Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Struni studij elektrotehnike

Primjena modela vrednovanja reciklinosti

RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA

SADRAJ

1. Uvod 2. Definiranje pojmova Ekologija Recikliranje Pojam reciklinosti Vrednovanje i ocjenjivanje reciklinosti Metodologija provedbe pokusa 3. Odreivanje stupnja reciklinosti na primjeru DVD ureaja Opi podaci o ureaju Postupak rastavljanja DVD playera Rezultati provedenog pokusa odreivanja reciklinosti na primjeru DVD ureaja 4. Model ekonomsko-ekoloke analize Osnovni pojmovi Model ekonomsko ekoloke analize DVD ureaja 5. Konstrukcijske smjernice reciklinosti 6. Zakljuak

3 4 4 4 5 5 6 7 7 7 10 14 14 15 17 19

1. UVOD

Danas je vrlo vano biti ekoloki svjestan, jer svakim danom zagaenje okolia raste. Sve vea i masovna proizvodnja raznih elektrotehnikih ureaja, a to rezultira i sve veom koliinom elektronikog i elektrotehnikog otpada, u sadanjosti, a pogotovo u budunosti predstavlja problem koji se mora sustavno rjeavati na najprimjereniji nain. Ako uzimamo iz prirode sve potrebne sirovine za proizvodnju novih proizvoda, a ne ulaemo napor u njihovo zbrinjavanje moemo se dovesti u situaciju da sami sebe u konanici unitimo. Shodno izreci da smo zemlju posudili od nae djece, a ne naslijedili od oeva moramo se ponaati odgovorno i shvatiti da ekologija, zbrinjavanje otpada, njegova prerada i upotreba reciklata znai nau jedinu moguu budunost. U ovom seminarskom radu obraeno je rastavljanje i vrednovanje reciklinosti jednog DVD ureaja koji je neispravan i ne isplati se popravljati zbog ekonomske neisplativosti. Cijena novog ureaja jednaka je cijeni popravka. Ovakav problem je sve prisutniji jer zbog masovne proizvodnje i pada cijena novih ureaja vijek trajanja istih je puno krai i samim time poveava se koliina opasnog otpada koji se godinje proizvodi. Svijest o zatiti okolia sve se snanije oblikuje i kod nas. Danas nije rijetkost da graani sami razvrstavaju otpad i brinu o tome gdje e ga odloiti. I ovaj seminar neka bude mali doprinos razvoju te svijesti.

2. DEFINIRANJE POJMOVA

2.1 EKOLOGIJA Pojam EKOLOGIJA dolazi do grke rijei oikos koja znai dom, mjesto za ivot i kroz povijest se njeno znaenje mijenjalo i drutveno shvaanje ekologije bilo je direktno povezano razvojem drutva i industrije. Poto ekologija kao prirodna znanost prouava odnose meu ivim organizmima i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju danas je ekologija sastavni i neizbjeni dio naeg ivljenja. 2.2. RECIKLIRANJE Pojam recikliranje znai izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno koritenje. Svaka razvijena drava sa svojom zakonskom regulativom potie stvaranje centara za reciklau i potie to vee prikupljanje otpada, njegovu preradu i sigurno skladitenje. Sam postupak recikliranja moe se podijeliti na nekoliko faza: prikupljanje otpada rastavljanje razvrstavanje komponenti skladitenje transport prerada kojom se dobiva upotrebljivi materijal Da bi sam postupak recikliranja bio to efikasniji i uinkovitiji potrebno je u svim fazama maksimalno iskoristiti sam proces. Kod prikupljanja je potrebno to vie razdvojiti i selektirati po vrstama otpad. Kod rastavljanja nastojati doi do osnovnih elemenata sklopa uz najbolji omjer uloenog rada i energije. U toj fazi je mogue i ponovno vratiti na trite rabljene ispravne dijelove. Separacija i ili razvrstavanje bitan je element jer od njega ovisi i kvaliteta izrade reciklata. Sam transport ne smije biti velika stavka u ukupnim trokovima pa se treba nastojati koristiti transportna sredstva koja omoguavaju prijevoz velikih koliina materijala (brodovi, eljeznica,) I na kraju prerada koja sa svojim utrokom energenata u proizvodnji reciklata mora biti u proporcionalnosti tako da ne troimo vie energije od vrijednosti dobivenih proizvoda. U hrvatskoj postoji zakonska regulativa koja rjeava prikupljanje, zbrinjavanje i preradu otpada, a temelj je ZAKON O OTPADU na osnovu kojega 2005 g. izraena STRATEGIJA ZATITE OKOLIA. Osnovni ciljevi STRATEGIJE su: Izbjegavanje i smanjivanje koliine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloiti, uz materijalnu i energetsku uporabu otpada Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje) Smanjivanje rizika od otpada Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj Edukacija upravnih struktura, strunjaka i javnosti za rjeavanje problema gospodarenja 4

otpadom Na osnovu zakonskih propisa osnovan je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja okolia. Isto tako od 2007 u primjeni je pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom na osnovu kojega se treba prikupljati i zbrinjavati navedeni otpad.

2.3 POJAM RECIKLINOSTI

RECIKLINOST - obiljeje proizvoda ili materijala koja ukazuje na njegova prikladnost vraanja u ponovnu upotrebu Matematika formulacija za izraun reciklinosti

R=
5

bi mi ri
i =1

M rmax

bi mi ri rmax M

-broj ponavljanja i-tog dijela u proizvodu -masa i-tog dijela, kg -ocjena reciklinosti i-tog dijela -najvea ocjena reciklinosti, koja ovdje iznosi -ukupna masa proizvoda, kg

2.4 VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE RECIKLINOSTI R = 0,75 do 1,00 - povoljna reciklinost R = 0,50 do 0,74 - potrebna rekonstrukcije proizvoda ili selektivno rastavljanje (odvajanje ili slabo reciklinih ili vrsno reciklinih komponenti). R = ispod 0,50 - upuuje na down-cycling postupke (nia kvaliteta reciklata) ili odlaganje OCJENA RECIKLINOSTI MATERIJALA
OCJENA 0 1 2 3 4 5 O P I S MJERILA

dio ili sklop koji sadri opasne tvari, zahtjeva posebno postupanje materijal s nepoznatom tehnologijom reciklae organski materijal, moe se koristiti kao izvor energije, ali se ne moe reciklirati materijal je tehnoloki mogue reciklirati, ali to zahtjeva dodatnu obradu, te razvoj postojeih procesa i materijala materijal se tehnoloki moe reciklirati, ali oprema nije dostupna materijal je reciklian, postupak recikliranja poznat i uspjeno se primjenjuje

Tablica 2.1 Ocjene reciklinosti materijala

PRIMJERI
OCJENA 0 1 2 3 4 5 O P I S MJE RI LA

tiskane ploice, katodne cijevi, kondenzatori (PCB), baterije, negoriva plastika, ivin prekida, dijelovi koji sadre azbestna vlakna, ivu (prekidai, arulje), selen, LCD, itd. duroplasti, viskeri, nerazvrstani usitnjeni otpad, kompoziti polimeri nepoznate vrste, materijali na bazi celuloze (energetski iskoristivo) eljezo-bakar pomijeani, elektromotori, mjesavina polimera kabeli i izolirani vodii, eljezo + keramika, metal + plastika eljezo, bakar, aluminij i slitine, polimeri poznate vrste

Tablica 2.2

Razvrstavanje materijala po ocjeni reciklinosti

2.5 METODOLOGIJA PROVEDBE POKUSA Sam pokus je izveden u tri faze I - rastavljanje i mjerenje vremena rastavljanja II vaganje III obrada podataka i popunjavanje tablica Za pokus je koriteno: razni runi alat i pribor

Slika 2.1

Upotrebljeni alat

mjerni pribor 1. elektronska vaga 2. toperica

Slika 2.2 Elektronska vaga METTLER TOLEDO e=0,1 g

3. ODREIVANJE STUPNJA RECIKLINOSTI NA PRIMJERU DVD UREAJA

3.1 OPI PODACI O UREAJU Marka ureaja PIONEER DVD PLAYER DV-535 proizveden 2000 g. u Malezij ukupne mase 2,7 kg. Na njemu se nalazi oznaka CE o usklaenosti sa propisima EU. 3.2 POSTUPAK RASTAVLJENJA DVD UREAJA

ostalo (radni stol, raunalo, predloci, tablice)

Slika 3.1 DVD ureaj DV 535

Rastavljanu se pristupilo na slijedei nain: - odvrtanje vijaka, skidanje poklopca ureaja

Slika 3.2 Unutranjost nakon skidanja poklopca

Slika 3.3. DVD pogon sa napajanjem4

- odvajanje noica ureaja

Slika 3.4 Prednje noice uvrene vijkom

Slika 3.5 Zadnje noice uvrene uskonikom

- odvajanje DVD pogona

Slika 3.6 Plastini nosa DVD medija

Slika 3.7 Glavna matina ploa, blok napajanja i SCART

- odvajanje naponskog dijela, SCART prikljuka, tipkala

Slika 3.8 SCART

Slika 3.9 Prednji tasteri (tipkala)

3.10 Blok napajanja

- odvajanje glavne ploe i dna kuita

Slika 3.11 Dno kuita

Slika 3.12 Svi dijelovi I faze rastavljanja

- rastavljanje DVD pogona na sastavne dijelove

Slika 3.13 DVD pogon sa upravljakom elektronikom

Slika 3.14 Laserski sklop

Slika 3.15 Dijelovi rastavljenog DVD pogona

3.3 REZULTATI PROVEDENOG POKUSA ODREIVANJA RECIKLINOSTI NA PRIMJERU DVD UREAJA

VRIJEME RASTAVLJANJA
Naziv proizvoda: DVD PLAYER Datum: 20.01.2009.

Vrijeme odvajanja

Naziv operacije

Kumulativno vrijeme odvajanja

Redni broj

Alat

OPASKA

sek

sek

I
1 1 2 3 2 ODVRTANJE VIJAKA GORNJEG POKLOPCA ODVAJANJE POKLOPCA ODVAJANJE STRANJIH NOICA

ti
3 25 5 10 4 25 30 40 5 ODVIJA RUNO RUNO SPOJENU 6 BEZ PROBLEMA

10

4 2 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

ODVRTANJE VIJAKA PREDNJIH NOICA I NJIHOVO ODVAJANJE ODVAJANJE PREDNJEG POKLPOPCA ODVRTANJE VIJAKA DVD POGONA ODVAJANJE NOSAA DVD VAENJE LADICE DVD ODVIJANJE VIJAKA NA POLENI UREAJA40 ODVAJANJE POLEINE ODVIJANJE VIJAKA SCART KONEKTORA VAENJE SCART KONEKTORA VAENJE PLOICE SA TIPKALIMA ODVIJANJE VIJAKA GLAVNE MATINE PLOE VAENJE MATINE PLOE ODVIJANJE VIJAKA BLOKA NAPAJANJA VAENJE BLOKA NAPAJANJA ODVRTANJE VIJAKA ELEKTRONIKE DVD POGONA ODVAJANJE ELEKTRONIKE DVD POGONA SKIDANJE REMENA SKIDANJE REMENICA I ZUPANIKA

8 35 25 5 3 40 3 5 5 4 20 5 15 5 5 5 2 25

48 83 108 113 116 156 159 164 169 173 193 198 213 218 223 228 230 255 260 270 275 305 313 373 403 423 448 456 516 536 656

ODVIJA RUNO ODVIJA RUNO RUNO ODVIJA RUNO ODVIJA RUNO RUNO ODVIJA RUNO ODVIJA RUNO ODVIJA RUNO RUNO RUNO RUNO ODVIJA RUNO RUNO RUNO ODVIJA KOMBINIRKE RUNO ODVIJA RUNO KOMBINIRKE ODVIJA RUNO SPOJ LJEPLJENJEM TEKO RASTAVLJIVO POTREBNA UPOTREBA SILE PLASTINI OSIGURA USKONIK LAKO ODVOJIVA VEZA R SPOJ PREKO USKONIKA

ODVAJANJE MIKROPREKIDAA ODVIJANJE VIJAKA ELEKTROMOTORA SKIDANJE TRAKASTIH KABLOVA ODVAJANJE LASERSKOG MEHANIZMA OD PLASTINOG KUITA SKIDANJE GUMENIH PRIGUNICA ODVRTANJE VIJAKA MEHANIZMA LASERA SKIDANJE PLASTINIH DIJELOVA SA NOSAA LASERA ODVAJANJE PLASTINIH DJELOVA SA LASERA ODVIJANJE VIJAKA ELEKTONIKE LASERA ODVAJANJE ELEKTRONIKE LASERA OSLOBAANJE ELEKTROMOORA OD NOSAA RASTAVLJANJE DRAA DVD -a ODVAJANJE LCD INFO EKRANA SA MATICNE PLOE

5 10 5 30 8 60 30 20 25 8 60 20 120

11

UKUPNO

656

Tablica 3.1

Vrijeme rastavljanja DVD ureaja

Ukupno vrijeme rastavljanja iznosi 10 minuta i 56 sekundi

REKAPITULACIJA PO NAINU RASTAVLJANJA: VRIJEME RASTAVLJANJA (SEC) 258 308 90 ALAT ODVIJA RUNO KOMBINIRKE

Tablica 3.2 Rekapitulacija naina rastavljanja

VRIJEME RASTAVLJANJA

KOMBINIRKE; 90 ODVIJA; 258 ODVIJA RUNO KOMBINIRKE RUNO; 308

Slika 3.1 Grafikon udjela naina rastavljanja u ukupnom vremenu rastavljanja

12

ODREIVANJE RECIKLINOSTI RASTAVLJENOG UREAJA

Naziv proizvoda: Proizvoa: God. proizvodnje DVD PLAYER DV 535 PIONEER 2000 Vrsta elementa (SE, PE, SK) 2,7 kg Uzrok dotrajavanja: NEISPLATIVOST POPRAVKA Datum obrade: 21.01.09. (8x9)Reciklinost elementa mi*bi* ri
9 3815, 5 3269, 0 962,5 939,5 418,0 108,5 147,0 126,0 93,9 233,0 243,5 29,0 173,0 10,0 37,0 120,0 22,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,2 10,5 52,5 46,0 10 1087 0,9

Masa:

Masa elemenata (5x6)

Komada po proizvodu

Stupanj recikinosti

Masa elementa

Redni broj

Naziv elementa

Vrsta materijala

g/ko m i
1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 2 KUITE PODNOJE KUITE POKLOPAC KUITE ZADNJA STRANA KUITE PREDNJA STARNA NOSAA DVD POGONA DRA DVD-a NOSA POGONA ELEKTRO MOTOR ELEKTRO MOTOR NOSA MOTORA DVD-a LADICA DVD-a NOIICE PREDNJE NOICE ZADNJE GUMENA PRIGUNICA ZUPANICI I REMENICE VIJCI OD 1 DO 4 MM LASERSKI MEHANIZAM TISKANA PLOICA DVD POGONA TISKANA PLOICA NAPONSKOG SKLOPA TSKANA PLOICA EUROSCAE PLOICA TIPKALA MATINA PLOA DVD-a LCD INFO DISPLEY TRAKASTI KABLOVI DJELOVI DVD POGONA DJELOVI DVD POGONA DJELOVI LASERSKOG MEHANIZMA 3 SE SE SE PE PE PE PE SK SK SE PE PE PE PE PE SE SK SK SK SK SK SK SK SK PE SE SE

kom bi
6 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 2 2 4 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

05 ri
7 5 5 5 5 5 5 5 3 3 5 5 5 5 5 5 5 1 0 0 0 0 0 0 4 5 5 5

grama mi * bi
8 763,1 653,8 192,5 187,9 83,6 21,7 29,4 42,0 31,3 46,6 48,7 5,8 34,6 2,0 7,4 24,0 22,3 69,6 132,4 32,9 10,6 160,0 28,0 1,3 2,1 10,5 9,2

vmi
4 FE FE FE SE PLASTIKA ABS PLASTIKA ABS PLASTIKA ABS PLASTIKA FE+CU FE+CU FE ABS PLASTIKA ABS PLASTIKA PLASTIKA GUMA PLASTIKA FE FE+CU+PLASTIKA OPASNI OTPAD OPASNI OTPAD OPASNI OTPAD OPASNI OTPAD OPASNI OTPAD OPASNI OTPAD CU+PLASTIKA PLASTIKA FE FE

mi
5 763,1 653,8 192,5 187,9 83,6 21,7 29,4 21,0 31,3 46,6 48,7 2,9 17,3 0,5 7,4 24,0 22,3 69,6 132,4 32,9 10,6 160,0 28,0 1,3 2,1 10,5 9,2

33

2653,3

ELJEZO PLASTIKA I GUMA OPASNI OTPAD SLOENI MATERIJALI

1699,7 423,2 433,5 96,9 2653,3

64,06 15,95 16,39 3,60 100,00 SR= 0,82

Tablica 3.2 Rezultat reciklinosti rastavljanog DVD ureaja

13

OPASKA

SLOENI MATERIJALI 4% OPASNI OTPAD 16%

PLASTIKA I GUMA 16% ELJEZO 64%

ELJEZO

PLASTIKA I GUMA

OPASNI OTPAD

SLOENI MATERIJALI

Slika 3.2 Grafikon udjela materijala u rastavljenom ureaju

Iz rezultata dobivenih pokusom vidi se da je ureaj novije proizvodnje poto je udio lako rastavljivih veza u samom ureaju dosta zastupljen, te nije potrebno koristiti puno alata. Isto tako vidljivo je da u udjelu materijala najvie ima eljeza, pa potom opasnih tvari, a razlog tome je veliki broj tiskanih ploica sa elektronikim komponentama koje nisu isplative za detaljnije rastavljanje u ovom pokusu. Jo jednak znaajka ureaja je da su svi plastini dijelovi oznaeni oznakom vrste plastike to pomae u njihovom razvrstavanju i daljnjem recikliranju.

14

4. MODEL EKONOMSKO-EKOLOKE ANALIZE

4.1 OSNOVNI POJMOVI Ovaj model predstavlja pomagalo u raunanju trokova i dobiti u nekom pretpostavljenom nainu zbrinjavanja otpada i daje nam rezultate koje moemo koristiti kao ekonomsko ili ekoloko opravdanje priliko recikliranja proizvoda Trokovi rastavljanja raunaju se po formuli:

T = Tra + Tu + Tr + To
Trokovi rastavljanja (Tra) Trokovi usitnjavanja (Tu) Trokovi recikliranja (Tr) Trokovi odlaganja (To) T predstavlja ukupnu sumu trokova Prihodi od recikliranja dobiju se iz formule: rastavljanja

P = Pr + Pe + PE
Pr - prihodi od prodaje reciklata Pe - prihod od utede energije PE - prihod od smanjenja emisija

Apsolutna dobit od recikliranja rauna se kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih trokova i nije cjelovita poto nedostaju neki elementi (investicijski trokovi, kamate, transport idr.)

DA=( Pr + Pe + PE) (Tra + Tu + Tr + To)

Relativna dobit dodatna je informacija ako postoje dva ista iznosa apsolutne dobiti. Povoljnije je reciklirati proizvod koji ima veu relativnu dobit.

DR =

( Pr + Pe + PE) (Tra + Tu + Tr + To)

15

4.2 MODEL EKONOMSKO EKOLOKE ANALIZE DVD UREAJA

TROKOVI RASTAVLJANJA
naziv zahvata
ODVRTANJE VIJAKA GORNJEG POKLOPCA ODVAJANJE POKLOPCA ODVAJANJE STRANJIH NOICA ODVRTANJE VIJAKA PREDNJIH NOICA I NJIHOVO ODVAJANJE ODVAJANJE PREDNJEG POKLPOPCA ODVRTANJE VIJAKA DVD POGONA ODVAJANJE NOSAA DVD VAENJE LADICE DVD ODVIJANJE VIJAKA NA POLENI UREAJA40 ODVAJANJE POLEINE ODVIJANJE VIJAKA SCART KONEKTORA VAENJE SCART KONEKTORA VAENJE PLOICE SA TIPKALIMA ODVIJANJE VIJAKA GLAVNE MATINE PLOE VAENJE MATINE PLOE ODVIJANJE VIJAKA BLOKA NAPAJANJA VAENJE BLOKA NAPAJANJA ODVRTANJE VIJAKA ELEKTRONIKE DVD POGONA ODVAJANJE ELEKTRONIKE DVD POGONA SKIDANJE REMENA SKIDANJE REMENICA I ZUPANIKA ODVAJANJE MIKROPREKIDAA ODVIJANJE VIJAKA ELEKTROMOTORA SKIDANJE TRAKASTIH KABLOVA ODVAJANJE LASERSKOG MEHANIZMA OD PLASTINOG KUITA SKIDANJE GUMENIH PRIGUNICA ODVRTANJE VIJAKA MEHANIZMA LASERA SKIDANJE PLASTINIH DIJELOVA SA NOSAA LASERA ODVAJANJE PLASTINIH DJELOVA SA LASERA ODVIJANJE VIJAKA ELEKTONIKE LASERA ODVAJANJE ELEKTRONIKE LASERA OSLOBAANJE ELEKTROMOORA OD NOSAA RASTAVLJANJE DRAA DVD a ODVAJANJE LCD INFO EKRANA SA MATICNE PLOE

trajanje,s
25 5 10 8 35 25 5 3 40 3 5 5 4 20 5 15 5 5 5 2 25 5 10 5 30 8 60 30 20 25 8 60 20 120

Ukupno vrijeme rastavljanja, VR, h Cijena rastavljanja, cr, /h Trokovi rastavljanja, Tra, Tablica 4.1 Trokovi rastavljanja DVD ureaja

0,182 12,00 2,186

Kod troka rastavljanja uzeta je prosjena cijena rada NKV radnika na domaem tritu rada, a ona moe varirati u zavisnosti o zemlji u kojoj se vri postupak rastavljanja. Poto troak rada u ukupnom troku uvijek predstavlja veliku stavku treba ga to vie smanjiti.

16

TROKOVI RECIKLIRANJA
naziv komponente ELJEZO ABS PLASTIKA PLASTIKA masa, kg 1,700 0,189 0,234 (tr)j, /kg 0,65 0,90 0,90 (Tr)j, 1,1050 0,1701 0,2106

Ukupna masa, Mr, kg Ukupni trokovi recikliranja, Tr,

2,123 1,4857 masa, kg 0,433 0,433 0,1732 masa, kg 0,096 cu, /kg 0,50 Tu, 0,048 (td)z, /kg 0,40 (To)z, 0,1732

TROKOVI ODLAGANJA
naziv komponente OPASNI OTPAD Ukupna masa, Md, kg Ukupni trokovi odlaganja, To, naziv komponente SLOENI MATERIJALI

TROKOVI USITNJAVANJA

Ukupna masa, Mu, kg Ukupni trokovi usitnjavanja, Tu,

0,096 0,048

REKAPITULACIJA TROKOVA
Trokovi rastavljanja, Tra, Ukupni trokovi recikliranja, Tr, Ukupni trokovi odlaganja, To, Ukupni trokovi usitnjavanja, Tu, 2,1860 1,4857 0,1732 0,0048 3,8929

UKUPNI TROKOVI,
Tablica 4.2 Analiza trokova DVD ureaja

Podatke iz tablice ne moemo uzeti sa velikom sigurnou iz razloga to je teko doi do podataka o otkupnim cijenama pojedinih materijala. Za metale i nije problem ve je problem za ostale vrste materijala, kao to je nepoznanica i koliko kota odlaganje opasnog otpada po kilogramu u naoj zemlji.

PR I H O D

OD

R E C I K L I R A NJ A

17

Prihod od smanjenja emisije, PE,

Prihod od utede energije, P/\e,

Prihod od prodaje reciklata, Pr,

pE,

Uteda energije ostvarena recikliranjem, /\ e, /kg

Cijena reciklata, cr,

Masa reciklata, kg

Vrsta reciklata

Smanjenje emisije, kg/kg

Pristojba za emisiju, /kg

1 eljezo

2 1,7

3 0,25

4=2x3 0,425

5 0,300

6=2x5 0,51

7 4,5

8 0,80

9=2x7x8 6,12

4+6+9 7,055

UKUPNO

UKUPNO

7,055

Tablica 4.3 Analiza prihoda za DVD ureaj

4.3 REKAPITULACIJA
Ukupni trokovi, T, Ukupni prihodi, P, Apsolutna dobit, DA, Relativna dobit, DR,

3,8929 7,055 3,1621 1,812

Tablica 4.4 Rezultat ukupnih trokova, prihoda i dobiti

5. KONSTRUKCIJSKE SMJERNICE RECIKLINOSTI

Prije izvoenja zakljuka malo bi se osvrnuo na pojam konstrukcijskih smjernica reciklinosti. Kod uspjenog konstruiranja proizvoda potrebno je osim njegove osnovne funkcije paziti i na kraj njegovog ivotnog vijeka. Prilikom konstruiranja ureaja potrebno se drati ovih pravila - koristiti reciklian materijal - koristiti reciklate - smanjiti broj razliitih materijala u sklopovima - oznaiti dijelove - koristiti kompatibilne materijale - ostvariti laku rastavljivost proizvoda

18

UKUPNI PRIHOD,

P,

E,

Smjernica
Poticati mogunost ponovne uporabe proizvodu pomou: 1. konvencionalne konstrukcije 2. izvedbe koja nee prerano postati tehniki zastarjela Poticati mogunost obnavljanja/dorade pomou: 1. hijerarhijske i modularne strukture 2. primjenom odvojenih modula (sklopova) 3. primjenom normiranih spojeva 4. spojeva izvedenih tako da iziskuju namanje pomicanje proizvoda tijekom rastavljanja 5. isticanja naputaka za nerazorno rastavljanje Poticati mogunost recikliranja dijelova i materijala: 1. uporabom reciklinih materijala raspoloivim na tritu 2. pridravanjem tablice kompatibilnosti materijala 3. izbjegavanjem tvari koje su u koliziji s procesom recikliranja 4. oznaavanjem dijelova nainjenih od umjetnog materijala s propisanim kodom materijala 5. izbjegavati umetanje metala u polimer 6. izbjegavati prevlake metala 7. izbjegavati ili smanjiti boje ili punila Poticati sigurno uklanjanje spaljivanjem pomou grupiranja opasnih tvari i omoguavanjem njihovog laganog uklanjanja

Objanjenje
Produljiti vijek uporabe proizvoda te na taj nain smanjiti potranju za novim proizvodima

Produljiti vijek uporabe proizvoda te na taj nain smanjiti potranju za novim proizvodima.

Smanjiti potranju za primarnim materijalima

Smanjiti emisije opasnih spojeva tijekom spaljivanja

Tablica 5.1 Smjernica za reciklinost dotrajalog proizvoda

Gore navedene smjernice slue da bi lake u budunosti prilikom konstruiranja proizvoda odabrali materijale koji su najprikladniji za zbrinjavanje na kraju radnog vijeka proizvoda. Uz smjernice koriste se i checkliste koje olakavaju upotrebu smjernica. Na ovaj nain proizvodi se mogu sistematizirati u odreene tablice i na takav nain omoguiti lake upravljanje procesima reciklae i zbrinjavanja jer sistematizirani podaci postaju lako dostupni obradivi putem raunala i interneta. U procesima reciklae i zbrinjavanja otpada sama prerada otpada razvija se u nekoliko smjerova 19

- prepoznavanje - razvrstavanje - razvoj materijala - toplinsko razlaganje materijala - automatizacija rastavljanja Svaki od ovih smjerova jednako je bitan i mora se to vie razvijati.

1. ZAKLJUAK

Na kraju provedenog pokusa moemo doi do nekoliko zakljuaka. Analizirajui ovaj DVD ureaj primijetio sam da je dosta panje prilikom njegove konstrukcija posveeno i njegovom krajnjem zbrinjavanju. Svi plastini dijelovi oznaeni su vrstom plastike, svi spojevi su vrlo jednostavno i lako rastavljivi. Vijci koriteni za spajanje standardnog su oblika i mogu se lagano odvrnuti isto tako ostali spojevi su izvedeni putem raznih uskonika. Jedan problem koji se ovdje javlja je veliki broj opasnih tvari u ureaju. Tiskane ploice i ostala elektronika na alost ne mogu se izbjei u ovakvim ureajima. Moda u doglednoj budunosti sva potrebna upravljaka elektronika stane u nekoliko integriranih ipova, a samo spajanje ureaja bude beino, to bi rezultiralo smanjenjem opasnih komponenti i njihovo lake recikliranje ili zbrinjavanje. U nekom komercijalnom zbrinjavanju ovakvog ureaja trebalo bi vrijeme rastavljanja ureaja to vie smanjit. Promatrajui ovu vrstu ureaj mislim da je teko ostvariti neku vrstu automatizacije ili robotizacije postupka rastavljanja, tako da vjerojatno na takav nain nije mogue smanjit vrijeme rastavljanja. U ovom sluaju to se moe napraviti tako da se u proces rastavljanja uvede upotreba elektro odvijaa, da se operacije rastavljanja podjele po grupama ljudi, odnosno da se pojedini koraci u rastavljanju daju posebno specijaliziranim 20

grupama ili pojedincima za odreene faze rastavljanja, to bi na kraju rezultiralo kratkim vremenom rastavljanja. Bez obzira na pozitivnu zakonsku regulativu u naoj zemlji jo uvijek nije dovoljna svijest graana o potrebi prikupljanja, posebno elektronikog i elektrinog otpada, jer sami graani nemaju direktnu korist, odnosno za to nema naknade kao ni kazne za ne zbrinjavanje. Po priznanju samog direktora Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost gospodina Vinka Mladinea u 2008 nije ispunjen plan prikupljanja 4 kg elektro otpada po glavi stanovnika to je bilo predvieno zakonom. lanak je objavljen u Vjesniku 14.sijenja 2009. i dio njega vezan za tematiku elektrinog i elektronikog otpada prenosim: to je s elektrinim i elektronikim otpadom? - Zasad jedino nismo zadovoljni rezultatima prikupljanja tog otpada jer se bilo planiralo da se ve do kraja 2008. skuplja oko etiri kilograma po stanovniku godinje, ali su prikupljene koliine znatno manje. Zato emo morati poboljati sustav njegova prikupljanja od graana. Morat emo motivirati trgovine da kupcima koji usput predaju neispravni ureaj daju neke povlastice kako bismo poveali prikupljanje tog otpada. Jo e proi puno vremena dok se osjete znaajni pomaci na tom polju. Masovna proizvodnja i sve krai vijek trajanja proizvoda rezultira gomilanjem opasnog elektro otpad koji predstavlja veliki problem za ekoloki sustav. Mi sami moemo doprinijeti smanjenju otpada tako da se racionalno ponaamo, maksimalno iskoristimo ureaje i da ih ne gomilamo trendovski i na kraju da ih otpisane zbrinemo na siguran i propisan nain.

21

22