UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

PODRUJE ISTRAIVANJA I CILJ SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina predstavlja praktinu i teorijsku specijalnost medicine. Socijalna medicina istrauje mnogostruko uzajamno djelovanje izmeu zdravlja, bolesti i drutvenog okruenja meuzavisnost rizinih i zatitnih faktora i sistema organizacije sa etiolokog, preventivnog, rehabilitacionog, drutvenog i ekonomskog aspekta Cilj socijalne medicine efikasno i efektivno izbjegavanje ili savladavanje zdravstvenih problema kod pojedinaca, grupa ili stanovnitva u cjelini koji mogu nastati zbog socijalnih pitanja

ORIJENTACIJA SOCIJALNE MEDICINE

Savremena socijalna medicina ima uporita u prirodnim i drutvenim naukama Socijalna medicina je usmjerena na pojedinca, grupu ili zajednicu u cjelini Usmjerenost socijalne medicine na pojedinca ili grupu moe se posmatrati kao: medicinska drutvena vremenska organizaciona

MEDICINSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Medicinska usmjerenost socijalne medicine ogleda se u ocijeni preduslova i posljedica klinikih odluka. Socijalna medicina moe da istakne veze i ponudi rjeenja za drutvene probleme kao uzroke nastanka bolesti. Primjer za siromatvo je dokazano da ima utjecaj na razvoj i pojavu bolesti i prilaz pacijenta zdravstvenom osiguranju. Sprijeavanje siromatva nije zadatak medicine ve primarno socijalne politike zemlje.

DRUTVENA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Drutvena usmjerenost socijalne medicine povezana je sa razvojem drutva i drutvenih sistema. Drutveno okruenje moe primarno pomoi u rjeavanju problema Primjer - postojanje zdravstvenog osiguranja za lijeenje teih bolesti omoguit e produenje ivota pacijentu ako ne i izljeenje. Ponekad je medicinska ocjena pod uticajem opredjeljenja drutva da kolektivna korist moe sadravati individualnu tetu i obrnuto Primjer - ograniavanje lijekova na jeftinije, a manje djelotvorne

VREMENSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina posmatra i ocjenjuje zdravstvene pojave u vremenu. Hronina oboljenja zbog velike vanosti zahtijevaju da svaki ljekar mora odratiti panju na duinu trajanja bolesti. Primjer - medicinski zahtjev osobe za rehabilitacijom, npr. reumatska bolest socijalnomedicinska ocjena kod ovog bolesnika treba da odgovori na pitanje da li e osoba nakon rehabilitacije moi uestvovati u drutvenom ivotu (samostan ivot, zaraivanje, obavljanje ranijeg posla i sl.). ocjena bi trebala da ukljui i duinu vremenskog perioda u kome bi se trebala provesti rehabilitacija

ORGANIZACIONA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Organizacijska i institucionalna usmjerenost sadri: prijedloge najpovoljnijih organizacionih sistema unapreenja i odravanja zdravlja prevenciju i lijeenje bolesti. ocjenu prednosti i rizika novih dijagnostikih i terapijskih procedura kao to su: genetske tehnologije, kompjuterizirane operacione tehnike, ultrazvuna dijagnostika, razvijanje menadmenta kvaliteta i socijalno medicinske kontrole kvaliteta

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

Terminoloki se Socijalna medicina po prvi put pominje sredinoim XIX stoljea. Ve u doba prvobitnih zajednica ljudi su nastojali da unaprijede i sauvaju vlastito zdravlje i zdravlje grupe. Jasniji zahtjevi za socijalizacijom medicinske prakse javljaju se u antiko doba. Isticani su u cilju ouvanja radne snage i odbrane zemlje. Bri razvoj socijalne medicine je uslovljen razvojem industrijskih drutava u Evropi i zaotravanjem drutvenih odnosa.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

Formulacija pojma socijalna medicina Johan Peter Frank je 1786. godine, po prvi put dao formulaciju pojma socijalne medicine. U svom djelu Medicinische Policey on istie da se oboljenja mogu sprijeiti energinim mjerama drave. Termin socijalna medicina J. Guerin je 1848 godine u Parizu uveo termin socijalna medicina. Pod njim je podrazumjevao disciplinu koja se angauje u problemima medicine i drutvene zajednice. Uoavanje veze izmeu socijalnog stanja i nastanka bolesti Njemaki patolog Rudolf Ludwig Karl Virshow (1821-1902) uoava vezu izmeu socijalne bijede i pojave masovnih bolesti. Prema Virshow-u zdravlje se moe unaprijediti samo poboljanjem ekonomskog stanja, dobijanjem sloboda i prosvjeivanjem naroda.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

Prvi profesor socijalne medicine Njemaki higijeniar Alphred Grotjahn, prvi profesor socijalne medicine u Berlinu, 1911-1912 godine. U djelu Socijalna patologija je dao detaljan sadraj socijalne medicine. Grotjan nastanak tuberkuloze, alkoholizma, smrtnost male djece i dojenadi povezuje sa loim ekonomskim i socijalnim prilikama. Novi oblici organizacije zdravstva Nakon Oktobarske revolucije i promjene drutvenih odnosa u Rusiji, razvijaju se novi oblici organizacije zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Tvorac novog modela zdravstvenog sistema i njegovog finansiranja bio je A. N. Semako. On je dao dravi velike ovlasti u organizaciji i finansiranju zdravstvene zatite.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

Nakon drugog svjetskog rata socijalna medicina se snano afirmie formira se vei broj instituta i katedri socijalne medicine

Razvija se novi koncept u primjeni teorije zdravlja i novi pristup medicini uope. Daje se proritet unapreenju zdravlja i prevenciji bolesti. Usvojeni su strategija i ciljevi evropske politike "Zdravlje za sve". Socijalna medicina dobila potvrdu svojih ciljeva i sadraja rada u definisanju zdravstvene politike i strategije razvoja zdravstva u svakoj zemlji.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Na prostoru Balkana socijalnomedicinska misao i praksa imaju dugu tradiciju. Poeci razvoja socijalne medicine datiraju prije 1923. godine kada je otvorena prva bakterioloka stanica u Sarajevu, kao prvi organizirani oblik javno-zdravstvenog djelovanja. Za vrijeme turske vladavine u BiH, reforme sultana Selima III predstavljaju prve mjere kojima drava brine o zdravlja stanovnitva. Izgraen je prvi vodovod u Sarajevu 1461. godine, a pratila ga je izgradnja esmi i javnih kupatila. U Austrougarskom periodu, 1909 godine BiH dobija prvi Zakon o socijalnom osiguranju (radnika i dravnih slubenika u sluaju bolesti).

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Period nakon prvog svjetskog rata obiljeen je radom ljekara Andrije tampara i Milana Jovanovia - Batuta za ija se imena vezuje razvoj moderne socijalne medicine na naim prostorima. Oni su prvi inicirali formiranje preventivnih zdravstvenih ustanova. Formira se mrea higijenskih zavoda, zdravstvenih stanica i domova zdravlja na cijelom prostoru nekadanje Jugoslavije. U Sarajevu je formirana Stalna bakterioloka stanica (1923. g.) i Centralni higijenski zavod (1925.g.).

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Profesor doktor Andrija tampar (1888-1958) Prof. dr. Andrija tampar je svoje ideje o modernoj socijalnoj medicini ugradio u Ustav SZO Bio je prvi predsjednik Skuptine SZO (1948. godine). Postulati Andrije tampara i danas predstavljau temeljne principe na kojima se zasniva uloga drave u zatiti zdravlja graana.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Postulati doktora Andrije tampara 1. 2. 3. Vanije je obavjetenje naroda od zakona. Najvanije je spremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaanje o zdravstvenim pitanjima. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajednikom saradnjom moe se unaprijediti narodno zdravlje. Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik: sa individualnom terapijom ne moe mnogo da postigne, socijalna terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost sprijeava u njegovim glavnim zadacima.

4. 5.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Postulati doktora Andrije tampara 6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meu ekonomski jakim i slabim. 7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj e lijenik traiti bolesnika, a ne bolesnik lijenika. 8. Lijenik treba da je narodni uitelj. 9. Pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaaja. 10.Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja i obitelji, mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratorij i ordinacije.

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Neposredno nakon drugog svjetskog rata na naim prostorima je socijalna medicina bila pod uticajem sovjetske medicine. Danas je prihvaen je moderni koncept socijalne medicine koncept sveobuhvatne i integrirane zdravstvene zatite u kome centralno mjesto zauzima primarna zdravstvena zatita. Razvoju socijalne medicine znaajan doprinos su dali: dr Emil Praek, prof.dr Pavle Kaunic, dr Gavro Vujii, dr Moni Levi, dr Milo Aranicki, dr Luka imovi, dr Ante Jamnicki, dr Svetislav Teofanovi, prof. dr Ernest Grin, dr Evgenije erstnev, prof dr Mio Radovanovi, dr Sergej Jankijevi, dr Dervi Ramadanovi, akademik Jakob Gaon, akademik Grujica arkovi.

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Definicija javnog zdravstva po Winslow-u iz 1923 g. "Javno zdravstvo je nauka i umijee spreavanja bolesti, produenja ivota i unapreenja fizikog zdravlja putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoline, suzbijanju zaraza, odgoju pojedinaca u naelima line higijene, organizaciji medicinske i sestrinske slube za ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma koji e osigurati ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma koji e osigurati svakom pojedincu, zajednici ivotni standard dostatan za odravanje zdravlja."

NOVO JAVNO ZDRAVSTVO NOVO JAVNO ZDRAVSTVO

Termin koji se pojavio krajem XX st. Predstavlja novi pravac u radu zdravstvenih radnika, posebno ljekara. Ukljuuje: Unaprijeenje zdravlja, kao dijela svakodnevnog ivota Osnovne dimenzije kvaliteta ivota Edukaciju za zdravlje Komunikaciju za zdravlje Javnu politiku usmjerenu na zdravlje Zagovaranje za zdravlje, a ne za bolest Multisektorsku saradnju Samopomo Uzajamna pomo NGO organizacije Vodi za novo javno zdravstvo za BIH napravljen je u saradnji sa EU 2001

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Prva precizna definicija socijalne medicine - Grothajn Socijalna medicina je sinteza medicine i sociologije. Definicija socijalne medicine - Andrija tampar "Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenjem mjera socijalnog karaktera ka unapreenju narodnog zdravlja " Geri Radomir /BGD/ kae: Socijalna medicina znai organizovanu brigu zajednice, drave, drutva kao cjeline za zdravlje i dobrobit itavog naroda. Prema Semaku/SSSR/, socijalna medicina je nauka koja se bavi specijalnom patologijom i organizacijom zdravstvene zatite osjetljivih grupa i cjeloga drutva. Kesi Branko/ZG/ kae: " Socijalnom medicinom nazivamo interakciju drutvenih promjena i zdravlja naroda. "

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Definicija socijalne medicine Svanstrom Lejf Karolinski institut vedska Socijalna medicina je koenzistencija razliitih drutvenih i profesionalnih grupa u eliminaciji faktora bolesti i nejednakosti.

Definicija socijalne medicine - Smajki Arif Medicinski fakultet Sarajevo Socijalna medicina je nauka o organiziranoj primjeni medicinskih znanja u praksi zdravstvene zatite stanovnitva.

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Jaki elimir - Medicinski fakultet Zagreb Socijalna medicina ostaje u nas matinom disciplinom koja se razvija kao stalni integrativni faktor, naglaavajui zdravstvene potrebe, zatitu i ulogu ovjeka kao drutvenog bia. Ona se teorijski i praktino bavi utjecajem socijalnih faktora na pojavu zdravlja i bolesti i na organiziranje zdravstvene zatite. Njena je funkcija vana zbog toga to treba povezati rezultate pojedinih novih disciplina, naglasiti njihovo zajednitvo, osobito zbog toga to se pojedine nove struke udaljavaju ne samo metodoloki nego i u temeljnim shvaanjima. Cuci Viktorija - Medicinski fakultet Beograd Socijalna medicina je nauka u neprestanom razvoju iji su pravci bili i ostali razliiti u razliitim sociokulturnim sredinama. Zbog toga je u sadanjem trenutku nepotrebno insistirati na jednoj opte prihvaenoj definiciji ve svaku od datih shvatiti kao prilog boljem razumjevanju nauke.

PROIRIVANJE PODRUJA INTERESOVANJA SOCIJALNE MEDICINE

Predmet prouavanja i interesi socijalne medicine se stalno proiruju uslijed brojnih razloga: Rastui interes drutva za sve aspekte zdravlja i zdravstvene zatite; Porast zahtjeva za koritenjem zdravstvene zatite i medicinskim uslugama; Primjena novih tehnologija i ocjena njihove efikasnosti i sigurnosti po pacijente i zdravstvene radnike; Koncept integrirane medicine i medicine bazirane na dokazima zahtjevaju daljnu teoretsku i praktinu razradu zdravlja i bolesti; Korisnici zdravstvene zatite ( pacijent ) postaju subjekt u procesu odluivanja i svoga lijeenja; Preorjentacija koncepcije odgovornosti za zdravlje ka dravi i njenoj definisanoj politici u zdravstvu, a ne samo ka zdravstvenim radnicima, ljekarima prvenstveno

SOCIJALNA MEDICINA - OPI SADRAJ

Opi sadraj socijalne medicine: Istraivanja o stanju zdravlja pojedinca, grupe i stanovnitva u cjelini, njegovoj opoj i specifinoj patologiji i povezanosti sa drutvenim okruenjem; Drutveno ekonomski sistem irih i uih ljudskih zajednica koji direktno ili indirektno korespondira sa zdravljem; Evaluacija primjena odgovarajue tehnologije u neposrednom provoenju zdravstvene zatite; Adekvatno upravljanje i organizacija makro i djelova mikro sistema zdravstva u zavisnosti od ekonomske moi zemlje.