno ukazuje na to da ce
I sa - ' alej his - selam - sudit i po naem erij at u,
tj., Kur'anu i Sunnetu, a ne po necemu drugom,
kao t o j e I ndi l , hanef i j sk i f i k h ili net o
slicno!!!
Pogledaj ove rijeci i razmisli o njihovom znacenju,
kada on kaze: ,,...,a ne po necemu drugom, kao
sto je Indzil, hanefijski fikh ili nesto slicno"/ / /
Dakle, ovaj covjek je uvjeren da hanefijski fikh nije
nit a drugo do kao I ndil, odnosno, st var, koj a
nej ma nikakve veze sa islamskim erij at om ili pak
sa Kur' anom i Sunnet om,
Da li post oj i musliman, koj i se boj i Allaha delle
se *nuhu, tragajuci za istinom, a da ne zna da
136
hanefij ski fikh nij e nit a drugo do skup propisa
zasnovanih na Kur' anu i Sunnet u ili kij asu i da se
imam ovog mezheba, Ebu Hanife, neka j e Al/ ah
delle se ' n uhu zadovolj an sa nj im, pribliio Allah u
dzelle se 'nuhu, pojasnjavajuci propise Kur'ana i
Sunnet a Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - i da se nij e
pribliio ej t anu i osnovao neki drugi
mezheb, koji ce, rame uz rame sa Indzilom,
oponirat i propisima Kur' ana, bez obzira t o j e on,
neka j e Allah del/ e se ' nuhu zadovolj an sa nj im,
pogresno ili ispravno donio odredene idztihade?!
Zatim, koje rekao da ce Isa - ' alej his - selam - bit i
slabij i od ej ha Albanij a u poznavanj u Kur' ana i
Sunneta i nece biti sposoban da vrsi idztihad, te ce
bit i primoran da slij edi, u erij at skim propisima,
jednog od Cetverice imama i da ce od njih izabrati,
ba, Ebu Hanifu?!
Da li je tacno da medu hanefijama postoji neko ko
t vrdi ovakve st vari?
Moda! Moda se naao neki izuzet ak u
razmilj anj u, koj i se slui ovakvim besmislicama,
ali naucni moral, u ovoj situaciji, podrazumijeva to
da sejh Albani navede ime covijeka, koji je
izgovorio ove rij eci i ukaze na mjesto i knjigu u
koj ima se one nalaze, a da zat im replicira na t o
naucnom metodom, kojeg moze primijeniti svaki
musliman, koj i pot uj e pravu vrij ednost islamskih
ucenjaka, a to je da ce Isa - ' alej his - selam -
bit i sposoban da crpi erij at ske propise, direkt no,
iz Kur'ana i Sunneta i da je to ono najmanje cime
se moe okarakt erisat i Boij i Poslanik I sa
' alej his - selam - , t e da j e neosnovana izj ava o
137
njegovom slijedenju jednog od Cetverice imama.
Nije ispravno, prema islamskom i naucnom moralu,
da sejh Albani koristi repliku na ove rijeci,
vrijedajuci pri tome fikh Ebu Hanife i tvrdeci da je
on, pot puno, kao i I ndil, van okvira islamskog
erij at a.
Postovani citaoce, mozda ti ove rijeci izgledaju
pret ekim da bi izale iz ust a j ednog muslimana!
Da bi se uvjerio pogledaj knjigu "Skracena
Muslimova zbirka hadisa" od El - Munzirij a i
procitaj komantar na strani 308, koji je napisao
ej h Albani.
Saznali smo da je jedan od velikih ucenjaka
upozorio izdavaca knjige na ovu cudnu laz i ukazao
mu na neophodnost izbacivanj a ove besmislice iz
drugog izdanja, koje ce se uskoro pojaviti.
Ne znamo "da li ce izdavac dati prednost svemu sto
j e napisao koment at or, ej h Albani, i t ime zadrat i
u knjizi ovu opasnu izjavu ili ce dati prednost
Allahovom delle se ' n uh u seri j a t u i ist ini, koj a j e
poznat a svim muslimanima, pa makar t o
zaht ij evalo rt vovanj e j ednog ret ka, koj eg j e
napisala ruka ej h Albanij a?!
Ne znamo, ali pojava drugog izdanja ce razjasniti
stvar, na osnovu cega cemo moci dati svoj
koment ar) * * *
Koji ce objektivni covjek odbaciti dokaze, koje smo
naveli, po pitanju nepobitnosti slijedenja jednog od
priznat ih mudt ehida sve dok j e mukallid
nesposoban da vri idt ihad, a zat im pozvat i mase
na vrenj e idt ihada, pa makar one i ne bile
sposobne za t o i da se oslobode slijedenja imama -
mudt ehida, iako su ih, prij e nj ih, slij edili milioni
muslimana, kao i da izvode propise halala i harama
138
iz Kur' ana i Sunnet a, onako kako ih oni razumij u i
zamilj aj u, pa makar sa t im svoj im zabludama
pocij epali Allahov delle se' nuhu erij at ?!
Ima li covjeka, a da ne zna da sirom otvorena
vrat a idt ihada pred masama, sa svim nj enim
razlicitostima, ustvari znace mogucnost za
neprij at elj e islama i nj egovog erij at a da ih
pocij epaj u, dio po dio, sa t im "noem idt ihada"?!
Da li post oj i u naem arapskom svij et u obrazovan
covjek, koji je razumio nesto od savremene
povijesti, a da ne poznaje nacin pomocu kojeg je
Brit anij a, nakon kolonij alizacij e Egipt a, prodrla u
islamski serijat, poigravajuci se sa njim, onako
kako j e ht j ela?
I slam j e, po milj enj u Lorda Kromera, bio zaost ao i
suhoparan, koj i oponira napret ku, t ako da j e on
trazio" djelotvorno sredstvo za oslobadanje
egipat skog drut va od ovih okova". To "izvanredno
dj elot vorno sredst vo" naao j e u propagiranj u i
irenj u idzt ihada od st rane lj udi, koj i su vj erovali u
neophodnost razvoj a drut va, po modernom
evropskom obliku. Nedugo, nakon t o su t i"
modernist i" , koj i vj eruj u u evropsko drut vo u
mnogim nj egovim segment ima i vr ij ednost ima,
zaposj eli naj osj et lj ivij e vj erske funkcij e, kao t o su:
muft ij st vo, al - azharski meihat i nj egova uprava;
poceli su pozivati al - azharsku ulemu na idt ihad,
izbjegavajuci njegove uslove, tako da je sejh El -
Meragi, cak, tvrdio da mudztehid ne mora
poznavati ni arapski jezik. Na taj su nacin brit anski
poslunici dali se na vrenj e idzt ihada u islamskom
erij at u, da bi na kraj u rezult at t og nj ihovog
idztihada bio: promjena zakona o porodicnom
pravu, zabrana poligamije, ogranicenje prava
razvoda braka, izjednacavanje muskarca i zene,
po pit anj u nasledivanja... Ova "zivahna" aktivnost
139
izdavanj a fet vi j e dovela do negiranj a hidaba,
odobravanja uzimanja odredenog procenta kamate
iz banaka, a ove "muft ij e" su opisivani kao lj udi
irokih pogleda, slobodnih idej a i oni koj i su prodrli
u sr islama.
( Vidid knj igu " El - I t t idahat el - Vat anij j e fi - l -
Edebi el - Mua' sir" 2/ 298. st r. i knj igu "Mevkif u - 1
- ' Akli ve - l - ' Umi ve - l - ' Alimi min Rabbi - l -
' Alemin" 4/ 350. st r. )
Koj u bi pouku t rebali da uzmemo iz ove, bliske
nam, prolost i?
Koj e j e t o opravdanj e, na osnovu koj eg bi se
mogla srusiti velika fikhska gradevina, koju su
svoj im rukama, u prolim vij ekovima, izgradili
cestiti imami - mudt ehidi, a zat im ot vorit i vrat a
idt ihada pred masama odbacivi, pri t ome,
slijedenje Cetiri priznata mezheba?!
Bolest, koja je juce srusila vrata idztihada prisutna
j e i danas, a ruke, koj e se pripremaj u da rast rgnu
kodif ikovane islamske propise, sa noem idt ihada
su iste kao one jucerasnje, s tim da ih je danas
duplo vie!
O vi potiraci mezheba, ostavite muslimane da
slijede put svojih imama, cije su slijedenje i taklid
odabrale generacij e i generacij e muslimana i lat it e
se idztihada, ako vec zelite da idztihadite, u
izvodenju propisa vezanih za savremene probleme,
koji nisu bili prisutni do juce i nisu ih tret irali
Imami u svoje doba, a mi cemo vam, pri tome,
uciti dovu za uspjeh i ispravnost misljenja i ideja!
Ali vi, kakve li ironije, okrecete leda svim novim
problemima o kojima nisu rekli svoju rijec
pret hodni imami i u koj ima se mora primj enit i
idt ihad, da bi se dolo do spoznaj e propisa u
140
savremenom dobu ( npr. iivot no i imovinsko
osiguranje, dionicarska drustva i kompanije,
razlicite police socijalnog osiguranja,kompenzacije,
koj e obuhvat aj u ugovori, t e novi oblici zemlj inih
ugovora izmedu vlasnika i zakupca, it d. ) .
Vi okrecete leda svemu ovome i nastavljate
proglasavati idztihade Cetverice imama ludostima i
upozoravati obicne ljude da ih ne slijede.
Tako mi Allaha delle e' nuhu, nisam vidio
nijednog od ovih potiraca mezheba da je bilo kada
izucavao neku od ovih, do sada nepoznat ih mes' ela
za cijim pojasnjenjem mase svakodnevno vape.
Medutim, oni sav svoj trud ulazu na rusenje onoga
sto je vec izgradeno i ciji su propisi odavno
poznat i, na osnovu koj ih svaki mudt ehid i
mukallid imaj u opravdanj e pred Allahom delle
e' nuhu, t e su se, prema t ome, oslobodili svake
odgovornost i i obavili svoj u dunost prema Allahu
delle e' nuhu, koj a im j e bila za vrat om.
O vi! Ostavite propise, koje su vec kodifikovali
naj odabranij i imami i koj e su svesrdno prihvat ili
muslimani, sa kolj ena na kolj eno, i dozvolit e nama
da vrimo idt ihad, po pit anj u ovih, do sada
nepoznat ih mes' ela, sa koj ima se nij e susreo, nit i
ih ist raivao, niko od I mama, a zbog koj ih se
danas zali vecina muslimana, nepoznavajuci
Allahov delle se' nuhu propis za nj ih!
Pa ako izneset e svoj idt ihad, po t im pit anj ima,
povezete ih sa odgovarajucim dokazima iz Kur'ana
i Sunneta i reprezentujete nacin izvodenja propisa
iz njih, prepusticemo vam propise sve Cetverice
imama i ostavicemo vas da derogirate njihove
idztihade svojima i onda cemo pozvati sve ljude da
slij ede vas, a ne nj ih.
Rezime rasprave, koja se odvijala izmedu
mene i nekoliko potiraca mezheba
141
Mozda se ovo poglavlje istice po vaznosti nad
ost alim poglavlj ima ove knj ige.
Ne zbog toga sto ces, mozda, u njemu naici na
neke nove naucne detalje i pravila, jer smo vec
spomenuli dovoljno naucnih dokaza, koji su brojniji
od onih, koje ces naci u ovom poglavlju. Medutim,
pravi razlog za t o lei u ispolj avanj u fanat izma kod
potiraca mezheba, koje mozda neces naci ni kod
bilo kojeg razumnog ljudskog bica!
Ti lj udi nas opt uuj u za fanat izam, zat o t o se ne
elimo pomj erit i sa ist inskog st aj alit a, koj e se
zasniva na hiljadama dokaza, a istovremeno ces
vidj et i ove lj ude kako, t okom rasprave, sebe
zat varaj u u kafeze zapanjujuceg fanatizma, cak i
ako ih t o odvodi u bolest i ludilo!
Necu u ovome poglavlju nikoga potvarati, niti
klevetati, niti cu upotrijebiti jednu jedinu rijec iz
svij et a iluzij a i pret post avki. * * * ( Ovo j e na
odgovor onome ko smat ra da smo mi mij enj ali i
podvaljivali. Medutim, da nas ne sprjecava strah
od Allaha delle se ' nuhu, odbranili bi se od nj ega
svjedocenjem desetak osoba, koji su pravo stanje
stvari vidjeli svojim ocima i culi svojim usima.}***
Rekao sam brat u, sa koj im sam imao raspravu o
ovom problemu, dok j e on glasno uzvikivao svoj e
cudne i zapanjujuce stavove: ,Objavicu to sto
kae, ako ost ane uporan u t im svoj im
st avovima! ".
A Allah delle se' nuhu naj bolj e zna da sam mu t o
rekao sa elj om da ga t rznem iz sna i uput im na
razmilj anj e i st rplj enj e u onome t o govori!
Ali mi je taj covjek rekao: ,Objavi sta hoces, ja se
ne boj im! "
Ne zelim spomenuti ime ovog covjeka, ali bice
dovolj no da t i kaem da j e on od onih koj i
poducavaju "Potiranje mezheba", a ne od onih koji
142
ga uce. On je pored svega toga dobar covjek i
castan mladic, ali samo da nije ove prljave mrlje
koj a j e pala na nj ega i nj egovu misao i uzdigla ga
do najviseg nivoa zacudujuceg fanatizma!
Dosao je, vodeci sa sobom nekoliko dobrih
mladica, koji su istrajni u trazenju istine; pa sam
zapoceo razgovor sa njim, rekavsi mu: ,Na koji
nacin razumijes Allahove dzelle se'nuhu propise;
da li ih direkt o uzima iz Kur' ana i Sunnet a ili od
I mama - mudt ehida"?
Odgovorio j e: St udiram milj enj a I mama i nj ihove
dokaze, po t om pit anj u, a zat im se oslanj am na
ono t o j e naj blie dokazima Kur' ana i Sunnet a"!
Rekoh: Zamisli da posj eduj e pet hilj ada sir ij skih
lira, koj e su ost ale est mj eseci poloene kod t ebe,
a zatim si kupio s njima robu i poceo trgovati.
Kada ces dati zekjat na ovu robu, da li nakon
slijedecih sest mjeseci ili poslije citave godine?"
Odgovorio je, nakon razmisljanja: ,Hoces da kazes
da j e zekj at na t rgovinsku robu obavezan"!
Rekao sam: Ja pit am i od t ebe se ovdj e t rai da
odgovoris, na tebi svojstven nacin. Evo, ispred
t ebe j e bibliot eka, i u nj oj su knj ige t efsira,
Sunneta i fikhske knjige Cetverice imama -
mudt ehida".
Nakon kratkog razmisljanja rece: ,Brate, ovo je
vj era, nij e t o lahka st var na koj u se odgovara
spont ano i bez razmilj anj a. Tu j e pot rebno
ponavljanje i ucenje i za sve t o t reba vremena.
Medutim, mi smo dosli da raspravljamo o sasvim
drugoj t emi, , .
Odust ah od ovog pit anj a i rekoh mu: , , U redu, da li
svaki musliman mora da prouci dokaze Cetverice
imama da bi zat im uzeo po onima, koj i su naj blii
143
Kur' anu i Sunnet u?"
Odgovorio j e: , , Da.
Rekao sam mu: ,To znaci da svi ljudi posjeduju
sposobnost idztihada, kao sto je to bio slucaj sa
I mamima mezheba. Naprot iv, nj ihova sposobnost
je jos veca i potpunija, jer onaj koji je u stanju da
daj e svoj sud o nj ihovim mes' elama ili da sudi o
t im mes' elama, na osnovu mj erila Kur' ana i
Sunneta, bez sumnje je uceniji od sviju njih.,,
On odgovori: Ust var i, lj udi se dij ele u t ri grupe:
mukallid, mut t ebi' i mudt ehid. Tako onaj ko j e
sposoban da vri komparacij u mezheba i selekcij u
onoga t o j e u nj ima naj blie Kur' anu, zove se
muttebi' i on je na stepenu izmedu taklida i
idt ihada.
Upit ah: t a j e onda obaveza mukallida?"
Na to mi rece: ,Slijedice one mudztehide koji su
priznat i od st rane Ummet a. , ,
Zat im sam ga upit ao: Da li j e on grij ean, ako
bude slijedio samo jednog od njih, pridrzavajuci se
samo njega i njegovih fetvi, ne napustajuci ga?"
Odovorio j e: Da, t o mu j e haram. , ,
Dodadoh: t a j e dokaz da j e t o haram?"
Rece: ,Dokaz je to sto je on uzeo sebi, kao
obavezu, nesto sa cime ga Allah delle e' nuhu
nij e obavezao. , ,
Nakon t oga sam ga upit ao: Na koj ih od sedam
poznatih kiraeta ucis Kur'an?"
Odgovorio mi j e : Na kiraet u Hafs.
Upit ah ga: Da li se pridrava samo t og kiraet a ili
144
svaki dan ucis drugim kiraetom?"
Odgovori: Ne, samo se pridravam kiraet a Hafs. , ,
Rekoh mu: Zat o se pridrava samo j ednog
kiraet a, s obzirom da t e Allah delle e' nuhu nij e
obavezao da ucis Kur'an, osim onako kako je
preneseno t evat ur - predaj om od Boij eg Poslanika
- ' alej his - selam - ?"
Odgovorio j e: Zat o t o nisam poklanj ao veliku
paznju drugim kiraetima i nisam bio u mogucnosti
da ucim Kur'an, osim na ovaj nacin. ,
Konstatovao sam: ,Tako onaj, koji je ucio safijski
fikh i nije poklanjao paznju ucenju drugih
mezheba, kao sto nije bio u mogucnosti da uci
vj erske propise, osim na ovom mezhebu, ako bi ga
primorao da poznaje sve ono do cega su dosli
imami - mudt ehidi i da t o primj eni, shodno t ome i
ti bi morao da naucis sve kiraete i po njima svima
ucis Kur'an. Pa, ako nalazis za sebe opravdanje u
nemoci, trebao bi isto tako da imas razumjevanja
za ovog mukallida. U svakom slucaju da te pitam:
Odakle t i t o, da mukallid mora neprest ano
prelazit i sa j ednog na drugi mezheb, kada ga Allah
delle e' nuhu nij e t ime obavezao, t j . kao t o ga
nij e obavezao da se pridrava samo j ednog
mezheba, takoder ga nije obavezao da mora
neprest ano prelazit i iz j ednog u drugi?! ", ,
Rece: ,Njemu je haram da se strogo drzi jednog
mezheba, smatrajuci da mu je to Allah dzelle
e' nuhu naredio! "
Dodao sam: Eh, t o j e net o drugo. To j e ist ina u
koj u nej ma sumnj e nit i razilaenj a. Ali, da li j e on
grij ean ako bi se drao samo j ednog mezheba,
145
znajuci da ga Allah dzelle se'nuhu time nije
obavezao
7
"
Odgovori: Nij e grij ean! "
Na sto mu rekoh: ,Medutim, u "Brosuri", po kojoj
t i poducavas, nalazi se suprotnost onoga sto ti
kae. Odnosno, nj en aut or t vrdi da j e t o haram i
cak ide do te mjere da na pojedinim mjestima
proglaava kj afirom onoga, koj i slij edi samo
j ednog imama, ne - napustajuci njegov mezheb.
Upita zacudeno: ,Gdje?!" - uzevi Brouru pomno
je posmatrao njene tekstove, citajuci rijeci autora:
Tako onaj ko se bude pridravao samo j ednog
mudt ehida u svim mes' elama, nij e nit a do
fanat ik, gr ij enik, slij epi slj edbenik i od onih koj i su
se u vj eri razili i u grupe podij elili. . . , ,
t o j e prokoment arisao: Pod obavezom ( ilt izam)
aut or podrazumij eva onoga, koj i t o smat ra
serijatskom obavezom, a sama recenica ima u sebi
nedorecenog.,,
Upit ah ga: t a t i j e dokaz da j e t ako mislio i zat o
ne kae da j e aut or pogrij eio
7
"
Sagovornik je ostao pri tome da je recenica
ispravna, da je zamisljeno znacenje izostavljeno i
da "aut or" u nj oj uopt e nij e pogrij eio!
Rekoh: ,Ali recenica po ovom zamisljenom
znacenju ne upucuje ni na kakvo zamisljeno
znacenje, niti ima svoje svrhe. Nejma muslimana,
a da ne zna da slijedenje Cetiri priznata mezheba
ne spada u st rogu vj ersku dunost , nit i post oj i
ij edan musliman, koj i slij edi samo j edan mezheb,
a da t o ne radi iz svoj e sopst vene volj e i izbora.
146
Rece iznenaden: ,Kako?! Ja sam cuo dosta ljudi, a
i neku ulemu, da j e erij at ska obaveza drat i se
samo j ednog mezheba i da nij e dozvolj eno prelazit i
iz j ednog u drugi. , ,
Na t o sam dodao: Spomeni mi bar j edno ime od
obicnih ljudi ili uleme, koji su rekli tako nesto.,,
Covjek usuti, cudeci se da bi moj govor mogao bit i
tacan i ponavljajuci da je sva njegova predstava o
t ome da mnogi lj udi smat raj u haramom prelazak iz
mezheba u mezheb.
Rekao sam: ,Neces naci danas nikoga ko je
ubijeden u ovu laznu iluziju. Da, prenosi se da su u
zadnj em periodu Osmanske vladavine smat rali
golemim prelazak hanefij e u neki drugi mezheb,
t o j e, bez sumnj e, bilo kod nj ih, ako j e vij est
tacna, znak krajnje maloumnosti i slijepe
fanaticnosti.
Zatim sam mu rekao: ,Odakle ti ova razlika izmedu
mukallida i muttebi'e.Je li to jezicka ili t erminoloka
razlika?"
Odgovori: ,Izmedu njih je jezicka razlika.,,
Donio sam mu literaturu da iz nje potvrdi jezicku
razliku izmedu ove dvije rijeci, ali on ne nade nista,
a zat im mu rekoh: Ebu Bekr r. a. kada j e odbio
plat u koj u su mu nudili muslimani, rekao j e
beduinu: Ako muhadiri budu sa t ime zadovolj ni
vi ih slij edit e ( iza radij e el - muhadirun fe innema
ent um t ebe' ) " - Sa jednom rijeci "slijedenje (et -
t eb' ij j a) " elio j e da se izj asni o prist anku i
saglasnost i poslij e koj e nej ma nikakvog
prosudivanja niti rasprave.,,
147
Odgovori: Pa et o, neka bude t erminoloka razlika.
Zar j a nej mam pravo da t erminoloki definiem
ono t o j a elim?"
Rekao sam mu: Svakako, ali ovaj t voj t ermin, u
sut ini, nij e nit a promij enio. Ust vari, ovaj t o ga t i
naziva muttebi'om ili je upucen u dokaze i nacine
pronicanj a hukmova, t o j e st epen mudt ehida, ili
j e neznalica u svemu t ome, t o j e st epen
mukallida. U slucaju da bude u pojedinim
mes' elama ovako ( mudt ehid) ili onako ( mukallid) ,
onda j e on mudt ehid na osnovu pr vog, a mukallid
na osnovu onog drugog. U svakom slucaju ova
podj ela j e dvost rukog karakt era i hukm svakog od
nj ih dvoj ice j e j asan i poznat . , ,
Rece: ,Muttebi' je onaj, koji moze da pravi razliku
izmedu izrecenog (kavi) i dokaza (edille) i da daje svoj sud o
nj ima. Ovaj st epen pot puno se razlikuj e
od cisto slijepog taklida.,,
Na t o mu odgovorih: Ako pod "razlikovanj em
izmedu izrecenog" smatras razlikovanje jednog
stava od drugog, u smislu jacine dokaza ili njegove
slabost i, pa t o j e onda naj vii st epen idzt ihada. Da
li ti licno mozes da radis tako nesto?"
Rece: ,Ja to radim u okviru svojih mogucnosti.,,
Primij et ih: Poznat o mi j e da t i donosi fet ve: da
se ist ovremeni izgovor t alaka ( razvoda braka) t ri
put a, broj i kao j edan put . Da li si prij e nego t o
donese t u svoj u fet vu pogledao t a kau o t ome
Cetverica imama i njihove dokaze po tom pitanju,
a zat im ih uporedio i dao fet vu na osnovu t oga?
' Uvej mir el - Adelani j e pust io svoj u enu
odj ednom t ri put a pred Boij im Poslanikom nakon
t o se zakleo da ist inu govori, zat im j e rekao:
148
Slagao bih na nj u, Boij i Poslanice, ako bi j e
zadrzao. Ona je vec pustena tri puta".
Koliko t i poznaj e ovaj hadis, nj egovo mj est o u
ovoj mes'eli i kolika je njegova dokazna moc kod
vecine mezheba ili pak, kod Ibn Tejmije?"
Odgovori: Ovaj hadis mi j e nepoznat . , ,
Dodadoh: Pa, kako si onda dao fet vu na ovu
mes'elu, suprostavljajud se onome na cemu su se
slozila sva Cetiri mezheba, prethodno neuzimajuci
u obzir nj ihove dokaze, koliko su oni slabi ili j aki?
Et o t i si napust io svoj pr incip za koj i kae da ga
cvrsto slijedis i pokusavas i nas da primoras na to.
To je princip "slijedenja" (el - ittiba') sa znacenjem
koj e si mu t i dao. , ,
Rece: ,,U to vrijeme kod mene nije bilo dovoljno
literature u kojoj bih mogao naci misljenje
mezheba i nj ihove dokaze. , ,
Upit ah ga: t a t e j e onda nagnalo da uri sa
fetvom, suprostavljajuci se velikoj vecini
muslimana, a da pret hodno nisi ni pogledao
nj ihove dokaze?! "
Odgovorio je: ,Sta da radim kad sam vec bio
upit an, a imao sam kod sebe samo malo
lit erat ure?"
Na to sam mu rekao: ,Bio si u mogucnosti da
uradi ono t o su radili sva ulema i imami ( kada bi
se nasli u slicnoj situaciji); da kazes: ,Ne znam"; ili
da preneses stav Cetiri mezheba i njima oprecan
st av, bez t oga da t i donosi fet vu na osnovu ova
dva st ava.
To si mogao da uradi; ne, nego t o t i j e bila st roga
obaveza, narocito sto ovaj problem nije snasao
149
licno tebe, da bi bio primoran da nades bilo koji
izlaz iz nj ega. Ali da t i donosi fet vu na osnovu
stava, koji je oprecan onome na cemu su se sva
Cetverice imama slozilila, prethodno negledajuci,
kako si sam priznao, nj ihove dokaze,
zadovoljavajuci se samovoljnom odlukom o
prihvat anj u dokaza nj ihovih neist omilj enika; pa t o
j e kraj nj i ekst remizam za koj i nas vi opt uuj et e! "
Rece: ,Procitao sam misljenje Cetverice imama po
ovom pit anj u kod E - evkanij a, kao i u knj igama
"Subulu - s - Sela m" i "Fikhu - s - Su n ne.
Odgovorih mu: Ove knj ige su pot puno suprot nog
stava, po ovoj mes'eli, od stava Cetverice imama i
sve pusu u jedan rog, navodeci dokaze koj i idu
nj ima u prilog. Zar bi prist ao na presudu j ednom
od zavadenih na osnovu samo njegove izjave,
nj egovih svj edoka i blie rodbine?"
Na sto mi rece: ,Ja ne vidim u ovom svom
postupku, nesto zbog cega bih bio prekoravan. Ja
sam morao dat i fet vu i t o j e naj vie t o sam
mogao postici svojim razumom.,,
Dodao sam: Ti kae da si mut t ebi' i da bi mi svi
trebali da budemo muttebi'e. Definisao si slijedenje
( el - it t iba' ) kao: razmat ranj e i izlaganj e st avova
priznatih mezheba, proucavanje njihovih dokaza,
a zat im uzimanj e milj enj a mezheba, koj i j e
naj blii ispravnom dokazu ( ed - delil - s - sahih) .
Dok si t i, u ovom svom post upku ( fet vi) , pot puno
zanemario svoj princip. Ti znas da su sva Cetiri
mezheba zauzeli j edinst ven st av, po pit anj u
ist ovremenog razvoda braka t ri put a, da se broj i t r i
razvoda (tj. da covjek svojoj zeni, istovremeno i na
istom mjestu, kaze tri ili vise puta rijeci koje
150
upucuju na razvod braka, kao npr: ,Ti si pustena!"
op. prev. ) .
Takoder, poznato ti je da oni za taj stav imaju
dokaze u koj e t i nisi imao uvida i usprkos t ome
napustio si ono na cemu su se oni slozili,
prihvativsi se onoga cemu je tvoja dusa tezila.,,
Odgovori: Da, ali j a nisam imao uvida u nj ih, j er
nisam imao kod sebe odgovarajucu literaturu.,,
Upit ah ga: Pa zat o onda nisi sacekao? Zasto si se
urio, kada t e AI lah delle e' nuhu nij e uopst e sa
t ime obavezao? Zar j e t voj e nepoznavanj e dokaza
Cetverice imama bio dovoljan argumenat, koji daje
prednost milj enj u I bn Tej mij e. Da li j e f anat izam,
za koj i nas lano opt uuj et e, it a drugo do ba
ovo?! "
Na sto rece: ,,U knjigama, koje su se zadesile kod
mene, naao sam dokaze, koj i su me uvj erili u
ispravnost ovog milj enj a, a ni AI lah delle e' nuhu
me nij e obavezao vie od t oga. , ,
Konst at ovao sam: Ako bi musliman nakon
iscitavanja odredenih knjiga procitao dokaz za
net o, zar bi mu t o bio dovolj an mot iv da ost avi
Cetiri mezheba, ciji su stavovi oprecni njegovom
razumij evanj u, pa makar i ne znao nj ihove dokaze
po t om pit anj u?"
Odgovori: Da, t o bi mu bilo dovolj no! "
Zat im sam mu rekao: ,Mladic skoro prigrlio islam,
ne poznaj e, ama ba nit a, od nj egovih propisa,
procitao je kur'anski ajet: , , A Al l ahov j e i st ok i
zapad; k uda god se ok r enet e, pa t amo j e
Al l ahov a st r ana - AI l ah j e, zai st a,
nei zmj er no dobar i On sve zna. , , ; i iz nj ega
151
razumio, da se musliman u namazu moe okrenut i
na koju zeli stranu, na sto upucuje i bukvalno znacenje
ajeta. Medutim, cuo je da su se Cetverica
imama saglasili na obavezi okret anj a prema Kj abi,
znajuci da oni imaju dokaze, ali ih nije citao. Sta
mu je ciniti kada stane na namaz? Da li ce se
povesti za svojim ubjedenjem, kao dokazom, koji
trenutno posjeduje ili ce slijediti misljenje Cetverice
imama, koje je oprecno onome sto je on razumio
iz aj et a?"
Rece: ,Svakako, slijedice svoje licno ubjedenje!"
Upitao sam ga: ,,I tako ce on, na primjer, klanjati
okrenut ka istoku i namaz ce mu biti ispravan?!"
Odgovori: ,Da, buduci da je obavezan slijediti
svoje licno ubjedenje!"
Primijetih: ,Zamisli da mu je njegovo licno
ubjedenje "dosapnulo" da mu nije nikakav grij eh
ako izvri prelj ubu sa enom svoga komij e,
napij e se alkohola ili da od naroda, bespravno,
otima imovinu. Zar ce mu Allah dzelle se'nuhu
sve to dozvoliti zahvaljujuci njegovom "licnom
ubjedenju"?!"
Covjek se za trenutak usuti, a zatim rece: ,U
svakom slucaju ovaj primjer, o kome me pitas,
j est e j edna neosnovana misao i neost variva
pret post avka. , ,
Na t o mu rekoh: 0vo nij e samo gola pret post avka,
nego, koliko ih se samo slicnih desava, jos i
cudnijih. Mladic, ne zna nista o islamu, Kur'anu i
Sunnet u, cuo je neko predavanje ili slucajno
procitao kura'nski ajet iz koga je razumio ono sto
bi razumio svaki Arapin gledajuci u bukvalno
znacenje, da nejma grijeha ako bi se klanjac okrenuo na
st ranu, koj u eli, bez obzira t o vidi
152
sav ostali narod da se okrece samo prema Kibli.
St var, koj u j e normalno zamislit i i normalno j e da
se dogodi sve dok medu muslimanima ima onih
koji ne znaju nista o islamu. U svakom slucaju, ti
osudujes ovaj primjer (bio on iluzija ili stvarnost)
istinskom presudom i uvazavas licno ubjedenje kao
presudno u tim opcijama, oprecno tvojoj podjeli
lj udi na t ri grupe: mukallid, mut t ebi' i mudt ehid! "
Rece: ,Na njemu je da traga. Zar nije procitao niti
j edan drugi hadis ili aj et ?! "
Odgovorio sam: Nij e posj edovao lit erat uru kod
sebe, ist o kao t o j e bilo sa t obom kada si dao
fet vu o mes' eli razvoda braka, nit i j e imao priliku
da procita drugi ajet, koji govori o Kibli i okretanju
prema njoj. Zar jos uvijek cvrsto insistiras na tome
da ce on slijediti svoje licno ubjedenje, napustivsi
j ednoglasan st av Cet verice imama po t om
pit anj u?"
Rekao je: ,Da, ako ne bude u mogucnosti da
nast avi dalj nj e ist raivanj e, opravdano mu j e i
dozvolj no da se osloni na rezult at t og svog
ist raivanj a! "
Zatim mu rekoh: ,Ja cu da objavim ovo sto si
rekao; zaist a j e t o opasan i cudan govor!!!"
Odgovori mi: ,Objavi sta hoces, ja se ne bojim!"
Zbog cega ga upitah: ,Kako da se bojis mene,
kada se ne boj i Allaha delle e' nuhu i sa svoj im izj avama
zanemaruj e kur' anski aj et : Pi t aj t e
ucene, o onome sto ne znate!" ?"
Rece: ,Brat e, ovi imami nisu bezgrij eni, dok j e
ajet na koji se on (mladic) pozvao govor
153
Uzvienog. Pa kako da napust i ono t o j e
nepogrj eivo, a prihvat i ono t o j e pogrj eivo?"
Dodao sam: ,,0 ti! Bezgrjesno je stvarno znacenje
na koj e Allah delle e' nuhu aludira u aj et u: A
Allahov j e ist ok i zapad. . . , , , a nij e bezgrij eno
shvatanje ovog mladica, koji ne poznaje ono
naj osnovnij e o slamu , nj egovim propisima i
porukama Kur'ana; tj. stvarno poredenje o kome
te pitam, jeste poredenje izmedu shvatanja ovog
mladica neznalice i shvat anj a imama - mudt ehida.
Oba ova poimanj a su izloena grij eenj u, samo t o
j e j edno od nj ih rezult at neznanj a i pogrenog
shvat anj a, a drugo rezult at st udiranj a, znanj a i
preciznost i. , ,
Odgovori: ,Allah dzelle se'nuhu ga ne opterecuje
iznad njegovih mogucnosti.,,
Rekoh mu: Onda mi odgovori na ovo pit anj e: , ,
covjek ima bolesno dijete, koje boluje od neke
upale i svi dokt ori u gradu su ga pregledali i sloili
se da mu dadnu odredeni lijek i pri tome upozorili
oca da dijete, ni u kom slucaju, ne smij e primat i
pencilin, obavij est ivi ga da bi t o moglo
prouzrokovati smrt djeteta. Medutim, otac je znao,
na osnovu onoga sto je procitao u nekom
medicinskom casopisu da, upravo, penicilin koristi
kod upala. Pa, na osnovu t e informacij e, odbacivi
upozorenj a dokt ora, zat o t o nij e poznavao nj ihove
argumente, upotrijebi svoje "licno ubjedenje" i
dade djetetu pencilin injekciju od cega je ono i
preselilo na Ahiret. Hoce li ovaj covjek biti osuden i
da li je grijesan zbog toga sto je ucinio ili nije?"
Nakon kraceg razmisljanja covjek rece: ,Eh, to je
net o drugo! "
154
Odgovorih mu: Naprot iv, t o j e pot puno ist i
primjer. Cuo je za saglasnost doktora, kao sto je
onaj cuo za saglasnost imama, ali je uzeo kao
osnovu j edan j edi ni tekst, koji je procitao iz
medicinske lit erat ure, kao i onaj t o j e uzeo za
osnovu samo j edan kur' anski aj et , t ako da su
obojica upotrijebili svoja licna ubijedenja.,,
Rece: ,Brate, Kur'an je Svjetlost. Da li On moze,
kao dokaz, da se poredi sa obicnim govorom?!"
Na t o sam mu rekao: Svj et lost Kur' ana se
reflekt uj e na razum onoga ko gleda u nj ega i
razum njegovog ucaca i zar ce ga svako od njih
razumj et i t u svj et lost na koj u Allah delle e' nuhu
aludira?!
Pa kakva je onda razlika izmedu uleme i ostalih
lj udi, obzirom da svi upij aj u t u svj et lost ?
Ova dva primjera su potpuno ista i medu njima
nej ma apsolut no nikakve razlike, zat o j e
neophodno da mi odgovoris na slijedece pitanje:
,Da li ce onaj, koji traga za odgovorom, u dva
prethodno navedena primjera, slijediti licno
ubjedenje ili ce slijediti kompetentnog ucenjaka?"
Njegov odgovor je glasio: ,Svakako, licno
ubjedenje je osnova!"
Zbog toga ga upitah: ,Pa vec je primijenio svoje
licno ubjedenje, koje je prouzrokovalo smrt
djeteta. Da li ce zbog toga snositi kakvu serijatsku
ili zakonsku odgovornost ?"
Na to covjek punim ustima odgovori: ,Nece on
snosi t i ni k ak v u odgov or nost ! ! ! "
Rekoh mu: Zavrimo nau raspravu kod ove
zadnj e t voj e izj ave. Sa nj om j e prekinut a svaka
155
mogucnost dijaloga izmedu mene i tebe na kojem
bi mogli gradit i ikakvu diskusij u.
Dosta ti je sto si sa svojim cudnim odgovorom
izaao iz konsenzusa islamskog ummet a. Tako mi
Allaha dzelle se'nuhu, fanatizam nece imati
nikakav smisao, na zemalj skoj kugli, ako vi ne
budet e nj egovi nosioci. , ,
Musliman neznalica,slijedice svoje "icno ubjedenje"
u razumijevanju onoga sto procita iz Kur'ana i
klanj at i ne okrenuvi se prema Kibli, t o j e
protivno praksi svih muslimana, i namaz ce mu biti
ispravan! I bilo koji neznalica upotrijebice svoje
"licno ubjedenje" i njime lijeciti koga hoce i kako
hoce i bolesnik ce umirati njegovom grjeskom i na
to ce mu se reci: ,Allah ti dao zdravlje"!
Dakle, ne znam zat o nas ovi lj udi ne ost ave na
miru da i mi takode upotrebljavamo nase "licno
ubjedenje": da neuk covjek u propisima vjere i
nj enim dokazima t reba da se pridrava j ednog od
priznat ih imama - mudzt ehida, sa st anovit a da t aj imam
bolj e poznaj e Allahovu Knj igu i Sunnet
Nj egova Poslanika - ' alej his - selam - .
Ma koliko ovo milj enj e bilo pogreno kod nj ih,
ono u sebi, u svakom slucaju, za sefaciju ima
"icno ubjedenje" i neka im ono bude uzor, kao
onome sto je klanjao, ledima okrenut Kibli, pa mu
bi namaz "ispravan" i onome t o dij et e ubi, pa
uzese to kao "idztihad" i "lijecenje" !
A ZATI M!
A zatim, brate citaoce, ako budes objektivan,
osloboden od fanaticnog slijedenja puta koji si
izabrao, elj an da spozna ist inu na osnovu j asnih
dokaza, pa zaist a u onome t o sam napisao i j asno
obznanio, nalazi se poruka, koj a t i razj anj ava sve
nepoznanice i ot klanj a svaku sumnj u.
156
Ali ako se budes prepirao, braneci svoju idej u i put
koj i si izabrao i sa koj im si post ao poznat i ona sa
t obom, onda j e ona definit ivno post ala dio t voj e
licnosti. Zato ti nista drugo ne preostaje nego da je
fanaticno slijedis i pozivas njoj.
I kada bi na ovu jasnu i ociglednu istinu, dodao jo
jedno citavo breme dokaza i primjera, ne bi ti to
nit a korist ilo, zat o t o t voj problem nij e neznanj e
koj e se odst ranj uj e spoznaj om i znanj em, nego
strancarenje i fanatizam, od koga te moze
oslobodit i samo iskrena bogoboj aznost .
Medutim, koji god da si od ove dvoj ice neophodno
j e da t e upozorim da u svakom narodu ili skupini
ljudi, koji propagiraju odredenu ideju, ima i onih
koj i su se uunj ali u nj ihove redove, a koj i nemaj u
nikakve veze sa t om idej om, sa st anovit a
vj erovanj a u nj u ili nj enog poricanj a, vec je njihov jedini cilj
da potpale iskru neprijateljstva izmedu
sebe i drugih, svaki put kada kada bi se ona
ugasila ili skor o nest ala. Bez sumnj e, oni simuliraj u
zanesenost sa sut inom t e idej e, ali j edini cilj , kao
sto sam ti vec rekao jeste: - produblj enj e pukot ine
razdora i njeno pretvaranje, koliko je to moguce,
u neprijateljstvo i razdor, uklanjajuci svaku
mogucnost zdravog razmisljanja i rasudivanja.
Ovo je ocevidna istina u koju pametan ne sumnja.
Pa na koji nacin je onda moguce udaljiti tacke
dij aloga i neslaganj a od provalij e neprij at elj st va i
razdora?
Jedini put ka t ome j est e, da pribj egnemo
objektivizmu u dijalogu i da ucinimo cisti naucni
dokaz presudnim, koji nece biti okaljan bilo
kakvim licnim interesom, pristrasnoscu ili
fanat izmom. I t ek tada ce, malo po malo,
nestajat! razdora, nakon cega nece moci
spletkarosi vuci nikoga od ove dvije skupine u
provalij e mrnj e, razdora i pakost i.
157
Tebi, u ovoj svoj oj st udij i, napisao sam sve t o
zaht ij eva zdrav razum za spoznaj u ist ine o ovom
problemu. Samo po sebi t i se ot krilo kako j e aut or
Brosure prenio netacne informacije i cak oprecne
izvornom tekstu. Takoder si mogao procitati izjave
onih, koj ima j e aut or priio ove prepiske, koj e su
pot puno suprot ne onome na t o se on poziva.
I st o t ako mogao si da uocis konsenzus muslimana
od vremena ashaba pa do dananj eg dana.
Bez sumnje ovaj moj tekst si citao sa velikom
paznjom i predanoscu i tako mi Allaha dzelle
e' nuhu niko obj ekt ivan ne moe t vrdit i da sam u
nj emu nekoga pot vorio ili manipulirao informacij ama ili da
sam se u izlaganj u dokaza
udalj io od obj ekt ivnost i.
Zat o, dragi brat e, dri se put a na koj em su bili
vecina muslimana u svakom vremenu i zauzmi stav
onoga ko podrzava taj put i brani ga, boreci se
prot iv pret j eranost i i nemarnost i.
Upozori narod na mezhebski fanatizam, na nacin
na koj i smo t o obj asnili i ukazi im da j e ispravan
dokaz osnova svega, ali ako si u mogucnosti da ga
prepozna i razumij e. Nemoj bit i t vrdoglav i
neumj eran, j er, zaist a, j e t o osnova svake nevolj e i
belaj a.
Ve la havle ve la kuvvet e illa billahil alij j il azim.
POST SKRI PTUM
158
Nakon t o su kod mene bile got ove osnovne
kont ure za drugo izdanj e ove knj ige i nakon t o
sam j e pripremio za t ampanj e, pod ruku mi j e
doao primj erak knj ige "Fanaticno slijedenje
mezheba, t o j e novot arij a" ( El mezhebij j et u el -
Mut e' assibet u h/ j e - l - bid' at u) , pripisana
gospodinu Muhammedu ' I du ' Abasij u, koj a sadri u
sebi repliku na ono t o j e dolo u ovoj moj oj knj izi.
Odmah sam pristupio njenom citanju, ukazujuci
izdavacu da saceka sa izdavanjem, nadajuci se da
cu u toj knjizi naci neki koristan detalj, koji sam
propust io i na osnovu nj ega ispravit i ono t o sam
napisao ili naci neku naucnu opasku, koja je
podlona razmat ranj u i st udiranj u i t ako, uzevi
sve t o u obzir, usmj erit i ovo novo izdanj e ka drugom pravcu,
koji ce otkloniti sumnje i otkriti
nejasnoce.
Ali kod citanja ove replike koja je dostigla 350 str.,
nisam nista nasao zbog cega bi trebao iznova
razmat rat i ono t o sam napisao. Zat o smat ram da
j e ovaj "post script um" dovolj an i da ne t reba na
net o vie gubit i vrij eme.
Ono t o karakt erie ovu knj igu j esu gomile grdnj i i
vrijedanja, kojima nisam nasao slicnih u knjizi bilo
koj eg aut ora, na ma koj oj obrazovnoj razini on bio
i ma koliko bili razliciti njegovi pogledi.
Bez obzira na t o t o znam da j e t o j edna
nepoznata knjiga, iskreno molim citaoca da je
potrazi i osaburi na njenom citanju do kraja, iako
ga sa time pozivam da cita grdnje upucene meni u
naj odvrat nij em obliku, j er zaist a zadravanj e
citateljstva na ovakvom obliku komunikacije sa
drugima rasvjetljava stvarnu licnost i nivo ovih
ljudi, zbog cega mi nije potrebno da duljim u
upozoravanj u masa na nj ih. Nej ma pot rebe da se
branim od njihovih kleveta i vrijedanja, nakon sto
159
su obasuli nj ima naj odabranij u elit u islamske
uleme, neka j e Allah delle e' nuhu zadovolj an sa
nj ima, kao i nj ihove knj ige.
El - Gazali r. a. za nj ih j e ot padnik od vj ere, imam
El - Badzuri, po njihovoj osudi i pisanju, je ludak,
a Ebu Hanife r. a. za nj ih j e neznalica, koj i j e znao
napamet samo nekoliko hadisa. Takoder ej h
Muhammed el - Hamid r. a. j e prema nj ihovim
rijecima: ,sljedbenik medzusija"..., ,dobio je od
Allaha ono t o zasluuj e". . . u zabludu j e odveo
samo j ednu manj u grupu svoj ih slj edbenika i
ludaka". Tako ga opisuje jedan od najvecih
grdilaca i psovaca medu njima. Zar nij e sasvim normalno da
j a primam mnogo
vie grdnj i, klevet a i uvr ij eda na moj e znanj e,
pamet i ahlak, a ne mogu ni sluga da budem
onome najmanjem medu gore spomenutim. I ne
cudim se, nakon svega ovoga sto sam nasao, da
spomenuta knjiga pocinj e bez bismillet a. Tako j e
pocetak dosao u skladu sa citavom knjigom,
ukazujuci na njenu sadrzinu i vaznost, kao i na
int eresovanj e i pot ovanj e nj enih pisaca prema
Sunnet u Muhammeda - ' alej his - selam - i
nj egovim uput ama.
Na slijedecih nekoliko stranica pokusacu da
rezimiram svoj komentar na ovu knjigu, prelazeci
preko onih pogrdnih izraza i recenica, koje
izbj egava svaki plemenit i insan, pamt ivi nasihat
koj i mi j e uput ila pr ij e nekoliko dana j edna velika
islamska licnost, poznata po svom ugledu u
islamskom svij et u, dok sam boravio u j ednoj od
susj ednih arapskih zemalj a. Tada mi j e rekao:
Pazi da t e ov i ne spust e na nj i hov poznat i
ni v o u r aspr av l j anj u, j er j e u nj i hov i m
prsima zloba i mrznja prema vecini
musl i mana, pr i j anj i m i sadanj i m, t o
r ezul t i r a k aljanjem casti svakog onog, ko
160
ima njima oprecan stav".
I st varno, da sam pokuao prat it i sve grj eke ove
knj ige i ot krivat i sve ono t o se nalazi u nj oj od
krivog prikazivanj a st vari, oduzimanj a pravog
znacenja rijeci i poigravanja sa idejama i rijecima
drugih, zaista bih uocio da sam se spustio na nivo,
koj im se ne bih t rebao poniavat i. Sa t ime bih uao
u nedogledno gubljenje vremena i iskoracio iz
okvira posla, sa koj im se t rai Allahovo delle
se'nuhu zadovoljstvo, u ono sto je ispod toga I cega bi se
trebao cuvati svako ko drzi do sebe, a
to je: pakost, vrijedanje, prepirka itd...
Ne bih t roio svoga t ruda u pisanj u j ednog j edinog
slova na koment ar ove knj ige da nij e pot rebe za
upozoravanj em muslimanskih masa na dj ela ovih
lj udi i nj ihovu st varnost , da se ne bi prevarili. Ali
nisam mogao, a da ne spomenem ono sto ce biti
dovolj no za upoznavanj e "vrij ednost i" ove knj ige,
sa aspekta naucne nepristrasnosti i islamske
obaveze.
Moj komentar na ovu knjigu ce biti sadrzan u
slijedecim tackama:
1) Na koricama knj ige napisano j e: Aut or
Muhammed
v
ld Abbasi." Medutim, knjigu nije on
napisao, nego su u njenom pisanju ucestvovali:
ej h Nasir el - Albani, Mahmud Mehdi el - I st anbul!
i Haj ruddin Vanli t o znamo pouzdano, a nij e
rezultat proizvoljnog zakljucka, dok je Muhammed
' I d Abbasi napisao samo mali dio ove knj ige. Ovo
j e priznao gospodin Mahmud Mehdi el - I st anbuli
naem prij at elj u hadij i Adnanu Taj bi, t okom
privat ne posj et e kada ga j e ovaj vidio
zaokuplj enog pripremanj em knj ige.
Neka nam gospoda aut ori odgovore, na sto cemo
im biti jako zahvalni, na slijedeca serijatska pitanja
koj a glase: Kakav j e hukm za onog muslimana,
161
koji svoj govor pripisuje drugima? Kako ce se on
nazvati, i da li se laz u ovom slucaju ubraja u
erij at ski dozvolj enu lukavost ?"
Kunem se, da znam da j e afij a napisao net o i t o
pripisao drugome ili uzeo govor drugog i pripisao
ga sebi, izgubio bi moj e povj erenj e i ne bih vj erovao nit i
j ednom hukmu ili hadisu koj eg on
prenosi ili mes' eli u koj oj j e on dao svoj e pravno
milj enj e.
Pa sta reci za onoga koji to radi, u ovom slucaju
ej h Albani i Mahmud Mehdi?!
2) Pisci ove knj ige pripisali su mi da sam zanegirao
post oj anj e aut ora knj ige "Da li j e musliman duan
slij edit i samo j edan mezheb" ( Hel el - muslimu
mulzemun bit t iba' i mezhebin mu' aj j en) , a t o j e
ej h El - Me' asumi i da sam rekao: Neko od
selefija je napisao ovu knjigu, krijuci svoje ime od
naroda".
Evo mog t ekst a napisanog u prvom izdanj u ove
knj ige na 24. st r. : Neko od nj ih j e izdao Brouru
nespominjuci svoje ime, niti o kome se radi i
nazvao j e "Da li j e musliman duan slij edit i samo
j edan mezheb" i napisao da j e nj en aut or
Muhammed Sult an El - Me' asumi El - Hadendi.
Dakle j a sam pripisao izdavanj e knj ige, a ne
nj ezino pisanj e, onome koj i j e sakrio svoj e ime,
t o j e ispravno i ne moe se poreci, jer je to sam
izdavac knjige uradio. Ali sta znaci da autori meni
pripiu ono t o nisam rekao i koj i j e razlog da
stave rijec "napisao je" umjesto rijeci "izdao je",
koj a j asno st oj i u moj oj knj izi, a kolika j e samo
razlika izmedu njih dvije?!
Kako se zove ova rabot a i koj i j e nj en hukm?!
162
3) Pod naslovom "Na st av prema mezhebima i
milj enj e o idt ihadu i t a kl i d u" ( Mevkifuna mine - 1
- mezahibi ve re' j una f] - l - idt ihadi ve - t -
t aklid) , na st r. 13, aut ori su naveli uslove
ispravnog idt ihada, pozivajuci se u tome na ono sto je
rekao EI - Gazali u svoj oj knj izi "EI - Must esfa",
gdj e on kae: Drugi uslov, koj i j e osnova
idztihada, jeste da bude upucen u serijatske izvore
i sposoban da iz nj ih direkt no crpi erij at ske
propise. Ovo ce postici kada bude poznavao
erij at ske izvore, koj i u sebi sadre elj eni hukm i
nacine koristenja dokaza, a povrh svega toga mora
poznavat i i ovih sedam znanost i, a t o su: Kur' an,
Sunnet , idma' , racionalizam, kij as, usuli - f ikh,
arapski j ezik, nj egovu sint aksu, naih i mensuh i
must alah el - Hadis ( hadisku t erminologij u) . , ,
* * * ( Mi znamo da aut ori ove knj ige ne vide u El -
Gazalij u i nj egovom znanj u nikakvu vrij ednost , nit i
priznaj u nj egov doprinos islamu, t o bi im dalo za
pravo da se pozivaj u na net o od nj egovih i zreka.
Naprotiv, poznato nam je da najzesci grdilac medu
nj ima smat ra El - Gazalia ot padnikom od vj ere,
zalutali m, koji u zabludu odvodi... Zaista se cudim,
nakon ovoga, kako mogu da se pozivaj u na
nj egove govore i milj enj a. Naj vj erovat nij e da su
t o uradili pod parolom: Prava t voj a vrij ednost
dolazi do izraaj a kada t i t o neprij at elj prizna! ") * * *
Zat im se aut or pozvao na ovaj t ekst El - Gazalj a da
bi dokazao ispravnost El - Me'asumijevih rijeci,
koj e j e izrekao u svoj oj Brouri: Post izanj e
idt ihada na ovaj nacin veoma je lahak i ne
zaht ij eva nit a vie od El - Muvet t a' - e, Buharij e,
Muslima, Sunen Ebi Davuda, Dami' a Et - Tirmizi i
En - Nesai. Ove knj ige su poznat e i rairene, pa j e
moguce do njih doci u vrlo kratkom vremenskom
periodu, t o bi morao da znas. U slucaju da ti ne
znas, a neki od tvoje brace te je prestigao u tome i
163
t o t i obj asnio, na j eziku koj eg poznaj e, nakon
t oga nej ma t i opravdanj a. , ,
El - Gazali uslovlj ava dobro poznavanj e osam
znanost i da bi se dost igao st epen pot punog
idt ihada, dok j e po El - Me' asumij u za t o dovolj no
negdj e na pij aci kupit i knj ige hadisa i j o kae da
su to poznate knjige do kojih ces lahko doci. Uz
sve t o ej h Albani, da bi pot vrdio t acnost El -
Me' asumij evog govora poziva se na ono t o j e
spomenuo El - Gazali!
I ne samo t o, nego dodaj e: Ovo razot kriva
grj eku dr. But ij a kada se ismij avao sa izrekom El -
Me' asumij a r. a. : da j e idt ihad lahak i
j ednost avan. . . , ,
Cudim se onome, koji dokazuje tacnost necega sa
onim, t o j e pot puno suprot no t ome!
4) Pod ovim ist im naslovom aut or negira ono t o
se njemu i slicnim pripisuje: da sve muslimane
obavezuj u na idt ihad i ist o t ako zanegirao j e ono
t o se za nj ih kae da st rogo zabranj uj u neznalici
da slijedi jedan odredeni mezheb. (str. 15.)
Medutim, ja kazem da se sejh Albani i oni uz nj ega
koriste ovakvim i slicnim izjavama samo u nekim
prilikama i sj edelj kama, dok j e st varnost , koj u
poznaj e svako onaj , koj i j e bio nj ima iskuan, da
oni ne put aj u nikoga nad koj im imaj u nadzor, a
da iz njegova srca ne iscupaju povjerenje u
Cetvericu imama, ubjedujuci ga da je on kao i oni
sposoban da razumij e kao t o razumij u i da vri
idt ihad kao t o t o oni rade, a zat im ga navedu da
ne prihvat i nij edan erij at ski hukm, dok ne pit a za
dokaz iz Kur' ana i Sunnet a.
Nerij et ko moemo vidj et i nj ihove prist alice, od
obicnih ljudi i neznalica, kako presrecu imame i
164
ulemu po dzamijama i putevima, raspravljajuci sa njima o
idt ihadu Saf ij e i Ebu Hanife, i pri t ome su
uporni u svoj im st avovima da oni ne pridaj u
nikakvu vrijednost taklidu ove Cetverice imama,
nego j e nj ihov oslonac Kur' an i Sunnet . A da si od
jednog od njih zatrazio da ti prouci tri ajeta iz
Kur'ana, cuo bi mnostvo grjesaka i nepravilnosti !!!
Nisu ovi, t o ih spominj emo, sa Marsa ili nekog
drugog svijeta, nego su to, kao sto smo vec rekli u
ovoj knj izi, skupine lj udi zbog koj ih nej ma kvart a,
grada ili damij e, a da nisu sa nj ima belaj a vidj eli,
trpeci njihov dzehl, kojeg oni smatraju znanjem i
idt ihad, koj em kraj a nej ma.
5) Na st r. 33. , aut or nam j e zamj erio t o smo
mase podij elili na samo dvij e grupe ( mudt ehid i
mukallid) i sto trecu kategoriju (muttebi') nismo
uzeli u obzir.
Vec smo rekli da za muttebi'u postoje dvije
solucij e:
- t aklid, ako nij e dost igao st epen da moe
raspoznavat i dokaze i
- dt ihad, ako j e dost igao t aj st epen.
Da bi dokazao grj eku naeg st ava, aut or se
poziva na t ekst koj i prenosi iz dj ela E - at ibij e
"El - I'atisam". Od tebe trazim, brate citaoce, da
dobro obrat i panj u na post upak falsif ikacij e i lai
u prenoenj u t ekst ova i pokuaj a da se st avi u
ust a uleme ono t o nisu rekli.
Posmat raj ! Posmat raj sa mnom da bi dobro
shvat io st varnost ovih lj udi i onoga t o im due
165
skrivaj u. Da bi nam pripisao grj eku, zat o t o
nismo uzeli u obzir "muttebi'u" kao treci stepen u
podjeli, autor se poziva na sljedece:
E - at ibij a kae: Tako onaj , koj i j e zaduen
erij at skim propisom, moe se svrst at i u t ri
kat egorij e:
- da bude mudztehid, po pitanju tih propisa, te ce
on u tom slucaju slijediti ono do cega ga dovede
nj egov idt ihad. . . ,
- da bude mukallid, koj i nikako ne poznaj e nauke,
koje su potrebne za izvodenje pravnih propisa, pa
je neophodno da ima vodica, koji ce ga voditi...,
- onaj koj i nij e dost igao st epen mudt ehida, ali j e
sposoban da razumij e dokaz i ono na t o se on
odnosi. Tako njegovo razumjevanje cini ga
sposobnim da vrsi kombinaciju razlicitih pravnih
tumacenja, koristeci se priznatim elementima
idt ihada, da bi post igao elj eni cilj i t ome si. . . .
Ovdj e aut or prekida govor E - at ibij a i zat vara
navodnike, izostavljajuci pasus u kome on govori o
sudbini ove t r ece skupine. Vratimo se originalu
ovoga djela na str. 253, treci tom, i procitajmo
pasus, koj eg j e "pouzdani aut or" zost avio i kod
nj ega zat vorio navodnike.
U pasusu st oj i: Za nj ega post oj e dvij e solucij e:
da bude priznat nacin njegovog uporedivanja i
razmatranja dokaza ili ne. Pa u slucaju da mu se to
prizna, post aj e kao mudt ehid sa ovog st anovit a i
on ce slijediti ono do cega ga njegovo znanje
dovede, nakon podrobnog razmat ranj a dokaza.
Sve ovo se, takoder, odnosi i na one, koji su na
nj egovom st epenu. A ako ne bude priznat o nj egovo
uporedivanje i razmatranje dokaza, neophodno je
166
da se vrati na stepen obicnog covjeka, a obican
covjek slijedi mudztehida da bi ga ovaj uputio ka ispravnom
saznanj u. To se odnosi i na sve one,
koj i su na nj egovom st epenu. , ,
Znaci, akva je sudbina muttebi'e" po misljenju Es
- at ibij a na koj eg se aut or pozvao?
Sudbina mu je, kao sto si vec vidio da bude
mudztehid, ako je na njegovom stepenu ili obican
covjek ako nije dostigao taj stepen. Tako da je
podj ela ost ala, kao t o smo i t vrdili, dvoj nog
karakt era ( mudt ehid i mukallid) .
Ali "pouzdani aut or" izost avlj a ovaj pasus, koj i j e
ustvari sustina citavog teksta, tako da bi ga, onog
momenta kada citav tekst bude u formi, koja je
suprot na onome t o j e u bit i rekao E - at ibi,
uzeo kao dokaz na ispravnost onoga na t o se on
poziva i da meni pripise grjesku. Jos se cudi kako
sam procitao ovaj tekst, a da ga nisam razumio i
"poceo brbljati o onome sto ne znam i
nepromilj eno post upat i. , ,
Dozvoli mi, brate citaoce, da te upitam: ,Kako je
moguce da musliman ima pouzdanja u din onoga
ko falsif ikuj e prenesene t ekst ove i mij enj a nj ihovo
pravo znacenje, kao sto vidis svojim ocima, a
zat im mu se prepust i i povj eruj e u uzimanj u
vj erskih propisa i uz t o mu se j o vj eruj e kada on
omalovaava i smatra glupim izjave Cetverice
imama i nj ihove idt ihade?"
Kako?! Kako da t o dolikuj e muslimanu, ma ko on
bio?!
Molim iskreno svakog onog kome j e knj iga E -
at ibij a "El' - rt isam" pri ruci, neka se vrat i na st r.
252, treci tom, izdanje El - Mennar, pa neka j e dobro
razmot ri, uzme pouku i dobro upozna svoj u
vj eru, da ne bi zapao u splet ke ovih lj udi.
167
6) Vec sam objasnio ono na cemu se slozila velika
vecina muslimana da je taklid, sa svojim
preduvj et ima, dozvolj en u sekundarnim pit anj ima
vj ere ( ovdj e mislim na vj erske propise koj i su
zasnovani na t eor et sk o - hipotetickim
dok azi ma ( el - edi l l et u - z - zani j j e) ) .
Medutim, sto se tice akaida i njemu slicnih
hukmova zasnovanih na nepobit nim dokazima u
njima nije dozvoljen taklid, dok je vecina
sekundarnih propisa vj ere zasnovana na t eoret sko
- hipotetickim dokazima i primjena idztihada u
nj ima j e bila sasvim normalna st var.
Ali, sejh Albani, u knjizi u cijem je pisanju
ucestvovao sa gosp. Mahmudom Mehdijem i
Haj ruddinom Vanlij em, kae da sam j a pogrij eio u
podj eli izmedu akaida i serijata, po pitanju taklida,
i da sam pogrijesio kada sam rekao da je vecina
sekundarnih propisa vj ere zasnovana na t eoret sko
- hipotetickim dokazima. Njegovo misljenje je da
pot puno vj erovanj e i sekundarni propisi vj ere, koj i
su podloni idt ihadu, mogu bit i zasnovani na
t eoret sko - hipotetickom dokazu, kao sto su to
ahad hadisi (pocetak 45. str.). Uostalom, kako bi
Boij i Poslanik - ' alej his - selam - prist ao da alj e
po jednog covjeka da poducava ljude ispravnom
vj erovanj u?!
Kaem: Zaist a nisam naao, u svim milj enj ima sa
kojima se sejh Albani izdvojio od ostalih, cudnijeg i
neobicnijeg misljenja od ovog. Ocekivao sam da mi se
suprotstavi u mnogo cemu sto se nalazi u ovoj
mojoj knjizi, ali nikako nisam mogao ocekivati da
mi se suprot st avi ili pripise grjesku u ovoj naucnoj
cinjenici na kojoj su se slozila sva prijasnja i
sadasnja ulema i imami, osim jednog covjeka iz
168
redova Mu' t ezila, Abdullaha ibn el - Hasen el -
' Anberij a!
Naime, ova cinjenica se prije svega temelji na
naucnoj osnovi, na sto upucuju neosporni
racionalni dokazi u koj ima nej ma kont radikt ornost i,
kao i zivot ashaba r.a., sto cemo sada vidjeti.
Sto se tice racionalnog dokaza, pa to je ono na
cemu su se slozili svi pametni i svjesni ljudi, a to je
da t eoret sko - hipoteticki dokazi rezult iraj u
pretpostavkama, dok nepobitna naucna cinjenica
dolazi kao produkt nepobit nih dokaza.
Tako dokt or koj i za osnovu ima nepobit an dokaz,
da ce onaj ko popije findzan odredenog otrova
umrij et i, npr. za pola sahat a, moe pouzdano
tvrditi da ce on, ako t ako post upi, umrij et i nakon
t o ist ekne t o vrij eme. Dok onaj koj i ne nalazi
druge dokaze za t o, osim pret post avki, moe samo
nagadati kada ce se to desiti.
Ovo je cinjenica u koju pametan ne sumnja i na
osnovu t oga moemo konst at ovat i da t eoret sko -
hipoteticki dokazi, kao ahad hadisi ne mogu sami
biti oslonac u osnovnim nacelima akaida sa kojima
nas j e Allah delle e' nuhu zaduio da u nj ih
cvrsto vjerujemo.
Zbog t oga se sva ulema sloila da ono t o j e
zasnovano na t eoret sko - hipotetickim dokazima
od akaidskih pit anj a, kao t o j e raspravlj anj e o
prozivljenju tijela na Sudnjem danu (da li ce to biti
nakon nj ihovog pot punog unit enj a ili nakon raspadanj a) ,
nije moguce dokazati nepobitnim
dokazima i zaht ij evanj e da se u j ednu od t e dvij e
solucije cvrst o vj eruj e bilo bi t eko i iznad
mogucnosti. Zato se cvrsto vjerovanje u to ne
ubraj a u st rogu obavezu.
169
Ako j e ovaj govor bio j asan, kako onda moe ej h
Albani da zamisli ispravnost pot punog vj erovanj a
zasnovanog na t eoret sko - hipotetickim dokazima,
kao t o su t o ahad hadisi.
ej h Albani navodi kao dokaz za ovu svoj u
sumnj ivu t vrdnj u da j e samo j edan od izaslanika
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - dost avlj ao
lj udima od nj ega - ' alej his - selam - t emelj e akaida,
ist o kao t o im j e dost avlj ao sekundarne propise
vj ere.
Odgovor glasi, onako kako j e t o definisao imam El
- Gazali i ost ali: ovi izaslanici nisu bili t u da bi
dost avlj ali lj udima akaidska pit anj a od Boij eg
Poslanika - ' alej his - selam - , dok t i lj udi ne budu
ubijedeni u istinitost Poslanstva. Uost alom, t a j e
to sto ce ih nagnati da vjeruju izaslaniku
Muhammeda - ' alej his - selam - , a j o nisu ni u
Poslanst vo povj erovali!
El - Gazali r. a. o ovome kae: Ne! Osnove
poslanst va, iman i obznana poslanst va se ne mogu
gradit i na ahad hadisu. Jer, kako ce izaslanik
Boij eg Poslanika - ' alej his - selam - reci:
Poslanik - ' alej his - selam - j e naredio da mi
vj eruj et e", a oni j o nisu ni sa Poslanikovom -
' alej his - selam - misij om upoznat i. Ali, nakon t o
povj eruj u u poslanst vo t ek onda izaslanici mogu
t rait i da narod od nj ih slua naredbe, shodno
naredenju Poslanika - ' alej his - selam - ".
To j e sa j edne st rane, dok sa druge, onaj ko
vj eruj e u Allaha delle e' nuhu samo na osnovu
ahad hadisa do koj eg j e doao, nej ma u sut ini
ispravan iman, j er se nj egov iman mora zasnivat i
na skupu neospornih, racionalnih dokaza, koj i
170
rezultiraju potpunom sigurnoscu i uvjerenjem, dok
ahad hadis koji je cuo, nije nista drugo do
sredstvo, koje ce mu ukazati na ove dokaze, kao
sto je to objasnio ucenjak El - I d? u svoj oj knj izi
"El - MevakiF i dr.
Apsurdno j e da pamet an i svj est an insan u svom
srcu gnij ezdi pot puno i neosporno vj erovanj e, na
osnovu t eoret ski - relat ivnih dokaza, u net o t o
nije ni cuo ni vidio niti je uocio bilo kakav ubjedljiv
dokaz, koji ce to potvrdit i.
Dakle, potvrdeno je da se osnovni principi akaida,
sa koj ima nas j e Allah delle se' nuhu zaduio da u
njih cvrsto vjerujemo, ne mogu graditi na
t eoret sko - hipotetickim dokazima, kao sto su to
ahad hadisi, nego j e neophodno da se t i pr incipi
zasnivaj u na cvrstim dokazima, kao sto su
mut evat ir hadisi i nepobit ni racionalni dokazi do
kojih moze naci put svaki pametan i razuman
covjek.
A ono na t o se poziva ej h Albani ne moe bit i
nikakav dokaz, koji ce potvrditi suprotno onome
sto smo mi i vecina uleme rekli.
Ako je ovo utvrdena cinjenica, shodno tome,
taklid ni u kome slucaju nije dozvoljen u akaidu,
sa koj im nas j e Allah delle se' nuhu zaduio da u
njega cvrsto vjerujemo.
Dakle, taklid je rezultat nemogucnosti da se vrsi
idt ihad, a idt ihad j e dozvolj en i ispravan samo u t eoret sko
- hipotetickim pitanjima, kao sto je
j asno i poznat o.
Osnovni postulati vjere, u koje moramo cvrsto
vj erovat i, u sebi ne sadre net o t o j e relat ivno,
171
kao sto smo vec objasnili, zbog cega je idztihad u
njima nemoguc.
Pa odakle ej h Albanij u da u nj ima dozvolj ava
t aklid?!
Ne moze se reci: mozda neko ne moze da razumije
dokaz, koji upucuje na osnovne principe akaida,
pa mu j e neophodno da u nj ima bude mukallid.
Ovo pitanje bi bilo tacno u slucaju da se od njega
t rai da vri idt ihad, t j . da ocj enj uj e i vri
komparacij u t eoret sko - hipoteticnih dokaza da bi
post igao t raeno.
Ali, od nj ega se t rai da obrat i panj u i da se
usmj eri na nepobit no - kategoricne dokaze (el -
edille el - kat ' ij j e ed - drurijje) u cijem zapazanju i
razumijevanju ucestvuju on i sva pametna,
razumna i punoljetna ljudska bica.
Zbog t oga j e ulema rekla: Onaj ko kae: Ja
vj eruj em u Allaha delle e' nuhu zat o t o sam
vidio svoje roditelje ili svog ucitelja da vjeruju u
Nj ega. Uist inu nj egov iman nij e prihvat lj iv, nit i se
t o podrazumj eva kod nj ega kao iman. Pa,
172
najmanje sto se moze reci za takvog mukallida, u
principima akaida, j est e da j e on grij enik. , ,
Pa ako je ovaj kolegij za proucavanje i pisanje cuo
ove rijeci prvi put ili ih odbacuje i smatra
kont r adiktornim njegovom misljenju i tezi koju ce
iznij et i ej h Albani u ovoj raspravi, pa st oga molim
sejh Albanija da procita sta su o tome napisali
Cetverica imama i prethodna generacija istaknute
uleme. Neka procita npr. sta je napisao imam Safija u svojoj
knj izi "Er - Risale", od prvog
poglavlj a "El - lim", do kraj a knj ige, zat im,
poglavlj e "El - Haber ve - l - I dt ihad" u knj izi "El
- Must esfa" od El - Gazalj a i ist o poglavlj e u knj izi
"El - I hkam"od El - Amidij a ili "El - Muvafekat " od
E - at ibij a ili bilo koj u dr ugu, od opsenih knj iga
iz akaida, polahko i palj ivo.
I nij e za nj ega, t ako mi Boga, nikakva lj aga nit i
sramota da, ako se nade ispred njega problem ili
mes' ela, pit a druge o t ome. Zbog t oga t o nij e
jednostavno da covjek, o jednom vaznom
naucnom problemu, kae ovako net o: Moj e
milj enj e j e da j e ovaj govor i dokazivanj e
neistinito!"; prije nego sto detaljno procita sve sto
su po tom pitanju napisali islamski ucenjaci.
Neka primi cij enj eni ej h od mene ovaj savj et ,
iako dolazi od neznalice, koj i po nj egovom
milj enj u, ne bi t rebao da pie i izdaj e knj ige; pa
moe se desit i da Allah delle e' nuhu obdari
mudroscu jezik neznalice.
173
7. Zat im kae aut or pod naslovom" Nae milj enj e
o Cetverid imama - mudt ehida" , da ih on vaoma
pot uj e i da su on i njegova braca najbolje
upoznati sa njihovom vrijednoscu i najvise postuju
njihov trud, te oni kod slijedenja Kur'ana i Sunneta
idu nj ihovim st opama.
Mi kaemo: Zaist a j e t o lij epa besj eda, ali ona j e
ist o t ako j ako bij edna, bez ikakvog dokaza, koj i j e
potvrduje u stvarnosti.
Da je ovaj njihov govor tacan, nikad ne bismo
vidjeli pogrdne rijeci o Cetverid imama, koje izlaze
iz usta najvecih ucenika i sljedbenika "Rotiranja
mezheba"; i da je ovaj govor tacan ne bi rekao jedan od
pisaca na drugom mj est u u ovoj knj izi,
aludirajuci na Ebu Hanifu, da je naucio napamet,
samo nekoliko hadisa! Da je bio ovaj govor tacan
ne bi napisala ej h Albanij eva ruka t akvu grij enu i
opasnu konst at acij u u j ednom od svoj ih koment ara
na knjigu "Skracena Muslimova zbirka hadisa" od
El - Munzirija. A rekao je ono sto potvrduje
slijedeci tekst: ,Opcepoznato je da ce Isa
' alej his - selam - vladat i po erij at u i donosit i
presude na osnovu Kur' ana i Sunnet a, a ne po
necem drugom, kao sto je Indzil ili hanefijski fikh i
t ome sl. .
Naime, on t vrdi da j e hanefij ski f ikh kopij a I ndila i
da, kao i I ndil, nej ma nikakve veze sa erij at om i
svim onim t o obuhvat a Kur' an i Sunnet . Molim
Uzvienog Allaha za oprost od ove besmislice,
koj u ne t reba da izgovara nij edan musliman.
Vec smo ukazali na ove njegove rijeci u
pret hodnim poglavlj ima. Pa kako da razumij emo
iskrenost njegovog govora, da on i njegova braca
idu stopama Cetverice imama u slijedenju Kur'ana i
Sunnet a, a on j e t aj , koj i j asno ovdj e kae da j e
174
hanefij ski mezheb st var, koj a nej ma veze sa
Kur'anom i Sunnetom i u potpunosti slici Indzilu?!
Poslij e t oga, aut or poziva lj ude na ulaganj e
maksimalnog t ruda za obj edinj avanj e mezheba i
predlaze za to put i nacine ostvarenja, zamisljajuci
da j e ovo uj edinj enj e lahka st var i da nij e nit a
drugo, nego kao kada neko skuplj a razasut e
listove ili veze razasute grane. Cudno je da on
poziva lj ude na obj edinj avanj e mezheba, a
ist ovremeno ne odust aj e od poziva masa na
idt ihad.
A mi mu kazemo rijeci, koje smo ponovili sa
imamima i ulemom, tako da su vec post ale od
poznat ih i j asnih st vari o koj ima nemoe bit i
rasprave nit i razilaenj a.
Kazemo mu: ,Sto se tice propisa, koji su zajednicki
izmedu Cetverice imama, tu se nejma sta reci,
zbog t oga t o su se oni st varno sloili na nj ima.
Medutim, jedino propisi u koj ima se razilaze nj ihovi
idt ihadi mogu bit i predmet ist raivanj a. Ova
ist raivanj a su post avlj ena na t eoret sko -
relativnim dokazima, mogucim zbog mnogo
razloga, koje poznaje onaj, koji je dobro upucen u
ono na t o aludiraj u poj edini t ermini u usuli - f ikhu.
Dakle, zaista ce misljena, po pitanju izvodenja
pravnih propisa iz t eoret sko - hipoteticnih dokaza,
ostati razlicita i mnogobrojna, uostalom ne bi bili
po svoj oj prirodi t eoret sko - hipoteticni dokazi.
Problem ej h Albanij a j est e da on gleda u sut inu
Cetiri mezheba na osnovu desetak mes'ela, koje
postavlja i veze za mezhebe, bijesneci i l ju teci se
na imame i ulemu. Ali mi mu kaemo i ponavlj amo,
da sut ina mezheba nisu samo t e mes' ele, nego su
tu i studije o medusobnim odnosima, po pitanju
prodaj e i iznaj mlj ivanj a, kamat e, hipot eke, prava
prvokupnj e, kompanij e, zat im st udij e o
175
porodicnom pravu, po pitanju braka i razvoda,
doj enj a, odgaj anj a El - I di dihadu i pobuni it d. .
Moja jedina molba za ovog covjeka, jeste da
procita sve ove studije u enciklopedij ama
komparativneg fikha Cetiri mezheba, a da nam
zat im da rezult at nj egovog razmilj anj a i da kae
poslij e t oga, ako bude u st anj u, da j e
objedinjavanje Cetiri mezheba obaveza za
muslimane.
Da procita npr. Studiju "Osnovni uzrok kamate lezi
u est naznacenih kategorija i posljedice toga
nalazimo u onome u cemu se ostvaruje kamata" i
da razumije to dobro kod Cetiri mezheba, zatim da
nam poslije toga dode sa idejnim utiscima i da
kaze kako objediniti Cetiri mezheba u tom
podrucju.
8. Prenosi aut or, na 88. st r. , da sam j a pozivao
lj ude na zadravanj e svega onoga t o se navodi u
mezhebskim knjigama, pa cak i da nesto od toga
bude suprotno jasnim i ociglednim dokazima iz
Kur' ana i Sunnet a; i j o kae da sam t o spomenuo
u ovoj svoj oj knj izi od 74. - 75. st r. .
Vrat it e se i pogledaj t e knj igu u cj elost i. Da li
nalazite u njoj ove rijeci ili nesto sto ukazuje na
nj ih na bilo koj oj nj enoj st ranici. I da li nalazit e
net o, osim upravo suprot no t ome, kada sam
rekao na st r. 70. : Ako neko vidi hadis, koj i
ukazuj e na suprot nost onome t o j e uzeo nj egov
imam, koj eg slij edi u propisima vj ere, i ut vrdi
ispravnost hadisa i njegovu dokaznu moc za
propis, obaveza mu j e da slij edi ono na t o
upucuje hadis i da se istrgne iz privrzenosti
mezhebu nj egovog imama u t om propisu. , ,
Ako nist e nali nit a u mom govoru od onoga t o
mi pripisuj e ovaj pisac, nali st e sigurno suprot nost
t ome. Pa kako da nazovemo ovaj post upak i gdj e
176
j e nj egovo mj est o u osnovama lj udske et ike, a da
ne govorimo o casnom islamskom pravu?!
9. Na 42. st r . sam poj asnio da se u osnovi ime
"muft ij a" daj e apsolut nom mudt ehidu i na ovom
st epenu su bile muft ij e u prvom islamskom
periodu, a ova stvar je poznata svakom ucenjaku.
Naci ces, detaljnu studiju o tome u predgovoru En
- Nevevij eve knj ige "El - medmu"' i drugim
knj igama usuli - fikha ili fikhskim enciklopedij ama.
I st o t ako sam obrazloio da se naziv "muft ij a"
poslije poceo apstraktno pridodavati svakom onom
ko prenosi lj udima Allahove delle e' nuhu
propise iz fikhske lit erat ure, uz t o da j e i on sam
mukallid. Zbog t oga kae ulema da kada ovaj
muft ij a - mukallid iznosi lj udima pravno milj enj e
obaveza mu j e da im spomene izvor propisa i da
im ne presuduje na osnovu svog misljenja, jer on,
u stvarnosti nije nista drugo do li ucenjak,
prenosilac propisa, prema koj em iznosi pravno
milj enj e.
Zat im ej h Albani ili Mahmud Mehdi koment arie
ovu moju izjavu, pretpostavljajuci da se imena
"muft ij a" i "alim" pr ipisuj u ist oj osobi i da u
fikhskoj terminologiji imaju jedno znacenje.
Na 81. str. autor se obraca muslimanskoj ulemi,
pozivajuci ih na bunt: ,Da li se slazete sa dr. El -
But ij em da vi nist e ulema osim u apst rakt nom
smislu?"
Zaista, svakom djetetu, koje je ucilo nesto iz fikha
ili usuli - fikha, poznata je razlika izmedu "alima" i
"muft ij e" i zna da oni imaj u neke dodirne acke, ali i
posebnost i, pa svaki muft ij a j e i alim, ali nij e
uslovlj eno da svaki alim bude i muft ij a.
A sto se tice komentara na moju izjavu o onome
177
t o sam primj et io od ovih odvrat nih poziva na
bunt, ja, tako mi Allaha, zaista osjecam
odvrat nost prema bilo kakvom razmat ranj u ili
raspravi o t ome.
10. Zat im na 88. st r. pod naslovom "Zat o nij e
dozvoljeno pridrzavanje jednog odredenog mezheba" -
pokuavali su ej h Albani i nj egova
dva prij at elj a da repliciraj u na dokaze, koj e sam
iznio u ovoj svoj oj knj izi radi obj anj enj a, da
pridrzavanje jednog odredenog mezheba nije
zabranj eno sve dok se ne bude smat ralo da j e t o
slijedenje obaveza.
Rezult at nj egovog govora bio j e da on nij e
replicirao na dokaze koj e sam poj asnio, osim sa
onim t o slij edi:
a) El - Musadera
v
ale - l - Matlub;sto se tice
nj egovog prvog odgovora da j e pridravanj e
jednog odredenog mezheba novotarija (bid'at), to
j e, kao t o zna svaki alim na osnovu ist raivanj a,
el - Musadera ' ale - l - Mat lub, a ne pobij anj e
dokaza, koj e sam spomenuo; * * * ( El - Musadera
' ale - 1 - Mat lub: da se neko raspravlj a sa t obom o
ispravnosti tvojih tvrdnji, vracajuci se pri tome na
pocetak rasprave, koristeci svoju pocetnu tezu kao
argument . Ali kao t o vidi t o nij e nikakav
argument, nego je to vracanje na predmet
rasprave, koj i sam po sebi zaht j eva dokaz.
( Odnosno, ej h Albani j e upot rij ebio svoj u t ezu:
,Slijedenje jednog odredenog mezheba je
novotarija"; kao dokaz, ne dodajuci pri tom
nikakve stvarne dokaze, koji bi ojacali tu tezu op.
prev. ) ) * * *
b) Da j e nepridrzavanje jednog odredenog
mezheba lake, t emelj it ij e i blie ispravnom
178
razumj evanj u onog t o Allah delle e' nuhu
zaht j eva od nas.
Dobro razmot ri ovaj dokaz! Da li nalazi u nj emu
bilo kakve naucne dokaze, koji pobijaju dokaze,
koj e sam iznio u ovoj svoj oj knj izi?
I nij e li on nit a drugo do li ponavlj anj e ist ih
t vrdnj i?!
c) Da se nepridrzavanje jednog odredenog
mezheba slae sa principom pravlj enj a razlike
izmedu slijedenja nepogrjesivog i slijedenja onoga,
koj i j e podloan grij esima. Pogledaj u ovaj dokaz
takode! Da li nalazis u njemu bilo kakvu oprecnost
ili rusenje dokaza, koje sam vec objasnio, s tim da
smo ovu t emu obj asnili, na drugom mj est u ove
nae knj ige i j asno mu ukazali na ono t o se u nj oj
krije od cudnog neznanja.
d) Da j e praksa ashaba i prve t ri generacij e
muslimana bila nepridrzavanje jednog odredenog
mezheba. Ovo j e j edini dokaz, koj i bi, ako bi bio
tacan, ponistio ono sa cim sam dokazivao njegovu
suprotnost. Pa da pogledamo da li je tacno da se
prve generacij e muslimana nisu pridravale j ednog
odredenog mezheba?
ej h Albani i nj egova dva prij at elj a negiraj u
ist init ost nae izj ave da j e st anovnit vo I raka uzelo
fikh od Ibn Mes'uda r.a. i njegovih ucenika, dok je
st anovnit vo Hidaza uzelo f ikh od I bn Omera r. a.
i njegovih ucenika, te da je medu ashabima bilo
onih, koj i nisu pit ali za fet vu, osim npr. I bn
Mes' uda r. a. ili I bn Abbasa r. a. .
Pa dobro, kakvo je njihovo misljenje o rijecima
imama I bn el - Kaj j ima u knj izi " Ham el -
Muvekki' in" ( 1. t om, 21. st r. ) : Din, fikh i nauka
179
su se prosirili u ummetu preko ucenika Ibn
Mes'uda, zatim ucenika Zejda ibn Sabita, ucenika
Abdullaha ibn Omera i ucenika Abdullaha ibn
Abbasa, neka j e Allah delle e' nuhu zadovolj an
sa njima. Tako da i znanje ljudi vuce korijene od
ucenika ove cetverice. Sto se tice stanovnistva Medine,
njihova je nauka potekla od ucenika Zejd
ibn Sabit a i Abdullaha ibn Omera, a nauka
stanovnistva Mekke od ucenika Abdullaha ibn
Abbasa, dok j e nauka st anovnit va I raka pot ekla
od ucenika Abdullaha ibn Mes'uda, neka je Allah
delle se' nuhu zadovolj an sa nj ima. , ,
Ono sto znamo mi i ostali istrazivaci povijesti i
povij est i islamskog zakonodavst va j est e da su
v
At a'
ibn Ebi Rebbah i Mudahid, svaki ponaosob, po
halif inoj naredbi izdavali fet ve u Mekki, uz
saglasnost svih ashaba i t abi' ina, t ako da lj udi nisu
t raili fet ve, osim, od j ednog od ove dvoj ice
imama.
Draga gospodo u kolegij u, da li pr idravanj e
jednog odredenog mezheba znaci nesto drugo
osim ovoga?!
e) Autor kaze da je moje poredenje slijedenja
mezheba sa kiraetima Kur'ana, ocita pogreka, j er
se svi ovi nacini prenose mutevatir predajom, od
Poslanika s.a.v.s, sto nije slucaj sa ova Cetiri
mezheba, jer se u njima nalazi i nesto sto je tacno,
a isto tako i nesto sto je netacno i lazno.
Ponovit cemo objasnjenje ovog problema,
kazavi: ,Sto se tice onog, koji dostigne stepen
znanja da otkriva sta je tacno, a sta netacno u
fikhu mezheba, pa t akav, u osnovi, i nij e obavezan
da slij edi mezheb u smislu obligat nost i ili na bilo
koji drugi nacin. A sto se tice onog, koji nije
dost igao ovaj st epen znanj a, za nj ega su svi
mezhebi ist i i prema konsenzusu uleme, na nj emu
180
je da slijedi koji hoce, odnosno, sto se njega tice,
svi su tacni, na sto ukazuje i tevatur predaja, u
koj i nej ma sumnj e. Tako j e za nj ega st at us
mezheba post ao j ednak st at usu kiraet a za sve muslimane.
Svi kiraet i su za sve muslimane
ispravni, isto kao sto su sva Cetiri mezheba
ispravna za onog, koj i j e nesposoban za idt ihad ili
otkrivanje tacnog i netacnog u idztihadima
Cetverice imama. Koja je razlika izmedu propisa
dobivenog analogijom i onoga na cemu se
zasnovala t a analogij a u pogledu onog, koj i j e
nesposoban za idt ihad i koj em j e t aklid
obaveza?!
f) Zat im, ej h Albani i nj egova dva prij at elj a kau
da je ono sa cim sam dokazivao ovu tvrdnju: ,...da
su hilj ade onih koj i slij ede afij u, Nalika, Ebu
Hanifu i Ahmeda, sa cijim su se zivotopisima
ispunile mnoge knj ige. . . , , ; nest init dokaz i da su oni
svi bili u zabludi ! ! !
Da bi, zat im, uzeli dokazivat i t o s mnogo aj et a,
kao npr, rijecima Uzvisenog: ,A, vecina ljudi,
ma k ol i k o t i zelio, nece biti vjernici" ( Jusuf
103. ) ;
181
,Ako bi se ti pokoravao vecini onih koji zive
na zeml j i , oni bi t e od Al l ahov a put a
odvr at i l i . , , ( El - En' am 116. )
Mi cemo,otvorena srca prema ovoj braci, pojasniti
ono t o t reba da razumij e svako ko ide put em
ist raivanj a i nauke i kaemo da post oj e t ekst ovi u
Kur' anu i Sunnet u, koj i ukazuj u na ono t o su
spomenuli, da uvj ek manj ina lj udi ide put em ist ine
i da vecina ljudi, iako ja tezim za tim, nisu vjernici.
Medutim, postoje takode, i sahih hadisi, koji su
got ovo dostigli stepen tevatur ma'nevi i nareduju
muslimanima ost anak u zaj ednici i neizdvaj anj e iz
nj e.
Jedan od t ih hadisa prenosi I bn Made od Enesa
ibn Malika r. a. da j e rekao: Rekao j e Resulullah - ' alej his -
selam - : ,Moji sljedbenici ce se podijeliti u
72 grupe i sve ce u vatru, osim jedne, a to je ona
koj a se dri zaj ednice, ( navodi se u knj izi "Ez -
Zevaid", nj egov sened j e sahih i prenosioci
pouzdani ( sika) .
Zat im od t ih hadisa j e i hadis koj i prenosi Et -
Tirmizi i I bn Made sa sahih senedom od Omera
ibn el - Hat t aba da j e Poslanik - ' alej his - selam -
rekao: Drit e se dema' at a i klonit e se podj ele.
Zaist a j e ej t an sa j ednim, a dalj e od dvoj ice; pa
182
ko udi za naj viim st epenima Dennet a, neka se
dri zaj ednice. , ,
Kae Et - Tirmizi da j e ovaj hadis hasen - sahih -
garib, u ovom obliku, ali ga j e prenio i I bn El -
Mubarek od Muhammeda ibn Suka; kao t o se
prenosi u drugom obliku od Omera r. a. , a on od
Poslanika -
v
alej his - selam - .
Takode tu je i ono sto prenosi Et - Tirmizi od I bn
Omera r. a. da j e Poslanik - ' alej his - selam -
rekao: ,Allah dzelle se'nuhu nece dozvoliti mom
ummet u - ili j e rekao ummet u Muhammeda -
' alej his - selam - da se sloi u zabludi. Allahova j e
milost sa dema' at om, a ko se izdvaj a, izdvoj io se
u vat ru. , ,
Kae Et - Tirmizi: Kod uleme rijec dzema'at odnosi
se na ucenjake fikha i hadisa.
I od t ih hadisa j e, ono t o prenose Buharij a i
Muslim, sa senedom od Huzej fe ibn el - Jemana da
j e rekao: Lj udi su pit ali Poslanika - ' alej his - selam
- o haj ru, a j a sam ga pit ao o erru ( zlu) . . . , - do
dijela kada kaze Huzejfe: ,Da li ce doci nakon tog
erra, neki haj r?" Resulullah - ' alej his - selam -
rece: ,Da i u njemu ce biti duhn (zloba,
pokvarenost u srcu) . Rekao sam: t a j e nj egov duhn?"
Rece: Narod koji ce upucivati bez moje
uput e. Net o ce im se priznavati a nesto negirati
od t oga. Rekao sa: A ima li poslij e t oga haj ra
serra? Rekao je: Da, misionari, pozivaci na vratima
dzehhnema ko im s eodazove bice bacen u
dehhennem. Upit ao sa: Opisi nam ich o Allahov
Poslnaice! On rece: Oni su nase koe i govore
nasim jezikom. Sta mi naredujes ako dozivim to
vrijeme? Rece: Drzi muslimasnke zajednice
(vecine) i njihovog imama.,,
Mnogi ucenjaci su ocijenili razlicite rivajete, koje
nose ovo isto znacenje, kao tevatur ma'navi
183
(elegoricni), a ulema usuli - fikha smat ra da su ovi
hadisi naj vanij a pot pora pravosnanost i idma' i
El - Amidi, takoder, tvrdi da su ovi hadisi najjaci
dokaz za nj enu ispravnost . Dakle svi oni aj et i,
koj e j e cit ir ao aut or su kont radikt orni ovim
hadisima, kao t o se t o, na prvi pogled cini
istrazivacu. Pa sta nam je raditi?
Ucenjak je taj, koji ispituje bit kur'anskih i hadiskih
tekstova, dok je ne spozna i postigne sklad izmedu
znacenja tekstova, koji su povrsinski gledano,
oprecni. I nije on taj, koji istresa iz njih povrsno
znacenje i gradi na tome najvaznije propise, da bi
nakon t oga rekao za sve one imame i ulemu, koj i
su spomenut i u biografskim zbirkama, da su u
zabludi, jer se pridrzavaju jednog od Cetiri
mezheba i ne odst upaj u od nj ega.
Smisao casnog Kur'ana odnosi se na sve lj ude na
zemlji i ovo je stvar ocita i istinita u koju nejma
sumnj e. Ali j e grupa, koj a vj eruj e u Allaha delle
e' nuhu i slij edi Nj egov program na ovoj zemlj i
manja od bijele mrlje na kozi crnog bika i to je ta "tudina",
na koj u j e aludirao Poslanik - ' alej his -
selam - u pret hodnom hadisu.
A sto se tice hadisa, od kojih smo neke vec
spomenuli, oni se odnose na vecinski dio
islamskog ummeta. Pa ako nademo nesporazum
izmedu muslimanskih redova i njihove uleme,
Allahova Knj iga i Sunnet Nj egova Poslanika -
' alej his - selam - su ti koji ce presuditi, a najveci
dio muslimanske uleme, posmatrajuci sve islamske
zemlj e, su t i koj i su blii Kur' anu i Sunnet u. Nij e
videno odstupanje ni u jednom vremenu od
Allahovog dzelle se'nuhu zakona, ne uzimajuci u
obzir manj e otpadnicke grupe, bez razlike da li u
akaidu ili u ost alim propisima, nit i su zaj ednica
muslimana i njen najveci dio bili ista drugo, do
lij ep primj er kako se slij edi Allahova Knj iga i
184
upravlj a prema Sunnet u Nj egova Poslanika -
' alej his - selam - .
Jedino Haridij e, Dehmij e, Murdi' e i Kaderij e
predstavljaju spomenutu manjinu u odnosu na veci
dio muslimana. Dakle, j esu li oni t a manj ina, koj a
predst avlj a ist inu prema arinima ej h Albanij a i
njegova dva prijatelja!? Ko je nesto slicno ovome
rekao i ko od muslimana ce vas podrzati u ovom
cudnom odstupanju, sa stanovista ideje i nauke?
11. Vec sam objasnio u ovoj knjizi da rijeci imam
afij e: Ako j e hadis sahih, pa on j e moj mezheb. , , ;
ne znace da svako ko vidi sahih hadis, cije je
vanjsko znacenje oprecno onom t o j e uzeo afij a,
moze da radi po hadisu, pozivajuci se na ove
njegove poznate rijeci, nego za to postoje
odredene norme i uslovi, a za to sam iznio kao dokaz rijeci
imam Nevevij a iz predgovora nj egove
knj ige "E/ - Medmua".
Na t o kolegij za pisanj e kae da sam j a pogreno
razumio Nevevijeve rijeci i da on, uopste, nije
spomenuo nit a t o ukazuj e na zabranu uzimanj a i
rada po hadisu, osim sa spomenut im normama i
uslovima.
A j a, zaist a, molim one, koj i razumij u kur' anske i
hadiske izraze i j asan arapski jezik, da procitaju sta
j e o ovome napisao Nevevi na st r. 64. , prvi dio i
izdanj e El - Munirije pocinjuci sa recenicom: ,Ovo
185
sto je rekao Safija, ne znaci da svako ko vidi sahih
hadis, kae ovo j e afij ski mezheb i da radi po
nj emu. . . , ,
Ti zna da su se nase rijeci odnosile na onog, koji
nij e mudt ehid, nego j e npr. slj edbenik afij e. Da li
je njemu dozvoljeno, u okviru njegovih mogucnosti
kao mukallida, a ne mudt ehida, da se pridrava
hadisa, cije je vanjsko znacenje suprotno onome
t o j e uzeo afij a?
Medutim, ako jeste ta osoba mudztehid, sve ove
norme i uslove koj e j e spomenuo Nevevi za nj ega
ne vae, j er j e on t ada na ist om st epenu sa
afij om, st epenu nj egova razumj evanj a i
izvodenja serijatskih pravnih propisa i on ce
uzimat i i ost avlj at i dokaze koj e hoce.
Zat im su I st anbuli i nj egova dva prij at elj a
napisali dva poglavlj a u ovoj knj izi od 116 do 232
str. pod naslovima "Zasto pozivamo na vracanje
Sunnetu" i "Stvarnost mezhebske fanaticnosti i
nae primj edbe na nj u". Aut or ovih st ranica dobro ih j e
nat rpao sa onim t o
je sakupio od grjesaka Cetvorice imama I ucenjaka,
sljedbenika Cetiri mezheba iz razlicitih
povijesnih razdoblja, koristeci to da bi im pripisao
mezhebsku fanaticnost, spominjanje rijetkih
186
pret post avki ili ost avlj anj e sahih hadisa i
prihvat anj e mezhebskog st ava. U svemu t ome nij e
zaboravio da se korist i sa grj ekama u koj e su
zapali neki od nekompetentnih ucenjaka novijeg
vremena, kojima je on pripisao najveca naucna
zvanja, da bi, skupivsi sve to, poceo sa svojom,
opcepoznatom drskoscu, dijeleci pri tom takve
nadimke, kao t o su glupost , blesavost i neznanj e,
za casne Imame, koji su ispunili islamski svijet
dobrom za koj e ih samo Allah delle e' nuhu
moe nagradit i. Zat im j e na svemu t ome zasnovao svoj e
rijeci, str.
222: ,Dragi citaoce, ako si se upoznao sa nj egovim
pret hodnim dokazom, onda zna da dokt or El -
But i nikako nij e imao pravo na osporavanj e ej h
El - M' asumij a, Allah mu se smilovao, zbog onoga
sto je on iznio o Cetiri mezheba: da je njihovo
osnivanje i sirenje bilo samo zbog politicke korist i i
drugih cilj eva. , , Na koment ar na sve ovo j est e, da mi
osporavamo mezhebsku fanaticnost, a isto tako ne vidimo
korist i od gublj enj a vremena u ispit ivanj u mnogo
dalekih hipot eza, kao t o osporavamo
suprostavljanje sahih hadisu, nakon potvrdivanja
istinitosti njegove dokazne moci, cija je poruka u
suprot nost i sa milj enj em mezheba, na osnovu
onoga sto je vec objavljeno. Ali, sve to ne poziva
nas da spoj imo ist ok i zapad i da kaemo da se
mezhebi nisu osnovali i proirili, osim, radi
nepravednih cilj eva i polit ika. Kao t o nam t o sve,
ist o t ako, ne dozvolj ava, po Allahovom dellee' nuhu
zakonu, nit i prema mj erilu et ike da
opisujemo ove ucenjake, koji su mozda jednom
net o obj avili, sa at ribut ima, kao t o su: glupost ,
blesavost ili necim slicnim od nepodesnih naziva.
Zaista, imami i ucenjaci, na cijim trpezama
doprinosa, danas mi ivimo, nisu bezgrij eni
poslanici, nego su, usprkos nj ihovim odlikama,
samo obicni ljudi i dozvoljeno im je nesto sto se
187
moze zamisliti da zadesi bilo kojeg covjeka,
podlonog grjeskama. Covjeku, koji se odlikuje
cvrstinom karaktera, ne prolazi zivot prikupljajuci
grjeske i propuste ucenih, sto rezultira gubljenjem
osjecaja za njihovu vrijednost i vrijednost njihovih
dijela, nego, on je taj koji ce vidjeti u aspektima
nj ihovog doprinosa i onoga velikog dobra t o su
pruzili ljudima, ono sto ce ga uciniti da zaboravi te
grjeske ili da, u najmanju ruku, nade opravdanje
za onog, koji ih je pocinio.
Ja znam da se je ovaj covjek (odnosno, onaj glavni
za vrijedanje u kolegiju za pisanj e) odavno
posvet io upornom ist raivanj u grj eaka i propust a
kod Imama i ucenjaka. I nejma sumnje da je on,
za vrij eme svog dugog t raenj a, preao "valovit a
mora" od naucnih pretraga i fikhskog bogatstva sa
kojim nisu u stanju da se porede svi dunjalucki
zakoni.
Lahko mu j e bilo, da j e ht io, da se okorist i od nj ih
naucno, teoretski ili razumjevanjem, ili u najmanju
ruku sa doprinosom ove Cetverice imama i
velicinom njihovog dara, kojim su zaduzili islamski
svijet. Ali, covjek se od svega toga nije nista
okorist io, nego se vrat io obij est an iz t akve et nj e
sa onim t o j e "ulovio" od nj ihovih grj eaka i
propusta, ne vrijedajuci njihovo dobrocinstvo i ne pripisujuci
im grij ehe, ali im pod plast om t ih
grj eaka, prilj eplj uj e at ribut e: glupavost i,
blesavost , zalut alost , odst upanj e. . . ! ! ! S t im da
vecina ovog sto je nasao kod njih, sto se
podrazumj eva pod grj ekom ili propust om, j est e
samo plod njegove maste i nagadanja. Kao^npr.
Ona "grj eka", koj u j e pronaao kod imam afij e
r.a., ismijavajuci se s njim i pricajuci anegdot e o
njoj, govoreci: ,Safija dozvoljava brak izmedu oca i
kcerke...,, ***(Podrazumjeva kcerku, koja je
188
zaceta njegovim sjemenom, van bracno, jer ona u
biti serijatski nije njegova kcerka i nejma serijatske
prepreke za brak. ) * * *
A on da je citao, Safijine rijeci o tome, i da ga je
pomogla nj egova pamet u nj ihovom razumj evanj u
i poznavanju njihovog znacenja, predao bi se,
priznavsi istinu i vracajuci se onome, na sto bi se
trebao ograniciti, a to je poducavanje djece.
O, ti, Jesi li zavrsio sa ciscenjem svoj e due i
nj enim udalj avanj em od onih at ribut a, sa koj im si
opisao Cetvericu imama, kao sto je glupavost,
blesavost , odst upanj e, splet karenj e* * * ( od onoga
za sto je ovaj covjek okrivio imame, jeste da oni
spletkare u Serijatu, a mi upucujemo njega i druge
na ono t o smo napisali, opirno, o t ome u naoj
knj izi "Davabit u - l - Masleha fi - - eri' at i el -
I slamij et r, s t im da sam j a pot puno siguran da on
nece razumjeti, niti jednu stranicu te knjige)***,
pa si se sada osmj elio sa napadanj em ugleda i
reputacije ovih ljudi, na cijim trpezama doprinosa
mi danas ivimo.
O t i, t voj ej h, s cilj em odbrane El - Hadendi j a,
kaze da nam je obaveza da tumacimo, na najbolji
moguci nacin, rijeci prethodnih generacija i da, gdje god je
to moguce, nademo opravdanja za
njihove grjeske. Zar te je tvoj sejh poducio da se
ovaj veliki islamski t emelj ne prihvat a, osim sa El -
Hadzendi jevim blagoslovom i njemu slicnih!?
O t i, t ako t i Uzvienog St vorit elj a, ako vj eruj e u
Nj ega, da li t e j e nekada obuzela st repnj a u dui
da Allah delle e' nuhu ne spust i na t ebe
iskusenje od kojeg neces moci pobjeci, kao kazna
t o si pruao svoj j ezik sa loim i besramnim
govorom, vrijedajuci ljude, koji su zivjeli sluzeci
Allahovoj vj eri i Nj egovom erij at u, zat im da t e
ocini poukom za sve, na dunj aluku i Ahiret u! ! !
189
Ja upozoravam bracu, koji ce mozda citati rijeci
slicne rijecima ovog covjeka, od kojeg, u svom
zivotu, nisam vidio drskijeg u kaljanju casti
prethodnih imama i ucenjaka, neka je Allah dzelle
se' nuhu zadovolj an s nj ima, da se t ako ne naviknu
na omalovazavanje Imama i nasladivanje sa
ist raivanj em nj ihovih propust a. I neka, svakako,
procitaju poglavlje, koje je napisao imam Nevevi u
predgovoru svoj e knj ige " El - Medmua", pod
naslovom "Sigurna zabrana i st rana prij et nj a za
onog, koj i poniava ili uznemirava islamske
pravnike i one koji su upuceni u vjeru i podsticanje
na njihovo postovanje i velicanje njihove casti",
na cijem pocetku, prenoseci od Hafiza ibn
' Asakaira kae: Znaj brat e, da nas Allah delle
se' nuhu uput i na pravi put i da nas ucini od onih
koj i st rahuj u od Nj ega i boj e Ga se onako kako Ga
se treba bojati, da su casti ucenjaka otrovne i da
ce Allah dzelle se'nuhu sigurno ukazati na one,
koji omalovazavaju ucenjake i da ce onog, koji
pruzi svoj jezik prema ucenjacima, iskusati ponizavajuci ga
prije njegove smrti, sa smrcu
srca. , ,
U mogucnosti si da upozoravas na mezhebski
fanat izam ili na gublj enj e vremena u raspravama o
hipotetickim postavkama, cije je dogadanje gotovo
neostvarivo, postujuci i braneci ostale islamske
pravnike i cineci im dovu. I nije, nikako, uslov ovog
upozoravanj e da opisuj e j ednog od nj ih sa
at ribut ima, glupost i ili blesavost i ili da od nj egove
grjeske cinis neko cudo ili predmetom ismijavanja.
13. Vec sam objasnio da je govor koji je prenio El
- M' asumi od Ed - Dehlevij a u knj izi "El - I nsaf"
potvoren na njega, koji nije utvrden niti u "El -
190
I nsafu" , nit i u nekoj drugoj knj izi,
a on glasi: Onaj k o r adi po k ompl et nom
ucenju Ebu Hanife, Malika, Safije, Ahmeda ili
nek og dr ugog i ne r uk ov odi se pr ema onom
t o j e dol o u Kur ' anu i Sunnet u, uspr ot i v i o
se j e k onsenzusu ummet a i ne sl i j edi put
v j er ni k a. , ,
A j a sam prenio iz "El - I nsafa" upravo pot punu
suprot nost t oj pot vori, a t o j e: Ummet i nj egov i
ucenjaci su postigli konsenzus o
dozvoljenosti slijedenja ova Cetiri priznata
mezheba do dana dananj eg. , ,
Ocekivao sam od ovih ucesnika u kampanji protiv
mene da razmotre stvar i da ovo tacno ispitaju u
mom govoru i ako ga budu smat rali ist init im da se
sloe sa mnom u t ome ili da ut e o nj emu ili ga
ignoriu, u naj manj u ruku.
Medutim ovo im nije bilo po volji, pa su dosli sa
cudnim govorom, pa makar i na nacin izmisljanja i
dot j erivanj a, da bi vas obmanuli, da j e Ed - Dehlevi
spomenuo ono t o j e prenio od nj ega El -
M'asumi. I pogledaj u njihovo, cudnovato djelo. . .
191
Uredivacki kolegij je napisao: ,Provjerili smo u
knj izi "El - I nsaf od Ed - Dehlevij a, neka j e
Allahova milost na nj ega, i nali dio govora, koj eg
j e spomenuo El - M' asumi, a ovo j e nj egov t ekst :
,Znaj da ljudi, u prvom i drugom stoljecu, nisu bili
saglasni na slijedenju jednog odredenog mezheba
( Naravno op. a) . Kae Ebu Talib El - Mekkij u
knj izi" Kut u - l - Kulub", da su knj ige i
enciklopedij e, govori i fet ve po mezhebu j ednog
ucenjaka i doslovno prihvatanje njegovih rijeci i
fikha, zasnovanog na nj egovom mezhebu, novij eg
dat uma i nisu bili lj udi na t ome u prvom i drugom
stoljecu, nego su bili na dva stepena: ucenjaci i
obicni ljudi! Desavalo se kod obicnih ljudi da su oni
slij edili samo Poslanika s. a. v. s. po pit anj ima u
koj ima nij e bilo razmimoilaenja izmedu muslimana
i vecine mudztehida. Pa ako bi se desila neka
rij et ka poj ava, pit ali bi za fet vu muft ij u, koj eg
nadu, bez utvdivanja njegovog mezheba. Kaze Ibn
el - Humam u zadnj em dopisu: Traili su fet vu
j ednom od j ednog muft ij e, drugi put od drugog,
nepridrzavajuci se samo jednog od njih. Prilikom
naseg citanja knjige "El - I nsaf", izdanj e Faruk iz El
- Mensure, ut vrdili smo da se ovaj zadnj i,
naglaeni, red ne nalazi u izvornom t ekst u.
Pored svega mi pitamo citaoca: ,Da li nalazis u
ovom t ekst u ij edan dio, prenesen od st rane
aut ora, koj im j e pot voren Ed - Dehlevi u El -
M' asumij evoj Brouri i da li nalazi ikakvu vezu
izmedu njih?
Zatim nam autor kaze: ,,A sto se drugog dijela tice,
on j e prisut an u knj izi "Huddet u - l/ ahi el - Baliga", prvi dio
st r. 154 - 155 i prenio ga j e Ed -
Dehlevi od imama I bn Hazma, neka mu se Allah
smiluj e i, evo, ovdj e ga mi prenosimo sa nj egovim
t ekst om. Kae Ed - Dehlevi: Rekao j e I bn Hazm:
Taklid j ednog mezheba j e haram i nij e nikom
192
dozvolj eno da bez argument a uzme govor nekog
drugog, osim govora Boij eg Poslanika - ' alej his -
selam - . . Zat im j e cit irao dugi govor koj i j e Ed -
Dehlevi prenio od Ibn Hazma, a u cijem se okviru
nalazi t ekst , koj i j e El - M' asumi pripisao Ed -
Dehleviju i za koji sam, u ovoj studiji, vec rekao
da j e pot voren na nj ega.
Zatim iza toga dolaze atributi, koje autor upucuje
meni, kao npr. : la, lahkoumnost , varanj e it d.
I sad dodi da pogledamo, sta je stvarno, rekao Ed
- Dehlevi o I bn Hazmu u knj izi "Huddet u - llahi el
- Baliga" , izdanj e El - Haj rij e, prvi dio st r. 123. :
,Znaj da su ummet i njegovi ucenjaci postigli
konsenzus o dozvoljenosti slijedenja ova Cetiri
priznat a mezheba do dana dananj eg. U t om se
nalazi ocigledna korist posebno u ovim danima u
koj ima j e ponest alo volj e i slast j e opila due i
kada se svako divi svome milj enj u. Zat im,
odmah iza ovoga govora kaze: ,Ono do cega je
dosao Ibn Hazm da je slijedenje haram i nije
nikome dozvolj eno da uzme govor nekog drugog,
osim govor Boij eg Poslanika s. a. v. s. "; pa j e zat im
cit irao komplet an govor I bn Hazma, da bi mu na
kraju odgovorio: ,Medutim, ovo se odnosi na
onoga, koj i j e sposoban da izvri idt ihad, pa
makar i u j ednoj mes' eli. , ,
Zat im j e poj asnio uslove idt ihada i podulj io u
dokazivanj u poznat e ist ine, po ovom pit anj u. Pa t a su
uradili oni, koj i su nas opt uili za la,
lakoumnost i var anj e?
Pristupili su pocetku govora, kojeg sam prenio od
Ed - Dehlevij a, pa ga izbrisae komplet nog, zat im
su pristupili subjektu na pocetku govora o Ibn
193
Hazmu, koj i j e odnosna zamj enica "ono" ( Ma el -
Mevsul) , pa izbrisae i nj ega, da bi izbrisali i
nj egov predikat , koj i se nalazi iza dugog I bn
Hazmovog govora. Da bi na kraj u iz Ed -
Dehlevij evog govora izdvoj ili, samo relat ivnu
recenicu (odnosnu recenicu Silletu - l - mevsuul) ,
bez spominj anj a subj ekta, na pocetku, niti
predikat a, na kraj u i t o su pripisali nj emu( ed -
Dehlevij u) , neka j e Alahova milost na nj ega, bez
obzira t o j e on nevin od t oga, a zat im mu pripisali
da je rekao: ,Kaze Ibn Hazm: ,Slijedenje jednog
odredenog mezheba je haram...,, Na kraj u su
prikazali Ed - Dehlevij ev govor, kao da se on
poziva na rijeci Ibn Hazma i podrzava ih, ali
naprot iv, naveo j e nj egov govor, da bi ga
krit ikovao i replicirao mu, kao t o j e t o svakom
j asno.
Mogao sam da predem preko otkrivanja ovog
cudnog i opasnog falsificiranja i da prodem pored
ovog necasnog govora, neobracajauci paznju na
nj ega. Ali, Allahov emanet , nauka i karakt er,
pozivaju me da upozorim muslimane na ovaj cudni
post upak, sa koj im su se pozabavili oni koj i
pozivaju ljude na njihovo slijedenje i oslanj anj e na
nj ihovu vj eru i predaj e hadisa. Moda sam
pretjerao u ovom svom govoru, ali neka citaoci
uzmu knj igu "Huddet u - llahi el - Baliga" i ot vore
na navedenom im mj est u i st ranici i zat im neka
ot vore i nj ihovu knj igu "Mezhebski fanat izam j e novot arij a"
( El - Mezhebij j et u el - mut easibet u hij e
- 1 - Bid'a) na str. 287 i sve to procitaju i uporede.
A nakon svega neka uzmu iz t oga pouku, koj u bi
trebao da uzme svaki razuman covjek.
* * * ( Svakako se moramo osvrnut i prema onima,
koj i j o uvj ek vj eruj u ovom covjeku i njegovoj
194
druzini, pitajuci za objasnjenje: ,Koji je status u
islamskim propisima onoga, koj i nekom od pisaca
pripise tvrdnju slicnu ovoj: ,Ono do cega je dosao
Ibn Hazm da je slijedenje haram i... Ovo se
odnosi na onoga, koj i j e sposoban da izvri
idztihad.,, ; zatim brise odredenu zamjenicu (ono)
s pocetka komentara, pa brise i njegov predikat,
da bi na kraj u ono st oj e preost alo uzeo kao dokaz
i pripisao tom piscu sa namjerom da ojaca svoje
tvrdnje?! Vec si mogao vidjeti ranije rabotu slicnu
ovoj, koju je ucinio sa Es - Satibijevim rijecima,
neka mu se Allah delle se ' nuhu smiluj e i nj egov
proglas da je hanefijski fikh slican Indzilu u
oponiranj u islamskom erij at u.
Da j e ovaj post upak bio iz neznanj a, a nij e,
sigurno bismo rekli: To j e bio propust, pa naucice
covjek poslije njega. ,,A da se to desilo nepaznjom,
a nije, rekli bismo: ,Kakva slucajnost. Nepaznja pa
da dode potpuno srazmjerno njegovoj potrebi!"
Vratimo se i pitajmo ovu bracu: ,Sta je Allahov
propis za onog koj i cit ira t ekst ove pisaca,
suprot no onom t o su oni, ust vari, rekli, da bi
obmanu/ / lj ude da imaj u u t ome oslonac za
ist init ost svoj ih t vrdnj i? t a j e islamski propis za
onog ko t o radi, ne prema mezhebskim
idt ihadima, nego skladno t ekst ovima Kur' ana i
Sunnet a, direkt no?
Da li se ovaj postupak, na naucnom putu
ist raivanj a ist ine, moe poredit i sa pot enj em i
objektivnoscu? Kako da se musliman, ko god on
bio osloni na slijedenje onih, koji su ucinili ovo
dj elo, na nj ihove idt ihada, predaj e hadisa i
donoenj a fet vi u Allahovim delle se ' nuhu
propisima?!
Ja, zaista, necu opisati ove ljude ni sa cim ruznim,
niti cu im dodati ikakve atribute, ali ova pitanja
195
upucujem onome, koji gleda svojim ocima, misli
svoj im mozgom i koj i j e iskren u svoj oj vj eri! ! !
I j a molim muslimanska udruenj a ( zaj ednice) , sa
svim nj ihovim akt ivist ima i ulemom, da odgovore
na ovo pit anj e i da odrede svoj st av, koj i j e st av
islama, naspram onoga koji je ucinio ovo djelo. I
mi cemo cekati odgovor.)***
14. Prigovara nam aut or na 245. st r. i da smo
cit irali dij elove govora imam Ez - Zehebij a i da smo
iz nj ih dost a t oga izbrisali. St oga sam, po
njegovom misljenju, bio najvjestiji covjek u
falsif ikovanj u.
A mi kaemo kolegij u za ist raivanj e i pisanj e da
smo, zaista, citirali rijeci imam Ez - Zehebij a
prilikom dokazivanj a, da on ne zabranj uj e mukallidu
pridravanj e j ednog mezheba, a sami odlomci,
koj e smo prenij eli iz Ez - Zehebij evog govora su
dovolj an i j asan dokaz. Ez - Zehebi j e u svom dj elu
"Et - Te' asub el - Mezhebij " na st r. 111 pohvalio
hanefijske ucenjake i odobrio im slijedenje
mezheba Ebu Hanife, takoder je pohvalio safijske
ucenjake i odobrio im slijedenje safijskog mezheba
i rekao j e ist o po pit anj u slj edbenika imam Malika i
imam Ahmeda. A ti znas da su svi ovi ucenjaci sljedbenici
jednog odredenog mezheba, sa cijim su
se ivot opisima ispunile knj ige generacij a i oni su t i
za koj e kolegij za ist raivanj e i pisanj e na drugom
mj est u kae da su zalut ali i da ne slij ede put
vjernika, pozivajuci se, pri tom, na rijeci
Uzvienog; "Ako bi se ti pokoravao veci ni oni h
k oj i i v e na zeml j i , oni bi t e od Al l ahov og
put a odvr at i l i . , , ( B - An' am 116. )
Osim gore navedene pohvale Ez - Zehebi ovim
mezhebistima zabranjuje ruznu fanaticnost prema
nj ihovim imamima, kao i da j edan od nj ih t vrdi da
j e nj egov mezheb naj bolj i od svih, t o j e u skladu
196
sa nj egovim pret hodnim govorom, a nij e nj egova
negacij a nit i ga ponit ava. Ovo j e ono t o ne
poricemo, niti smo se u tome razisli i sa kim i to
nij e predmet dokazivanj a ili ist raivanj a i konflikt a,
s tim da smo mi oznacili ono sta smo izost avili iz
nj egovog govora, t o j e bilo nepot rebno za
dokazivanje i nismo ga ponistili sa ,tri tacke". Mi
smo prenij eli u t ome rezime nj egovog govora i
nismo uradili ono t o j e uradio "kolegij " sa
brisanj em subj ekt a i predikat a u govoru od Ed -
Dehlevij a i sa izdvaj anj em, samo, odnosne
recenice, da bi sa njom dokazali potpunu
suprot nost onom t o j e Ed - Dehlevi htio reci.
15. Krit izirao nas j e aut or, zbog onoga t o smo
napomenuli u knj izi "Fikhu - s - Sira", za nekoliko
hadisa u cijem je ocjenjivanje ej h Albani moda
imao pogrenu predst avu.
Rezime napomene, koj u smo prenij eli j est e da se
prilikom tumacenja prenesenog hadisa za jedan
dogadaj, ne bi trebalo ogranicavati na spominjanje
hasen ili daif puta predaje i presucivati sahih (tacan) ili esah
( tacniji) put predaje, posto je u
tome jasno obmanjivanje, kojeg se cuvaju ucenjaci
hadisa i ova j e st var poznat a kod svih.
Npr. hadis o klanj anj u ashaba za Ebu Bekrom i
nj egovo oponaanj e Poslanikovog namaza, dok j e
Poslanika - ' alej his - selam - bio na samrt noj
postelji. Ovaj hadis se odnosi na jedan dogadaj,
koj i se nij e ponavlj ao, odnosno, on j e samo j edan
hadis i ne bi se trebalo ogranicavati u njegovom
ocj enj ivanj u na spominj anj e Ahmeda i I bn Made,
s obzirom da j e on, pored t oga, hadis mut efekun
alej h. A ako dode do neznatnog razmimoilazenja u
verzijama ili povecanju broja seneda, onda se
spominj u sve predaj e ili se kae "mut efekun alej h"
i nadoveze se rijec: verzija od toga i toga.
Takoder, drugi hadis, kojeg prenosi Aisa r.a. o
197
opisu smrt ne agonij e Boij eg Poslanika - ' alej his -
selam - , koj eg prenose Buharij a, I bn Made, Et -
Tirmizi i dr. , i svi od Aie r. a. : da j e u
Poslanikovim rukama bila posuda sa vodom, u koj u
j e Poslanik - ' alej his - selam - st avlj ao ruke, a
zat im s nj ima brisao lice; - i ovdj e su se razile
predaje u rijeci koju je tada izgovorio Poslanik -
' alej his - selam - , pa Buharij a prenosi da j e rekao:
, , La ilahe illalah, zaist a t renuci smrt i imaj u svoj e
pat nj e! "; a Et - Tirmizi, I bn Made i En - Nesai
prenose: Boe moj , pomozi mi kod smrt ne est ine
- ili j e rekao - pat nj e kod smrt i. , ,
Vec smo prokomentarisali, u knjizi "Fikhu - s -
Sira" ej h Albanij evo ocj enj ivanj e ovog hadisa da
je daif, na slijedeci nacin: ,On je daif, samo u ovoj
verziji, a sto se tice osnove hadisa, prenosi ga
Buharij a sa sahih senedom. Ako j edan hadis ima
dva seneda, ne bi se trebali ograniciti, prilikom njegovog
koment arisanj a, na spominj anj e onog,
koj i j e daif, j er t o u sebi sadri obmanu i ne t et e
neznat na razmimoilaenj a u verzij ama, sve dok se
radi o j ednom dogadaju.,, (Fikhu - s - Sira, drugo
izdanj e, st r. 536. )
A sto se tice treceg hadisa, kod njega smo
napomenuli, upravo, pot punu suprot nost ovoj
st vari. Ovaj hadis se dovodi u vezu sa dva izvora,
ali svaki od njih prenosi dogadaj neovisan od
drugog. Prenosi iz knj ige "f - Tabekat " od I bn
S' ada da j e Poslanik - ' alej his - selam - dvoj ici
izaslanika, koj e mu j e poslao Bazan, Kisrin
namj esnik u Jemenu, vidj evi nj ihove usukane
brkove i obrij ane obraze, okrenuvi lice od nj ih
rekao: Teko vama, ko vam naredi ovo?! "
Rekoe: Naredio nam na gospodar ( Kisra) . , ,
Medutim, ova predaja u ovom obliku je samo u
t efsiru od I bn Derira et - Taberij a, dok j e I bn S' ad
u svom dj elu "Et - Tabekat ", prenio ovaj ist i hadis,
198
samo u drugom obliku. A sto se tice onoga sto je
spomenuo I bn S' ad na drugom mj est u, t o j e
potpuno drugi dogadaj, sto je jasno svakom onom
ko malo bolje obrati paznju, a radi se o slijedecem
hadisu: Doao j e medusij a ( oboavalac vat re)
Poslaniku - ' alej his - selam - , sa dugim brkovima
pot kresanom bradom, na sto mu rece Poslanik -
v
alej his - selam - rece: ,Ko ti je naredio ovo?"
Odgovori medzusija: ,Moj gospodar.,, Pa rece
Poslanik - ' alej his - selam - : Ali moj Gospodar mi
je naredio da skracujem brkove i pustam bradu.,,
Ovaj medusij a nij e ist o t o i ona dva Bazanova
izaslanika, koje je spomenuo Ibn S'ad, i dogadaj
sa Poslanikom - ' alej his - selam - bez spominj anj a
ovog dijaloga izmedu njih. Ako su bila dva razlicita
dogadaja, onda su bez
sumnje i dva razlicita hadisa. Tako da se u tom
slucaju, svaki hadis dovodi u vezu sa prenosiocem
hadisa koj i ga prenosi ( dnosno sa izvorom koj i ga
prenosi op. prev. ) .
I t ako j e, t amo, ej h Albani j edan hadis podij elio
izmedu dva puta predaje, a trebao ih je ujediniti,
a ovdje je ujedinio dva razlicita hadisa, a trebao je
da ih podij eli i razlikuj e i da dovede svaki hadis u
vezu sa nj egovim prenosiocem.
Ust vari, mi smo na mnogim mj est ima, u knj izi
"Fikhu - s - Sira" pr igovorili ej h Albanij u, ali nam
j e kolegij za pisanj e odgovorio na, samo, ova t ri.
Bez obzira na t o t et a j e neznat na i mi u
spomenut im koment arima i napomenama nismo
imali namj eru da nekom pripisuj emo neznanj e, da
vrijedamo ili smatramo nekog glupim, nego to su
stvari koje se mogu desiti bilo kojem istrazivacu ili
ucenjaku. Ali nesreca svih nesreca je u
neprihvat anj u opomene ili savj et a, pozivanj u na
bezgrijesnost i osobini oholosti, stiteci se od
drugih! ! !
199
Sto se tice onog sto nam prigovara autor za ono
t o smo spomenuli u knj izi "Kubra el - Jekinij at "
za hadis o enidbi Poslanika - ' alej his - selam - sa
Zej neb bint Dah r. a. , mi nismo ispravlj ali daif
hadis, ali smo se suprost avili rasprost ranj enoj
predaj i, koj u prenosi Et - Taberij , a na koj oj neki
lj udi zasnivaj u pokvarene misli i elj eli smo da
pojasnimo da zaista ova predaja, cak da bude
utvrdena i tacna, ne povlaci za sobom nikakav
nedost at ak kod Poslanika - ' alej his - selam - . Dodali smo u
drugom izdanj u ove knj ige det alj no
objasnjenje o dokazivanju ove stvari, koje ce se,
ako Bog da, uskoro poj avit i.
A sto se tice onog sto nam prigovara za predaju
hadisa Mua' za o idt ihadu, mi ne bismo prenij eli
ono t o j e o nj emu spomenuo I bn el - Kaj j im, da
nismo unaprij ed znali da su ga neki od uleme
ocij enili kao daif - hadis.
Ali mi kaemo, kao t o j e rekao I bn el - Kaj j im i
drugi: ,Hadis dobiva na snazi, ako ucenjaci daj u
saglasnost za nj ega. Kae u knj izi "Tedribu - r -
Ravi", prenoseci od nekog ucenjaka: ,Hadis se
ocj enj uj e vj erodost oj nim, ako ulema da saglasnost
za t o, iako sened nij e sahih; i prenosi ist o t o od
I bn Abdi - l - Berr - a i Ebu I shaka el - Esferanij a.
( I zdanj e El - Nemnekanij , st r. 24)
Ako ej h Albani ima drugo milj enj e neka uzme po
nj emu; ali nij e na nj emu da nas primorava da ga
slijedimo, neuzimajuci druge u obzir. I nije njegovo
da nam zabranj uj e da se slaemo sa Su' bet om i
drugim, kao t o nij e ni nae da mu zabranj uj emo
da se slae sa I bn Tej mij om, koj i se spominj e na
vie mj est a u nj egovoj knj izi. I nisam j a j edan od
lj udi lanca predaj e da bi smat rao t o od mene kao
krivot vorenj e.
200
16. Zat im su gospoda aut ori dali koment ar na
raspravu, koj a j e vodena odmah nakon
obj avlj ivanj a prvog izdanj a ove moj e knj ige,
izmedu mene i sejh Albanija, sa rijecima na koje
ne bih trebao obracati paznju, niti osvrnuti se na
nj ih.
Ali, ipak cu reci: ,Sadrzaj ove rasprave i onog sto
se odvij alo t okom nj e poznaj e onaj , koj i j e presluao nj en
tonski zapis od pocetka do kraja. I
j a sam t aj , koj i j u j e snimio i kopij u od nj e dao,
prema nj egovom zaht j evu, ej h Albanij u, t e j e ona
danas rasprost ranj ena kod mnogih lj udi i u
razlicitim mjestima. I ja sada ponavljam ovdje,
ono t o sam napomenuo ej h Albanij u u pismu: , , S
moj e st rane nej ma, uopt e, nikakve prepreke da
se rast ura komplet an snimak ove rasprave, pod
uslovom da se ne unosi nikakva promj ena, ni u
jednoj rijeci na njoj.,,
17. A sto se tice strasne preplave od cudnih
vrijedanja i pogrda, koja u biti, predstavlja kicmeni
stub knjige, ja kazem nasuprot nje rijec, koja ne
izlazi osim iz dubine due i nisam, zna Allah delle
se'nuhu, u tome izvjestacen, niti licemjeran.
Kazem: ,Ako sam, stvarno, zasluzio ovo vrijedanje
i pogr de, pa ja se, zaista, obracam Allahu dzelle
e' nuhu da me popravi i uput i na pravi put ; a ako
nisam t o zasluio, molim Allaha delle e' nuhu da
oprost i onima, koj i su t o rekli i da im ne pripie
nikakav grijeh za to i da ne ucini u mom srcu bilo
kakvu pakost prema onom, sa kojim me veze cast
vj ere u Allah delle e' nuhu i Nj egova Poslanika -
' alej his - selam - .
18. Zavret ak knj ige, pot ovane gospode, bio j e
savjet upucen meni, da prestanem pisati i izdavati
201
pet godina.
Ali, j a pit am sam sebe: t a j e t o, t o me danas
odrava na pisanj u i izdavanj u?"
Sto se tice reputacije, stekao sam vise, nego sto
sam ocekivao i zelio. A sto se tice imetka, pocastio
me j e Allah delle e' nuhu s nj im, onoliko koliko moe
zadovoljiti potrebu. I sto se tice pohvale od
lj udi, st ekao sam vie nego t o zasluuj em i na
kraju sam uocio da je to stvar u kojoj nejma
nikakve koristi, osim da mi neko od brace
muslimana ucini hajr dovu daleko od ociju ljudi.
Zaist a, ono naj vanij e t o me dri da ust raj em na
pisanj u i izdavanj u Allah delle e' nuhu mi j e
svj edok, j est e j edan kur' anski aj et . Kad god sam
ga ponavlj ao nadao sam se da me Allah delle
e' nuhu sj edini, bez obzira na moj e nedost at ke i
nemoc, sa onima na koje se odnosi ovaj ajet, a
to su rijeci Uzvisenog: , , A k o gov or i l j epe od
onoga k oj i pozi v a Al l ahu, k oj i dobr a dj el a
cini i koji govori: ,Ja sam doista musliman.,,
( Fussilet 33. )
Allah delle e' nuhu naj bolj e zna, da j a udim,
stojeci vec odavno pred vratima ovih ljudi, koji su
pozivali u Nj egovu vj eru i koj i su post upali po
Nj egovom Serijatu, da me ucini od njih, pa iako
nisam dost igao nj ihov st epen i da mi podari net o
od nj ihove nagrade, iako t o ne zasluuj em.
Ali ja, bez obzira na sve, necu oklijevati da
prest anem sa pisanj em! izdavat vom onog
moment a kada dobij em savj et za t o od onog sa
cijom sam vjerom, znanjem i iskrenoscu
zadovolj an.
202
Pa moda j e onom, koj i govori, ut nj a nekad
prikladnij a i bolj a, a on t o ne zna.
I na kraj u, neka mi oprost i brat , koj em su aut ori
pripisali knj igu, ako se nisam osvrnuo na nj ega
t okom svoga govora. Moj e opravdanj e j e t o
nisam za t o vidio nikakve pot rebe.
VE AHI RUN D' AVANA ENNE - L - HAMDU LI LLAHI
RABBI - L - ALEMI N
DODATAK U BOSANSKOM I ZDANJU KNJI GE
1. Saet e bi ogr af i j e spomenut i h, k od nas
manje poznatih, ucenjaka
ABDULLAH I BN MUBAREK
( 118 - 181 h. )
Ebu Abdirrahman Abdullah ibn el - Mubarek ibn el
- Vahid el - Hanzeli el - Mirdezi je poznat ucenjak
hadiskih nauka, fikha i arapskog j ezika, kao i
uspij ean t govac. Bio j e nast anj en u Horosanu, a
umro je u gradu Hejt na rijeci Eufrat vracajuci se iz
rat a, koj eg su muslimani vodili prot iv Bizant ij e.
Odlikovao se jakim pamcenjem. Napisao je knjige
"El - Dihad" , Er - Rekaik" , it d.
( Preneseno iz "El - E' alam" od Ez - Zerklij a)
' ATA' I BN EBI REBBAH
( - 115 h. )
'Ata ibn Ebi Rebbah je bio poznat medu tabi' inima
kao veliki ucenjak i muftija. Rodio se za vrijeme
hilafeta Osmana r.a.. Ucio je kod mnogih ashaba,
kao t o su: Ebu Hurej re, I bn Omer, maj ki
pravovj ernih Aie i Umm Seleme, neka j e Allah
dzelle se'nuhu zadovoljan sa njima. Citav svoj zivot posvetio
je prenosenju znanja, koje je naucio
203
od ovih ashaba. Njegovi najpoznatiji ucenici su:
Mudahid ibn Duber, Omer ibn Dinar, ' Amr ibn
u' aj b i Ebu Hanife. Poznat j e kao poboan i
skroman covjek. Receno je za njega da mu je kuca
bila damij a. Jedan od Umej evickih halifa postavio
ga je za muftiju Mekke, pa se mogao cuti telal, za
vrij eme hadda, kako uzvikuj e halif inu naredbu da
niko ne smij e donosit i fet ve, osim ovog t abi' ina.
Sreo se sa vie od dvij e st ot ine ashaba. Rekao j e
El - Erza' i, povodom nj egove smrt i: Smrt j e uzela
v
Ata ibn Rebbaha, covjeka sa kojim je narod bio
naj zadovolj nij i! "
( Preneseno iz "Sij er el - E' alam en - Nubela
m
od
Ez - Zehebij a)
ED - DEHLEVI
( 1110- 1179 h. )
Ebu Abdilaziz ibn Abdirraim el - Faruki Ed - Dehlevi
el - Hindi, poznat kao ah Velijullah, je ucenjak
hanefij ske pravne kole iz grada Dehli u I ndij i.
Posjetio je Hidzaz izmedu 1143 - 1145 h. On,
njegovo potomstvo i njegovi ucenici uveliko su
doprinijeli razvoju hadiske nauke na podrucju
indij skog pot kont inent a. Naj poznat ij a nj egova dj ela
su: Fevzu - l - Kebir fi usuli - t - Tefsif, koj e j e
napisao na perzij skom j eziku, a prevedeno j e na
arapski j ezik poslij e nj egove smrt i; " Huddet ullah
el - Baliga" i " ' Akdu - l - Didi f i - l - Ahkami - l -
I dt ihadi ve - 1 - TaklidP, it d. .
( Preneseno iz "Sij er el - Hamu en - Nubela
m
od Ez
- Zehebij a)
I MAM EL - GAZALI
( 450 - 505 h.)
204
Ebu Hamid Muhammed ibn Muhammed ibn
Muhammed El - Gazali je ucenjak safijskog
mezheba. Poznat j e po svoj oj pobonost i,
skromnosti; ubraja se u najistaknutije licnosti
islamskog t esavvufa. Zbog velikog znanj a koj e j e
posj edovao dobio j e t it ulu Huddet u - l - I slam.
Jo od malih nogu post ao j e hafiz Kur' ana, nakon
cega je pristupio ucenju, na nacin kako to mogu
samo veliki ucenjaci i najinteligentniji ljudi. Na tom
put u st icanj a znanj a proput ovao j e kroz Nej sabur,
Hidaz, Sam, Egipat , a zat im se povrat io u rodno
mj est o ( Et - Tu) , gdj e j e i umro. Naj poznat ij a
dj ela su mu: Tehafut u - 1 - Felasife", , , I hj a' ' u/ umi
- d - Din", , , EI - Must esfa" Mekasidu - 1 - Felasife"
it d.
( Preneseno iz "Sij er el - E' lam en - Nubela
m
od Ez -
Zehebij a)
I BN HALDUN
( 732 - 808 h.)
Ebu Zej d Abdurrahman ibn Muhammed ibn
Muhammed ibn Haldun, poznat kao Velij uddin, j e
roden u Tunisu, a vodi porijeklo iz Sevilje
(Spanija). Izucavao je kur'anske i hadiske nauke,
fikh i arapski jezik, a narocito se istakao na polju
povij est i, f ilozofij e i socij ologij e. U t oku svoga
zivota je obavljao znacajne drzavne funkcije,
izmedu ostalog vrsenje duznosti kadije u Egiptu.
Za vrijeme svoga zivota je proputovao veci dio
islamskog svij et a ( Hidaz, I slamska panij a, Sj everna
Afrika, Sam. . . ) . Umro j e iznenada u Kairu
808. h. god.
Nj egova naj poznat ij a dj ela su: , , EI - Mukadima",
kapit alno socioloko dj elo, koj e j e prevedeno na
francuski j ezik; a ona j e, u st vari, samo prvi dio
205
nj egovog dj ela "El - I ber" napisanog u sedam
t omova; zat im "ifa' u - s - Sa' il li Tehzibi - l -
Mesa' il", kao i mnoga dj ela iz mat emat ike, logike,
arapskog j ezika it d.
( Preneseno iz "El - E' alam" od Ez - Zerklij a )
I MAM I BN HAZM
( 384 - 456 h.)
Ebu Muhammed Ali ibn Ahmed ibn Seid ibn Hazm
Ez - Zahiri je poznati ucenjak iz Andaluzije (El -
Endelus) i j edan od imama - mudztehida. Roden
j e u Kordovi, u poznat oj i uglednoj vezirskoj
porodici; medutim, on se odrekao vlasti i izabrao
put nauke. Nj egove idej e su ga dovele u sukob sa
tadasnjom ulemom, pa je zbog toga bio cesto
izloen progonima od st rane vlast i. Nakon svega
povukao se u podrucje Leble (Andaluzija), gdje je
zivio samackim zivotom. Njegov sin El - Fadl
navodi da mu je otac napisao oko cetiri stotine
t omova razlicitih knjiga, sto obuhvata oko osam
stotina hiljada listova. Receno je za njega: ,Jezik
I bn Hazma i sablj a El - Haddada su kao dva
rodena brata!"
Naj poznat ij a su mu dj ela: , , EI - Milel ve - n - Nihel",
, , EI - I hkam li usuli - 1 - Ah ka m" it d.
( Preneseno iz "Sij er el - E' lam en - Nubela
m
od Ez -
Zehebij a)
I MAM I BN EL - KAJJI M
( 691 - 751 h.)
Ebu Abdillah emsuddin ibn el - Kaj j im el -
Devzij j e Muhammed ibn Bekr ibn Ej j ub ibn Se' ad
ez - Zer' i ed - Dimeki j e j edan od nosilaca
islamskog preporoda i istaknuti ucenjak, poznat po
206
bogobojaznosti i inteligenciji. Cesto je imao
verbalne konflikt e sa at eist ima i onima, koj i su u
vjeru uvodili zablude i novotarije. Roden je u
Damasku u skromnoj porodici. Rast ao j e sa
ljubavlju prema znanju i ucenjacima. St ekao j e
veliko znanj e na polj u f ikha, t efsira, arap. j ezika i
povijesti. Njegov najpoznatiji ucitelj bio je sejh Ibn
Tej mij j a sa koj im j e proveo j edno vrij eme u
zat voru Damaska. Naj poznat ij a su mu dj ela: Zadu
- l - Me' ad", Medaridu - s - Salikin" , , I ' lam el -
Muvekki' in" it d.
( Preneseno iz "Medaridu - s - Salikin" )
I MAM I BN TEJMI JE
( 661 - 728 h.)
Ahmed ibn Abdilhalim ibn Abdisselam el - Hurani
ed - Dimeki el - Hambeli je roden u Horanu,
nakon cega ga je njegov otac prebacio u Damask.
Poznat j e po svoj oj mudrost i i zagovaranj u
islamskog preporoda. St ekao j e veliko znanj e iz
t efsira, usuli - fikha i arap. j ezika, t ako da j e prij e
svoje dvadesete godine poducavao ljude i izdavao
fetve. Zbog svojih fetvi cesto je bio trazen, ali I proganjan, a
nerij et ko i zat varan. Umro j e u
zatvoru Damaska i skoro citav Damask mu je bio
prisut an na denazi. Naj poznat ij a su mu dj ela: , , EI -
Fet ava" 38 t omova, El - I st ikame" it d. .
( Preneseno iz "El - E' alam" od Ez - Zerkelij a)
MUDAHI D I BN DEBR
( - 100 h. )
Mudahid ibn Debr j e iz generacij e t abi' ina. Bo j e
jedan od vodecih poznavalaca Kur'ana i tefsira
svoga doba. On je oslobodeni rob Said ibn Ebi Said
el - Mahzumija. Ne postoje tacni podaci kada je
207
roden. Znanje je sticao od mnogih ashaba, kao
npr. I bn Abbasa, Aie, Abdullah ibn Amra, Ebu
Seid el - Mudrij a, I bn Omera i dr. ( neka j e Allah
delle e' nuhu zadovolj an sa nj ima) . Nakon t o j e
primio ovo znanj e prenio ga j e na mnoge
generacije muslimana. Njegovi najpoznatiji ucenici
su Amr ibn Dinar, Sulej man el - E' ame, Kat ade i
dr. Ponovio j e t ri put a Kur' an sa t efsirom pred I bn
Abbasom r. a. . Jedno vrij eme j e bio muft ij a Mekke
sa svojim uciteljem 'Ata' ibn Ebi Rebbahom.
I MAM EL - MUNZI RI
( 585 - 656 h.)
Ebu Muhammed Zekij j uddin Abdulazim ibn
Abdilkavvi ibn Abdillah el - Munziri je veliki ucenjak
hadisa, arap. jezika i povijesti. Roden je u
Damasku, a porij eklom j e iz Egipt a. Nj egov ot ac
mu je oporucio da se bavi izucavanjem serijatskih
nauka, a posebno hadisom. Da bi izvrsio ovu ocevu oporuku
krenuo j e put em nauke i
prisust vovao j e predavanj ima mnogobroj nih
ucenjaka. Pa kada je postigao stepen sposobnosti
da svoj e znanj e prenosi na druge, svim svoj im
bicem se predao predavanjima, tako da iz skole
nije izlazio, osim u slucaju prijeke pot rebe.
Nj egova naj poznat ij a dj ela su: , , Et - Tergib ve - 1 -
Terhib", Muht asar Sahih Muslim", "Et - Tekmile"
it d. .
( Preneseno iz "Et - Tergib ve - 1 - Terhib" )
I MAM EN - NEVEVI
( 631- 671 h. )
Ebu Zekerij j a Muhj iddin Jahj a ibn eref En - Nevevi
e - afi' i je roden u selu Neva, blizu Damaska.
208
Kada su njegovi ucitelji uvidjeli kod njega
natprosjecnu inteligenciju i zanimanje za islamske
nauke poslali su ga, sa ocem u Damask u koj em j e
proveo dugo vremena na st icanj u znanj a. I st icao
se u fikhu i hadisu i bio j e najistaknutiji ucenjak
svoga doba. Zadnj i dio ivot a proveo j e u svome
rodnom mj est u. Naj poznat ij a dj ela su mu: El -
Medmu' a", Revdat u - t - Talibin", Koment ar
M u si i m ovog Sahih a", Rij adu - s - Salihin, , , EI -
Ezkar"M. .
( Preneseno iz "Rij adu - s - Salihin" )
I MAM
(
E - ATI BI
- 790 h.)
I braim ibn Musa ibn Muhammed el - Lehami el -
Garnat i, poznat kao E - at ibi j e veliki pobonj ak
i ucenjak svoga doba. Bio je stanovnik Granade u
islamskoj Spaniji i nije poznato kada je roden.
Posj edovao j e veliko znanj e iz usuli - f ikha i bio j e
slj edbenik malikij skog mezheba. Nj egove
naj poznat ij e knj ige su: El - Muvafakat ", El -
I ' t isam", El - I t t ifak fi ' Umi el - I t ikak" it d. .
( Preneseno iz "El - E' alam" od Ez - Zerkelij a)
I MAM ES- SEVKANI
( 1173- 1250 h.)
Muhammed ibn Ali ibn Muhammed ibn Abdillah el -
Hasen E - evkani j e poznat i islamski pravnik i
mudt ehid iz Jemena. Bio j e post avlj en za glavnog
kadiju grada Sana u Jemenu i umro je obavljajuci
t u dunost . I st icao se sa st avovima, svoj st venim za
nj ega. Naj poznat ij a su mu dj ela: Nej lu - 1 - Evt ar",
209
Jt t ihafu - l - Ekber", , , EI - Feva' id Medmu' a min
Eh a d i s Me vdu ' a" i t d. .
I MAM ET - TABERI
( 224- 310 h. )
Ebu De' afer Muhammed ibn Derir ibn Jezid et -
Taberi je jedan od najvecih islamskih povjesnicara i
mufessira. Roden je u Taberistanu, a veci dio
svoga ivot a proveo j e u Bagdadu, gdj e j e i umro.
Nudeno mu je mjesto glavnog bagdadskog kadije,
medutim, on je to odbio. Za njega Ibn es - Serir
kae: Ebu De' af er je najpoznatiji medu onima,
koj i su bilj eili povij est i u nj egovom t efsiru se
nalazi ono sto upucuje na njegovo obilno znanje i
istrazivacku sposobnost. ,Njegove najpoznatije
knj ige su: Ahbar er - Rusuli ve - 1 - Mu/ uk", Tarih
et - Taberi", Tefsir et - Taberi"it d. .
I MAM EZ - ZEHEBI
( 673 - 748 h. )
emsuddin Muhammed ibn Ahmed ibn Osman Ez -
Zehebi je roden u okolini Damaska u poboznoj
porodici t urkmanskog porij ekla. Nadimak Ez -
Zehebi naslij edio j e od svoga oca, koj i j e po
zanimanj u bio zlat ar, a po nekim izvorima u
pocetku svog zivota i sam se bavio tim zanatom.
Unatoc tome, njegov otac i djed bili su poznati
ucenjaci tog podrucja. Imam Ez - Zehebi ivio j e u
vremenu izraenog mezhebskog fanat izma.
Mnogo j e put ovao u druge zemlj e, kao t o su:
Egipat , Hidaz. . . Bio j e savremenik mnoge
poznat e uleme, kao t o su: I bn Tej mij a, Hafiz el
- Mezzi, I bn el - Kaj j im it d. .
210
Posj edovao j e veliko znanj e iz fikha, hadisa i
kur' anski znanost i, a posebno se ist icao u hadisu,
gdj e se nj egovo milj enj e uzima kao relevant no.
Naj poznat ij a su mu dj ela: Tarih el - I slam", Sij er
el - E' alam en - Nubela" i mnoge knjige iz razlicitih
oblast i hadiskih nauka. Umro j e 748 h. u Damasku.
( Preneseno iz "Sij er el - E' alam en - Nubela
m
)
2. BI OGRAFI JA AUTORA KNJI GE
Dokt or Muhammed Se' id ibn Mula Ramadan el -
Buti je roden 1929 g. u pokrajini Buta (Kurdistan)
u pobonoj porodici. Ot ac mu, ej h Mula Ramadan,
j e bio u samom vrhu t adanj e t urske i amske
uleme. U svojoj cetvrtoj godini, Muhammed Se' id
je ucinio hidzru sa svojim ocem u Damask, bjezeci
od t adanj eg At at urkovog sist ema.
Prva saznanja o islamu stice pred svojim ocem,
koj i ga j e nakon osnovne kole upisao u serij at sku
medresu kod tadasnjeg poznatog ucenjaka Hasana
Habenneke, koj i mu je, uocivsi njegovu
int eligencij u, posvet io posebnu panj u.
Po zavret ku kolovanj a u ovoj medresi put uj e
1953. god. u Kairo i upisuj e se na poznat i "Al -
Azhar", gdj e j e diplomirao na erij at skom
fakult et u, a nakon t oga i na Filozofskom fakulet u,
odsij ek pedagogij a.
1960. god. j e imenovan za asist ent a na
erij at skom fakult et u, pri Univerzit et u u Damasku,
da bi 1965. god. uspj eno odbranio dokt orsku
disert acij u iz usuli - f ikha na t emu "Normat ivni
krit erij i dobrobit i u islamskom pravu" ( Davabit u - l
- Masleha fi - - eri' at i el - I slamij et i) .
I st e godine post avlj en j e za redovnog profesora na
erij at skom fakult et u u Damasku, a nakon
izvj esnog vremena post aj e i nj egov dekan. I danas
211
j e redovni profesor iz vie predmet a na ist om
fakult et u i uj edno vodi Kat edru za akaid i religij e.
Pored toga ima sedmicni termin na sirijskoj
televiziji, a uz to dva puta sedmicno drzi
predavanj a u velikoj damij i "El - I man" u
Damasku, na koj ima pr isust vuj e po nekoliko
hilj ada lj udi. Danas obavlj a i dunost hat iba u
damij i "Er - Rifa'i", cije je temelje postavio njegov
ot ac, Allah mu se smilovao.
Ucestvovao je na mnogim svjetskim kongresima i
naucnim raspravama. Clan je "Kraljevske
Akademije za izucavanje islamske civilizacije" u
Ammanu. Pored arapskog j ezika govori, t urski i
kurdski, a slui se i sa engleskim.
Napisao je preko cetrdeset naslova iz raznih oblasti
u kojima tretira razlicite probleme muslimana
dananj ice, od koj ih izdvaj amo: Fikhu - s - Sira",
HazihiMukilat una", Hazihi Mukilat uhum", Mine
- l - Fikri ve - l - Kalbi", Nakdu - l - Evham el -
Madij j e el - Dedelij j e", Min Reva' i - 1 - Kur' an", El
- Ka da j a el - Fikhij j e el - Mu' asire" i dr.
Mnoga od ovih djela su prevedena na njemacki,
engleski i francuski j ezik.
3. I NDEX MANJE POZNATI H POJMOVA
Ahad hadi s - j e, prema misljenju ucenjaka, svaki
hadis koj i nij e mut evat ir predaj e
Fak i h - islamski pravnik
Fet v a - erij at sko pravno milj enj e
212
I dma' - saglasnost islamske uleme po
odredenom pitanju
I dt i had - samost alni int elekt ualni napor u
nastojanju da se dode do ispravnog milj enj a i
rijesenja; rasudivanje o nekom pitanju na osnovu
izvora islama
I mam - vjerski voda, osnivac mezheba ili istaknuti
islamski ucenjak
I t t i ba' - slijedenje mudztehida u vjerskim
propisima
Ki j as - pravna analogij a
Mensuh - derogirani aj et ili hadis
Mes' el a - erij at sko pravno pit anj e
Mehur - je onaj hadis, koji ima odredeni broj
seneda i t o vie od dva, ali ne dost ie st epen
mut evat ir predaj e
Mudt ehi d - ucenjak, koji samostalno donosi
propise na osnovu Kur' ana, Sunnet a i drugih
islamskih izvora
Muk al l i d - slj edbenik mudt ehida u pravnim
propisima vj ere
Must al ah el - Hadi s - nauka o hadiskoj
t erminologij i
Mut ev at i r pr edaj a - j e onaj hadis koj i prenosi,
od pocetka pa do kraja njegova seneda, toliki broj
lj udi da uopt e nemoemo posumnj at i u nj egovu
ist init ost
213
Mut t ebi ' - ist o t o i mukallid
Naih - abrogirajuci ajet ili hadis
Ri v aj et - predaj a
Tak l i d - ist o t o i it t iba'
Tev at ur ma' nev i - je hadis ciji je sadrzaj
mutevatir, pa makar doslo i do odredenih razlika u
formi t ekst a hadisa
Usul i - f i k h - nauka o fikhskoj met odologij i
214
215
216
217
218
219

Potiranje Mezheba Ramadan El Buti

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Potiranje Mezheba Ramadan El Buti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POTIRANJE MEZHEBA najopasnija Novotarija

Dr. Muhammed Seid Ramadan El-Buti

You might also like