Kulturne atrakcije i manifestacije Meimurske upanije

Saa Vugrinec

SADRAJ UVOD ..........................................................................................................................................................3 OPENITO O KULTURNOM TURIZMU...................................................................................4 KULTURNE ATRAKCIJE MEIMURSKE UPANIJE.............................................................5 2.1. upna crkva Sv. Nikole........................................................................................................5 2.2. Franjevaki samostan u akovcu........................................................................................7 2.3. Arheoloka nalazita .....................................................................................................................................................8 2.4. Dvorci...................................................................................................................................8 2.6. Meimurska vinska cesta .....................................................................................................................................................9 2.6. Ceste tradicije......................................................................................................................9 2.7. Kulturni i vjerske ustanove..................................................................................................9 2.8. Ostala kulturna batina ...................................................................................................................................................11 3.KULTURNE MANIFESTACIJE MEIMURSKE UPANIJE ........................................................................................................................................................13 3.1. Dani Meimurske upanije - Dani Zrinskih u akovcu ...................................................................................................................................................13 3.2. Meimurski dani vina Urbanovo.......................................................................................13 3.3. Dani Rudolfa Steinera........................................................................................................13 3.4. Dani Zrinskih i Porcijunkule.............................................................................................13 3.4. Ostale kulturne manifestacije ...................................................................................................................................................14 ZAKLJUAK ........................................................................................................................................................16 POPIS LITERATURE...................................................................................................................17

UVOD

U ovom radu obraditi e se tema kulturnog turizma Meimurske upanije, odnosno dati e se osvrt na kulturne atrakcije te kulturne manifestacij iste kao jedan od potencijala razvitka turizma. U prvo poglavlju Openito u kulturnom turizmu definirati e se osnovni pojmovi, te znaenje kulturnog turizma kao jednog od selektivnih oblika turizma. Kulturni turizma kao takav ima veliko znaenje za pojedinu destinaciju, jer se uz njega veu mnoge povijesne injenice kao i povijesne linosti koje su u imale veliki utjecaj na razvoj te se i danas prenose uz obiaje i daju veliki znaaj u kulturi pojedinog kraja. U drugom poglavlju Preduvijeti razvoja turizma Meimurske upanije ukratko se opisuje prirodno-geografski preduvjeti razvoja regije, prometna infrastruktura, te demografski preduvjeti za razvoj turizma destinacije. U treem poglavlju Kulturne atrakcije Meimurske upanije opisuje se i daje pregled svih kulturnih atrakcija. U etvrtom poglavlju Kulturne manifestacije Meimurske upanije nabrojene su i opisane manifestacije koje su postale dio turistikog proizvoda, te kao takve privlae turiste iz svih krajeve Lijepe nae kao i turiste i posjetitelje iz inozemstva. U zadnjem petom poglavlju Istraivanje prilika razvoja Meimurske upanije izdvojena su dva projekat kulturnog karaktera, koji imaju potencijal za razvoj u kvalitetan turistiki proizvod upanije.

OPENITO O KULTURNOM TURIZMU Kulturni turizam postao je dugoroni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika turizma hrvatskom gospodarstvu ve sad daje dugoronu konkurentsku prednost. To je specifini oblik turizma koji obuhvaa posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, to obuhvaa povijest, umjetnost, naslijee ili stil ivota ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji. No, za mnogo tradicionalnih drutava diljem svijeta, spomeniki je lokalitet od manje vanosti. To je osobito vidljivo kod lovakih i sakupljakih naroda gdje usmena tradicija ima najveu snagu. Pripadnici takvog drutva osjeaju svoju batinu podjednakom vrijednou kao to stanovnik Pariza osjea Louvre ili Eiffel-ov toranj, ili je pak niti ne osjeaju kao batinu. Tako batinu jednoga takvog tradicionalnog drutva oznauju prie, pjesme ili plesovi koji prelaze iz generacije u generaciju, a ne crkve sagraene od cigle ili kamena.1 Sustavni razvoj kulturno-turistike ponude donosi brojne prednosti budui da se podie kvaliteta turistikog proizvoda. Hrvatska se danas na svjetskom turistikom tritu namee kao jedna od top destinacija okrenutih ka kulturnom turizmu. Pojam kulturnog turizma openito se primjenjuje na putovanja koja ukljuuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Taj je termin ogranien utoliko to previa vaan element u turizmu, a to je zabava2.
Kulturni turizam jest putovanje usmjereno prema iskustvu umjetnosti, batine i posebnih osobina destinacije.3

Seale, Ronald G. 1996 : 484. A Perspective from Canada on Heritage and Tourism. Annals of Tourism Research, Vol 23 (2), str. 484-488
2

Hughes, Howard L. 1996 : 707. Redefining Cultural Tourism. Annals of Tourism Research Vol 23 (3), str. 707709
3

White House Conference on Travel and Tourism

KULTURNE ATRAKCIJE MEIMURSKE UPANIJE Na gotovo cijelom podruju Meimurske upanije vidljivi su tragovi bogate povijesti, mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici koji su vrlo bitan imbenik ovdanje turistike ponude. Uz kulturno-povijesne spomenike, turistika ponuda Meimurske upanije obiluje i drugim povijesnim vrijednostima. U Meimurju se nalazi ukupno oko 800 nepokretnih spomenika kulture. Od toga 500 je sakralnih i oko 300 profanih spomenika; pokretni spomenici kulture su prikazani kao sastavni dijelovi sakralne ili profane arhitekture, izloeni u muzejima i galerijama ili uskladiteni i turistima nedostupni u razliitim depoima pa se ovdje ne e posebno isticati. Od nepokretnih spomenika kulture, izdvajaju se arheoloka nalazita, spomenike cjeline, pojedine sakralne graevine i pojedinane profane graevine4.

2.1. upna crkva Sv. Nikole Prvu samostansku crkvu na mjestu dananje barokne crkve, dao je sagraditi ban i pjesnik, grof Nikola Zrinski odmah nakon to je utemeljio franjevaki samostan 1659. godine. U planu je bila izgradnja nove i vee crkve no zbog povijesnih okolnosti taj je plan ostao samo plan. Prvo zbog nesretne pogibije Nikole Zrinskog u lovu na vepra, pa zatim i zbog tuinske uprave u Meimurju nakon sloma zrinsko frankopanskog ustanka. Mala je crkva sluila sve do 1699. godine kada je stradala u poaru. Temeljni kamen franjevake crkve poloen je 7. srpnja 1707. godine u desni kut svetita. Blagoslovio ga je franjevaki provincijal o. Hilarion Svilei. Svetite tadanje crkve obuhvaalo je i danju sakristiju, a sluilo je kao samostanska crkva sve do 1724. godine. Te iste godine sagraena je crkvena laa i ovrena gradnja crkve. U to su vrijeme grofovi Althan, umjesto Kraljevske komore, gospodarili akovekim vlastelinstvom. Unutarnje ureenje crkve dovreno je tek 1750. godine kada ju je 14. lipnja posvetio Franjo Klobuicki, zagrebaki biskup. Interijer crkve Kao glavna vrijednost crkve je glavni oltar, za koji je Markiza Anna Maria Pignetelly, grofica Althan, feudalna gospodarica akovekog vlastelinstva, 15. oujka 1742. godine
4

Izvor: Ministarstvo Kulture Republike Hrvatske

privolu za izradu nacrta i prorauna. Pismo privole poslani su u Beu, gdje su izraeni nacrti, te sami oltar. Gradnja oltara trajala je od 1742. do 1750. godine. Sveano je posveen 14. lipnja 1750. godine. Na oltaru se nalazi velika slika sv. Nikole Biskupa u nebeskoj slavi iznad tadanjeg akovca, te grb obitelji Althan koji dokazuje njihovu, tj. bolje reeno, donatorstvo grofice Althan. Ispod svoda je slika sv. Joakima i sv. Ane s Blaenom Djevicoma Marijom. Takoer uz slike, tu su i etiri kipa: sv. Grgur papa, sv. Jeronim, sv. Augustin te sv. Ambrozije. Slika Blaene Djevice Marije Pomonice krana (kopija Madone Luke Cranacha) iz 1760. godine, te njezini roditelji sv. Joakim i sv. Anna, nalaze se s lijeve strane svetita, na oltaru iz 1738. Ulaz u kapelicu sv. Franje Asikoga, nalazi se sa desne strane svetita. Pokraj ulaza, u udubini zida nalaze se dva kipa. Kip Srca Isusova s desne strane i kip Srca Marijina s lijeve. Lijevi oltar u lai, posveen je sv. Franji Asikom, na kojem se nalaze slika sv. Klare i kipovi sv. Barbare, sv. Florijana i sv. Jurja, dok je desni oltar posveen sv. Ivanu Nepomuku. Propovjedaonicu ukraavaju kipovi evanelista i izmeu njih reljefni prikazi biblijskih prizora, autora fra Vitala Jahlea. U prvoj kapeli nalaze moi sv. Vinka muenika u staklenom lijesu, ispod kipa Majke Boje alosne s Isusovim mrtvim tijelom. Moi su dopremljene 26. travnja 1773. godine iz Rima. Iznad kipa nalazi se reljefni prikaz Presvetog trojstva. Sa strane su kipovi sv. Konstantina i njegove majke sv. Jelene. Slike sv. Nikole tavelia (prvog Hrvata proglaenog svetim), sv. Antuna Padovanskog, te kipovi sv. Mirka i sv. Agneze nalaze se u drugoj kapeli. U treoj kapeli nalazi se raspelo koje je do 1757. godine stajalo na trgu ispred crkve.Osim misijskog kria tu je i slika sv. Leopolda Bogdana Mandia. Takoer, u treoj kapeli nalazi se ispovjedaonica zatvorenog tipa iz 1999. godine, djelo majstora Zdravka Smrtia. Ispod kora nalaze se dvije ispovjedaonice, s lijeve strane kip Gospe Lurdske i slika bl. Alojzija Stepinca, a s desne mali kip sv. Jude Tadeja. 1989. godine postavljeni su vitraji na prozorima, koji prikazuju Nikolu Zrinskog, sv. Franje Asikog u zanosu i sv. Franju s pticama, o dvjestotoj obljetnici preseljenja upe iz Mihovljana u akovec. Vitraji su djelo Branimira Dorotia iz Samobora. Orgulje koje se nalaze na koru, djelo su Josipa Brandla iz Maribora. Izraene su 1906. godine, a obnovljene 1952. Restauracijske radove izvodio je Franc Jenko iz St. Vida. Najnovija obnova je bila 2003. godine pod majstrom Wolfangom J. Braunom iz Njemake.

Eksterijer crkve Po nacrtima talijanskog graditelja Petra Salona, 1905. godine ureeni je vrh proelja crkve. Na proelju se nalaze reljef Bezgrenog Zaea Blaene djevice Marije, kipovi sv. Franje Asikog i sv. Antuna Padovanskog. Iznad ulaza nalazi se kip sv. Nikole Biskupa u udubini na zidu, a sa strane kraljevi sv. Stjepan i sv. Ladislav. Takoer na proelju crkve se nalazi kip sv. Florijana, zatitnika od poara. Svi kipovi na proelju djelo su akovekog klesara Josipa Trstenjaka iz 1905. godine. Na nadvratniku, lijevi i desno uklesana su po dva slova F ( Fratres franciscani fieri fecerunt Postavila su braa franjevci). Na betonskom stupu ispred crkve stoji lik Blaene Djevice Marije s Isusom u rukama iz 18. st. restauratorska obnova kipa obavljena je 2004. godine pod majstrom Venom Jerkoviom. Obnova fasade crkve zapoela je 2004. godine a zavrila 2006. godine, a iznutra je okreena 2004. godine uz pomo profesora i uenika Graditeljske kole akovec.

2.2. Franjevaki samostan u akovcu

Franjevaki samostan sv. irila i Metoda u akovcu dominantna je graevina, koja se nalazi tik uz crkvu sv. Nikole Biskupa. Danas jednokatna zidana graevina, nekad je bila tek drveni gostinjac (hospitium) . Gostinjac je izgradio Nikola Zrinski, 1659. kada je Franjevce pozvao u akovec. Meutim, samostan je izgorio 1699. Martin imuni, tadanji gvardijan samostana,poeo je sa sakupljanjem dobrovoljnih priloga sa kojima je kasnije 1702. godine poeo graditi zidani Franjevaki samostan. Dvije godine nakon poetka gradnje samostana, poeo je graditi i juno krilo, koje i danas postoji s uline strane. Tek potkraj 18. st., samostan dobiva dananji etverokutni oblik, s bogatim klaustrom. Od unutranjeg inventara, u samostanu su osobito vrijedne barokne slike. Na ulazu u samostan, sa glavnog trga, nalazi se grb obitelji Zrinski, zacijelo jedan od najljepih plemikih grbova u Hrvatskoj. U dvoritu ispred samostana, nalazi se betonski kri koji je obnovljen 2004. godine, pod majstrom Venom Jerkoviem. Obnova fasade samostana zapoela je 2004. godine, a

zavrila 2006. godine. Iznutra je okreena 2004. godine uz pomo profesora i uenika Graditeljske kole akovec. U samostanu su tijekom 18. st. Franjevci osnovali visoku filozofsku kolu, koja je djelovala 33 godine. Pohaalo ju je 186 studenata, a predavanja je na njoj dralo 22 profesora filozofije. Uz filozofsku kolu, u samostanu je takoer osnovano Uilite moralnog bogoslovlja. Danas ta dva uilita vie ne postoje. No kao spomen na njih ostali su razni rukopisi predavaa koji su svoju filozofsku ostavtinu pohranili u akovekom samostanu.

2.3. Arheoloka nalazita

Arheoloka nalazita, kao znaajne potencijalne turistike atrakcije, ratrkana irom Meimurja, svjedoe o njegovoj naseljenosti od kamenog doba, preko metalnih doba i antike do ranog srednjeg vijeka. Posebno valja ukazati na najbogatiju prapovijesnu arheoloku zonu na podruju naselja Gorian, gdje se naseljenost ovog kraja moe pratiti od srednjeg bronanog doba, preko starijeg bronanog doba do antike i srednjeg vijeka. Nalazi iz rimskog doba locirani su uz vane rimske putove koji su se kriali na podruju Meimurja. To su bili poznati trgovaki pravci uz koja su se od I. stoljea razvijala rimska naselja (vojna uporita), centri rimskog ivota i trgovine. Jedan od tih pravaca bio je i poznati jantarski put od sjeverne Italije do Baltika5. 2.4. Dvorci Dvoraca u Meimurju ima malo. To su Fetetiev dvorac u Pribislavcu, kojega je grof Juraj Feteti sagradio 1870. godine u neogotikom stilu. Danas je u dvorcu smjetena osmogodinja kola. Dvorac Banfi je kasnobarokna graevina u meimurskom vinogorju blizu trigove ije su gospodarske zgrade (podrumi) rekonstruirani u privlani ugostiteljski objekt. Dvorac Fodroczy-Dunay u trigovi danas je u ruevnom stanju. 2.5. Stari grad Zirinski Od sredine 16. do sredine 17. stoljea Meimurjem je vladala plemika obitelj Zrinski. U hrvatsku ali i europsku povijest Zrinski su se upisali zbog svojih ratnikih poduhvata u ratovima s Turcima, ali i kao pjesnici, gastronomi, politiari, zavjerenici i na kraju tragiari. ivotopisi
5

Izvor: Muzej Meimurja, akovec

lanova ove obitelji istinske su povijesne balade koje ni dananji holivudski scenaristi ne bi bolje osmislili. Njihovu slavnu prolost danas evocira atraktivna povijesna vojna postrojba pod nazivom "Zrinska garda". Unutar palae Staroga grada Zrinskih smjeten je Muzej Meimurja akovec gdje su osim postava posveenog Zrinskima bogata arheoloka, povijesna i etnografska zbirka te likovna galerija. U naselju enkovec smjeteni su ostaci mauzoleja obitelji Zrinski, a u Gornjem Kurancu spomen-obiljeje pogibiji Nikole Zrinskog. 2.6. Meimurska vinska cesta

Prema predaji, stari Rimljani zasadili su prvu vinovu lozu na pitomim meimurskim breuljcima. Danas kroz taj slikovit krajolik, proaran s preko tisuu hektara vinograda, prolaze kvalitetne asfaltne ceste koje povezuju tridesetak vinskih podruma i kuaonica. U njima se mogu probati izvanredna bijela vina (sauvignon, moslavac, chardonnay, graevina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, traminac, zeleni silvanac, uti mukat...) i pokoje crno vino (crni pinot, cabernet savignon...). Raspon je ponude od odlinih mijeanih, preko visokokvalitetnih sortnih vina, do vrhunskih predikata - izbornih berbi ili ledenih vina. Uz voene degustacije, u lijepo ureenim kuaonicama mogu se probati domai tradicijski hladni naresci. Vinska cesta moe se obilaziti individualno, automobilom, biciklom ili pjeice, a organizirane grupe osim autobusom cestu mogu obilaziti i posebnim vinskim vlakom. Svi prilazni pravci i sami objekti oznaeni su turistikom signalizacijom. Kvaliteta vina i ureenost kuaonica ovu vinsku cestu svrstavaju u sam vrh hrvatske enoloke ponude te je ona 2007. godine proglaena najboljim originalnim turistikim proizvodom kontinentalne Hrvatske. 2.6. Ceste tradicije "Cesta" povezuje desetak radionica tradicionalnih zanata (lonar, pleta ibe, drvorezbar, vrtlar u tradicijskom vrtu, tkalja, rezbar pokladnih maski, kuhar tradicijskih jela, mlinar na rijenom mlinu). Individualno ili u grupi osim razgledavanja u radionicama moe se aktivno ukljuiti u rad spomenutih obrtnika te izraditi suvenir ili uporabni predmet vlastitim rukama. Sredite ceste je "Galerijsko edukativni centar" iji postav odraava presjek obrtnike tradicije Meimurja. 2.7. Kulturni i vjerske ustanove Osim Muzeja Meimurja, koji se odnosi i na veliki dio meimurskog ruralnog prostora, osobito njegov etnografski odjel, izvan akovca su zanimljivi Rodna kua, Rudolfa Steinera u

Donjem Kraljecu (muzej), Meimurska hia u Frkanovcu, etnografska zbirka u Kotoribi, etnografska zbirka u Maloj Subotici, obiteljska zbirka Trstenjak (Marof), zaviajna zbirka u Svetoj Mariji, zooloka zbirka Andrije Lesingera i zooloka zbirka osnovne kole trigova u trigovi. U novije vrijeme osnovana je Prirodoslovna Zbirka u Kriovcu, koja je u samo 3 mjeseca svog rada ostvarila znaajni rezultat u radu i djelovanju u podruju ruralnog razvoja. Selo Kriovec je jedan od najboljih primjera kako M u stvarnosti potie koncept ruralnog razvoja smjetanjem upanijske ustanove koja se bavi treinom upanijskog (zatienog) teritorija na selo. Od znaajnih kulturno-povijesnih spomenika na podruju Meimurske upanije mogu se izdvojiti i jo sljedei6: Sveti Martin na Muri: crkva Sv. Martina, kapela Sv. Margarete Kapelak, kleti u zemlji-Jurovak privatna etno zbirka Stanka Trstenjaka- Marof, rijeni mlinabnik,potencijalno :zaviajna zbirka u sklopu TIC-A. crkva sv. Jeronima u trigovi. S pavlinskom rezidencijom ini barokni kompleks (freske najpoznatijeg hrvatskog baroknog iluzionistikog slikara Ivana Rangera). Mursko Sredie :crkva Sv. Ladislava, spomenik rudarstvu-centar, skela, Centar za posjetitelje Javne ustanove za zatitu prirode i skela Kriovec, majur- trukovec potencijalno:Spomen dom rudarstvu, izvori nafte-Peklenica Podturen: crkva Sv. Martina, kalvarija, skela, potencijalno: etno kua, rijeni mlin Kotoriba: crkva Sv. Marije i Sv. Kria, etno zbirka-kod crkve, obrtnika radionica pletenja ibe Podgorelec Selnica: crkva Sv. Marka, potencijalno: izvor nafte Vratiinec: crkva Sv. Kria Gornji Mihaljevec :crkva Sv. Katarine, stari min u Preseki Grad labirinta Lopatinec :crkva Sv. Jurja Nedelie: crkva Sv. Trojstva, crkva Sv. Marije-Macinec, potencijalno:kovanica, zooloka zbirka Lesingera Prelog: Crkva Sv. Jakova, crkva Sv. Rok-Drakovec Donji Kraljevec: rodna kua dr. Rudolfa Steinera, potencijalno:dio naselja zvan rnkov kot.

Izvor: Turistika zajednica Meimurske upanije

2.8. Ostala kulturna batina

Folklor Meimurja ine svjetski prepoznatljive meimurske pjesme te plesovi i obiaji. Poznate su pokladne drvene maske i maske od slame. Veina meimurskih legendi vezana je uz pozoje (zmajeve) na razliitimm lokacijama (trigova, Sv. Juraj na Bregu, Donji Vidovec, Donja Dubrava, ukovec), zatim uz teme iz narodnih pjesama itd. Meimurski folklor promie gotovo 50 kulturno umjetnikih udruga. Narodno rukotvorstvo obuhvaa proizvodnju razliitih tradicijskih proizvoda po meimurskim selima. To su narodne nonje, drvorezbarstvo (mukarci), ensko pletenje i kukianje, proizvodi od slame i proizvodi od komuine. Tradicijski obrti naalost veinom polako izumiru u Meimurju, ovdje donekle otpornost iskazuju licitari i mediari te koaratvo i lonarstvo. Za potrebe turizma obnovljeno je pokazno ispiranje zlata na Dravi. Specifinost predstavlja i proizvodnja ipaka na batie (meimurska ipka) u Svetoj Mariji. Tradicijske graevine su uglavnom nestale u meimurskim selima, poglavito stoga to nisu veliinom i organizacijom odgovarale suvremenom stanovanju i stoga to su od drvene i kanatne grae, koja, za razliku od kamene gradnje u hrvatskim priobalnim podrujima, ubrzano propada. To su bile prizemne kue izduena oblika i pokrivene slamom. Jo se mogu vidjeti u selima Frankovcu, Svetom Urbanu i Jurovaku. Na Dravi i Muri su bili brojni plovei (plutajui) mlinovi. Samo na Muri ih je u odreenom razdoblju bilo 90. Nedavno obnovljeni mlin na rijeci Muri u mjestu abnik, predstavlja prvoklasnu turistiku atrakciju. Tradicijska plovila koja su se koristila na rijeci Muri, bile su skele-brodi i ladje, prepoznatljive konstrukcije. Ouvane su skele u Sv. Martinu na Muri, abniku, Kriovcu, Miklacu, Podturnu, Novakovcu i Donjoj Dubravi. Gastronomija i eno-gastronomija Meimurja je vrlo bogata, postoje mnoga tradicijska jela, a prepoznatljivi su sir turo, meso iz tiblice, buino ulje i meimurska gibanica. U Meimurskom vinogorju proizvode se vrhunska i prepoznatljiva vina, ovdje je potrebno posebno spomenuti regionalnu sortu moslavac/ipon iz Tradicijska i suvremena poljoprivredna proizvodnja, osnovna je djelatnost preteitog dijela ruralnog stanovnitva. Ona odreuje i preteiti dio gospodarskih, organizacijskih i drutvenih znaajki meimurskog ruralnog prostora. U turistikom smislu, ona predstavlja okvir posjete i

boravka gostiju u tom prostoru i njegovu prepoznatljivost. Posebno je zanimljiv zaetak bioloko dinamike proizvodnje prema nauku Rudolfa Steinera, te odreeni turistiki potencijal voarstva, vinogradarstva i proizvodnje krumpira, kao tri grane poljoprivrede Meimurja koje su poznate diljem Hrvatske. Ostale povijesne djelatnosti, iako prekinute, mogu biti zanimljive, primjerice, vaenje ugljena i nafte na podruju Murskog Sredia ili rad jedne od najstarijih hrvatskih tiskara u Nedeliu. Znamenite osobe i povijesni dogaaji - Meimurje je osobito obiljeila obitelj grofova Zrinski, meu kojima se izdvaja Nikoloa ubi Zrinski i Nikola Zrinski, hrvatski ban, vojskovoa i pjesnik, akademik Vinko ganec, muzikolog, Josip tolcer Slavenski, skladatelj. Svjetski uvena osoba i, u tom smislu, jedna od najznaajnijih potencijalnih turistikih atrakcija Meimurja je Rudolf Steiner (1861-1925) roen u Donjem Kraljevcu, koji se posvetio stvaranju duhovne znanosti antropozofije i utemeljenju Waldorfske pedagogije, antropozofske medicine i arhitekture te euritmije i bioloke dinamike poljoprivrede. Na najsjevernijoj toki Hrvatske, kraj malog naselja zvanog abnik, rijeka Mura okree impresivno kolo drvenoga rijenog mlina. Jedinstven je to objekat tradicijske graditeljske batine u Hrvatskoj, ali i ire. ubor vode i kripa kamenog rvnja vraaju posjetitelje u davnu 1902. godinu kada je prvi put samljeveno brano na tom plutajuem "starcu". Oko mlina, u idilinom prirodnom ambijentu, ureen je "Mlinarov pouni put". Uz etnju kroz nedirnutu prirodu, ovaj pouni put nudi i mnotvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj batini prostora Znaajnog krajobraza rijeke Mure. Tu je i rijena skela plovilo koje poput perpetuum mobilea s jedne na drugu rijenu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala. Na samoj rijeci Muri i njezinim mnogobrojnim rukavcima moe se doivjeti i prava ribika avantura ili pak "lagani rafting" u tradicijskim drvenim amcima.

3.KULTURNE MANIFESTACIJE MEIMURSKE UPANIJE

U Meimurskoj upaniji

osim prirodnih posebitosti i kulturnih znamenitosti, izuzetni

znaaj imaju i turistike manifestacije i dogaaji, koji privlae turiste te koji upotpunjuju boravak ve dolih turista u Meimurje. Odreene manifestacije se financiraju od strane Turistike zajednice Meimurske upanije, te od strane Grada akovca. 3.1. Dani Meimurske upanije - Dani Zrinskih u akovcu

Podno zidina Starog grada Zrinskih u akovcu odvija se svake godine slikovita sveanost vezana uz povijesni datum 30. travnja i tragine pogibelji Zrinskih u Bekom Novom Mestu. Zrinska garda predvodi smotru povijesnih postrojbi iz Hrvatske i inozemstva, plemstvo se okuplja na vijeanju u atriju Staroga grada, prikazuju se uprizoreni isjeci iz ivota Zrinskih, konjanici juriaju na zidine, puanstvo na ulazu u Perivoj Zrinskih priprema sajam tradicijskih rukotvornih, a podno zidina odvija se lovaki gastronomski festival koji zavrava pukim veseljem. 3.2. Meimurski dani vina Urbanovo U manifestaciji koja se odvija na Meimurskoj vinskoj cesti tih je dana posebna atmosfera koju svakako treba doivjeti. Vinski podrumi irom su otvoreni za sve goste po posebnim promotivnim cijenama, a svaki se domain posebno potrudi s dodatnim programima za svoje goste. Posebno dogaanje je Festival ipona u trigovi kojeg prati bogat kulturni i zabavni program. 3.3. Dani Rudolfa Steinera Poetkom lipnja u Donjem Kraljevcu dani su posveeni jednom od svjetski najpoznatijih osoba roenim u Meimurju. Oko rodne kue Rudolfa Steinera odravaju se edukativne radionice, glazbeni programi i izlobe hrane uzgojene na bioloko dinamiki nain. 3.4. Dani Zrinskih i Porcijunkule Krajem srpnja i prvih dana kolovoza centar akovca pretvara se u veliku izlobu tradicijskih zanata, a odvijaju se i mnogobrojni glazbeni programi, likovne kolonije, izbori naj

kolaa, konjaniki i streliarski turniri podno zidina starog grada te kostimirani programi posveeni Zrinskima. Desetak tisua gostiju tih dana krstare gradom, uivajui u programima i ponudi ugostiteljskih terasa. 3.4. Ostale kulturne manifestacije

akoveko ljeto Cijeli srpanj u akovcu se ,najee na otvorenom, odvijaju kazaline predstave, filmske projekcije, talk show, koncerti, knjievne veeri mnogobrojni drugi kulturni i zabavni sadraji. Ljeto uz Muru Krajem kolovoza u Murskom Srediu odvijaju se mnogobrojni koncerti, sportska natjecanja, narodna veselja i mnotvo drugih zanimljivih sadraja vezanih uz Zatieni krajolik rijeke Mure. Martinje Dani kada se mot pretvara u vino poseban su doivljaj za sve goste koji se nau u Meimurju. Na trgovima gornjo - meimurskih mjesta Sveti Martin na Muri, Mursko Sredie, u vinskim kuaonicama i kletima du Meimurske vinske ceste te ugostiteljskim objektima sve prti od dobrih vibracija, a ceremonijali krtenja mota posebna su atrakcija i zabava. Assitej akovec je niz godina, sredinom listopada domain Festivala profesionalnih kazalita za djecu i mlade. Mnogobrojne kazaline izvedbe namijenjene djeci i mladima tih dana akovec pretvaraju u pravu kulturnu meku koju vrijedi doivjeti. Jazz Fair Elita hrvatskog ali i svjetskog deza okuplja se sredinom studenog u akovcu. Ovaj trodnevni glazbeni dogaaj prava je poslastica za sve ljubitelje deza ali i sve ostale koji se nau u Meimurju, a ele dobar provod.

Aeromiting Tradicionalna manifestacija zaljubljenika u nebo, letenje i visoke doze adrenalina koja se odrava u Zranoj luci akovec. Sajam Na to mlado leto Sve bogatstvo meimurskog i hrvatskog tradicijskog rukotvorstva moe se doivjeti na trodnevno sajmu koji se poetkom prosinca odvija u akovcu. Izloba je praena mnotvom glazbenih i scenskih dogaanja vezanih uz Advent i Boi. Uz ove navedene manifestacije, moemo jo navesti neke: sajam cvijea u Prelogu, Prvomajska biciklijada u Prelogu, Majski muziki memorijal Josip tolcer Slavenski, Glazbene sveanosti Josipa Vrhovskog u Nedeliu, Dani jagoda i jaretine u Prelogu,Dani ibe i ribe, Dan Grada u akovcu, Biciklom kroz Opinu Nedelie, Smotra Meimurske popijevke u Nedeliu, Konjiki turnir u Prelogu, Labue pero-Prelog, Vikend pod trigovakom, Dani ribe uz Dravu, Trap-gaanje glinenih golubova, trigova, Eko-sajam trigova, Meunarodni sajam ekologije i zdrave prehrane, Advent u akovcu, Meimurski festival zabavne glazbe-MEF, Boini sajam trigovi7. Na podruju Meimurja se godinje organizira gotovo 40 manifestacija, izmeu kojih valja izdvojiti priredbe. Te su manifestacije vrlo dobro organizirane, slikovite i prati ih odlina gastronomska ponuda. Te sve manifestacije dobro su organizirane. Raznovrsnog su sadraja, te zadovoljavaju potrebe i mlaih, a i starijih posjetitelja. U naem sljedeem poglavlju, vie emo se baviti, novim stratekim usmjerenjima na podruju upanije.

Izvor: Hrvatska na dlanu - http://onecroatia.info

ZAKLJUAK

Kontinentalni turizam je donedavno bio zanemaren, ali promjenom navika i preferencija klijenata potranja za aktivnim odmorom u ouvanom ruralnom krajoliku je u porastu. To otvara prilike za Meimursku upaniju, upaniju poduzetnitva, da na temelju inovaciji i znanja, s ouvanom prirodom i kulturnom okolinom i nasljeem, koja stanovnicima Meimurja prua visoku kvalitetu ivljenja, unaprijedi sve segmente turizma, a posebice onog kulturnog. . Meimursku upaniju mnogi nazivaju i Mala vicarska. Moje miljenje je da bi ona to mogla i biti, s obzirom na potencijale, jer je obiljeena sinergijom turizma, poljoprivrede i kulturne batine. Postojea turistika ponuda Meimurja u stanju je barem poetnog razvoja u svim glavnim segmentima. Ako se uzme u obzir nivo kvalitete i raspon usluga, onda nije ni priblino u skladu sa turistikim potencijalom Meimurja. Stoga treba raditi na unapreenju kvalitete turistikih proizvoda i usluga, unaprijediti i stalno razvijati znanje, vjetine i sposobnosti ljudskih resursa u turizmu u Meimurju. Na taj nain unaprijedit e se konkurentnost i atraktivnost regije kao turistike destinacije. U buduem razvoju potrebno je staviti pod zatitu spomenike kulture - tek 8 nepokretnih spomenika kulture stavljeno je pod zatitu, ostali su spomenici samo evidentirani, zatim osnovati restauratorski zavod u upaniji te izraditi kategorizaciju spomenika kulture, osigurati sredstva i staviti nepokretne spomenike pod zatitu, nekadanji pavlinski kompleks, zajedno s Opinom enkovec, nakon sveobuhvatne konzervacije i restauracije pretvoriti u prvorazrednu turistiku destinaciju. kulturnu batinu i narodno blago potrebno u veoj mjeri staviti u funkciju turizma, obnoviti stari grad u akovcu, sustavno voditi brigu o spomenicima kulture te nadzirati izvedbu restauratorskih radova na kulturnim spomenicima Meimurja (primjer trigove), provoditi ouvanje kulturne batine usporedno sa ouvanjem nematerijalne batine, razvijati identitet upanije, koji je potrebno graditi ne samo temeljem kulturnih steevina nego i vrlo bogate tradicije (obiaji, folklor, glazba i dr.) i povijesnih znamenitosti upanije, ukljuujui primjerice vrlo znaajnu povijest eljeznike infrastrukture i prometa (povezivanje programa i projekata turizma s kulturnom i tradicionalnom batinom Meimurja); oivjeti legende i osmisliti kulturna dogaanja vezano uz povijesne osobe i dogaaje, jer bi se na taj nain sauvati duhovna batina Meimurja i prepoznatljivi meimurski identitet ivljenja.

POPIS LITERATURE
Knjige: 1. Maga, D.: Razvoj hrvatskog turizma, Adami, Rijeka, 2000. 2. Stipanovi, C.: Koncepcija i strategija razvoja u turizmu Sustav i poslovna politika, Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji, Opatija, 2006. 3. Feletar, Dragutin: Jo osam Zrinskih Vertikala, Meridijani, broj 84, Zagreb 2006 4. Kalan, Vladimir: Iz vjerskog ivota Meimurja, akovec 2003 5. uri, Tomislav: Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske, Koprivnica 1992 6. ICON Internet STUDIO, Cesar Jurica: akovec grad Zrinskih, akovec 2004 Internet: Turistika zajednica Meimurja - www.tzm.hr Meimuriski portal - www.medjimurje.info upa sv. Nikole - www.ofm.hr/zupa_cakovec/ Varadinska nadbiskupija - varazdin.hbk.hr/ Turistika zajednica grada akovca - www.tourism-cakovec.hr/ 6. Hrvatska na dlanu - http://onecraotia.info
1. 2. 3. 4. 5.

Datum preuzimanja materijala sa interneta: 28. i 29. studenog, 2011. godine