Professional Documents
Culture Documents
09 Naizmenicne Struje - Osnovni Pojmovi
09 Naizmenicne Struje - Osnovni Pojmovi
Osnovni pojmovi
Naizmenine struje i naponi su elektrine veliine koje tokom vremena menjaju smer. Prema vremenskoj zavisnosti jaine struje, naizmenine struje se mogu podeliti na sledei nain:
Periodine naizmenine struje i naponi su periodino promenjive veliine, to znai da neke odreene vrednosti dobijaju periodino (naizmenino) u toku vremena, po emu su i dobile naziv. Najee koriene su prostoperiodine naizmenine struje, odnosno elektrine struje kod kojih jaina struje harmonijski osciluje i iji je intenzitet opisan sinusnom ili kosinusnom funkcijom. Sinusoidna elektromotorna sila, na osnovu Faradejevog zakona elektromagnetne indukcije, generie se u kalemu koji rotira u homogenom magnetnom polju.
1
Gusto namotani pravougaoni kalem od N navojaka, ije su stranice dimenzija a i b, postavljen je u homogeno magnetno polje indukcije B tako da je osa kalema 0-0 upravna na pravac polja. Krajevi kalema vezani su za klizne prstenove P1 i P2 koji su koncentrino postavljeni na osovinu kalema i rotiraju zajedno sa njom, ali su izolovani jedan od drugog i od osovine. Klizni kontakti, koji naleu na prstenove, povezuju obrtni kalem sa spoljanjim delom elektrinog kola. Kada se kalem obre oko svoje ose konstantnom ugaonom brzinom , u njemu se indukuje ems, koja se moe izraunati pomou opteg izraza:
e=
d . dt
r U trenutku kada normala na ravan kalema n ini ugao sa pravcem magnetnog polja, magnetni fluks u jednom pravougaonom navojku jednak je:
= B S cos ,
gde je S = a b povrina jednog navojka. Referentni smer obilaenja po konturi odreen je pravilom desne zavojnice u odnosu na usvojenu normalu. Brzina promene fluksa jednaka je:
d d = B S sin , dt dt
gde je
Ako se pretpostavi da je ugaona brzina konstantna i da je za t = 0 i = 0 , moe se pisati = t , pa je indukovana ems u jednom navojku jednaka:
eo =
d = B S sin t . dt
Kalem ima N navojaka, koji su vezani na red, ukupna indukovana ems jednaka je:
U prethodnom izrazu, veliina Em = N B S predstavlja amplitudu ems. Prema tome, trenutna vrednost ems moe se napisati u obliku:
e = E m sin t .
Zavisnost indukovane ems od vremena prikazana je dijagramom na sledeoj slici. Veliina T= 2
Poetna faza ( o ) - pokazuje poloaj sinusoide du vremenske ose, u odnosu na referentni poetni trenutak posmatranja.
Ako dve naizmenine, prostoperiodine veliine nemaju istovremeno vrednost 0 i ekstremne vrednosti, kae se da nisu u fazi, da su fazno pomerene, odnosno da meu njima postoji fazna razlika. Za primer na slici, kae se da struja i2 prethodi struji i1 za ugao , ili da struja i1 zaostaje za strujom i2 za ugao . Isto vai i za napone.
Primer 1. Odrediti trenutnu vrednost struje i u trenutku kada protekne vreme t = 0,002s od poetka posmatranja ove struje, koja se menja po zakonu i = I m sin ( t ) , gde je Im = 200 A, f = 50 Hz, = 45.
i = I m sin (2 f t )
180 45 [A] i t = 200 sin 2 50 0,002
Primer 2. Odrediti amplitudu napona, ako se njegova promena u toku vremena moe prestaviti izrazom u = U m sin ( t + 6 ) . Poznato je da je u = 200 V u trenutku t = 0.
Um =
U m = 400V
Primer 3. Amplituda naizmenine elektromotorne, sile koja se menja po sinusnom zakonu, iznosi 85 A, a njena uestanost 100 Hz. Odrediti trenutnu vrednost naizmenine elektromotorne sile nakon vremena 0,001 s od prolaska kroz nulu.
e = E
m
sin
=0,
e = E m sin t
Primer 4. Odrediti vremenski razmak izmeu pojava maksimalnih vrednosti napona, koji se menjaju po zakonima: u1 = U 1m sin ( t + 15) i u 2 = U 2m sin ( t 30) ako je frekvencija f = 50 Hz.
sin t1 + = 1 12
12 2 5 t1 = 12 5 2f t1 = 12 5 t1 = s 1200 t1 = 0.00417s
t1 +
sin t 2 = 1 6
t2
6 2 2 t2 = 3 2 2f t 2 = 3 1 t2 = s 150 t 2 = 0.00668s =
t = t 2 t1 = 0.00251s
Q = R I 2 T .
(1)
dQ = R i (t ) 2 dt ,
a za period T koiina toplote Q = R i (t ) 2 dt .
0 T
(2)
Izjednaavanjem (1) i (2) za efektivnu vrednost prostoperiodine naizmenine struje dobija se: 1 I = i (t ) 2 dt . T
2 T
odnosno: I2 = I2 =
I2 =
1 I m 2 sin 2 tdt T
Im2 T
2
1 cos 2t dt 2
T 0
I m sin 2t t 2T 2
2
Im sin 2T T 2T 2 Im2 Im2 2 I = sin 4 2 4T Im2 2 I = 2 I2 = Efektivna vrednost sinusne naizmenine struje, prema tome, je:
I= Im 2 = 0.707 I m
Em 2
i napona U =
Um 2
Osim efektivne vrednosti, definie se i srednja vrednost naizmenine struje, na osnovu koliine elektriciteta koja protekne kroz popreni presek provodnika pri prolasku naizmenine struje
q = i t .
Za odreeni vremenski interval iji je poetak oznaen sa t1, a kraj sa t2, ukupna koliina elektriciteta jednaka je:
t2
Q = i (t ) dt
t1
t1
Srednja vrednost sinusne struje za jedan odreeni vremenski period moe se definisati kao ona vrednost jednosmerne struje, pri kojoj kroz presek provodnika, u definisanom vremenskom intervalu, protekne ista koliina elektriciteta kao i pri odgovarajuoj naizmeninoj struji, ija je to srednja vrednost. Ako je struja, ili naizmenina veliina uopte, sinusna funkcija vremena, za vreme jedne poluperiode kroz presek provodnika protekne odreena koliina elektriciteta u jednom smeru, za vreme sledee poluperiode ista tolika koliina elektriciteta u suprotnom smeru, pa je i otuda srednja vrednost prostoperiodine struje u toku cele periode jednaka nuli. Zbog toga se kod sinusnih i periodinih funkcija srednja vrednost obino definie za vreme poluperiode, odnosno:
I SR 1 = T 2
T 2 0
i(t ) dt .
I SR
I m sin dt
T 2 0
I SR
2I = m cos t T 2
I SR =
I m 0.637 I m
Prema navedenoj definiciji, jasno je da je povrina pravougaonika osnove T/2 i visine ISR jednaka povrini izmeu sinusoide i dela apscisne ose od 0 do T/2.
8
x(t ) = k t k = tg =
x(t ) =
Amax
Amax
1 x(t ) 2 dt T 1 x(t ) 2 dt T
0 T
Aef 2 Aef 2
Aef 2 =
1 Amax 2 + d T 3
Aef 2 = Amax 2
+ 3d
3T
Aef = Amax
+ 3d
3T
d + 1 Amax Asr = tdt + Amax dt T 0 1 Amax t 2 Asr = ( ) + ( Amax t ) T 2 0 1 2 A + (d + ) Asr = max T 2 2 1 A + ( + d ) Asr = max T 2
d +
Asr =
Amax T
2 + d
Asr = Amax
+ 2d
2T
Primer 2. Odrediti efektivnu i srednju vrednost trougaonog talasnog oblika prikazanog na slici.
1 T
x(t )
0
dt
1 x(t ) 2 dt T
0 T
1 Amax = t + Amax dt T T 0
Aef 2 =
2
Amax 2 T
t2 t 2 + 1dt T2 T 0
T
Aef
A 2 t3 t2 = max 2 2 + t T 3T 2T Amax T
2
Aef 2 = Aef 2 =
Aef 2 =
T T 2 +T 3T 2 2T
3 2
Amax 2 T
T T +T 3
Aef = Amax 3
Amax 2 T T 3
T
1 Amax t + Amax dt T T o
0 T
f (t )dt
Amax t + 1dt T T o
t2 + t 2T T2 +T 2T
Amax T 2 T
Asr =
Amax 2
10
Primer 3. Odrediti efektivnu i srednju vrednost pravougaonog talasnog oblika prikazanog na slici.
T1
0
x(t )
dt
1 = T
T1
0
Amax
dt
T1
0
Aef 2
1 = Amax 2 t T T = Amax 2 1 T T1 T
Aef = Amax
Asr = Asr =
1 T 1 T
T1 0 T1 o
f (t )dt Amax dt
T1 T
Asr = Amax
11
Aef 2 = Aef 2 =
1 x(t ) 2 dt T
1 T
t2 t1
Amax
t2 t1
sin 2 2ft dt ,
sin 2 =
1 cos 2 2
Aef 2 =
Amax 2 T
1 cos 4ft dt 2
t2
Aef
t 1 sin 4ft 2 2 4f
t1
Aef 2 = Aef 2 =
2
t 2 t1 sin 4ft 2 sin 4ft1 + 2 2 4f 4f 1 T1 1 T1 1 + + 4 8f 4 8f 8 f 1 T1 1 T1 sin 4f 4 f + 2 sin 4f 4 f 2 sin( + ) = sin sin( ) = sin
Aef
Aef 2 =
T1 1 2 8f
T1 T1 sin 2 sin 2 T T
Aef 2 =
Amax T
T 2 sin 2 1 T T1 + 1 2 8 T
Aef 2
T sin 2 1 T T = Amax 2 1 + 2T 4
12
Aef 2
T1 T + sin 2 1 2 T T = Amax 2 4
T T sin 2 1 + 2 1 T T 4
Aef = Amax
Asr = Asr =
1 T 1 T
f (t )dt
0
t2 t1
t1
Amax 2
1 T1 1 T1 cos 2f 4 f + 2 + cos 2f 4 f 2
Asr = Asr =
Amax 2 Amax
13
i 2 (t ) = I 2m sin ( t + 2 )
i (t ) = I 1m sin ( t + 1 ) + I 2m sin ( t + 2 ) = i (t ) = i1 (t ) + i 2 (t )
i1 (t ) = I 1m sin ( t + 1 )
U ovom sluaju, reavanje sloenimh kola naizmenine struje svodi se na svodi se na crtanje i reavanje fazorskog dijagrama. (Na primer, sabiranje dve prostoperiodine veliine svodi se na sabiranje dva vektora)
Kompleksno opisivanje prostoperiodinih veliina svodi se na prikaz fazora kompleksnim brojevima. Svaki fazor u koordinatnom sistemu predstavlja se dvema svojim koordinatama, realnom i imaginarnom.
I = Ix + j Iy I = I cos + j I sin
14
i = I m sin(t + )
u = Ri
u = R I m sin(t + )
u = U m sin(t + + ) (1) (2)
Uporeivanjem izraza, za efektivnu vrednost napona U i za faznu razliku napona i struje (ugao za koji fazor napona prednjai u odnosu na struju) dobija se, respektivno: Um = R Im
/ 2
U = RI
=0
Vremenski dijagram:
Fazorski dijagram:
15
(1) (2)
u = U m sin(t + + ) U m = L I m / 2 U = XL I XL = L
= 90
Vremenski dijagram:
Fazorski dijagram:
16
i = I m sin(t + )
du iC = C C dt
1 uC = idt C
uC = uC =
1 I m sin(t + ) dt C
1 1 1 ( cos(t + )) = sin(t + ) C 2 C
(1) (2)
u = U m sin(t + + ) Um = 1 I C m / 2 XC = 1 C
U = XC I
= 90
Vremenski dijagram:
Fazorski dijagram:
17
Vrsta elementa R
Trenutne vrednosti u = R i
Efektivne vrednosti U = RI U = XL I XL = L U = XC I XC = 1 C
Fazni stav
=0
u=L
di dt
= 90
du i=C dt
= 90
18