Cestovna vozila

UVOD
Instalacija za hlaenje je sistem meusobno funkcionalno povezanih agregata, cjevovoda, instrumenata, regulacionih i signalnih elemenata, koji treba da obezbijede odgovarajui stabilni toplotni reim motora u svim uslovima rada (optereenje, broj obrtaja, stanje okolne atmosfere), konvektivnim prenosom toplote na okolni zrak. Od toplotne energije u motoru SUS samo se jedan dio pretvori u kristan rad. Preostalu toplotu treba odvoditi tako da se ni jedan dio motora ne pregrije. Nepravilan rad instalacije za hlaenje, tj. nedovoljno ili prekomjerno odvoenje toplote, utie na parametre termodinamikog ciklusa, na stvaranje i zapalenje smjese goriva i zraka, na brzinu sagorijevanja, na stepen punjenja, mehaniki stepen iskoritenja, pa i na emisiju toksinih substanci. Osnovni zadaci sistema za hlaenje: 1. Da se motorski dijelovi ravnomjerno i intenzivno hlade, u cilju izbjegavanja formiranja lokalnih termikih optereenja i odravanja pravilnih zazora izmeu pokretnih dijelova. 2. Da se temperatura motorskih dijelova odrava u granicama, koje ne ugroavaju mehanike osobine materijala. 3. Da se hlaenjem obezbjeuje takva temperatura ulja za podmazivanje, koja je pogodna obzirom na viskozitet i ostale fiziko-hemijske osobine ulja. Cilj daljnjeg izlaganja je, da se ukae na neke specifinosti u konstrukciji i proraunu instalacija za hlaenje motora sa unutranjim sagorijevanjem, koje nastaju kao posljedica zahtjeva za velikom efikasnou hlaenja, kompaktnou instalacija, relativno niskom cijenom i slino. Izuzev nekih naelnih napomena nee se ulaziti u detalje teorije prenosa toplote, termo i hidrodinamikog prorauna izmjenjivaa toplote i drugih elemenata instalacije.

1 Seminarski rad

Cestovna vozila

1. SISTEM ZA HLADENJE MOTORA

Da bi se odrali optimalni temperaturni uslovi unutar motora, koji osiguravaju zadovoljavajuu transfrmaciju toplotne energije iz goriva u koristan rad na vratilu motora potrebno je intenzivno hlaenje motora, bilo vazduhom, bilo pomou tenou tako da temperatura ni na jednom mjestu na povrini glave cilindra ne bude vea od 300 350 oC. Ovako intenzivno hlaenje potrebno je raditi to se pri sagorijevanju u cilindru dobiva velika koliina toplote, koja se samo djelimino pretvara u koristan rad. Vei dio razvijene toplote izlazi sa sagorjelim gasovima i izaziva tetno zagrijavanje raznih dijelova motora, to negativno utie na njegov rad. Poznato nam je da je taka topljenja lakih legura od kojih su izraeni klipovi lei na oko 650 oC, a taka omekavanja na oko 450 oC.1 Visoke temperature takoer utiu i na ulja koja se upotrebljavaju za podmazivanje kliznih povrina motora a ije take paljenja obino lee oko 200 230 oC. Znatnim poveanjem temperature u odnosu na potrebnu, pri normalnoj eksploataciji dolazi do naglog smanjenja viskoziteta a zatim i do raspadanja i sagorijevanja ulja to bi dovelo do zaribavanja motora. Veliki broj dijelova motora izraeno je od materijala koji meusobno imaju vrlo razliite koeficijente toplotnog irenja, a rade u sprezi sa vrlo malim zazorima. Ako su radne temperature previsoke onda zbog razliitog koeficijenta irenja ovi mali zazori mogu da budu ugroeni. Zbog svega predhodno navedenog mora biti uspostavljeno ravnoteno stanje izmeu: dijela toplote koji mora biti odveden iz motora zbog odravanja najvie dozvoljene radne temperature procesa i koliine toplote koja se odvodi u okolnu atmosferu putem rashladnog medijuma ( voda ili zrak ). Odvoenje toplote koje osigurava zadovoljavajue temperaturne uslove prilikom normalne eksploatacije motora obavlja se vanjskim i unutranjim hlaenjem. Vanjskim hlaenjem odvodi se najvei dio toplote iz cilindarskog bloka i glave motora pomou rashladnog medijuma na okolnu atmosferu. Poseban nain vanjskog hlaenja je zraenje toplote iz vruih povrina motora na okolni vazduh. Na taj nain se neposredno na okolni vazduh odvodi 2,5 7 % toplote sadrane u gorivu. Unutranje hlaenje obavlja se na taj nain to se toplota sa vruih unutranjih povrina predaje ulju za hlaenje, od kojeg toplota prelzi na okolni vazduh preko stijenki kartera ili kod visoko optereenih motora preko hladnjaka za ulje
1

Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 202

2 Seminarski rad

Cestovna vozila

Danas se najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenje tenostima. Ovakvo hlaenje ima prednosti u odnosu na indirektno hlaenje zbog mogunosti spreavnja lokalnih pregrijavanja motora, kao i odravanja toplotnog reima, koji je jako bitan za ukupno iskoritenje motora. Sistem za hlaenje motora SUS uglavnom se sastoji od: vodenih kanala u bloku i glavi motora, termostata ( termostatskih ventila ), cjevovoda ( gumenih crijeva ), hladnjaka ( izmjenjivai toplote ) sa ventilatorima i pumpe za vodu .

U zavisnosti od rashladnog medijuma ( voda ili zrak ) razlikuju se: sistem za hlaenje sa tenou i sistem za hlaenje vazduhom Prema nainu upotrebe sredstva za hlaenje, instalacije mogu biti: protone i instalacije sa cirkulacijom. Protone instalacije za hlaenje Ako se rashladno sredstvo poslije upotrebe odbacuje. Ove instalacije se primjenjuju u sluaju, kada sredstvo za hlaenje stoji na raspoloenju u neogranienoj koliini (kao npr. morska voda za brodske motore, zrak kod zranog hlaenja, rijena ili jezerska voda za stabilne motore u termoenergetskim postrojenjima i slino). Poseban problem pri ovom hlaenju je to je teko da se u motoru stalno regulie radna temperatura. Instalacije sa cirkulacijom Kada stanovita koliina sredstva za hlaenje cirkulie u krunom sistemu. Poslije zagrijavanja u motoru sredstvo za hlaenje se hladi u hladnjaku (sekundarni sistem: voda zrak, voda voda) i ponovno se vraa u motor. Po nainu ostvarenja cirkulacije, instalacija moe da radi na principu prirodne konvekcije ili sa prinudnom cirkulacijom pomou pumpe za tenost.2

1.1. Sistem za hladenje tecnocu

2

Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 227

3 Seminarski rad

Cestovna vozila

Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prenosu toplote, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednik i prenosi toplotu, najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Princip rada motora podrazumijeva izgaranje goriva i pretvaranje hemijske energije goriva u mehaniki rad. Pri tome nastaje toplota koju trebamo odvoditi u okolinu da bi se osiguralo da motor moe da radi u uslovima optimalne radne temperature. Prilikom konstrukcije motora vodi se rauna o eventualnoj optimalnoj radnoj temperaturi motora koja ne smije biti vea od temperature kljuanja planiranog rashladnog fluida, a ni blizu te temperature (kad rashladna tenost prokljua). U zavisnosti od toga planiraju se materijali za izradu dijelova, sredstva za podmazivanje, dimenzioniu se elementi motora, praktino konstruie se motor. Poeljno je da motor to prije postigne optimalnu radnu temperaturu i da je zadrava. Rashladna tekuina krui kroz motor i na sebe preuzima toplotu koju treba odvesti u okolinu. Prenos toplote okolini se odvija kroz hladnjak na prednjem dijelu vozila. Zbog konstrukcije hladnjaka sa puno povrina preko kojih struji zrak, toplota ugrijane tekuine iz hladnjaka se na taj nain predaje zraku koji opstrujava kanale hladnjaka i krilca koja su tu da bi poveala povrinu kojom se predaje toplota okolini. Meutim, rashladna tekuina ne dolazi odmah po startovanju motora u hladnjak, tanije ne dolazi odmah do strujanja rashladne tekuine kroz cijeli sistem. Do strujanja kroz cijeli sistem dolazi nakon to rashladna tekuina dostigne radnu temperaturu motora (obino oko 90 do 95 stepeni Celzijusa). Strujanje rashladne tekuine je sprijeeno upravo da bi se omoguilo dostizanje radne temperature. Tada elemenat koji se zove termostat, a ustvari predstavlja ventil koji se otvara u zavisnosti od temperature, omogui prolaz rashladnoj tekuini u hladnjak i opstrujavanje kroz cijeli sistem. Ukoliko se ovaj element pokvari, pa ne dolazi do njegovog otvaranja, rashladna tekuina u sistemu se pregrijava i doi e do pregrijavanja motora. Posljedice koje mogu nastati su trajno unitavanje motora ili nekih od njegovih najvanijih elemenata. Stoga je vrlo bitno da se tokom vonje pogleda i kazaljka koja pokazuje temperaturu rashladne tekuine, jer se tako na vrijeme moe preduprijediti eventualna havarija.

Na slici kontrolno merni uredjaj na kontrolnoj tabli vozila, informacije koje prkazuje su od termometra. Ukoliko nema tecnosti za hladjenje, iscurila je, ovaj merni uredjaj ce biti neupotrebljiv ili ce davti laznu sliku zagrejanosti motora,sto moze dovesti do unistenja motora. Strujanje tekuine je usiljeno pumpom (koja je skoro uvijek centrifugalna), a u mehaniarskim radionicama je nazivaju vodena pumpa. Iza hladnjaka se
4 Seminarski rad

Cestovna vozila

nalazi i ventilator koji se moe, ali i ne mora okretati kada motor radi. Ako se ne okree, ne znai i da je neispravan. Postoje senzori koji mjere temperaturu rashladne tekuine, i ako sistem ocijeni da je porasla toliko da je strujanje zraka kroz hladnjak nedovoljno, daju signal da se ukljui ventilator koji e pomoi hlaenje. Rad ventilatora se moe kod nekih automobila jasno uti u putnikom prostoru. Navodimo da se ventilator ne moe ukljuiti u sluajevima ako automobil due stoji na jednom mjestu sa ukljuenim motorom, ako se sporo kree po uzbrdici (nizak stepen prenosa, mala brzina due vremena), ako je vozilo optereeno i slino. Uz sistem podmazivanja ovo je najvaniji sistem za dugotrajnost i ouvanje motora i nepohodna je redovna kontrola, to skoro da ne zahtijeva nekakvo dodatno vrijeme, pretjeran napor i znanje.3 1.1.1. Termosifonsko hlaenje Termosifonsko hlaenje je jedan od najprostih naina hlaenja sa tenou. Za vrijeme rada motora voda se zagrijava i kao toplija struji prema gore, ispunjava gornji rezervoar (2) hladnjaka (4).

1 motor 2 gornji rezervoar 3 donji rezervoar 4 hladnjak 5 pravac kretanja

Slika 1. ema termosifonskog hlaenja

Uslijed kretanja vozila voda se u hladnjaku hladi pada na dole ispunjavajui prostor koji za sobom ostavlja topla voda koja struji na gore. Najvea brzina strujanja vode koja se postie ovim sistemom hlaenja je oko (15 cm/s). Uslijed ovako male brzine strujanja nije mogue odvesti vee koliine toplote te se ovaj sistem primjenjuje kod motora malih snaga koji su termiki malo optereeni. Ipak princip dovoenja hladne tenosti ka donjem dijelu povrina koje se hlade i odvoenje zagrijane tenosti iz gornjeg dijela primjenjen je gotovo kod svih sistema za hlaenje tenou.

http://auto.web1000.com/hladjenje_motora.htm

5 Seminarski rad

Cestovna vozila

Kod ovog sistema ne postoji pumpa za potiskivanje ( pumpa za vodu ) rashladne tenosti. Kod ovog hlaenja ograniene su mogunosti brze cirkulacije vode. Njegova primjena je mogua kod sporohodnih motora i motora manje snage. 1.1.2. Hlaenje sa cirkulacijom tenosti U ove instalacije se ubraja: - hlaenje pod pritiskom i - hlaenje sa protokom svjee vode. Ovaj sistem hlaenja dobio je naziv po tome to je u principu zatvoren, a kroz njega se potiskuje tenost pod odreenim pritiskom pomou pumpe za rashladnu tenost (pumpa za vodu). Sistem za hlaenje pod pritiskom se moe podijeliti na: - otvoren sistem za hlaenje i - zatvoren sistem za hlaenje. Kod prvih u sistemu vlada pri svim uslovima rada motora atmosfersko stanje, kod zatvorenog sistema sredstvo za hlaenje se nalazi pod nadpritiskom, ime se obezbjeuje i via taka kljuanja, sigurnost od kavitacije, intenzivniji prenos toplote. Na savremenim motorima se danas vrlo esto primjenjuju zatvoreni sistemi hlaenja, tj. cirkulacioni krug za tenost, nema spoja sa spoljnom atmosferom i fluid je pod natpritiskom 2 do 3 bara. Na slici 2. je ematski prikazan tok fluida i naelni razmjetaj elemenata instalacije.
1 mot or, 2 pum pa za ten ost, 3 izmj enjiv a topl ote, 4 term osta tski vent il, 5 vent 6 Seminarski rad

Cestovna vozila

ilato r, 6 cjev ovo d, 7 zasl on, 8 regu lator , 9 osjet ni ele men t regu lator a, 10 paro zra ni vent il (otv oren i siste m)
Slika 2. ema instalacije za hlaenje sa cirkulacijom tenosti

I sporedni tok rashladnog fluida II glavni tok rashladnog fluida Vt - protok rashladne tenosti, t V& - protok zraka, Tt,iz, Tt,ul temperatura tenosti na izlazu i ulazu u motor Po, To, P1, T1 stanje zraka prije i iza hladnjaka

U sistem instalacije savremenih motora spadaju jo drugi elementi prikazani na slici 2. Termostatski ventil, u periodu zagrijavanja motora proputa tenost u pravcu oznaenom na slici sa I, tek kada se tenost zagrije na odreenu temperaturu ona prolazi kroz izmjenjiva toplote (hladnjak).
7 Seminarski rad

Cestovna vozila

Ovim se skrauje period zagrijavanja motora. Na slici 2 je isto ematski prikazan sistem regulacije. U ovom sluaju se regulie protok zraka kroz izmjenjiva toplote i na taj nain odrava u odreenim granicama temperatura na izlazu iz motora, koja se uslovno uzima kao indikator toplotnog stanja motora. Da bi se brzina strujanja tenosti za hlaenja poveala te da bi se dobilo intenzivnije hlaenje kod motora za motorna vozila najee je u upotrebi sistem za hlaenje sa cirkulacijom tenosti. Cirkulacija tenosti u sistemu za hlaenje obezbjeuje centrifugalna pumpa koja ima dovoljan kapacitet i mali pritisak na izlazu 1 2 bara pri broju obrtaja 2000 4000 o/min. Kod motora za motorna vozila sistem za hlaenje je zatvoren ( u njemu cirkulie uvijek jedna te ista tenost za hlaenje ), dok se npr.kod brodskih i stacionarnih motora esto sree i otvoreni cirkulacioni sistem hlaenja.4 Na sljedeoj slici ( slika 3. ) prikazan je zatvoreni sistem cirkulacionog hlaenja:
1 hladnjak 2 ventilator 3 potisna cijev 4 termostat

5 cijev magistrale za vodu 6 otvor u vodenoj magistrali 7 glava cilindra 8 zaptiva glave 9 cilindarski blok 10,12 slavina za isputanje vode 11 kolo pumpe 13 usisna cijev 14 remenica
4

Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 205

8 Seminarski rad

Cestovna vozila

15 prelivni kanal

Slika 3. ema zatvorenog cirkulacionog hlaenja

Vodena pumpa usisava vodu kroz usisnu cijev ( 13 ) i potiskuje je u glavnu magistralu za vodu ( 5 ). Iz glavne magistrale tenost kroz otvore ( 6 ) cirkulie, pod dejstvom pumpe, oko cilindra i kroz glavu motora. Zagrijana voda u zavisnosti od postignute temperature ide kroz termostat ( 4 ) u gornju komoru hladnjaka ( 1 ) ( ako je motor postigao radnu temperaturu) ili kroz prelivni kanal ( 15 ) ponovo u motor ako nije dostignuta radna temperatura. Optimalni temperaturni reim rada motora je u granicama 80 95 oC. Ova radna temperatura odrava se pomou termostata i ostalih sistema za regulaciju ( automatski rad ventilatora i dr.). Vodena pumpa obino dobiva pogon preko klinastog remena od koljenastog vratila. Na istom vratilu sa vodenom pumpom obino se nalazi ventilator ( 2 ) koji obezbjeuje intenzivno kretanje vazduha kroz sae hladnjaka te na taj nain vri intenzivno odvoenje toplote od tenosti za hlaenje. Na sljedeoj slici ( slika 4. ) prikazan je otvoreni sistem cirkulacionog hlaenja:
1 - hladnjak, 2 aluzina, 3 - remenica pumpe, 4 - osovina pumpe, 5 - turbina pumpe, 6 - ventilator pumpe, 7 termostat, 8 dava temperature, 9 - registrator, 10 - cilindar motora

Slika 4. ema otvorenog cirkulacionog hlaenja

Za vrijeme rada motora dolazi do pokretanja remenice (3) i ventilatora (6), preko kaia, koji je posredna veza izmeu koljenastog vratila i remenice. Okretanjem remenice pokree se vratilo pumpe (4), a time i kolo pumpe sa lopaticama (5). Pumpa potiskuje tekst kroz prostor u motoru, koja pod tim pritiskom odlazi u hladnjak (1). Na poklopcu hladnjaka nalazi se paravazduni ventil, ija je uloga da omogui izlazak pare van sistema za hlaenje, tako to zagrijana tenost, odnosno para, vri pritisak na ventil i koji se otvara pod dejstvom natpritiska. Paravazduni ventil ne bi trebalo da se otvara ako je pritsak u sistemu manji od 0,3 bara natpritiska. Prolaskom kroz hladnjak tenost se oslobaa odreenje
9 Seminarski rad

Cestovna vozila

koliine toplote i dospijeva u motor.Tenost je odlian izolator buke i zahvaljujui toj karakteristici priguenja je buka za vrijeme rada motora. Pomou davaa temperature (8 i 9) registruje se i odrava temperatura tenosti u sistemu. U sistemu za hlaenja termostat ima ulogu regulatora temperature. Ako je tenost zagrijana, ona odlazi u hladnjak, a ako nije, tenost krui u prostoru motora.5 Loe osobine ovog sistema za hlaenje su: taka kljuanja vode je 100 oC u toku rada sistema neminovano dolazi do isparavanja jednog djela tenosti, a to odlazi u atmosferu gdje se gubi jedan dio tenosti ventilator stalno radi i nepotrebno oduzima snagu motora. Sistem za hlaenje motora tenou najee se koristi i za zagrijavanje prostora u vozilu. Na slici 5 data je detaljnija ema sistema za hlaenje motora vodom i grijanje unutranjeg prostora vozila. Grijanje putnikog prostora vezano je za sistem hlaenja motora. Paradoksalno na prvi pogled, ali i nije. Rashladna tekuina koja hladi motor manjim dijelom se vodi do malog radijatora u putnikom prostoru (drugi puno vei dio tekuine se vodi u hladnjak). Tu se nalazi ventilator koji potiskuje zrak na radijator, zrak se grije i struji kanalima u putniki prostor. Na slici 5 data je detaljnija ema sistema za hlaenje motora vodom i grijanje unutranjeg prostora vozila:

http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

10 Seminarski rad

Cestovna vozila

Slika 5. ema sistema za hlaenje motora vodom i grijanje unutranjeg prostora vozila

Takozvano vodeno hlaenje koristi posrednika za prenos toplote okolini. Sa strane termikih karakteristika kao najbolji posrednik u predaji toplote izdvaja se najobinija voda! Problem nastaje sa takom smrzavanja vode, koja je nula stepeni Celzijusa. U zimskom periodu, bar u naim krajevima, temperatura smrzavanja vode je previsoka. Da bi se spustila na neku niu temperaturu, vodu je potrebno mijeati sa drugim sredstvima (jedna od radnji pripreme automobila za zimu). Nova vozila ve dolaze sa rashladnim tekuinama prilagoenim za zimu, ali nije naodmet odvesti se do servisa i provjeriti rashladnu tekuinu na taku smrzavanja. Ureaji koji odreuju taku smrzavanja nisu skupi ni komplikovani, pa rashladnu tenost moete provjeriti i u svojoj garai. Za sniavanje take smrzavanja voda se mijea sa ethyleneglycol rastvorima (permant i antifriz). Ovakvi rastvori u sebi sadre i druge hemikalije koje su tu radi poboljavanja svojstava zatite od korozije, boljeg podmazivanja i slino. Ovi rastvori se u sistem mogu sipati direktno, a neki se moraju mijeati sa destilovanom vodom i tako razblaeni sipati u sistem. Nije poeljno mijeati razliite rastvore u sistemu za hlaenje, a ni rastvore koji su po imenu isti, ali su od razliitih proizvoaa. Razliiti proizvoai stavljaju razliite aditive u rastvor i njihovo mijeanje moe izazvati moda i neeljenu reakciju. U zavisnosti od prosjene zimske temperature varira i poeljna taka smrzavanja rashladnog fluida.
11 Seminarski rad

Cestovna vozila

Osnovni nedostatak vode, kao tenosti za hlaenje, je visoka temperatura smrzavanja i niska temperatura kljuanja. Proble temperature smrzavanja je vrlo uspjeno rijeen upotrebom antifriza (mjeavine vode i etilen-glikola ili slino), koji se smrzava na temperaturama ispod -40 C. Niska temperatura kljuanja ograniava sa druge strane temperaturni reim hlaenja.6 Pored ovoga poeljno je poveati i temperaturu kljuanja vode. Ukoliko je temperatura kljuanja blizu optimalne radne temperature, javlja se rizik od stvaranja mjehuria, dovoenje cijelog sistema pod pritisak i njegovog oteenja, a mjehurii su lo provodnik toplote pa prenos toplote postaje lo i motor se i sa te strane moe trajno otetiti ili unititi. Poveanje temperature kljuanja se moe, a najee i postie stavljanjem sistema pod pritisak vei od atmosferskog. Poveanjem pritiska poveava se i temperatura kljuanja rashladne tekuine. Zbog ovoga treba izbjegavati otvaranje sistema kada je, narodnim argonom kazano, motor vru. Poveanje temperature kljuanja se deava i sipanjem spomenutog rastvora u sistem. Naprimjer, ako se u sistemu nalazi tekuina iji je omjer pola ista voda pola rastvor ethyleneglycola, onda je taka smrzavanja takve tekuine oko -37 stepeni Celzijusa, a taka kljuanja se penje na oko 106 stepeni Celzijusa.

1.2. Elementi tecnoscu

sistema

za hladenje motora

U elemente sistema za hlaenje motora sa tenou ubrajamo: pumpa za vodu, hladnjak za vodu, termostat i ventilator. 1.2.1. Pumpa za vodu Pumpa za vodu se obino ugrauje ispred bloka motora, a pokree je koljenasto vratilo pomou klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obino privren i ventilator, osim u sluajevima kad ventilator ima vlastiti (elektrini) pogon.Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vruih dijelova motora i zagrijana otie u gornju komoru hladnjaka. Rashladna voda po potrebi zagrijava unutranjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otie iz vodnih prostora glave motora u izmjenjiva topline grijanja, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutranjosti.Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvodenim
6

Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 228

12 Seminarski rad

Cestovna vozila

lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprijeava izlaenje rashladne vode. Kada je strujanje rashladne tekuine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruenje vode u samom motoru.7

Pumpa za vodu ( sl. 6 ) najee je centrifugalnog tipa.

1 ulazna cijev za vodu 2 kolo pumpe 3 tijelo pumpe 4 izlazna cijev za vodu 5 vratilo pumpe 6 plastina zaptivka 7 navrtka za regulaciju zaptivke

Slika 6. Pumpa za vodu

Ivan Bizjak; Knjiga o autu; Zaloba mladinska knjiga Ljubljana 1978.god; str. 69

13 Seminarski rad

Cestovna vozila

Voda kroz cijev ( 1 ) ulazi u sredinu obrtnog kola pumpe ( 2 ) koji se okree velikom brzinom i voda usljed centrifugalne sile bjei ka obodu gdje se u jednom kanalu u obliku pua ( 3 ) skuplja i odatle pod pritiskom kroz izlaznu cijev ( 4 ) odlazi u motor.

Na sljedeim primjerima prikazani su primjeri vodenih pumpi:

14 Seminarski rad

Cestovna vozila

( Izvor: www.pobjeda-tesanj.ba )

Tijelo pumpe je izraeno od livenog gvoa ili lakog metala, a kolo pumpe je obino izraeno od elika. Oko vratila mora biti postavljena zaptivka da se nebi gubila voda. Obino se na vodenim pumpama iza zaptivke postavljaju tzv. kontrolni otvori kroz koje poinje da curi tenost u koliko je zaptivka propustila. Pumpa za vodu ima dvije funkcije: da omogui cirkulaciju u sistemu i da stvori nadpritisak u sistemu. 1.2.2. Hladnjak za vodu Zadatak hladnjaka je da toplinu koju voda donosi iz motora, prenosi u atmosferu. Hladnjak je sastavljen od gornje i dojnje vodene komore izmeu kojih je rashladni blok izraen od cijevi s tankim stijenkama. Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa tee prema dole kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz dojnje vodne komore vraa se u motor. Cijevi u rashladnom bloku su okruene limenim rebrima da bi se poveala povrina s koje se oduzima toplota. Kod nekih hladnjaka je izmeu razine rashladne vode i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi se topla voda mogla rairiti. Suvina voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi. U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cjevica provedena u posudu za izjednaavanje, iz koje voda pri hlaenju moe tei ponovno u hladnjak. Kaemo da automobil ima zatvoren sistem za hlaenje. Budui da se u takvom sistemu rashladna voda praktino ne gubi, sistem se ve
15 Seminarski rad

Cestovna vozila

u tvornici napuni rashladnom tekuinom koja je mjeavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije.

Slika 7. Sistem hlaenja vode

Razliite izvedbe hladnjaka:

a) Hladnjak sa lamelama

b) Hladnjak sa cijevima

c) Hladnjak s cijevima, trake naborane kao u harmonci

16 Seminarski rad

Cestovna vozila

Kod svakog hladnjaka se tei za tim da se toplota odvodi sa to je mogue vee povrine to se oko cjevica za vodu postavljaju tanki limovi koji povrinu sa koje se odvodi toplota zrakom mnogostruko poveavaju. Otvor za punjenje hladnjaka zatvoren je poklopcem koji u sebi najee sadri ventil nadpritiska i ventil podpritiska. Ventil nadpritiska se otvara tek kada se u sistemu za hlaenje stvori nadpritisak od 0,2 0,3 bar. Kod ovog nadpritiska temperatura vode moe porasti na 104 108 C, a da jo uvijek ne prokljua. Na taj nain se poboljava rashladna sposobnost sistema, to je naroito znaajno kod visokih optereenja motora. Uz to se ne javljaju ni gubici vode uslijed isparavanja. Pri kondenzovanju vodene pare nastaje u hladnjaku podpritisak. Tada se otvara ventil podpritiska, sprijeavajui tako da hladnjak bude izloen pritisku spolja.8 Rebra hladnjaka su najee izvedena u vidu talasa ili rupiastih otvora. Za vrijeme okretanja vozila kroz hladnjak struji vazduh i preuzima toplotu od tenosti koja prolazi kroz vertikalno postavljene cijevice. Cjevi hladnjaka kroz koje prolazi tenost za hlaenje su najee izraeni od bakra i mesinga jer su otporne na koroziju. Hladnjak je za motor povezan preko elastinih cjevi.

Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 207

17 Seminarski rad

Cestovna vozila

Slika 8. Hladnjak motora s naznaenim sastavnim djelovima

1.2.3. Termostat Termostat ( sl. 9 ) slui da se voda, odnosno motor to prije zagrije na radnu temperaturu i da tu temperaturu odri tokom eksploatacije. Poloaj termostata u instalaciji za hlaenje prikazan je na sl. 9. Termostat je postavljen u potisnoj
18 Seminarski rad

Cestovna vozila

cijevi. Djelovanje termostata bazira se na promjeni duine mijeha koji je ispunjen lakoisparljivom tenou. Kad temperatura vode poraste tenost u mijehu poinje da isparava i njegova se duina poveava. Na slici 9 data su dva sluaja otvorenog i zatvorenog termostata.

Slika 9. Rad termostata u sistemu za hlaenje vodom

Kad je motor hladan, termostat zatvara ili ograniava protok rashladne vode iz motora u hladnjak. Upotrebljavaju se dvije vrste termostata: Rijei je termostat koji se izrauje kao zatvorena kutija u obliku harmonike.U njemu je zatvorena tenost sa niskom takom kljuanja. Kada tenost za hlaenje zagrije tenost u termostatu dolazi do irenja kutije (tijela) termostata,
19 Seminarski rad

Cestovna vozila

odnosno harmonike termostata i tako se otvori ventil.Danas se najvie upotrebljava votani termostat od limene kutije napunjene voskom. U vosku je u gumenoj membrani mali klip u obliku olovice. Dok je motor hladan, ventil zatvara protok vode u hladnjak. A kad se vosak zagrije, rastopi se i rastegne, potisne kutiju prema dole i ventil se otvori. Uloga termostata je da omoguci odlazak tecnosti iz motora u hladnjak kada temperatura dostigne oko 80 oC. Termostat je u stvari kontrolni ventil upravljan temperaturom rashladne tecnosti. Njegov posao je da pomogne motoru da se bre zagrije to se postie preusmjeravanjem toka rashladne tecnosti. U stvari, ve je jasno kako rashladna tecnost u normalnom radu (zagrijanog) motora struji kroz depove bloka i glave, pa u hladnjak te opet nazad, potpomognuta pumpom. Kada je motor hladan, termostat stoji zatvoren kako bi rashladna tecnost (tjerana pumpom) strujala samo kroz blok i glavu. Kada se tenost dovoljno zagrije, termostat se otvara i tenost tada poinje kruiti cijelim sastavom. Najei termostati kakve danas susreemo su tzv. "votani termostati". Takav termostat ima u sebi malu komoru s voskom zatvorenim u rastezljivoj membrani.9 Kada se temperatura rashladne tenosti podigne dovoljno da se njezino strujanje moe preusmjeriti kroz cijeli sastav za hlaenje (dakle i kroz hladnjak), vosak u termostatu poinje se zagrejavati i rastezati (poveava mu se volumen). Poveanjem volumena voska u termostatu, pomie se i rastezljiva membrana koja "gura" polugu za otvaranje termostata. Kada kaemo da je termostat otvoren, u stvari mislimo na zagrejani termostat koji je poeo proputati struju rashladne tecnosti kroz hladnjak. Upotrebom termostata postie se bre zagrijavanje motora ime se tedi gorivo i smanjuje emisija nesagorenih ugljikovodika te ugljinog monoksida. Tako motor bre dostie radnu temperaturu (temp. tenosti pri termostatu obino se kree oko 80-85C) za koju je, uostalom, i predvien te na kojoj je troenje pokretnih djelova najmanje, a podmazivanje najbolje.

a) Ventil termostata otvoren b) Ventil termostata zatvoren 1 - veza sa motorom, 2 - termostat zatvoren, 3 - konusna povrina za zatvaranje tj. otvaranje termostata,
9

http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

20 Seminarski rad

Cestovna vozila

4 - tijelo u kome se nalazi odgovarajui fluid

Slika 10. Poloaj ventila termostata

Ventil termostata u zavisnosti od temperature vode u bloku motora proputa vodu prema hladnjaku ili je proputa prema vodenoj pumpi pa ponovo u blok motora. U zavisnosti od regulacije termostata uspostavlja se cirkulacija pumpa termostat blok motora pumpa (kratki tok) ili pumpa motor hladnjak pumpa (Dugi tok). Pri temperaturi vode nioj od unaprijed definisane, ventil termostata je zatvoren (sl. 9) i voda kroz prelivni kanal cirkulie po kratkom toku unutar motora ne prolazei kroz hladnjak. Kada je termostat u ovom poloaju motor brzo dostie radnu temperaturu. Kad je temperatura vode porasla lakoisparljiva tenost u mijehu isparava, mijeh poveava svoju duinu i ventil termostata se otvara uspostavljajui djelimino cirkulaciju vode i kroz hladnjak. Kada je ventil potpuno otvoren najvei dio vode ide iz motora ka hladnjaku (dugi tok) dok ostali dio vode cirkulie po kratkom toku. Termometar U bloku motora nalazi se dava temperature sa bimetalnim kontaktom koji mjeri temperaturu tenosti za hlaenje. Na slici kontrolno mjerni ureaj na kontrolnoj tabli vozila, informacije koje prikazuje su od termometra. Ukoliko nema tenosti za hlaenje, iscurila je, ovaj mjerni ureaj e biti neupotrebljiv ili e davti lanu sliku zagrijanosti motora,sto moze dovesti do unitenja motora.

1 cilindarski blok, 2 izolator, 3 tenost, 4 bimetalna ploa sa kontaktom i navojem, 5 nepomini nosa kontakta.

Slika 10. Sistem za registrovanje temperature

21 Seminarski rad

Cestovna vozila

U bloku motora (1) nalazi se dava temperature (2) sa bimetalnim kontaktom (4 i 5). Automat se nalazi u bloku motora, koji je istovremeno jedan pol, a drugi pol je obezbjeen preko zavrtnja (6) koji je povezan sa pozitivnim polom akumulatora. Kada se motor zagrije, tenost (3) se zagrije i toplota se prenosi preko tijela automata na bimetalne kontakte i zahvaljujui razliitoj provodljivosti tih kontakata, stvara se elektromagnetna indukcija, radi ega se kontakti spajaju tj. Zatvara se strujno kolo.10 1.2.4. Ventilator Poznato je da sistem za hlaenje mora zadovoljiti uslov da intenzitet hlaenja ne smije zavisiti od brzine vonje kako bi pod svim eksploatacionim uslovima bilo osigurano optimalno temperaturno stanje motora. Pri punoj snazi koju motor vozila razvija na usponu, brzina vonje je mala ali je toplotno optereenje motora visoko, pa je neophodno da sistem za hlaenje odvede veliku koliinu toplote od rashladne vode. Ovu koliinu toplote mogue je odvesti samo veoma intenzivnim strujanjem zraka oko cjevica hladnjaka. Prema tome intenzitet strujanja zraka koji odvodi toplotu sa hladnjaka mora zavisiti od optereenja motora a ne od brzine vonje. Primjena ventilatora sa automatskom regulacijom koliine zraka zavisno od temperature motora omoguava da se zadovolji pomenuti uslov. Najee je u primjeni regulacija broja obrtaja ventilatora pomou elektromagnetne spojnice ije se ukljuivanje vri pod uticajem toplotnog prekidaa koji je na pogodnom mjestu postavljen u rashladni medij. Osim elektromagnetne spojnice koristi se hidrostatsko i hidrodinamiko regulisanje broja obrtaja ventilatora pomou hidropumpe i hidromotora (hidrostatiko) i pomou hidrodinamike spojnice. Koliina ulja koja ide u sistem pogona ventilatora regulie se termostatskim ventilom za razvod ulja koji proputa veu ili manju koliinu ulja za pogon u zavisnosti o temperaturi rashladne vode. Na slici 11 prikazan je pogon ventilatora sa elektromagnetnom spojkom.

10

http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

22 Seminarski rad

Cestovna vozila

Slika 11. Pogon ventilatora pomou elektromagnetne spojnice

Slika 12.

1.3. OSNOVNI PARAMETRI SISTEMA ZA HLADENJE SISTEMA TECNOU

Koliina tenosti koja je potrebna za hlaenje motora dobije se iz koliine toplote koja se mora odvesti od motora sistemom hlaenja pomou tenosti. Da bi se odredio karakter iskoritenja dovedene toplote i analizirali toplotni gubitci, potrebno je napraviti toplotni bilans motora, na osnovu kojeg emo izraunati koliinu toplote potrebne za hlaenje motora. U tom cilju, odreuju se pojedine
23 Seminarski rad

Cestovna vozila

komponente odvedene toplote, u zavisnosti od radnih parametara, koji su karakteristini za uslove eksploatacije. Izraz za toplotni bilans se moe napisati kao: Q1 = Qe + Qv + Qr + Qz
Qe toplota ekvivalentna efektivno ostvarenom radu Qv toplota odvedena hlaenjem u okolinu Qr toplota odvedena izduvnim gasovima Qz toplota odvedena zraenjem ili na neki drugi nain koji nije unaprijed obuhvaen11

Toplotni bilans dat jednainom moe se prikazati dijagramski na slici, uz obiajne procente:

Slika 15. Dijagram toplotnog bilansa ( Senkey ev dijagram )

Toplota koja je odvedena sredstvom za hlaenjem, iz koje se dobije koliina tenosti potrebna za hlaenje motora, predstavljena je izrazom:
Qv = mv c ( Tiz Tul ) qv = Qv 100 Q1

gdje je:
11

Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 95

24 Seminarski rad

Cestovna vozila

mv protok rashladnog fluida c specifina toplota rashladnog fluida Tiz, Tul temperatura rashladnog fluida na izlazu i ulazu u motor

Dakle, koliina tenosti potrebna za hlaenje motora dobije se iz izraza:

Q = Pe ge H a = mv c ( Tiz Tul ) [KJ/h]

gdje je:
Pe efektivna snaga motora [KW] ge specifina potronja goriva [kg/kWh] H srednja toplotna vrijednost goriva [KJ/kg] a faktor odvoenja toplote tenou gustina tenosti za hlaenje Tiz Tul = T temperaturna razlikatenosti za hlaenje na izlazu i ulazu u motor c specifina toplota rashladnog fluida

Iz predhodnog odnosa moe se izraunati protok rashladne tenosti motora, prema izrazu:
mv = Pe g e H a c (Tiz Tul )

Dio toplote razvijene u motoru Q = Pe ge H a koji se odvodi hlaenjem mora biti jednak toploti koja se preko hladnjaka odvodi na okolni zrak.
Q = Pe ge H a = Ah b T 3600

gdje je:
Ah ukuona povrina hlaenja tj. prelaza toplote sa vode koja dolazi hladnjak na okolni vazduh: u m2 b koeficijent prelaza toplote od vode preko metalnih stijenki hladnjaka na rashladni vazduh u kW/m2K T srednja temperaturna razlika izmeu vode i zraka za hlaenje

Iz predhodnog izraza proizilazi ukupna povrina hlaenja:

Ah = Pe g e H a 2 m 3600 b T

[ ]

Toplota koju treba odvesti iz hladnjaka na okolni vazduh u jednom satu proizilazi iz:
Q = v c p v vaz T 25 Seminarski rad

Cestovna vozila

Dakle, koliina zraka za hlaenje hladnjaka je:

v vaz = Q m3 / h v c p T

gdje je:
v gustoa vazduha iza ventilatora ( 1 kg/m3 ) cp specifina toplota rashladnog zraka ( 1 kJ/kgK ) T temperaturna razlika ispred i iza hladnjaka12

1.4. Sistem za hladenje zrakom

Sve ih je manje, ali jo uvijek ima automobila sa vazdunim hlaenjem motora. Prednosti su jednostavnija i jeftinija izrada i jednostavno odravanje. Kod ovakvog hlaenja neeljena toplota se prenosi na okolinu strujanjem zraka preko povrina koje se nalaze blizu izvora nastajanja toplote (kod SUS motora to su cilindri). Vea povrina znai i bolje odvoenje toplote sa motora, a dimenzionie se da se u nekim normalnim zamiljenim uslovima obezbijedi da motor radi na optimalnoj radnoj temperaturi. Krilca i lijebovi su normalni na ovakvim hladnjacima, jer imaju veu povrinu za predaju toplote zraku koji ih opstrujava. Kretanjem vozila, zrak struji po tim povrinama i preuzima dio toplote na sebe. Stajanje ili sporo strujanje zraka uzrokuje slabije hlaenje, ba kao i neistoe na rasipnim povrinama. U zavisnosti od temperature okoline zavisi i hlaenje, to znai da u uslovima ekstremnijih hladnoa motor teko
12

Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 209,210

26 Seminarski rad

Cestovna vozila

postie optimalnu radnu temperaturu, a u toplijim uslovima hlaenje motora je oteano. Ugradnjom ventilatora moe se ostvariti prisilna cirkulacija zraka i na taj nain poboljati hlaenje. Rasipne povrine se prave od materijala koji je dobar provodnik toplote.13 Kod zranog hlaenja toplota se odvodi sa spoljnih zidova glave i kouljice cilindra direktno na struju zraka. U cilju boljeg prenosa toplote, spoljne povrine hlaenih dijelova motora vjetaki se poveavaju orebrenjem. Ipak moe da se smatra da je odvoenje toplote kod hlaenja zraka u prosjeku za 10 18% manje, nego kod hlaenja tenou, te su zbog toga ovi dijelovi motora termiki vie optereeni.

Slika 13. Hlaenje zrakom preko rashladnih rebara

Hlaenje motora se moe podjeliti na: hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha hlaenje prinudnom cirkulacijom vazduha 1.4.1. Hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha Hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha najvie se primjenjuje na motociklima. Ovakvo hlaenje primjenjuje se i na manjim stabilnim motorima.

13

http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

27 Seminarski rad

Cestovna vozila

Slika 14. Motori sa prirodnom cirkulacijom vazduha

1.4.2. Hlaenje prinudnom cirkulacijom vazduha Hlaenje pri prinudnoj cirkulaciji vazduha je najrasprostranjeniji nain hlaenja vazduhom, a najvaniji i osnovni dio je turbina koja dobija pogon od radilice. Ti motori su napravljeni od legure aluminijuma, povrina im je orebrena ime se postie bolje hlaenje. Da bi se vazduh pravilno usmjerio slue limeni skretai ( deflektori ). Na slici br. 15 prikazan je ematski sistem vazdunog hlaenja etveroci lindrinog rednog motora. Vazduh koji iz vanjske atmosfere uvlai ventilator (1) transportuje se u limeni oklop motora ( 2 ) odakle ulazi u deflektore ( 3 ) postavljene oko cilindrara i sa suprotne strane izlazi pravolimeni omota odakle se odvodi u atmosferu.14

1 ventilator 2 limena obloga 3 skretai ( deflektori )

Slika 15. Sistem vazdunog hlaenja

1.4.3. Karakteristike vazduhom hlaenih motora Dobre strane vazduhom hlaenih motora su sljedee: motor je pouzdaniji u radu, dobro podnose vee temperaturne razlike, motor ima dui vijek trajanja ( nema korozije motora ), tee se pregrijavaju i bre dostiu radnu temperaturu. Nedostaci ovih motora su sljedei: motor je buniji zato to je vei zazor izmeu klipa i cilindra, u zimskom periodu je slabije zagrijavanje kabinskog prostora, turbina oduzima dosta snage motoru od 8 do 12% i hlaenje motora je neravnomjerno.

1.5. Uporedivanje vodenog I zracnog sistema hladenja

14

Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 211

28 Seminarski rad

Cestovna vozila

Ako se vri poreenje instalacija za hlaenje motora sa tenou i zrakom mogue je istai prednosti sistema vodenog hlaenja i to: Lake je startovanje motora pri niskim temperaturama okolnog zraka, zbog mogunosti lakeg i breg predhodnog zagrijavanja tenosti i manjih zazora izmeu klipa i cilindra. Ravnomjernije i intenzivnije hlaenje motora, zbog ega su temperature cilindara i glave manje. Mogunost spajanja vie cilindara u jednu cjelinu (cilindarski blok). Jednostavnija kompozicija motora. Manji um motora u radu. Kod viecilindrinih motora kod kojih je primijenjeno vodeno hlaenje u odnosu na isti broj cilindara zrakom hlaenih postie se smanjenje duine motora za oko 25% zbog manjeg rastojanja izmeu ose cilindra. Snaga koja se troi na hlaenje kod vodenog hlaenja je Ph1 = (2 - 9)% Pe, a kod hlaenja zraka Ph1 = (3,5 13)% Pe. Nedostatci vodenog hlaenja u odnosu na zrano su: Komplikovan sistem za hlaenje koje trai odravanje. Potreba za sredstvom za hlaenje pri razliitim atmosferskim uticajima i njena kontrola u toku eksploatacije. Opasnost od curenja i zamrzavanja. Pojava stvaranja kamenca i taloga. Pojava korozije i kavitacije.15

2. Z A K LJ U A K

Sistem za hlaenje motora je veoma bitan elemenat kod svakog motora SUS. U principu treba teiti da se sistemom hlaenja odvede iz motora to je mogue manje toplote jer su motori SUS posmatrano sa energetskog stanovita neekonomini. Iako nismo detaljno obradili u seminarskom radu, ulje u sistemu za podmazivanje ima vanu ulogu u procesu hlaenja motora, tako to ulje koje podmazuje sistem motora istovremeno i hladi elemente tog sistema. Opte nam je poznato da je ulje smjeteno u karteru motora, koji se nalazi na donjem djelu motora, kod kojeg je esto vanjski oblik orebren to poboljava hlaenje ulja strujanjem zraka. Odvoenje toplote koje osigurava zadovoljavajue temperaturne uslove prilikom normalne eksploatacije motora obavlja se vanjskim i unutranjim hlaenjem. Danas se najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenje tenostima.

15

Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 234

29 Seminarski rad

Cestovna vozila

Ovakvo hlaenje ima prednosti u odnosu na indirektno hlaenje zbog mogunosti spreavnja lokalnih pregrijavanja motora, kao i odravanja toplotnog reima, koji je jako bitan za ukupno iskoritenje motora. Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prenosu toplote, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednik i prenosi toplotu, najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Veoma vanu ulogu sistema za hlaenje tenou imaju elementi ovog sistema, a to su vodena pumpa, termostat, ventilator i hladnjak; svaki od ovi elemenata mora biti u svakom trenutku ispravan da bi ovaj sistem funkcionisao. Kvar bilo kojeg elementa moe dovesti do neeljenih posljedica, kao to su pregrijavanje motora a samim tim do iskrivljenja pojedinih dijelova motora.

3. L I T E R A T U R A
Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( slike ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1985.god Ivan Bizjak; Knjiga o autu; Zaloba mladinska knjiga; Ljubljana 1978.god Internet: www.google.com pretraga www.pobjeda-tesanj.ba http://auto.web1000.com/hladjenje_motora.htm http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm
30 Seminarski rad