JAVNO MNIJENJE DEFINICIJE

Javno mnijenje predstavlja izraavanje

preferencija odraslog stanovnitva o stvarima koje imaju znaaja za vlast.

Robert Erikson i Kent Tedin, American Public Opinion: Its Origins, Content and Impact, New York, 2005.

Javno mnijenje je izraavanje miljenja

irokih masa o svim pitanjima koja su od drutvenog znaaja, bilo da se radi o politikim, socijalnim, prosvjetnim, pa ak i privatnim stvarima.
Rudi Supek, Javno mnijenje

SPORENJA
DA LI JE JAVNO MNIJENJE INDIVIDUALNO-

PSIHOLOKA ILI SOCIJALNO-PSIHOLOKA KATEGORIJA? KAKO JAVNO MNIJENJE NASTAJE, KAKO SE MIJENJA I IEZAVA? KAKO SE ISTO JAVNO MNIJENJE JAVLJA MEU PRIPADNICIMA NEKE POPULACIJE KOJI NE KOMUNICIRAJU MEUSOBNO? ZATO JEDNO MNIJENJE O NEKOJ STVARI JAA I IRI SE, A DRUGAIJE MNIJENJE O ISTOJ STVARI SLABI I NESTAJE? POSTOJI LI U JEDNOM DRUTVU VIE JAVNIH

JAVNO MNIJENJE ISTORIJSKI PREGLED

Stari Grci o javnom mnijenju (doxa) Stari Rimljani o javnom mnijenju:

Vox populi, vox Dei Prosvjetitelji o javnom mnijenju

JEAN JACQUES ROUSSEAU DRUTVENI UGOVOR 1762.

VOLJA SVIH je zbir privatnih, egoistinih volja koja se moe spoznati statistikim putem ili pojedinanim ispitivanjem

OPTA VOLJA (VOLONTE GENERAL) je sainjena od navika, morala, obiaja a iznad svega javnog mnijenja. To je moralna, a ne intelektualna kategorija

JAVNO MNIJENJE ISTORIJSKI PREGLED

John Stuart Mill govori o jarmu javnog

mnijenja i suprotstavlja se rjeavanju politikih pitanja voljom neobrazovane i neupuene gomile. Hegel je takoe bio veoma rezerviran u pogledu politikih sposobnosti masa organizovanih u javno mnijenje Alexis de Tocqueville govori o javnom mnijenju kao pritisku konformizma James Bryce govori o javnom mnijenju kao o tiraniji veine

SAVREMENE TEORIJE JAVNOG MNIJENJA

SOCIOLOKA TEORIJA javno mnijenje je PSIHOLOKA TEORIJA
svoju definiciju javnog

nadindividualni entitet koji nastaje u procesu diskusije o nekom spornom drutvenom pitanju i vodi odgovarajuoj drutvenoj akciji

mnijenja posve je prilagodila potrebama anketnog istraivanja: Pod javnim mnijenjem se najee podrazumijeva agregat individualnih mnijenja ili ono to se nastoji izmjeriti istraivanjima javnog mnijenja (Price 1992.)

FORMIRANJE JAVNOG MNIJENJA

1. Definisanje problema 2. Eksploracija problema 3. Konflikt 4. Zakljuak

SOCIJALNO SLJEPILO
Kulturno uslovljeno
Zato ljudi u nekim

ogranienje socijalne kognicije, to moe da se ispoljava i kao smanjena senzibilnost na odreene socijalne pojave

drutvima ne vide socijalne probleme kao to su nasilje u porodici i polna diskriminacija, dok su u drugim drutvima ti problemi svima oigledni i izazivaju javnu osudu?

ODNOS VLASTI PREMA JAVNOM MNIJENJU

DEMOKRATSKI REIMI
UVAAVANJE

AUTORITARNI REIMI
POTISKIVANJE

JAVNOG MNIJENJA KAO DIJELA POVRATNE SPREGE

JAVNOG MNIJENJA, KRIVINO GONJENJE, VERBALNI DELIKT I CENZURA

SPIRALA TIINE
Teorija E. Noelle-Neumann

Zbog sklonosti ljudi da se priklanjaju veinskom miljenju i da se suzdravaju od iskazivanja vlastitog miljenja koje je drugaije i zbog toga manjinsko, vremenom se u drutvu uspostavlja dominantno miljenje koje pritiskom ka konformizmu onemoguava ispoljavanje svakog drugaijeg miljenja. Tako u drutvu raste spirala tiine sve dok ne umukne svaki oponentski glas i zavlada jednoglasje, to je zapravo muk i tiina.

RAZVOJ EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA JAVNOG MNIJENJA

Poeci u Engleskoj u XVIII vijeku kroz tzv.

prouavanje siromatva Razvoj istraivakog novinarstva u SAD tokom XIX vijeka Uticaj predizbornih prognoza na empirijsko istraivanje javnog mnijenja: afera Literary Digest-a (predsjedniki izbori 1936., kandidati Alf Landon ispred Republikanske i F.D.Rousevelt ispred Demokratske stranke; na osnovu 10 miliona poslanih upitnika i 2 miliona dobijenih odgovora pogreno je prognozirana pobjeda Landona)

ISTRAIVANJA JAVNOG MNIJENJA DANAS

Veoma rairena i vrlo precizna

zahvaljujui razvijenoj primjeni pouzdanih statistikih metoda (teorija uzorkovanja)

UPOTREBA I ZLOUPOTREBA JAVNOG MNIJENJA

Javno mnijenje je veoma nestalno,

promjenljivo i povodljivo, a tehnike manipulacije javnim mnijenjem sve su sofisticiranije, neosjetnije i nenametljivije a opasnije i s trajnijim posljedicama: djelovanje na podsvijest i instinkte, poticanje najniih nagona etc