Student: Danijel Klarin Mentor: dipl. iur.

Ivan Rani Predmet: Uvod u upravu

ULOGA UPRAVE U DRUTVU:

RAZVOJ UPRAVE

Vodice, 12. Studeni 2012.

Seminarski rad: Razvoj uprave

Uprava kao drutvena pojava razvija se u sklopu opdega drutvenog razvoja. Uprava je jedan od initelja opdega drutvenog razvoja, te djeluje na kretanje ostalih imbenika.

Sve razliitija dioba rada u drutvu ukazuje i na nastajanje drugih upravnih poslova i upravnih organizacija. Rast drutva a samim time i rast uprave zahtijeva profesionalnu upravu.

Rezultati razvoja uprave su: humanizacija odnosa prema graanima, odnosi unutar same uprave (osobito ograniavanje primjene sile).

Utjecaj na razvoj uprave imaju: razvitak informatike tehnologije i informatike pismenosti, u cilju breg komuniciranja, te sve veda proizvodnost.

Posljedica razvitka uprave, koja je postala sve diferenciranija i profesionalnija, te je vie graani ne doivljavaju kao iskljuivu vlast ved i kao regulator sve sloenijih procesa dovela je do rasta stanovnitva, razvoja gradova, koritenja informacija..

Tendencije kao to su porast, diferencijacija, profesionalizacija, ogranienje sile, informatizacija mogu se pratiti unatrag 200 - 300 godina u Europi, ali se oituju u odreenoj mjeri i u upravnom sustavu drava arhainih visokih kultura kao to su: Egipat, Perzija, Kina, Indija,

klasinim dravama:

Seminarski rad: Razvoj uprave

Grke i Rima,

Marginalnim imperijima: Bizanta i Osmanskog carstva.

To upuduje na zakljuak da tendencije u upravi, pored odraavanja tendencija u razvoju drutva, imaju i druge izvore.

Interesi u samoj upravi, logika razvoja velikog sustava Ekspanzija drava u teritorijalnom pogledu, sve iri krug poslova Vladajude strukture esto u drutvenim previranjima poseu za dravnom upravom radi ostvarivanja vlastitih interesa

Ako pod razvojem razumijemo jednostavno promjene neke pojave koje nastupaju odreenim redoslijedom, onda je postavka o razvoju upravnih organizacija vrlo opdenita i njezin empirijski znaaj mali.

Najbolje je to vidljivo kod Maxa Webera, autora koji je od kategorizacije uinio jedan od temelja cjelokupnog svog shvadanja drutvenih pojava.

Weberova Idealna kategorija dobivena je, kao svaka kategorija apstrakcijom od konkretnih pojava, ali ne na nain da su apstrahirane prosjeno najede osobine promatranih pojava, ved one koje su za dotinu vrstu pojava najkarakteristinije, one koje bi pojava imala u idealnom sluaju. Kao primjer takvih idealnih tipova Weber navodi pojmove politike ekonomije koji se temelje na pretpostavci potpune racionalnosti u djelovanju aktera i na pretpostavci da na aktere djeluju iskljuivo ekonomski motivi.

Seminarski rad: Razvoj uprave

Birokratsko-monokratska uprava, kako je Weber nazivao modernu upravu. Meu karakteristikama tog Idealtipa nalazimo: formalno kolsko obrazovanje, obiljeje karijere kao stalnog napredovanja, visoki socijalni status inovnitva, shvadanje discipline uglavnom kao slijepog pokoravanja, naglaavanje monokratske i potcjenjivanje kolegijalne organizacije uprave.

Glavna korist od klasifikacije uprave na tipove jest u tome to upozorava na razliite drutvene situacije u kojima se odvija djelatnost upravnih organizacija, pa time i na imbenike koji se u strukturi i djelovanju tih organizacija nuno moraju iskazati.

Glavni je kriterij Weberove klasifikacije: poloaj slubenika, a sporedni oblik vlasti.

Drugi kriteriji: teritorijalni karakter i karakter njihovih zadataka.

Seminarski rad: Razvoj uprave